Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/533ead76179942cd5b7304e4/80
Foto: CROPIX

Europi potrebna zajednička, a hrvatskoj nova sigurnosna politika

Terorističkim prijetnjama suprostaviti se jedinstvenim proaktivnim sustavom

Terorizam, migrantska kriza i hibridno ratovanje, ali i korupcija, negativna demografska slika i radikalizacija najveće su prijetnje sigurnosti Hrvatske, a Europskoj uniji potrebna jke zajednička sigurnosna politika jer su današnji izazovi transnacionalni, zaključeno je u utorak na Drugoj međunarodnoj sigurnosnoj konferenciji u Zagrebu.

Konferenciju u organizaciji Zaklade hrvatskog državnog zavjeta i Zaklade Konrad Adenauer u Hrvatskoj otvorili su premijer Andrej Plenković i njemački veleposlanik u Hrvatskoj Thomas Schultze.

Sigurnost prioritet, ali i povjerenje građana  

Jedan od prioriteta rada vlade je izrada nove Strategije nacionalne sigurnosti i nacrta prijedloga Zakona o sustavu domovinske sigurnosti, rekao je Plenković te poručio da će se truditi u okvirima mogućega da se to reflektira u proračunu za 2017., rekao je Plenković.

Hrvatska se u ovom trenutku trudi izaći iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, zbog čega nije jednostavno dosegnuti 2 posto izdvajanja za obranu, "što je ambicija" i što od ostalih država članica NATO saveza traže Sjedinjene Države, rekao je premijer.

Zajedničke granice trebaju biti zaštićene i potrebna je jedinstvena migrantska politika, istkanuo je Schultze i ustvrdio da treba vratiti povjerenje građana u projekt Europske unije, jer ako oni prestanu vjerovati u njegovu uspješnost, nastat će opasnost za "sigurnost i stabilnost Europe i šireg područja".

"Moramo uzeti u obzir strahove naših ljudi i ponuditi rješenja. Moramo im približiti Europu i uzeti u obzir njihove osjećaje i strahove na konstruktivan i pozitivan način", zaključio je njemački veleposlanik. 

Mladen Nakić iz Centra za međunarodne studije, moderator prvog panela konferencije, o sigurnosnim izazovima današnjice, spomenuo je rezultate ankete Europskog parlamenta koji su pokazali da europski građani najvažnijim prioritetom Europske unije smatraju borbu protiv terorizma. 

Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić izrazio je želju da se na spomen riječi "sigurnost" u budućnosti neće automatski pomisliti na represiju, te je naglasio kako nesigurnost nije svojstvo i posljedica samo određenih ljudi, navika ili religije, nego je u najširem smislu posljedica društvenih odnosa. 

"Ne možemo ostvariti sigurnost ako ćemo je uskraćivati nekom drugom", naglasio je Orepić i dodao da je današnje promišljanje rješenja za sigurnosna pitanja nemoguće bez principa humanosti i solidarnosti. 

Orepić je istaknuo kako je vrlo bitno da procjena o prijetnjama bude zasnovana na znanju i činjenicama jer u suprotnome dolazi do manipulacija, polarizacije društva te radikalizacije. Od migrantske krize ne vidimo druge prijetnje sigurnosti poput korupcije ili nepovoljnih demografskih kretanja, smatra ministar unutarnjih poslova. 

"Čitav niz nedavnih političkih 'uspjeha' temelji se na pogrešnoj procjeni sigurnosne situacije koja dijeli stanovništvo, a pitanje sigurnosti je upravo u tome da se demotivira radikalizacija koja je uistinu jedna od ključnih problema danas", rekao je Orepić. 

Naglasio je da Hrvatska mora čvrsto stati uz jedinstvenu europsku politiku, te da je u ovom trenutku hrvatski prioritet stvaranje ambijenta sigurnosti koji "proizlazi iz načela humanosti i solidarnosti i prijateljstva", te "nadzora i zaštite prostora, ljudi i dobara". 

Svijet suočen sa širenjem sigurnosnih izazova

Bivši ministar obrane i predstojnik ureda Predsjednika vlade RH Davor Božinović smatra kako je u svijetu došlo do proliferacije sigurnosnih izazova, a da se međunarodna zajednica s tim novim problemima pokušava suočiti "starim alatima koji im stoje na raspolaganju". 

"S jedne strane imamo izazove koji su svi odreda transnacionalni, a odgovor koji se pokušava formulirati unutar međunarodnih organizacija još uvijek funkcionira na onoj najmanjoj crti oko koje se države mogu dogovoriti, a to jednostavno nije dostatno", istaknuo je Božinović.

"Imamo sustav koji se temelji na suverenim državama, te prijetnje koje to ne zanima jer prelaze granicu", smatra Božinović i dodaje da se ulazi u razdoblje kad ćemo se svi skupa morati odnositi prema međunarodnim sigurnosnim izazovima kao prema trajnom stanju, a za to se moraju pronaći adekvatni institucionalni odgovori. 

Demograf Stjepan Šterc s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta je u osvrtu na migracijska pitanja upozorio kako su stvari vrlo ozbiljne, spomenuvši procjenu stručnjaka Ujedinjenih naroda za demografiju koji su nedavno iznijeli predviđanje da će se u narednih 30 godina prema Europi kretati oko 400 milijuna ljudi. 

Usprkos tome, Šterc najveću ugrozu hrvatskoj sigurnosti smatra katastrofalnu demografsku sliku hrvatskog stanovništva, a posebno ga zabrinjava nedostatna reakcija političkog sustava na to stanje. 

Naglasio je kako je u Strategiji nacionalne sigurnosti iz 2002. demografsko pitanje Hrvatskoj na 30. , dok je u susjednoj Mađarskoj ono na drugom mjestu. 

Šterc ističe kako se moramo zapitati hoće li naš sustav za desetak godina preživjeti ovakve demografske disproporcije, te zaključuje kako je "Hrvatska najviše ugrožena iznutra, našom nesposobnošću". 

Terorističkim prijetnjama suprostaviti se jedinstvenim proaktivnim sustavom

Ministar obrane i potpredsjednik vlade Damir Krstičević je u uvodu drugom panelu, onom o terorističkim prijetnjama, naglasio kako je nova hrvatska Vlada svjesna kompleksnosti terorizma, ali i neophodnosti jedinstvenog pristupa u njegovu suzbijanju. 

Problem hrvatskog sigurnosnog sustava danas je slaba povezanost relevantnih državnih institucija, a posljedično i slaba razmjena sigurnosnih informacija i nedostatak jedinstvenog organiziranog djelovanja, smatra Krstičević. 

"Upravo je na tom tragu Vlada pokrenula procese definiranja i uspostave sustava domovinske sigurnosti kako bi se sveobuhvatnim, koordiniranim i konzistentnim pristupom odgovorilo na čitav niz potencijalnih sigurnosnih ugroza", rekao je ministar.

Naglasio je da taj sustav treba transformirati u jedinstven proaktivan sustav. 



hr Tue Nov 22 2016 16:47:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58167f521eea8fb08b8b4581/80
Foto: wiseGEEK

Od utorka redovi kod obiteljskih liječnika: “Za pet godina ugasit će se 400 ordinacija“

Prikriva se nedostatak liječnika. Nisu se raspisivale specijalizacije pa nedostaje 32% obiteljskih liječnika, 40% ginekologa i 46 % pedijatara.
Od sljedećeg tjedna čekanje u ordinacijama obiteljskih doktora moglo bi ne samo potrajati duže no što smo navikli, već mnogi pacijenti i neće doći na red. Jer, liječnici okupljeni u Hrvatskoj udruzi koncesionara primarne zdravstvene zaštite najavili su da će od utorka 26. lipnja raditi, ali samo unutar limita koji im HZZO plaća, a plaća im, kažu, tek trećinu odrađenog posla. 

Ustavna tužba

– To znači da ćemo raditi prema smjernicama, koje predviđaju 20 minuta po svakom pacijentu – potvrdila nam je dr. Josipa Rodić, predsjednica Udruge.

Tim tempom mogu primiti 40-ak pacijenata dnevno, što će se pokazati kao problem u ambulantama gdje ih, zbog manjka liječnika, dnevno bude i više od stotinu.

Razlog revoltu liječnika primaraca leži u odustajanju resornog ministra od privatizacije ordinacija, kako su to prvo dogovorili na zajedničkoj radnoj skupini za izradu prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti (ZOZZ). Zakon koji 27. lipnja ide na Vladu predviđa da 25 posto liječnika ostaje u domovima zdravlja, iako se za ostanak, prema nekim anketama, izjasnilo desetak posto domskih liječnika, i premda su primarci smatrali gotovom stvari da se ide u potpunu privatizaciju. Osjećaju se izigrani pa sad istupaju iz druge radne skupine, pred kojom je izrada Zakona o zdravstvenom osiguranju (ZOZO). Povratak u nju uvjetuju vraćanjem prvotnog prijedloga, a u protivnom će poduzeti neke korake, od kojih će pacijenti najviše osjetiti upravo ovaj rad strogo prema smjernicama, 20 minuta po pacijentu, jer će to produljiti redove u čekaonicama. Liječnici koncesionari najavili su i ustavnu tužbu jer smatraju da su oni koji žele biti privatnici a to ne mogu – diskriminirani. 

– Mi liječnici i ostalo zdravstveno osoblje, svojim podcijenjenim radom do sada smo čuvali socijalni mir i hranili uhljebničku birokraciju HZZO-a, ureda za zdravstvo, ravnatelja i uprave domova zdravlja – oštro poručuje J. Rodić, optuživši te “interesne skupine”, kako ih je nazvala, za netransparentno trošenje javnog novca i prikrivanje nedostatka ljudskih potencijala u sustavu primarne zdravstvene zaštite. Nisu se raspisivale specijalizacije pa danas nedostaje 32% liječnika obiteljske medicine, 40% ginekologa i 46% pedijatara. 

Svaki drugi student želi van 

Dan prije i čelnik Hrvatske liječničke komore dr. Trpimir Goluža kazao je kako ZOZZ nudi samo kozmetičke promjene koje neće zaustaviti raspad primarne zdravstvene zaštite, kako se socijalni mir kupuje preko leđa liječnika primaraca i da će ta politika imati pogubne posljedice za zdravstveni sustav jer mladi liječnici ne žele odabrati rad u takvom sustavu.

– Za pet godina nećemo uopće govoriti o primarnoj kakvu znamo. Ugasit će se 400 ordinacija, a 50 posto studenata medicine žele otići izvan Hrvatske – kazala je dr. Vikica Krolo, čelnica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine, piše vecernji.hr


hr Fri Jun 22 2018 20:26:05 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58f86cabb473982b3b8b45c1/80

Iz HDZ-a požuruju Predsjednicu da se izjasni čija će biti kandidatkinja

Zbog blokiranih Vladu je često kritizirala predsjednica. Stoga i ne čude izjave iz HDZ-a u kojima od nje traže da se konačno izjasni - želi li potporu stranke na izborima ili ne.

Predsjednica se u Vukovaru držala strogog protokola. Izjava nije bilo. Stoga ni komentara na pritiske iz HDZ-a da se izjasni treba li podršku stranke u predstojećim predsjedničkim izborima ili ne.

- Mislim da Predsjednica mora se odlučiti da li ide u drugi mandat ili ne i da li želi podršku HDZ-a ili ne. Kada je vrijeme, sada ili za mjesec dana, ali mislim da joj vrijeme brzo istječe - rekao je politički tajnik HDZ-a Lovro Kuščević.

Ima i onih HDZ-ovaca koji smatraju kako nema presinga.

- Prepustimo to predsjednici republike hoće li to biti sada, za tri mjeseca, za 6 mjeseci bitno da je tajming prikladan tako da može pobjediti na izborima - rekao je saborski zastupnik HDZ-a Miro Kovač.

A može li pobijediti bez HDZ-a? Premijer jasan. - Ja mislim da je potpora HDZ-a jako važna na predsjedničkim izborima - rekao je predsjednik HDZ-a Andrej Plenković.

A HDZ-u, tvrdi Bačić, treba vremena za pripremu. - Od trenutka kad prihvati potporu HDZ-a, ako se to dogodi, morat će povući ručnu sa kritikama - toga je i ona svjesna. Ona ima pravo komentirati ta događanja, ali ja mislim da rad Vlade Andreja Plenkovića ostavlja predsjednici mogućnost da svoj rejting gradi i na takvom radu Vlade - rekao je predsjednik kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić.

Posljednjih mjeseci predsjednica je hvalila Most. Oni su se pridružili kritikama premijera kada je u pitanju demografija. Stoga, ima li šanse da dobije njihovu potporu?

- O predsjedničkim izborima nismo razgovarali kad dođe vrijeme za to donijet ćemo odluku. Ako se odlučimo da ćemo ići na predsjedničke izbore Most će imati svog kandidata - rekao je predsjednik MOST-a Božo Petrov.

A ako će predsjednica i dalje otezati s odlukom?

- Mislim da bi takvo odugovlačenje moglo biti negativno - rekao je Kuščević.

Negativno ili ne - predsjednica se do daljnjega nema namjeru izjasniti, piše dnevnik.hr

hr Fri Jun 22 2018 19:28:29 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2d237f2af47f963b8b484e/80
Foto: Regional Express

Ekološki incident: More je puno nafte koja je iscurila iz broda

U mjestu Trget u Raškom zaljevu, na istočnoj obali Istre, nedaleko od luke Bršica, u petak ujutro oko 5 sati došlo je do ozbiljnog ekološkog incidenta u kojem je veći dio zaljeva onečišćen teškim gorivom, odnosno naftom, doznaje se u Lučkoj upravi Rabac.

Prema neslužbenim informacijama, do istjecanja nafte najvjerojatnije je došlo iz nekog od brodova u obližnjoj luci Bršica, transportnoj luci za stoku i drvo.

- Trenutno su sve nadležne inspekcije i službe na terenu i utvrđuju se točne okolnosti nastanka onečišćenja. Poduzimaju se sve zakonom propisane mjere sanacije nastale štete te je već u tijeku sanacija koju provodi Dezinsekcija d.o.o. iz Rijeke - priopćila je ravnateljica Lučke uprave Rabac, u čijoj je nadležnosti i Trget, Antonela Mohorović Kožuh.

Onečišćenje je, dodala je, većih razmjera, ali se za sada ne može reći koliko je goriva iscurilo u more, piše index.hr.

hr Fri Jun 22 2018 18:28:02 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5abfb0dd2af47f4a5d8b45da/80

Zatvorena autocesta, a kiša stvara velike probleme

Prve dane ljeta obilježava pravo jesensko vrijeme. U noći i ujutro u gotovo cijelu Hrvatsku stigla je velika promjena vremena koja je donijela nevrijeme, kišu i osjetno zahladnjenje do deset Celzijevih stupnjeva.

Oblačno i kišovito je u većini zemlje, a loše vrijeme stvara velike poteškoće u prometu. Najgore je na autocesti A1 od Zagreba prema moru gdje je promet gust, a mjestimice puše olujna bura. Tako je za sve osim za osobne automobile zatvoren dio autoceste A1, javlja HAK.

Izvanredne situacije i ograničenja na autocestama:

zbog skupine pješaka koji se kreću unutar zaštitne ograde autoceste A1, između odmorišta Janjče i čvora Perušić (167. km) vozači se pozivaju na oprezniju vožnju. Zbog prometne nezgode na autocesti A1 na 72. km, prije odmorišta Dobra, u smjeru Dubrovnika vozače pozivamo na dodatni oprez, vozilo u kvaru na 453+700km, u smjeru Dubrovnika.

Samo za osobna vozila zbog olujne bure otvorene su:

autocesta A1 između čvorova Sveti Rok i Posedarje (obilazak za ostala vozila je državnim cestama preko Gračaca i Obrovca (DC50, DC27); dionica Jadranske magistrale (DC8) između Karlobaga i Svete Marije Magdalene; državna cesta DC54 Maslenica-Zaton Obrovački i Paški most, stoji u priopćenju HAK-a.

Slično je i na pojedinim dijelovima Jadranske magistrale.

Na Jadranskoj magistrali (DC8) između Bakra i Novog Vinodolskog (DC8), na Krčkom mostu i autocesti A7 Draga-Šmrika promet je zabranjen za I. skupinu vozila - autobuse na kat, vozila s kamp-prikolicama i motocikle. Od Novog Vinodolskog do Karlobaga zabrana je još za dostavna i vozila s natkrivenim teretnim prostorom (II. skupina). Zbog jakih bočnih udara vjetra na autocesti A1 od tunela Bristovac do vijadukta Božići vozi se uz ograničenje brzine na 40 km/h, javljaju iz HAK-a u izvješću objavljenom u 15:35.

Na nekim mjestima obilna kiša usporila je promet.

Kiša i mokri kolnici usporavaju promet u središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Gorskom kotaru, Lici, Dalmaciji, Istri i Hrvatskom primorju. Zbog jake kiše i vode na kolniku na cijeloj dionici autoceste A6 Rijeka-Zagreb vozi se uz ograničenje brzine na 80 km/h. Mogući su odroni na cestama u gorju te duž Jadranske (DC8) i Ličke (DC1) magistrale. Vozače pozivamo da prilagode vožnju trenutačnim uvjetima na cesti i pripaze na sigurnosni razmak između vozila.

Vrlo je gust promet na autocestama A1 i A6 Rijeka-Zagreb u smjeru mora, a povremeno i u smjeru unutrašnjosti. Na izlasku s autoceste u Lučkom kolona je oko 4 km. Zbog velike gustoće prometa povremeno se vozi u koloni uz kratkotrajne zastoje između čvorova Karlovac i Bosiljevo i u smjeru mora, piše index.hr.

hr Fri Jun 22 2018 16:37:24 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .