Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/533ead76179942cd5b7304e4/80
Foto: CROPIX

Europi potrebna zajednička, a hrvatskoj nova sigurnosna politika

Terorističkim prijetnjama suprostaviti se jedinstvenim proaktivnim sustavom

Terorizam, migrantska kriza i hibridno ratovanje, ali i korupcija, negativna demografska slika i radikalizacija najveće su prijetnje sigurnosti Hrvatske, a Europskoj uniji potrebna jke zajednička sigurnosna politika jer su današnji izazovi transnacionalni, zaključeno je u utorak na Drugoj međunarodnoj sigurnosnoj konferenciji u Zagrebu.

Konferenciju u organizaciji Zaklade hrvatskog državnog zavjeta i Zaklade Konrad Adenauer u Hrvatskoj otvorili su premijer Andrej Plenković i njemački veleposlanik u Hrvatskoj Thomas Schultze.

Sigurnost prioritet, ali i povjerenje građana  

Jedan od prioriteta rada vlade je izrada nove Strategije nacionalne sigurnosti i nacrta prijedloga Zakona o sustavu domovinske sigurnosti, rekao je Plenković te poručio da će se truditi u okvirima mogućega da se to reflektira u proračunu za 2017., rekao je Plenković.

Hrvatska se u ovom trenutku trudi izaći iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, zbog čega nije jednostavno dosegnuti 2 posto izdvajanja za obranu, "što je ambicija" i što od ostalih država članica NATO saveza traže Sjedinjene Države, rekao je premijer.

Zajedničke granice trebaju biti zaštićene i potrebna je jedinstvena migrantska politika, istkanuo je Schultze i ustvrdio da treba vratiti povjerenje građana u projekt Europske unije, jer ako oni prestanu vjerovati u njegovu uspješnost, nastat će opasnost za "sigurnost i stabilnost Europe i šireg područja".

"Moramo uzeti u obzir strahove naših ljudi i ponuditi rješenja. Moramo im približiti Europu i uzeti u obzir njihove osjećaje i strahove na konstruktivan i pozitivan način", zaključio je njemački veleposlanik. 

Mladen Nakić iz Centra za međunarodne studije, moderator prvog panela konferencije, o sigurnosnim izazovima današnjice, spomenuo je rezultate ankete Europskog parlamenta koji su pokazali da europski građani najvažnijim prioritetom Europske unije smatraju borbu protiv terorizma. 

Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić izrazio je želju da se na spomen riječi "sigurnost" u budućnosti neće automatski pomisliti na represiju, te je naglasio kako nesigurnost nije svojstvo i posljedica samo određenih ljudi, navika ili religije, nego je u najširem smislu posljedica društvenih odnosa. 

"Ne možemo ostvariti sigurnost ako ćemo je uskraćivati nekom drugom", naglasio je Orepić i dodao da je današnje promišljanje rješenja za sigurnosna pitanja nemoguće bez principa humanosti i solidarnosti. 

Orepić je istaknuo kako je vrlo bitno da procjena o prijetnjama bude zasnovana na znanju i činjenicama jer u suprotnome dolazi do manipulacija, polarizacije društva te radikalizacije. Od migrantske krize ne vidimo druge prijetnje sigurnosti poput korupcije ili nepovoljnih demografskih kretanja, smatra ministar unutarnjih poslova. 

"Čitav niz nedavnih političkih 'uspjeha' temelji se na pogrešnoj procjeni sigurnosne situacije koja dijeli stanovništvo, a pitanje sigurnosti je upravo u tome da se demotivira radikalizacija koja je uistinu jedna od ključnih problema danas", rekao je Orepić. 

Naglasio je da Hrvatska mora čvrsto stati uz jedinstvenu europsku politiku, te da je u ovom trenutku hrvatski prioritet stvaranje ambijenta sigurnosti koji "proizlazi iz načela humanosti i solidarnosti i prijateljstva", te "nadzora i zaštite prostora, ljudi i dobara". 

Svijet suočen sa širenjem sigurnosnih izazova

Bivši ministar obrane i predstojnik ureda Predsjednika vlade RH Davor Božinović smatra kako je u svijetu došlo do proliferacije sigurnosnih izazova, a da se međunarodna zajednica s tim novim problemima pokušava suočiti "starim alatima koji im stoje na raspolaganju". 

"S jedne strane imamo izazove koji su svi odreda transnacionalni, a odgovor koji se pokušava formulirati unutar međunarodnih organizacija još uvijek funkcionira na onoj najmanjoj crti oko koje se države mogu dogovoriti, a to jednostavno nije dostatno", istaknuo je Božinović.

"Imamo sustav koji se temelji na suverenim državama, te prijetnje koje to ne zanima jer prelaze granicu", smatra Božinović i dodaje da se ulazi u razdoblje kad ćemo se svi skupa morati odnositi prema međunarodnim sigurnosnim izazovima kao prema trajnom stanju, a za to se moraju pronaći adekvatni institucionalni odgovori. 

Demograf Stjepan Šterc s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta je u osvrtu na migracijska pitanja upozorio kako su stvari vrlo ozbiljne, spomenuvši procjenu stručnjaka Ujedinjenih naroda za demografiju koji su nedavno iznijeli predviđanje da će se u narednih 30 godina prema Europi kretati oko 400 milijuna ljudi. 

Usprkos tome, Šterc najveću ugrozu hrvatskoj sigurnosti smatra katastrofalnu demografsku sliku hrvatskog stanovništva, a posebno ga zabrinjava nedostatna reakcija političkog sustava na to stanje. 

Naglasio je kako je u Strategiji nacionalne sigurnosti iz 2002. demografsko pitanje Hrvatskoj na 30. , dok je u susjednoj Mađarskoj ono na drugom mjestu. 

Šterc ističe kako se moramo zapitati hoće li naš sustav za desetak godina preživjeti ovakve demografske disproporcije, te zaključuje kako je "Hrvatska najviše ugrožena iznutra, našom nesposobnošću". 

Terorističkim prijetnjama suprostaviti se jedinstvenim proaktivnim sustavom

Ministar obrane i potpredsjednik vlade Damir Krstičević je u uvodu drugom panelu, onom o terorističkim prijetnjama, naglasio kako je nova hrvatska Vlada svjesna kompleksnosti terorizma, ali i neophodnosti jedinstvenog pristupa u njegovu suzbijanju. 

Problem hrvatskog sigurnosnog sustava danas je slaba povezanost relevantnih državnih institucija, a posljedično i slaba razmjena sigurnosnih informacija i nedostatak jedinstvenog organiziranog djelovanja, smatra Krstičević. 

"Upravo je na tom tragu Vlada pokrenula procese definiranja i uspostave sustava domovinske sigurnosti kako bi se sveobuhvatnim, koordiniranim i konzistentnim pristupom odgovorilo na čitav niz potencijalnih sigurnosnih ugroza", rekao je ministar.

Naglasio je da taj sustav treba transformirati u jedinstven proaktivan sustav. 



Facebook komentari

hr Tue Nov 22 2016 16:47:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fe5790b47398734a8b4723/80
Foto: D.N.

Dojava o bombi u zgradi HNK - je lažna!

U Policijskoj upravi su rekli kako je večeras prije početka Frljićeve predstave obavljen kompletan protueksplozivni pregled zgrade Kazališta kako bi se utvrdilo postoji li sigurnosni uvjeti za izvođenje predstave i da u toj provjeri nije ništa sumnjivo otkriveno

Splitsko-dalmatinska Policijska uprava izvijestila je da je večeras oko 20,30 sati dobila dojavu da je podmetnuta bomba u zgradi Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu, u kojoj se u to vrijeme čekao početak predstave "Naše nasilje i vaše nasilje", ali je provjerom ustanovljeno da je dojava bila lažna.

- Odmah nakon što smo dobili dojavu, obavili smo protueksplozivnu provjeru prostorija u HNK i nije ništa pronađeno. - rekli su Policijskoj upravi.

Novinari su, nakon što je policija izvela prosvjednike iz gledališta, vidjeli da dvojica policajaca u civilu sa psom provjeravaju hodnike HNK i pitali su ih znači li to da je bila dojava o podmetnutoj bombi, no oni su samo rekli da "rade svoj posao".

U Policijskoj upravi su rekli kako je večeras prije početka Frljićeve predstave obavljen kompletan protueksplozivni pregled zgrade Kazališta kako bi se utvrdilo postoji li sigurnosni uvjeti za izvođenje predstave i da u toj provjeri nije ništa sumnjivo otkriveno. Radi sigurnosti, pregledavani su i svi posjetitelji prilikom ulaska u dvoranu.

Facebook komentari

hr Mon Apr 24 2017 21:53:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fe5124b47398cf4f8b456c/80
Foto: HNK Ivana pl. Zajca

U dvorani HNK interventna policija: Predstava počela s pola sata zakašnjenja

Nakon polusatnog čekanja da predstava počne, u takvoj je atmosferi u gotovo punu dvoranu Kazališta ušla interventna policija

Predstava "Naše nasilje i vaše nasilje" Olivera Frljića, koja je trabala početi večeras u splitskom HNK u 20 sati, počela je s 32 minute zakašnjenja  pošto je policija iz gledališta udaljila desetak ljudi, koji su držali transparente i pjevali.

Ta je skupina sjedila u zadnjem redu, držali su transparente "Odlazi sotono iz našeg grada", "Napravi performans u Srbiji", "Ne izazivajte nas" i pjevali pjesmu "Zovi samo zovi", a jedan od njih je ustao i viknuo "Živio hrvatski Split".

Na to je iz drugog dijela gledališta skupina gledatelja ustala i odgovorila pjesmom "Kad bi svi ljudi na svijetu", što je izazvalo smijeh gledališta, a zadnji red je uzvrato pjesmama "Pravaška se krila nose i sa time se ponose" i "Ljubi Boga i bližnjega svoga".

Nakon polusatnog čekanja da predstava počne, u takvoj je atmosferi u gotovo punu dvoranu Kazališta ušla interventna policija. Jedan je policajac pozvao skupinu u zadnjem redu da izađe jer "su napravili prekršaj ometajući početak predstave". 

"I oni drugi su pjevali, zašto i njih ne izbacite van," negodovali su neki od njih, no zatim su na nagovor policije počeli izlaziti i za nekoliko minuta svi izašli.

Po izlasku iz dvorane zadržali su se nekoliko minuta u hodniku, ne želeći izaći iz zgrade i buneći se zbog udaljavanja s predstave. No policajci su inzistirali, pa su u njihovoj pratnji ipak svi izašli.

Facebook komentari

hr Mon Apr 24 2017 21:25:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/588c7c481eea8f86378b45c3/80
Foto: Ali Relata

Agrokor je utjecao na reakcije građana: Plenkovićeva Vlada gubi podršku

Crobarometar pokazuje koliko se promijenila politička scena u travnju – tko gubi, a tko dobiva potporu birača, kakav dojam političari ostavljaju na građane te kako su ocijenjeni potezi Vlade Andreja Plenkovića i predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović

Čak 68 posto građana misli da zemlja ide u lošem smjeru, a njih 24 posto misli suprotno, dok samo 8 posto ispitanika ne zna. Takav porast broja pesimista nije zabilježen od rujna 2016., baš kao i pad optimizma.

Redovito istraživanje Dnevnika Nove TV Crobarometar pokazuje koliko se promijenila politička scena u travnju – tko gubi, a tko dobiva potporu birača, kakav dojam političari ostavljaju na građane te kako su ocijenjeni potezi Vlade Andreja Plenkovića i predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.

Agrokor protresao političku scenu - nagli skok pesimizma

Agrokor je, čini se, ipak utjecao na Hrvatsku, a ponajprije se to vidi po reakcijama građana. Naime, 68 posto građana misli da zemlja ide u lošem smjeru, a njih 24 posto misli suprotno, dok samo 8 posto ispitanika ne zna.

Prema stranačkim preferencijama birača i HDZ-ovi birači gotovo su podijeljeni. Njih 49 posto misli da zemlja ide u dobrom smjeru, ali njih 41 posto misli suprotno. Još prije 30 dana HDZ-ovi birači su sa 69 posto mislili da zemlja ide u dobrom smjeru.

Birači Mosta, njih 64 posto misli da zemlja ide u lošem smjeru, a da ide u dobrom misli njih 28 posto, dok ne zna njih 8 posto. Takav porast broja pesimista nije zabilježen od rujna 2016., baš kao i pad optimizma.

Vlada više nema potporu za svoje politike

Većina ili 56 posto ispitanika ne daje podršku radu Vlade, a njih 33 posto odobrava Vladin rad. Ne zna njih 11 posto. Vladine politike odobrava samo 71 posto HDZ-ovih birača. Pa ni 54 posto Mostovih birača ih ne odobrava.

Podijeljena mišljenja o radu predsjednice

Uistinu, 46 posto ispitanika odobrava njezin rad, dok isto tako 46 posto ispitanika ne odobrava rad predsjednice. Njih 8 posto ne zna. Predsjednica može računati na HDZ-ovo biračko tijelo koje ju podupire s 81 posto, ali recimo Mostovo biračko tijelo ju ne podupire, s 55 posto.

Pada podrška Mostu

HDZ tako travanj završava s potporom od 32,2 posto, SDP uživa potporu 22,7 posto birača. Živi Zid je sa 7,9 na trećem mjestu, a Most sa 7,7 četvrta je politička opcija, dok je mjesec prije bio na trećem mjestu s potporom od 8,6 posto.

Stranke bez kojih se ne može vladati

IDS uživa potporu od 3,2 posto, Bandić Milan 365 trenutačno je na 3 posto potpore, Hrvatska seljačka stranka ima potporu od 2,4 posto, a HNS 2,3 posto. Pametno trenutačno može računati na glasove 2,3 posto birača, a HSU ima 1,6 posto potpore. Za ostale ili neke druge stranke, glasalo bi 4,5 posto birača, a neodlučnih je 10,1 posto.

Kakav dojam političari ostavljaju na građane?

Predsjednica je na 53 posto građana ostavila pozitivan dojam, ali 40 posto je onih na koje je ostavila negativan dojam. Odmah iza nje, slijedi Andrej Plenković. 46 posto građana ima pozitivan dojam o njemu, ali i 45 posto ima negativan dojam. Božo Petrov, kao i premijer, na 46 posto građana ostavlja pozitivan dojam, ali i na njih 43 posto negativan. A Davor Bernardić među biračima ostavlja 35 posto pozitivnog dojma, ali 46 posto je građana kod kojih je taj dojam negativan.

Tko je najpopularniji u HDZ-u, SDP-u i Mostu?

U HDZ-u najbolji dojam među biračima ima predsjednica Republike i to 86 posto, a Andrej Plenković ju slijedi s 81 posto. U SDP-u pak najbolji dojam ostavlja Davor Bernardić sa 66 posto, a odmah iza njega tu je Ivan Sinčić s 45 posto potpore.

U Mostu najbolji dojam kod birača ostavlja Božo Petrov s 85 posto, a nakon njega tu je Andrej Plenković o kojemu pozitivan dojam ima 59 posto birača Mosta. - piše Dnevnik.hr

Facebook komentari

hr Mon Apr 24 2017 21:14:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fe4a3fb47398e54d8b4608/80
Foto: Facebook

Zlatko Ževrnja: "Više ne dam novac za Marulićeve dane"

Objavu prenosimo u cijelosti i autentično
Zlatko Ževrnja, splitsko-dalmatinski župan, oglasio se putem svog Facebook-a o Frljićevoj predstavi koja bi se trebala prikazivati u splitskom HNK u sklopu Mažuranićevih dana te koja je izazvala burne reakcije Splićana. Objavu prenosimo u cijelosti i autentično:

- Ovo nisu "Marulićevu dani", ovo čemu svjedočimo i sto ćemo nekoliko dana biti prisiljeni gledati u našem nacionalnom kazalištu u Splitu je gruba zloupotreba Festivala hrvatske drame "Marulićevi dani". 

Cilj ovoga Festivala, sukladno Pravilniku, treba biti promocija hrvatske dramske književnosti u kazalištu a ne grubo vrijeđanje vjerskih i nacionalnih osjećaja. Predložene predstave, među kojima se nalazi i predstava Olivera Frljića koja na najgrublji način vrijeđa ljudske, vjerske i nacionalne osjećaje, su njihovi autorski projekti a ne kazališne predstave nastale na hrvatskoj dramskoj književnosti.

 Zbog toga je predstavnik Splitsko-dalmatinske županije glasao protiv izbora predstava i zbog toga će Županija uskratiti financiranje ovakvih - navodnih - "Marulićevih dana". - napisao je. 

Facebook komentari

hr Mon Apr 24 2017 20:54:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .