Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58ff954db47398af518b45e1/80

Kerum na Zapadnoj: Gospodin Opara je cijeli život radio ništa, gospodin je vodio muzej, čuvao kipove- ništa!

Uz pjesmu i ples, Splićani imaju priliku i zameziti...
Danas je godišnjica izgradnje splitske Zapadne obale, a gradonačelnički kandidat Željko Kerum odlučio je počastiti Splićane koncertom Mladena Grdovića i Jasne Zlokić. No, prije samog koncerta obratio se medijima. 

- Mi smo se večeras ovdje sastali, danas je godišnjica Zapadne obale. Mi smo napravili, odnosno ja i moji suradnici ovu Zapadnu obalu, građani Splita su nam dali podršku. Pobijedili smo 2009.,obećali smo neke stvari, od tih stvari smo dosta toga napravili. Sve nismo dovršili, al ćemo dovršit od 2017. do 2021. Danas smo, sada ovdje na Zapadnoj obali, ponos gradu Splitu, u našoj lijepoj domovini Hrvatskoj, nijedan projekt u Splitu nije ovako velik i dobar kao što je ovaj. Ako Bog da zdravlje i ako Splićani daju meni podršku, a mislim da hoće, za dvije godine jer smo već složili projekte ćemo bit na suprotnoj strani, na Istočnoj obali i tamo ćemo za dvi godine završit Istočnu obalu koja će bit  na ponos gradu Splitu, kao što je i Zapadna. Mi smo vizionari, ja sam vizionar, ja se usuđujem to sebi reć. Ljudi koji su oko mene su ljudi koji su iz posla, ljudi koji nisu na državnim jaslama, ljudi koji ne primaju plaću od županije, od grada, od države, nego su sami stvorili svoj kapital, sami su ušli u poslovni rizik, isto kao i ja, bez obzira na sve primjedbe i kritike koje upućuju. Činjenica je, mi stvaramo, mi radimo prihod, moja konkurencija radi troškove, neću ih uopće spominjat, žao mi je što sam ih spominjao u proteklom vremenu, zapravo sam im dao jednu reklamu...- krenuo je Kerum te dodao da su nakon njega ostala djela.   

Nije mu se svidjelo što ga mediji pitaju za dugove, pa je kazao da "govore neutemeljeno", da su "krivo informirani",  a nakon toga nastavio o svojim planovima/projektima, a to su Istočna obala, lungo mare do stobreča, sportski centar na Brdima, a ima planove i za Neslanovac, Sirobuju... 

- Bog sve vidi, vi se Bogu ne klanjate, a ja se klanjam i ja se Bogu molim! Sila Boga ne moli, Bog silu ne voli! - kazao je Kerum.

- Zašto ne pitate Marijanu Puljak koliko je ovrha napravila, sram je bilo, i njezinog bankarskog lobija. Željko Kerum nije nikome dužan. Željko Kerum potražuje od mnogih, a vi ili ste slijepi ili ne znate šta govorite- činjenica je da je najveće zlo u hrvatskoj bankarski sustav koji je uništio mnogo obitelji , a upitno je to da li oni pravno mogu potraživat to šta potražuju ili ne. Znači, postoji udruga blokiranih , ali udruga blokiranih treba  se maksimalno angažirat i poništit sva ta potraživanja od banaka koje uništavaju i građane Splita i županije i Hrvatske.- kazao je. 

Osvrnuo se i na sudbinu Zlatka Ževrnje

- Zlatko Ževrnja je žrtva tog dijela politike odnosno HDZ-a. Ja se ovom prilikom ispričavam Boljanima odnosno Bračanima što smo mi stavljeni u kontekst, HGS odnosno Željko Kerum u kontekst nedodjeljivanja koncesija. U rad komisije ne ulazim i ne želim ulaziti, ali je činjenica da je Zlatko Ževrnja žrtva. Ja sam rekao da mu dajem podršku za kandidata za župana, oni su ga izigrali, Zlatko Ževrnja je završio praktički karijeru, a imao je blistavu karijeru. A tko mu je to namjestio? Namjestile su mu elite iz HDZ-a poput Opare koji je 15 godina bio autsajder. On je bio HDZ-ov zastupnik u saboru 90-ih godina  i nije ga bilo nigdje jer su ga smatrali nebitnim, ali kada je došla gospođa predsjednica Kolinda, ona ga je zbog toga šta je radio s njom, nije imala koga, stavila za savjetnika i onda su ga izgurali kao kandidata za gradonačelnika Splita. Gospodin je cijeli život radio ništa, šta je napravio- ništa. Gospodin je vodio muzej, čuvao kipove- ništa. To je činjenica, i on je uništio Zlatka Ževrnju, namjestili su mu igru i Zlatko Ževrnja je danas završio politčku karijeru. Ja mu dajem podršku, a  budućem županu nemam na na temelju čega dat. Mi smo osam godina u koaliciji na županiji i mi dogovore poštivamo . Ne izigravamo ih i zato smo digli ruku, zato se sad ispričavam Boljanima, Bračanima zato što smo digli ruku za tu koncesiju, ali dobro je završilo, nije prošlo. - kazao je Kerum te dodao da će HGS imati kandidata za župana i da će to bit iznenađenje. 

Upitan je i za politički program. Evo što je kazao: 

- Politički program je ovo gdje mi stojimo, politički program je Istočna obala, politički program je Žnjan, politički program je lungo mare, politički program je sportski centar za Brda, Sirobuja, Sitno, kanalizacija Barutana, to je politički program. To su moji projekti, oni to nisu radili i oni to ne znaju ja sam to radio i ja to znam i u tome je razlika  između mene i njih to je kao da uspoređujete Real i Segestu.

Facebook komentari

hr Tue Apr 25 2017 20:29:19 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5643455bb118e197148b47c9/80

Jandroković ne otkriva hoće li HDZ surađivati i s Hreljom (HSU)

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković (HDZ) nije u nedjelju otkrio hoće li HDZ, u nastojanju da osigura dovoljno ruku za potvrdu četiri nova ministra, surađivati i sa Silvanom Hreljom iz HSU-a, strankom, partnerom SDP-a i HNS-a.

"U ovom trenutku ne bih želio ići dalje od konstatacije da će sve biti poznato nakon drugog kruga lokalnih izbora. Razgovara se s određenim strankama, s određenim saborskim zastupnicima, cilj nam je formirati vladajuću većinu u Saboru", izjavio je Jandroković nakon što se, u okviru manifestacije Dan otvorenih vrata Hrvatskog sabora, susreo s građanima.

Opetovao je da HDZ ne bježi od izbora, no da drži kako, s obzirom na trošak i vrijeme koje bi uzeli novi parlamentarni izbori, treba još jednom pokušati razgovarati s političkim strankama u Hrvatskom saboru.

"Bolje je još jednom otvoriti raspravu unutar postojećeg saziva Sabora, formirati većinu da Vlada može nastaviti s radom", rekao je Jandroković.

Nakon lokalnih izbora stvari će biti potpuno jasne

Pred nama je drugi krug lokalnih izbora, još uvijek rezultate tih izbora ne bismo željeli opterećivati nacionalnom razinom, izjavio je predsjednik Sabora i poručio kako očekuje da će nakon lokalnih izbora stvari biti potpuno jasne "i da će u Hrvatskom saboru ponovno postojati većina koja će podupirati Vladu i izglasati nove ministre".

Inače, predsjednik HSU-a Silvano Hrelja je za nedjeljni Jutarnji list rekao da je iz HDZ-a "dobio signale za razgovor". Istaknuo je kako predstavlja biračko tijelo "koje nema previše vremena za čekanje" i da nema problem s tim da podrži Vladu koja će zauzvrat riješiti određene probleme umirovljenika, od dopunskog zdravstvenog, mirovinska pitanja i pitanja socijale.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković potvrdio je danas da će Sabor novu sjednicu početi 7. lipnja, te da će se prije toga sastati saborsko Predsjedništvo.

SDP-ovu Gordanu Marasu, predsjedniku Odbora za zaštitu okoliša, koji je najavio da će u utorak sazvati Odbor s temom imenovanja novog ministra zaštite okoliša poručio je da to može učiniti, no da to nema nikakvu obvezujuću snagu.

Za Dan otvorenih vrata, Jandroković kaže da je lijepa tradicija i da mu je zadovoljstvo nastaviti ju. Zanimljivo je čuti što građane zanima, što bi mijenjali, dobro je čuti njihov glas, jer vjerujem da govore u dobroj namjeri, rekao je predsjednik Sabora kojeg su građani 'propitivali' o reorganizaciji državne uprave, o tome tko radi na rješavanju graničnih pitanja sa Srbijom, tražili da se ograniči broj mandata za načelnike, gradonačelnike i župane, ljutili na razinu saborskih rasprava i na praznu sabornicu itd.

Manifestacija Dan otvorenih vrata Sabora održava se po sedmi put, organizira ju saborska Služba za građane, u spomen na Dana Hrvatskog sabora i 30. svibnja 1990. godine, kada je nakon desetljeća komunističke vlasti konstituiran prvi demokratski izabrani višestranački Sabor

Građani u zgradu Sabora mogu ulaziti od 10 do 17 sati, bez najave. Ove ih je godine nešto manje, vjerojatno zbog proslave Dana Grada Zagreba i činjenice da je dio građana otišao na Jarun gdje se slavi Dan Oružanih snaga, kaže voditeljica Službe za građane Ružica Šimunović.

Facebook komentari

hr Sun May 28 2017 13:48:07 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/592a9c29b9e03e54178b4807/80

Blaženko Boban se družio s Bračanima i najavio investicije vrijedne 50 milijuna kuna

Mnogo je planova vezanih za Brač

Blaženko Boban, kandidat HDZ-a za splitsko-dalmatinskog župana, posjetio je u subotu Brač gdje je, zajedno s ministrom Lovrom Kuščevićem sudjelovao na koordinaciji predsjednika gradskih i općinskih odbora HDZ-a tog otoka i druženju s građanima.

Najavio je kako će u dogovoru s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture inzistirati na boljoj povezanosti otoka trajektnim i katamaranskim linijama, kako s obalom tako i s drugim našim otocima.

- Splitsko-dalmatinska županija i do sada je i te kako sudjelovala u razvitku otoka, a svakako će to činiti i u budućnosti. Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije u suradnji sa Županijom radi na uređenju obale u Pučišćima, uređenju Vlačice u Supetru, a sanirali su i trajektno pristanište u Supetru. Ukupne vrijednosti tih projekata su 35 milijuna kuna. Također, u skorom planu je i izgradnja 330 metara obale u Milni, izgradnja lukobrana i 150 novih nautičkih vezova u Bolu, uređenje i sanacija Velog mula u Sutivanu, proširenje luke Postira, te sanacija i uređenje luke u Splitskoj. Investicije su to ukupne vrijednosti gotovo 50 milijuna kuna - najavio je Blaženko Boban u razgovoru sa žiteljima Brača, siguran u to kako će i oni prepoznati njegov program jer im je budućnost i napredak svake naše lokalne zajednice i njenih građana svakako zajednički cilj.

Facebook komentari

hr Sun May 28 2017 11:47:17 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5732fb4ffe96ffe6248b45b7/80

Šef HDZ-a postigao dogovor s predsjednikom HSU-a i osigurao 77 ruku za potvrdu četiri ministra

Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) ne želi prijevremene parlamentarne izbore i podržat će nove ministre koje će Andrej Plenković početkom lipnja predložiti Saboru. Doduše, HSU ima samo jednog zastupnika u Saboru, predsjednika stranke Silvana Hrelju, ali u aktualnom omjeru snaga svaki je glas bitan.
Zadrži li HDZ na svojoj strani sve zastupnike koji su glasali protiv opoziva ministra financija Zdravka Marića i dali podršku Gordanu Jandrokoviću u izboru za novog predsjednika Sabora, to znači da će Plenkovićeva Vlada preživjeti s podrškom od 77 glasova (minimum je 76), piše Jutarnji.

- Novi izbori ne bi donijeli ništa novo. Živi zid bi mogao dobiti par mandata više, Most nekoliko manje, HDZ bi se raskolio na ultra desno i umjereno desno krilo, a naša koalicija SDP, HSS i HSU dobila bi nešto manje. HNS bi također dobio nešto manje. Ništa značajno ne bi se dogodilo i opet bismo se prebrojavali na isti način kako se to i sada radi - rekao je Hrelja.

Na pitanje je li ga tko iz HDZ-a zvao na razgovor Hrelja odgovara da je dobio signale za razgovor.

- Ja predstavljam biračko tijelo koje nema previše vremena za čekanje i nemam problem s tim da podržim Vladu koja će zauzvrat riješiti određene probleme umirovljenika, od dopunskog zdravstvenog, mirovinska pitanja i pitanja socijale - objasnio je Hrelja.

Cijeli članak pročitajte ovdje.

Facebook komentari

hr Sun May 28 2017 10:12:32 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/583ef8d11eea8f14058b46b6/80
Foto: D.N.

Očekuje se usporavanje rasta BDP-a u prvom tromjesečju na 3,1 posto

Zahvaljujući ponajviše snažnom rastu osobne potrošnje i izvoza, većina makroekonomista procjenjuje da je hrvatsko gospodarstvo u prvom tromjesečju poraslo više od 3 posto na godišnjoj razini, ali sporije nego u prethodnom kvartalu.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom ovogodišnjem tromjesečju, a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 3,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Njihove procjene rasta kreću se u vrlo širokom rasponu od 2,3 do 4,2 posto.

Bit će to već deseto tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 3,4 posto na godišnjoj razini, najviše još od prvog kvartala predrecesijske 2008. godine.

Nastavljen snažan rast potrošnje

Makroekonomisti u anketi Hine navode da se rast gospodarstva ponajviše zahvaljuje jačanju osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.

"Osobna potrošnja podršku pronalazi u poreznom rasterećenju dohotka, rastu plaća, stabilizaciji na tržištu rada i nižim troškovima financiranja", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Promet u trgovini na malo na godišnjoj razini raste već 31 mjesec zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke.

Pritom je u prvom tromjesečju maloprodaja porasla 5,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, nešto brže u odnosu na 4,6 posto u prethodnom kvartalu.

To se, među ostalim, zahvaljuje poboljšanjima na tržištu rada i rastu plaća nakon poreznih promjena početkom godine.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je za ožujak 6.022 kune, što je na godišnjoj razini nominalno više za 5,2 posto ili za 300 kuna.

Robni izvoz skočio više od 20 posto

Pozitivno će na BDP utjecati i snažan rast izvoza, što se ponajviše zahvaljuje rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera.

Prema podacima DZS-a, robni izvoz skočio je u prva tri mjeseca ove godine 21,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 24,9 milijardi kuna. Uvoz je istodobno porastao 11,33 posto, na 37,93 milijardi kuna.

Zahvaljujući bržem rastu izvoza od uvoza, smanjen je negativni saldo robne razmjene u odnosu na prva tri lanjska mjeseca, i to za 476 milijuna kuna, na 13,03 milijarde. Pritom je pokrivenost uvoza izvozom povećana s lanjskih 60,3 na 65,6 posto.

"Nastavljeni su pozitivni trendovi u kretanju robnog izvoza, pa i salda vanjskotrgovinske bilance, ali je razlika u vrijednosti izvoza i uvoza, sudeći prema prvim procjenama, manje poticala rast nego početkom prošle godine", navodi jedan od makroekonomista.

Zabrinjava usporavanje rasta industrijske proizvodnje

I dok potrošnja i izvoz potiču rast BDP-a, pozitivan utjecaj industrijske proizvodnje bit će slabiji jer se njezin rast usporava.

U prva tri mjeseca ove godine proizvodnja je porasla samo 2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. To predstavlja oštro usporavanje, s obzirom da je u prethodnom kvartalu industrijska proizvodnja skočila gotovo 8 posto na godišnjoj razini.

Pritom je u ožujku proizvodnja stagnirala na godišnjoj razini, čime je prekinut njezin trend neprestanog rasta koji je trajao 25 mjeseci.

"Nešto niži rast nego u prvom kvartalu prošle godine, kada je BDP porastao 2,7 posto, očekujemo pretežno zbog osjetnog usporavanja rasta industrijske proizvodnje", navodi jedan od makroekonomista.

Očekuje se i nastavak rasta investicija, sedmi kvartal zaredom, no sporije nego u prethodnom tromjesečju kada su bruto investicije u fiksni kapital porasle za 4,6 posto na godišnjoj razini.

"Očekuje se vidljivije usporavanje dinamike rasta kapitalnih investicija u odnosu na prethodno razdoblje", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Koliko će kriza u Agrokoru utjecati na BDP?

S obzirom na kretanja najvažnijih gospodarskih pokazatelja u prva tri mjeseca ove godine, većina makroekonomista zadržala je svoje procjene rasta BDP-a u cijeloj ovoj godini nepromijenjene.

Prema najnovijoj anketi Hine, osam makroekonomista procjenjuje u prosjeku da bi rast gospodarstva u 2017. mogao iznositi 3,1 posto, a toliko su očekivali i prije tri mjeseca.

Pritom se njihove procjene rasta kreću u rasponu od 2,7 do 3,5 posto.

Makroekonomisti kažu da zasad ne smanjuju procjene rasta gospodarstva, ali da će kriza u Agrokoru, najvećem domaćem koncernu koji je pod pritiskom dugova bankama i dobavljačima od oko 40 milijardi kuna, sasvim sigurno utjecati na rast BDP-a u ovoj godini.

Poručuju da je utjecaj restrukturiranja Agrokora, čija prodaja čini oko 15 posto BDP-a i koji ima poslovne veze s gotovo 2.000 tvrtki, na cjelokupno gospodarstvo trenutačno vrlo teško procijeniti zbog nedostatka pouzdanih podataka te načina i brzine provođenja restrukturiranja.

"Rizik Agrokora prvenstveno vidim na strani izostanka planiranih investicija kompanija pogođenih krizom te na strani osobne potrošnje u slučaju da dođe do smanjenja broja zaposlenih u tim kompanijama", navodi se u anketi Hine.

No, makroekonomisti smatraju i da ima niz pozitivnih faktora koji će ublažiti negativan utjecaj Agrokora, kao što su očekivana rekordna turistička sezona, rast robnog izvoza, snažnije financiranje iz EU fondova i izravna strana ulaganja, kao i fiskalno popuštanje.

EK među prvima smanjila procjene

Među prvima je nedavno na rizik od Agrokora reagirala Europska komisija, koja je u proljetnim prognozama smanjila procjenu rasta hrvatskog BDP-a u ovoj godini s prethodnih 3,1 na 2,9 posto.

"Ekonomski oporavak trebao bi ostati snažan i široko utemeljen. Problemi s kojima se suočava najveća hrvatska privatna tvrtka utjecat će na rast, ali realni BDP bi trebao rasti za solidnih 2,9 posto ove godine i blago usporiti kasnije", navodi u prognozama Komisije.

Hrvatska narodna banka (HNB) procjenjuje, pak, da će rast BDP-a u ovoj godini iznositi oko 3 posto, no također upozorava na rizik od Agrokora.

"Ne očekujemo da će negativni utjecaj Agrokora na rast BDP-a biti značajan nego vrlo ograničen, ali je teško reći koliki. Ocjenjujemo da bi to moglo biti između 0,3 i 0,4 posto BDP-a, ovisno o tome kako će se odvijati restrukturiranje", kazao je nedavno guverner HNB-a Boris Vujčić.

Vlada je, pak, proračun za ovu godinu temeljila na procjeni rasta gospodarstva od 3,2 posto.

"Trenutna makroekonomska očekivanja izložena su više negativnim rizicima uvelike povezanim s posljedicama restrukturiranja najveće hrvatske kompanije. Osobito izazovnim vidimo četvrto tromjesečje", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Facebook komentari

hr Sun May 28 2017 09:48:02 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .