Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/584eac5b1eea8f8d448b458c/80
Foto: Facebook

Grbin: "Privatizacija HEP-a je čista sanaderizacija našeg društva"

Potpredsjednik SDP-a Peđa Grbina komentirao je najavu premijera Plenkovića da se prodajom 25 posto dionica HEP-o spašava Ina.
Peđa Grbin je kazao da u njegovoj stranci ne mogu prihvatiti da se privatizacijom jedne državne tvrtke druga nacionalizira.

- Privatizacijom jednog uspješnog društva pokušava se nacionalizirati drugo koje je djelomično u vlasništvu RH, a da mi nemamo niti jednu analizu kako će funkcionirati kada je vratimo u vlasništvo države - kazao je Grbin ističući da je to neodgovorno, prenosi N1.

Kritizirao je premijera Plenkovića da krši EU zakone. Naveo je da bi on kao pravnik, koji je dugo boravio u Bruxellesu, trebao znati da se dionice HEP-a ne mogu ponuditi samo hrvatskim građanima i tvrtkama u našoj zemlji: "Moramo IPO ponuditi i stranim građanima i tvrtkama, a to znači da u MOL može ući u privatizaciju HEP-a".

- Sada jasno mogu reći da je predloženi model SDP-u neprihvatljiv, jer nije jasno što time postižemo - kazao je Grbin.

Kaže da u SDP-u načelno nisu protiv nacionalizacije Ine: "Ako postoje analize da je to isplativo i održivo, da neće opterećivati državni proračun i da se neće smanjivati broj zaposlenih u Ini".

Zapitao je jesu li se u HDZ-u ikada razmišljali da prodaju svoj udio u Ini i da s tim novcem potaknu poduzetništvo i otvore dvadesetak tisuća novih radnih mjesta.

Ponovio je da je prodaja udjela u HEP-u "nerealno rješenje", jer se uopće ne zna što će ono donijeti: "Zbog čega je ovo najpovoljnije, nismo dobili odgovor".

- Mi tražimo odgovore, kako je izračunato da je ovo najbolji model za RH. Želimo jasne odgovore, ne znamo koliko to košta, i ne znamo što će s biti s Inom ako se nacionalizira - kaže Grbin i upozorava da samo za modernizaciju rafinerija treba između šest i sedam milijardi kuna.

- Ovo je čista sanaderizacija hrvatskog društva - poručio je Grbin.

Naveo je da se u ovom slučaju ne radi o interesu građana i javnom interesa. Na novinarski upit postoje li indicije da se nekom pogoduje, Grbin je odgovorio da je "povijest HDZ-a u privatizaciji Ine i više nego sumnjiva" te da je "svaki predsjednik HDZ-a bio umiješan u mutne poslove oko privatizacije".

- Bojim se da ova politika nema niti glavu, niti rep - zaključio je potpredsjednik SDP-a.

Facebook komentari

hr Sat Dec 31 2016 14:28:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58482e871eea8f172f8b4575/80
Foto: Facebook Milan Kujundžić

Kujundžić: Vlada će učiniti sve da sačuva Imunološki

Sada se, kaže, radi studija isplativosti koja će pokazati koliko točno novca treba uložiti u novo postrojenje i novu zgradu, te kakva je financijska održivost takve proizvodnje. Pozvao je radnike IMZ-a na razumijevanje jer "to nije igraonica", a rješavanje tako ozbiljnog problema traži vrijeme

Ministar zdravstva Milan Kujundžić ponovio je u srijedu u HRT-ovoj emisiji "A sada Vlada" kako će Vlada učiniti sve da sačuva proizvodnju krvnih derivata i cjepiva u Hrvatskoj, te najavio sastanak s predstavnicima sindikata u Imunološkom zavodu (IMZ) i zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem, koji je ponudio partnerstvo u rješavanju problema IMZ-a.

- Učinit ćemo sve da se sačuva proizvodnja krvnih derivata i cjepiva u Hrvatskoj i s hrvatskim ljudima. No, tu se ne radi o politici, politiziranju i scenskim efektima, nego o ozbiljnom poslu - istaknuo je Kujundžić odgovarajući na zahtjev sindikata da se donese politička odluka o IMZ-u.  

Pitanje IMZ-a ne treba rješavati ni politikom niti politiziranjem, koji ni proteklih godina nisu dali rješenje, rekao je ministar i najavio sastanak s predstavnicima sindikata, a za dan-dva i s Bandićem koji je javno ponudio partnerstvo Grada Zagreba u rješavanju problema IMZ-a. 

Studija isplativosti ulaganja u IMZ

- Bit ću sretan ako su ozbiljno zainteresirani za partnerstvo i ako imaju sredstva - rekao je Kujundžić, s obzirom na sadašnje procjene o potrebi ulaganja od  60-ak milijuna eura.

Sada se, kaže, radi studija isplativosti koja će pokazati koliko točno novca treba uložiti u novo postrojenje i novu zgradu, te kakva je financijska održivost takve proizvodnje. Pozvao je radnike IMZ-a na razumijevanje jer "to nije igraonica", a rješavanje tako ozbiljnog problema traži vrijeme. 

Upitan za prigovore liječnika obiteljske medicine koji se žale na prevelike administrativne obaveze, Kujundžić je odgovorio kako ih uskoro očekuje i dodatno podnošenje izvješća,  dva puta godišnje, po kojima će se vidjeti "koliko je tko uistinu pregledao pacijenata, uputio ih na dodatne pretrage i sl."

Ministar je najavio i rješavanja problema bolovanja kojih je u Hrvatskoj iznimno puno, a nerijetko su i neopravdana. - Nemojmo se skrivati, moramo govoriti jezikom argumenata i istine, a ne frazama. Hrvati imaju sklonost rješavanja svojih problema bolovanjima - ustvrdio je.

Ponovio je da bi novi Pravilnik o specijalizacijama, o kojemu je završena javna rasprava, trebao stupiti na snagu za desetak dana.

Specijalizantima i zdravstvenim ustanovama ponudit će, kaže, kompromisno rješenje. Ustanova koja je liječnika poslala na specijalizaciju trebala bi dobiti odštetu od 30-ak tisuća eura ako joj se specijalizant ne vrati, taj novac vraćala bi ustanova u koju liječnik prelazi ili sam liječnik ako odlazi u inozemstvo. 

Govoreći o dugovima koji u zdravstvu prelaze 4 milijarde kuna, istaknuo je mogućnost određenih ušteda, i to ponajprije jedinstvenom državnom nabavom lijekova i funkcionalnim spajanjem bolničkih odjela. 

Skraćivanje lista čekanja

Dugo najavljivano skraćivanje lista čekanja pokušat će se riješiti preispitivanjem opravdanosti slanja pacijenata na pojedine pretrage. - Radimo izvješća po bolnicama i njihovim timovima - što tko radi i to ne samo u financijskom smislu. Moramo progovoriti o svemu - poručio je.

Uskoro bi trebao zaživjeti i  jedinstveni kalendar naručivanja te se riješiti problem 20 do 30 posto pacijenata koji ne dolaze na ugovorene termine u bolnice. Njih će se sms-om podsjetiti na ugovoreni termin i dati im mogućnost jednostavnog otkazivanja termina.

Iako je prethodnom ministru Dariju Nakiću u fokusu bilo rješavanja gužvi na hitnim prijemima, Kujundžić je ustvrdio kako taj problem do danas nije riješen. I dalje brojni ljudi dolaze na Hitnu rješavati svoje zdravstvene probleme koji nisu hitni, a određeni koncesionari odbijaju dežurstva vikendom i blagdanima, što će također trebati riješiti.

Upitan za strukovni kolektivni ugovor za liječnike, koji Liječnički sindikat traži već godinama, odgovorio je da će se o tome razgovarati.

- Ne vidim razloga da ga se ne bi moglo napraviti, ali mislim da je važniji sadržaj nego forma. Mislim da liječnike treba prvenstveno zanimati što bi time dobili, a što izgubili, više od pitanja kojim će to aktom biti regulirano - poručio je Kujundžić.

Facebook komentari

hr Wed Jan 18 2017 11:03:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587203301eea8f3ed28b45d4/80
Foto: Marin Pitton / CROMETEO

HAK: Orkanski vjetar i snježni zapusi - više cesta zatvoreno za promet

Na splitskom okružju u prekidu su katamaranske linije 9604 Ubli-Vela Luka-Hvar-Split, 9608 Korčula-Hvar-Split i 9603 Jelsa -Bol -Split te 631 Split-Supetar

 Za sav promet, zbog orkanskog vjetra i snježnih zapuha zatvorene su ceste: A1 između čvorova Sveti Rok i Posedarje; A6 Rijeka-Zagreb između Kikovice i Delnica; A7 između čvorova Sveti Kuzam i Šmrika; Jadranska magistrala (DC8) između Bakra i Svete Marije Magdalene; DC1 između Udbine i Gračaca; DC54 Maslenica-Zaton Obrovački, Paški most, i Krčki most, izvijestio je jutros Hrvatski autoklub (HAK).

Samo za osobna vozila, zbog olujnog vjetra, otvorene su: dionica brze ceste A6 Kikovica-Rijeka (čvor Orehovica) između čvorova Čavle i Kikovica, riječka obilaznica između čvorova Škurinje i Orehovica; brza cesta Solin-Klis i DC25 Gospić-Karlobag.

Zbog snijega, jakog vjetra koji nosi snijeg, stvara nanose i smanjuje vidljivost trenutno nema prohodnih cesta za teretna vozila (s i bez prikolice) iz smjera unutrašnjosti prema Istri, Rijeci, Primorju, Dalmaciji i obratno. Sva su odmorišta i parkirališta uz cestu popunjena isključenim teretnim vozilima, pa se savjetuje vozačima da ne kreću na put dok ne budu imali informaciju da su ceste otvorene i prohodne. Zbog zimskih uvjeta poteškoće u prometu za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama su djelomice i na području Slavonije, središnje i sjeverozapadne Hrvatske.

Snijeg otežava promet u Lici, Gorskom kotaru, središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Slavoniji. Zbog niskih temperatura moguća je poledica. Olujni vjetar otežava promet u Istri, Hrvatskom primorju i Dalmaciji. Vozače se upozorava da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama, ne kreću na put bez zimske opreme i, ako je moguće, odgode putovanje.

Zbog prepriječenog teretnog vozila na državnoj cesti DC69 Slatina-Ćeralije, vozi se jednim trakom naizmjenično.

Kolona teretnih vozila na graničnom prijelazu Bajakovo na izlasku duga je oko kilometar.

Zbog zimskih uvjeta u Hrvatskoj, zabrane prometa za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama trenutno je onemogućen ulazak spomenutim kategorijama vozila na graničnim prijelazima Ilok, Slavonski Šamac, Stara Gradiška, Tovarnik, Slavonski Brod, Županja, Batina, Erdut.

U prekidu su na riječko okružju katamaranska linija 9309 Novalja - Rab - Rijeka, brodska linija 310 M.Lošinj - Unije - Susak i trajektne linije 335 Prizna - Žigljen, 338 Lopar - Valbiska, 334 Porozina - Brestova i Stinica-Mišnjak
Na splitskom okružju u prekidu su katamaranske linije 9604 Ubli-Vela Luka-Hvar-Split, 9608 Korčula-Hvar-Split i 9603 Jelsa -Bol -Split te 631 Split-Supetar. Na zadarskom okružju u prekidu su katamaranska linija 9403 Zadar-Molat-Brgulje-Zapuntel-Ist i  linija 9404 Zadar-Rivanj-Sestrunj-Zverinac-Božava-Brbinj

Facebook komentari

hr Wed Jan 18 2017 08:50:37 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/584121691eea8fe7108b456b/80
Foto: Rade Popadić

Splićani prvi u Hrvatskoj dobivaju mobilnu aplikaciju za slobodna parkirališna mjesta i pauk službu

Pilot projekt bi trebao biti postavljen već za mjesec dana u Ulici Domovinskog rata na kojoj se nalazi tridesetak parking mjesta, a testirao bi se četiri tjedna

 Zahvaljujući gradskom komunalnom poduzeću "Split parking" taj će grad uskoro prvi u Hrvatskoj i jedan od rijetkih u Europi imati mobilnu aplikaciju na kojoj će vozači u svakom trenutku imati informaciju gdje se nalazi slobodno mjesto za parkiranje, a osim plaćanja parkiranja kreditnim karticama, putem aplikacije koja podržava slanje fotografija će moći pozivati i 'pauk' ukoliko im je netko, primjerice, zagradio automobil.

Kako je Hini ekskluzivno otkrio direktor "Split parkinga" Marko Bartulić aplikaciju će izraditi splitska informatička tvrtka "Profico" s kojom su već sklopili ugovor, a cijena koju će to komunalno poduzeće platiti iznosi nešto manje od pola milijuna kuna. Pilot projekt bi trebao biti postavljen već za mjesec dana u Ulici Domovinskog rata na kojoj se nalazi tridesetak parking mjesta, a testirao bi se četiri tjedna. Ukoliko proba prođe pozitivno u skoro vrijeme bi se pokrio cijeli grad. Dok se na uličnim parkiralištima bude ugrađivala "senzorika" na vanuličnim parkiralištima i garažama postavljati će se nove rampe i kućice, LED svjetla i semafori na kojima će vozačima prilikom ulaska biti vidljivo koliko ima slobodnih mjesta.

- Suradnja je započela našom vizijom o rješavanju problema s parkingom u gradu te da uz gradnju i povećanje kapaciteta parkirališta uvedemo najnovije tehnologije koje su trenutno na svjetskom tržištu. Jedna od tih tehnologija je "senzorika" ili obilježavanje svih parking mjesta sa senzorima zahvaljujući čemu će građani putem mobilne aplikacije moći u svakom trenutku vidjeti gdje u gradu imaju prazno parkirališno mjesto. Modernizacija tog sustava ima velike prednosti, a to je da korisnici u budućnosti više neće trebati kružiti po gradu kako bi pronašli slobodno mjesto trošeći pri tom gorivo i svoje vrijeme te zagađujući okolinu, a po prvi put ćemo imati analitičke i statističke podatke. Takvu sličnu tehnologiju pokrivanja cijelog grada u Europi još jedino imaju Francuska i Švicarska - objasnio je Bartulić. Dodao je da im je iznimno drago što će Split imati prvi takvu mobilnu aplikaciju u Hrvatskoj.

"Senzorika" će biti postavljena tako da će na svakom parking mjestu biti senzor koji će se očitavati pomoću elektromagnetnog i infracrvenog modusa, a uspješnost očitanja će mu biti 98 posto. Parking u Splitu se i sada može platiti SMS porukom, no zahvaljujući novoj mobilnoj aplikaciji u budućnosti neće biti dodatnih troškova koje sada naplaćuju teleoperateri, a vozači više neće trebati upisivati registracijske oznake ni zone, dok će plaćanje moći obaviti i kreditnom karticom.

- Promijenit ćemo i fokus rada pauk službe tako da će se raditi po pozivu građana koji će putem mobilne aplikacije moći prijaviti nepropisno parkiranje. Mi ćemo se truditi da komunalni prilazi, pješački prijelazi, autobusna stajališta i mjesta za osobe s invaliditetom budu slobodni. Pokušat ćemo se u našem redovnom radu fokusirati na komunalni red, dok će se gradski kvartovi obilaziti po pozivu građana. Dojave građana na mobilnoj aplikaciji će biti anonimne - objasnio je Bartulić.

"Split parking" u skorije vrijeme namjerava graditi garažu na Sučidru, Mertojaku, u Vrazovoj ulici i rekonstruirati onu u Dvornikovim dvorima. Pripremili su kompletnu dokumentaciju za projekt gradnje novih 13 garaža s ukupnim kapacitetom od 2500 parkirališnih mjesta, no zbog privremenog financiranja gradskog proračuna projekt za sada ne mogu provesti. Kako bi riješili kroničan nedostatak parkirnih mjesta razmišljaju i o tzv. rotary garažama koje će u puno manje mjesta smjestiti više vozila. Naručili su i četiri nova pauk vozila koja će biti uža i niža kako bi mogli prolaziti i kroz male ulice u središtu grada.

Facebook komentari

hr Wed Jan 18 2017 08:22:35 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5877397b1eea8f82e88b458f/80
Foto: Vlada RH

Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju: Pod udarom smo nezabilježenim u europskoj praksi

Odbor se poziva i na europsku praksu koju poznaje kroz članstvo u Mreži europskih ureda za znanstvenu čestitost (ENRIO) te kaže da se ni u jednoj europskoj zemlji ne dovodi u pitanje legitimitet donošenja odluka krovnih tijela osim u Hrvatskoj

Iz Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju u utorak su priopćili kako su posljednjih mjeseci na udaru pojedinaca i interesnih grupacija unutar akademske zajednice, koji su zbog partikularnih interesa ometali rad Odbora i pokušali ga dezintegrirati, čime su, kaže se, dosegli razinu nezabilježenu u cjelokupnoj europskoj praksi.

U priopćenju koje je potpisao predsjednik Ivica Vilibić kaže se da je Odbor u posljednje dvije godine riješio više desetaka pristiglih predmeta, te da se pritom suočio s nezainteresiranošću većine visokoškolskih i znanstvenih institucija za etička pitanja.

Odbor se poziva i na europsku praksu koju poznaje kroz članstvo u Mreži europskih ureda za znanstvenu čestitost (ENRIO) te kaže da se ni u jednoj europskoj zemlji ne dovodi u pitanje legitimitet donošenja odluka krovnih tijela osim u Hrvatskoj.

Odbor se suočio s neobjektivnom i pristranom prosudbom kršenja etičkih načela, te s potpunim izostankom sankcija čak i kad je neprijeporno utvrđeno teško kršenje Etičkog kodeksa, kaže se.

U priopćenju podsjećaju i da za uređenja tih problema nije bilo dovoljno političke volje te da Odbor tri godine nije radio jer Sabor nije imenovao njegove članove, uključujući i činjenicu da su je u jednoj varijanti Zakona o znanosti i visokom obrazovanju bili uklonjeni članci koji reguliraju njegovo postojanje.

Čini se da dio politike i akademske zajednice Odbor smatra nepotrebnim

"Sudimo li prema sadašnjem stanju stvari, čini se da dio politike, kao i određeni dio akademske zajednice, smatraju da su Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju i zakonska regulativa etičkog ponašanja u tome području društvene prakse - nepotrebni!", stoji u priopćenju. 

Odbor je odbacio prigovore o zastari predmeta te ističe da je to jedna od bitnih razlikovnih odrednica etike u odnosu na pravo. Upravo zbog toga, kao i zbog neprimjereno dugog interregnuma u radu, Odbor je preuzeo rješavanje zaostalih predmeta zaprimljenih u prethodnom razdoblju, podsjeća Odbor.

Budući bi zanemarivanje zaostalih predmeta predstavljalo samo po sebi kršenje etičkih principa na kojima se temelji njegov rad, Odbor ih je odlučio riješiti u redovitoj proceduri, kaže se u priopćenju i dodaje da je „Odbor temeljem takve odluke uvučen u aktualne sukobe unutar hrvatskog političkoga, istraživačkog i akademskog prostora, čijoj kulminaciji upravo svjedočimo.“

Mišljenje koje je Odbor donio temelji se isključivo na međunarodnim standardima koje je propisalo Povjerenstvo za etiku u publiciranju, kao i međunarodnim priručnicima koji definiraju pravila naknadnih ispravaka već objavljenih znanstvenih radova, kaže se u priopćenju i naglašava da je svim znanstvenicima, a napose urednicima časopisa, trebao bi biti poznat instrument korekcije objavljenog teksta „Erratum“ ili „Errata corige“.

Odbor će prema Poslovniku o radu te praksi prethodnog saziva objavljivati svoja mišljenja o riješenim predmetima na mrežnim stranicama Agencije za znanost i visoko obrazovanje, dodaje se.

Etičkih principi u znanosti i visokom obrazovanju moraju biti dosljedno definirani zakonom

Odbor ponovno naglašava važnost poštovanja etičkih i moralnih principa u znanstvenom i akademskom radu, te potiče pojedince i institucije da prijave kršenja tih principa etičkim povjerenstvima i savjetima matičnih institucija ili samom Odboru za etiku u znanosti i visokom obrazovanju.

Nadalje, Odbor upozorava da medijska instrumentalizacija pojedinih slučajeva i sama predstavlja oblik etički neprihvatljivog ponašanja i stoga se snažno zalaže za poštovanje procedure prijavljivanja i rješavanja takvih predmeta.

Poziva institucije iz sustava znanosti i visokog obrazovanja da bez odugovlačenja sankcioniraju dokazana kršenja etičkih kodeksa, kao i da ulože napor u uklanjanje pretpostavki za takvo ponašanje.

Na kraju priopćenja, Odbor izražava mišljenje da pravni okvir kojim se uređuje pitanje etičkih principa u znanosti i visokom obrazovanju mora biti detaljno i dosljedno definiran Zakonom o znanosti i visokom obrazovanju, kao i relevantnom a nedostajućom pravnom regulativom.



Facebook komentari

hr Tue Jan 17 2017 22:47:57 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .