Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/533ead76179942cd5b7304e4/80
Foto: CROPIX

Europi potrebna zajednička, a hrvatskoj nova sigurnosna politika

Terorističkim prijetnjama suprostaviti se jedinstvenim proaktivnim sustavom

Terorizam, migrantska kriza i hibridno ratovanje, ali i korupcija, negativna demografska slika i radikalizacija najveće su prijetnje sigurnosti Hrvatske, a Europskoj uniji potrebna jke zajednička sigurnosna politika jer su današnji izazovi transnacionalni, zaključeno je u utorak na Drugoj međunarodnoj sigurnosnoj konferenciji u Zagrebu.

Konferenciju u organizaciji Zaklade hrvatskog državnog zavjeta i Zaklade Konrad Adenauer u Hrvatskoj otvorili su premijer Andrej Plenković i njemački veleposlanik u Hrvatskoj Thomas Schultze.

Sigurnost prioritet, ali i povjerenje građana  

Jedan od prioriteta rada vlade je izrada nove Strategije nacionalne sigurnosti i nacrta prijedloga Zakona o sustavu domovinske sigurnosti, rekao je Plenković te poručio da će se truditi u okvirima mogućega da se to reflektira u proračunu za 2017., rekao je Plenković.

Hrvatska se u ovom trenutku trudi izaći iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, zbog čega nije jednostavno dosegnuti 2 posto izdvajanja za obranu, "što je ambicija" i što od ostalih država članica NATO saveza traže Sjedinjene Države, rekao je premijer.

Zajedničke granice trebaju biti zaštićene i potrebna je jedinstvena migrantska politika, istkanuo je Schultze i ustvrdio da treba vratiti povjerenje građana u projekt Europske unije, jer ako oni prestanu vjerovati u njegovu uspješnost, nastat će opasnost za "sigurnost i stabilnost Europe i šireg područja".

"Moramo uzeti u obzir strahove naših ljudi i ponuditi rješenja. Moramo im približiti Europu i uzeti u obzir njihove osjećaje i strahove na konstruktivan i pozitivan način", zaključio je njemački veleposlanik. 

Mladen Nakić iz Centra za međunarodne studije, moderator prvog panela konferencije, o sigurnosnim izazovima današnjice, spomenuo je rezultate ankete Europskog parlamenta koji su pokazali da europski građani najvažnijim prioritetom Europske unije smatraju borbu protiv terorizma. 

Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić izrazio je želju da se na spomen riječi "sigurnost" u budućnosti neće automatski pomisliti na represiju, te je naglasio kako nesigurnost nije svojstvo i posljedica samo određenih ljudi, navika ili religije, nego je u najširem smislu posljedica društvenih odnosa. 

"Ne možemo ostvariti sigurnost ako ćemo je uskraćivati nekom drugom", naglasio je Orepić i dodao da je današnje promišljanje rješenja za sigurnosna pitanja nemoguće bez principa humanosti i solidarnosti. 

Orepić je istaknuo kako je vrlo bitno da procjena o prijetnjama bude zasnovana na znanju i činjenicama jer u suprotnome dolazi do manipulacija, polarizacije društva te radikalizacije. Od migrantske krize ne vidimo druge prijetnje sigurnosti poput korupcije ili nepovoljnih demografskih kretanja, smatra ministar unutarnjih poslova. 

"Čitav niz nedavnih političkih 'uspjeha' temelji se na pogrešnoj procjeni sigurnosne situacije koja dijeli stanovništvo, a pitanje sigurnosti je upravo u tome da se demotivira radikalizacija koja je uistinu jedna od ključnih problema danas", rekao je Orepić. 

Naglasio je da Hrvatska mora čvrsto stati uz jedinstvenu europsku politiku, te da je u ovom trenutku hrvatski prioritet stvaranje ambijenta sigurnosti koji "proizlazi iz načela humanosti i solidarnosti i prijateljstva", te "nadzora i zaštite prostora, ljudi i dobara". 

Svijet suočen sa širenjem sigurnosnih izazova

Bivši ministar obrane i predstojnik ureda Predsjednika vlade RH Davor Božinović smatra kako je u svijetu došlo do proliferacije sigurnosnih izazova, a da se međunarodna zajednica s tim novim problemima pokušava suočiti "starim alatima koji im stoje na raspolaganju". 

"S jedne strane imamo izazove koji su svi odreda transnacionalni, a odgovor koji se pokušava formulirati unutar međunarodnih organizacija još uvijek funkcionira na onoj najmanjoj crti oko koje se države mogu dogovoriti, a to jednostavno nije dostatno", istaknuo je Božinović.

"Imamo sustav koji se temelji na suverenim državama, te prijetnje koje to ne zanima jer prelaze granicu", smatra Božinović i dodaje da se ulazi u razdoblje kad ćemo se svi skupa morati odnositi prema međunarodnim sigurnosnim izazovima kao prema trajnom stanju, a za to se moraju pronaći adekvatni institucionalni odgovori. 

Demograf Stjepan Šterc s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta je u osvrtu na migracijska pitanja upozorio kako su stvari vrlo ozbiljne, spomenuvši procjenu stručnjaka Ujedinjenih naroda za demografiju koji su nedavno iznijeli predviđanje da će se u narednih 30 godina prema Europi kretati oko 400 milijuna ljudi. 

Usprkos tome, Šterc najveću ugrozu hrvatskoj sigurnosti smatra katastrofalnu demografsku sliku hrvatskog stanovništva, a posebno ga zabrinjava nedostatna reakcija političkog sustava na to stanje. 

Naglasio je kako je u Strategiji nacionalne sigurnosti iz 2002. demografsko pitanje Hrvatskoj na 30. , dok je u susjednoj Mađarskoj ono na drugom mjestu. 

Šterc ističe kako se moramo zapitati hoće li naš sustav za desetak godina preživjeti ovakve demografske disproporcije, te zaključuje kako je "Hrvatska najviše ugrožena iznutra, našom nesposobnošću". 

Terorističkim prijetnjama suprostaviti se jedinstvenim proaktivnim sustavom

Ministar obrane i potpredsjednik vlade Damir Krstičević je u uvodu drugom panelu, onom o terorističkim prijetnjama, naglasio kako je nova hrvatska Vlada svjesna kompleksnosti terorizma, ali i neophodnosti jedinstvenog pristupa u njegovu suzbijanju. 

Problem hrvatskog sigurnosnog sustava danas je slaba povezanost relevantnih državnih institucija, a posljedično i slaba razmjena sigurnosnih informacija i nedostatak jedinstvenog organiziranog djelovanja, smatra Krstičević. 

"Upravo je na tom tragu Vlada pokrenula procese definiranja i uspostave sustava domovinske sigurnosti kako bi se sveobuhvatnim, koordiniranim i konzistentnim pristupom odgovorilo na čitav niz potencijalnih sigurnosnih ugroza", rekao je ministar.

Naglasio je da taj sustav treba transformirati u jedinstven proaktivan sustav. 



Facebook komentari

hr Tue Nov 22 2016 16:47:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5877fb4e1eea8f46eb8b45ec/80
Foto: Zastita.info

Makarski policajci podnijeli žalbu na svog šefa: "Viče na nas i govori nam da smo budale i idioti"

Petnaest makarskih policajaca požalilo se na uvjete rada i svoga šefa

Makarski policajci poslali su dopis Uredu za unutarnju kontrolu MUP-a. Petnaest se policajaca žali na mobbing pomoćnika makarskog načelnika i kršenja kolektivnog ugovora na njihovu štetu. Pišu i o vrijeđanju. - piše Dnevnik.hr

- Prilikom otprema službe se na nas viče, galami, i vrijeđa pogrdnim riječima poput: budale, kreteni, idioti. Sve je to popraćeno jakom galamom i vikom. - ispričao je Eugen Ujevićdopredsjednik Nacionalnog sindikata policije.

Petnaest makarskih policajaca požalilo se na uvjete rada i svoga šefa. Na tri stranice detaljno su opisali probleme s kojima se susreću. Ti problemi uključuju, između ostalog, smjene od 12 sati na koje se tri dana zaredom dolazi, te nemogućnost korištenja slobodnog dana nakon noćne smjene.

S optužbama je upoznato i Ministarstvo unutarnjih poslova.

Iz Sindikata policije Hrvatske kažu da se kolektivni ugovor mora poštivati. Potvrde li se navodi o kršenju propisa o ophođenju policijskih službenika, iz Sindikata će tražiti da se takva praksa zabrani a, u slučaju ponavljanja, navedeni rukovoditelj sankcionira. Cijeli članak pogledajte ovdje.

Facebook komentari

hr Sun Jan 21 2018 20:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a64dad2b9e03e8c548b45cf/80
Foto: D.N.

Domaće banke daju 2,4 milijarde eura kredita za HAC, HC i ARZ

Pregovori s domaćim bankama oko dodatnog zaduženja, koje će prema nekim informacijama iznositi 2,4 milijarde eura, su u završnoj fazi

Nakon što je u studenom prošle godine izdala obveznicu od 1,275 milijardi eura  za refinanciranje duga u cestarskom sektoru, Vlada nastavlja financijsko restrukturiranje tog sektora zaduživanjem na domaćem tržištu. - piše Novi list

Pregovori  s domaćim bankama oko dodatnog zaduženja,  koje će prema nekim informacijama iznositi 2,4 milijarde eura, su u završnoj fazi i kako kažu sugovornici iz financijskih krugova mogu  se završiti  za nekoliko dana ili nekoliko tjedana.

Sada se pregovara o najosjetljivijim stvarima ročnosti i kamati, ali cilj je da se postojeći krediti koje je država podizala za gradnju cesta i autocesta zamijene s onima s povoljnijim kamatama i duljim rokom dospijeća.

Obveznica koja je izdana  krajem prošle godine na europskom tržištu imala je prinos manji od tri posto i dospijeva 2030. godine. Nedugo nakon toga država je i na domaćem tržištu izdala obveznicu za refinanciranje dugova proračuna u iznosu od 5,8 milijardi i prinos od 1,8 posto ali na šest godina.

Nitko u Vladi ne želi spekulirati kakve bi uvjete s obzorom na ta dva izdanja trebalo imati novo zaduženje, jer će visina kamate ovisiti i o tome kolika će biti ročnost, ali ističu da dvije spomenute obveznice mogu biti okvirni putokaz za novo zaduženje. 

Ministarstvo financija vjerojatno će nastojati da se kredit podigne barem na deset godina, što bi onda moglo značiti nešto veću kamatu.  Novo zaduženje i povoljnija ročnost i kamata ne bi trebali biti upitni jer banke imaju viška novca, likvidnost u bankarskom sektoru veća je od 27 milijardi kuna.

Bolji rejting

Ovaj put postoji mogućnost da država ne izda obveznicu nego da se zaduženje realizira kao kredit uz državno jamstvo, ili čak kroz nekoliko kredita, pa ako njihov ukupan iznos doista bude 2,4 milijarde eura, to će značiti da je u samo nekoliko mjeseci, uključujući i euroobveznicu, financirano oko 70 posto ukupnog duga cestarskog sektora.  

Novi kredit cestraskom sektoru, ali i izdanje trezorskih zapisa, odnosno zamjena starog kratkoročnog duga od 900 milijuna kuna, pokazat će i jesu li banke u svoje uvijete već lani ukalkulirale procjenu da će se Hrvatskoj počekom ove godine popraviti kreditni rejting ili će se to tek osjetiti na novim uvjetima kreditiranja, nakon što je rejting poboljšanprije desetak dana.   

Naime, dug HAC-a, HC-a i Autoceste Rijeka – Zagreb je ukupno oko 5,2 milijarde eura, a  neće se refinancirati krediti koji su podignuti uz povoljne uvijete i kod međunarodnih financijskih institucija poput kredita kod Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj.

Manja kamata

Kad je u studenom stari dug cestarskog sektora bio zamijenjen novom obveznicom to je prema procjenama u Vladi značilo godišnju uštedu od najmanje 150 milijuna kuna na kamatama, pa će se očekuje i da novo refinanciranje  donese nekoliko stotina milijuna kuna manje kamate.

No, glavnica duga ostat će ista, jer se zasad ne vidi prostora da  je taj sektor počne plaćati.

Za Projekt restrukturiranja i modernizacije cestovnog sektora Hrvatska je dobila i zajam od 22 milijuna eura te jamstvo od 350 milijuna eura, ali kod izdanja prošlogodišnje obveznice to jamstvo nije koristila.

Uvjet je bilo restrukturiranje sektora koje je značilo povećanje cijena cestarine,  odnosno više cijene u vrijeme turističke sezone, te smanjivanje broja zaposlenih u cestarskom sektoru za tisuću. Uz to morali bi se smanjiti i troškovi održavanja cesta i osmisliti novi način naplate cestarine.

Vlada se zasad drži plana, a iako dio analitičara smatra da promjene nisu dovoljno radikalne,  restrukturiranje cestarskog sektora jedna je od rijetkih reformi koju Vlada zasad provodi onako kako je sama zacrtala. - piše Novi list

Facebook komentari

hr Sun Jan 21 2018 19:24:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a64d942b9e03e30568b4568/80

Smart Split parking: Nastavljaju se radovi na postavljanju senzora za pametno ulično parkiranje

U sklopu projekta postavljaju se senzori koji se ukopavaju u površinu parkirnog mjesta te njihovi radio komunikacijski uređaji

Od ponedjeljka 22. siječnja, gradska tvrtka Split parking kao nositelj projekta za pametno ulično parkiranje, nastavlja s radovima na ugradnji inovativne senzorske tehnologije u sustav parkiranja i aktiviranja Smart Split parking aplikacije. U sklopu projekta postavljaju se senzori koji se ukopavaju u površinu parkirnog mjesta te njihovi radio komunikacijski uređaji.

U ovom tjednu radovi će se izvoditi na ovim lokacijama:

Ponedjeljak: 22. 01. - Gundulićeva ulica (zapadni dio), Zrinsko Frankopanska ulica (južni dio)

Utorak: 23. 01. - Zagrebačka ulica

Srijeda: 24. 01. - Držićeva ulica (parkiralište, 1/2)

Četvrtak: 25. 01. - Tolstojeva ulica (donji dio), Ulica kneza Višeslava (donji dio)

Petak: 26. 01. - Ulica kneza Višeslava (gornji dio)

Radovi će se uglavnom izvoditi u vremenu od 08:00 do 16:00 sati, uz moguće iznimke na pojedinim lokacijama gdje će izvođač nastojati prilagoditi termin izvođenja radova korisnicima parkirališnih mjesta i okolnim stanarima kako bi što manje osjetili utjecaj privremenog zatvaranja dijelova parkirališta. Radovi su planirani na način da sva veća parkirališta nikada ne budu u potpunosti blokirana, nego da se ista odrađuju u nekoliko dijelova, u različite dane.

O svim potencijalnim izmjenama termina radova, javnost će biti na vrijeme obaviještena. 

Facebook komentari

hr Sun Jan 21 2018 19:17:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a64cd62b9e03e68548b45cb/80
Foto: Facebook

Andro Opara Krstulović javio se iz bolnice: "Hvala svima na dobrim željama"

Na Facebook profilu objavio je selfie i zahvalio se svima na dobrim željama
Splitski gradonačelnik, Andro Krstulović Opara poslao poruku iz KBC-a Split gdje je sinoć završio zbog glavobolje i vrtoglavice.

Na Facebook profilu objavio je selfie i zahvalio se svima na dobrim željama. 

Evo sam se dočepa mobitela. Hvala svima na dobrim željama. Dobro sam, ali mi kažu da moram mirovat i slušat pa evo mirujem i slušam - napisao je gradonačelnik.  

Facebook komentari

hr Sun Jan 21 2018 18:27:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .