Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58e3cf0fb4739893168b45dd/80
Foto: Screenshot / YouTube

Za demografsku revitalizaciju u idućoj godini gotovo milijardu kuna

Novac je osiguran, a odnosi se na povećanje dohodovnog cenzusa kroz izmjene Zakona o doplatku za djecu, čime će se obuhvatiti veći broj obitelji koje će primati taj doplatak, povećanje broja vrtića te uređivanje poslijepodnevnih programa u vrtićima

Nešto manje od milijardu kuna u idućoj godini osigurat će se za mjere pronatalitetne politike, najavljeno je u ponedjeljak u Banskim dvorima nakon sjednice Vijeća za demografsku revitalizaciju.

Novac je osiguran, a odnosi se na povećanje dohodovnog cenzusa kroz izmjene Zakona o doplatku za djecu, čime će se obuhvatiti veći broj obitelji koje će primati taj doplatak, povećanje broja vrtića te uređivanje poslijepodnevnih programa u vrtićima, kazao je državni tajni za demografiju Marin Strmota na konferenciji za novinare nakon sjednice Vijeća.

Broj kućanstava koje bi, temeljem izmjena Zakona o doplatku za djecu, imale pravo na doplatak povećao bi se za 94 tisuće, na oko 250 tisuća, odnosno za 156 tisuća djece, a ukupno je to 440 milijuna kuna. Zakon bi, najavljuje Strmota, stupio na snagu od 1. srpnja iduće godine.

Za nove vrtiće osigurano je 70 milijuna kuna i za njih će moći kandidirati jedinice lokalne samouprave već od počeka iduće godine, dodaje.

Treća je mjera uvođenje smjenskog rada u vrtićima, a za to bi se kroz programe Europskog socijalnog fonda iskoristilo oko 300 milijuna kuna, navodi Strmota.

U pogledu povećanja dohodovnog cenzusa objašnjava da se cenzus povećava s 50 na 70 posto proračunske osnovice odnosno sa sadašnjih 1663 kune po članu kućanstva na 2328 kuna.

Prema sadašnjim odredbama, 300 kuna dodatka po djetetu dobivaju obitelji koje po članu ostvaruju prihod do 543 kune, 250 kuna one kojima je prihod po članu 543 do 1120 kuna te 200 kuna za obitelji s prihodom po članu od 1120 do 1663 kune, a sada se ta baza za posljednju skupinu proširuje na obitelji koje po članu imaju prihod do 2328 kuna.

Ostaje i tzv. pronatalitetni dodatak za treće i četvrto dijete od 500 kuna, a dobivale bi ga i obitelji koje bi bile obuhvaćene povećanjem dohodovnog cenzusa.

Strmota potvrđuje da su predložene izmjene zakona na kojima Ministarstvo radi, prvi korak prema uvođenju univerzalne naknade za djecu, odnosno da je krajnji cilj redefiniranje sadašnjeg sustava i ukidanje poreznih olakšica zaposlenih roditelja.

Ministrica Nada Murganić kazala je da je demografija jedan od vrlo značajnih problema u državi koji nadilazi razinu jednog ministarstva, a na pitanje novinara da komentira kritike predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović koja kaže da je u tom pogledu "izvanredno stanje", ministrica odgovara da bi ona upotrijebila termin "izazovno stanje".

- Ja bih rekla da predsjednica ne kritizira, nego upozorava i to je njezina obaveza. Mi provodimo mjere i politike i mislim da je to jedna zajednička politika i ne vidim da je to toliko drastično kako ste vi rekli, da je velika razlika između Pantovčaka i Banskih dvora. Mislim da nam je demografska revitalizacija i dobrobit naših građana svima jednaki cilj. Ja bih si dozvolila jednu drukčiju riječ - u Hrvatskoj je izazovno stanje, to su izazovi koji su pred nama i mi se s njima nosimo. - kazala je.

Facebook komentari

hr Mon Nov 13 2017 13:59:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a107afdb9e03e21048b4569/80

I u mom gradu Vukovar svijetli: Tisuće Splićana zapalilo svijeće u znak sjećanja na nevine žrtve Vukovara

Simboličnim paljenjem svijeća uz nogostup uzduž Vukovarske ulice obilježava se spomen-akcija naziva "I u mom gradu Vukovar svijetli".

I ove godine tisuće Splićana pridružile su se tihoj koloni sjećanja na žrtve Vukovara. Rijeka ljudi hodala je najdužom ulicom grada Splita, onom koja nosi ime upravo po gradu heroju- Vukovaru.

Povorka koju već tradicionalno organizira Torcida krenula je u 18 sati od križanja Vukovarske ulice i Domovinskog rata do križanja Vukovarske s Velebitskom.

U koloni je bilo i staro i mlado, a za sobom su duž prometnice ostavili mnoštvo zapaljenih svijeća. A sve u znak sjećanja na nevine žrtve koje ne smiju i neće biti zaboravljene. Nikada!

Kako slika govori više od tisuću riječi, najbolje je da pogledate u našoj fotogaleriji kako je sve izgledalo. 

Facebook komentari

hr Sat Nov 18 2017 20:02:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58df612db47398470c8b4572/80

Od siječnja veći minimalac za 50 tisuća radnika?

Sindikati su pojačali pritisak na Vladu i poslodavce da prate poteze drugih zemalja i minimalac povise barem na 45% hrvatske prosječne plaće
Sve do ove godine Hrvatska i Slovenija bile su jedine postsocijalističke države s prosječnom bruto plaćom većom od tisuću eura, no posljednjih pet mjeseci pridružile su im se Češka, Poljska i Slovačka.

Te tri zemlje sada imaju prosječnu bruto plaću nešto višu od tisuću eura, kao i Hrvatska, tako da ubuduće hrvatski radnici neće bježati samo na zapad već i prema istoku. Sličan skok istočni su susjedi ostvarili i s minimalnim plaćama koje su nakon 2008. godine u Mađarskoj povećane 51 posto, Češkoj 36 posto, Poljskoj 45 posto, baltičkim zemljama oko 70 posto, u Bugarskoj su udvostručene, a Hrvatska je minimalac povisila samo 14 posto, s 380 na 433 eura. Slovenski minimalac ove godine iznosi 805 eura, poljski 453 eura, mađarski 412 eura, češki 407 eura, a estonski 470 eura. - piše Večernji list

Nitko ispod 60 posto

Sindikati su pojačali pritisak na Vladu i poslodavce da prate poteze drugih zemalja i minimalac povise barem na 45% hrvatske prosječne plaće, odnosno sa sadašnjih 3276 na 3620 kuna bruto. Kad se od tog iznosa oduzme 20% mirovinskih doprinosa (724 kune), to bi na ruke bilo 2896 kuna – 275 kuna više nego sada!

Ministar rada Marko Pavić trebao bi donijeti konačnu odluku do kraja ovog mjeseca, to više što mu za vratom puše i oporbeni SDP koji traži da se minimalac povisi na 60 posto prosječne plaće, što bi bilo gotovo 4800 kuna bruto. Upravo je tih 60 posto poželjna granica koju su postavili europski sindikati, koji također pritišću svoje vlade da u zakone ugrade odredbu da nitko ne bi smio zarađivati ispod 60 posto medijalne (srednje) ili 60 posto prosječne plaće. Procjenjuje se da minimalnu plaću prima 30 tisuća do 50 tisuća hrvatskih radnika, a Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, ističe da neto plaću manju od 3500 kuna prima oko 250 tisuća radnika.

– Teško je to nazvati pregovorima. Naš je zahtjev bio da se zakon promijeni kako bi se jasno utvrdilo što je minimalna plaća. U minimum se često uključuju dodaci poput rada vikendom, blagdanima, praznicima, prekovremenog rada i slično, a mi bismo htjeli da se ti dodaci isplate povrh minimalca – objašnjava Novosel.

Plaća se, zapravo, naštimava tako da koliko god radio prekovremeno, radnik ne dobiva na ruke više od 2620 kuna zajamčenog iznosa.

– Nije istina da bi tekstilna i drvoprerađivačka industrija propale da se povisi minimalac. Samo 10 posto najlošijih tekstilnih tvrtki isplaćuje minimalac, mi se prilagođavamo manjoj grupi neuspješnih i nesposobnih tvrtki. To da neki sektori ne bi mogli povećati minimalac je čista floskula poslodavaca kako bi ishodili potpore za sebe – kaže Novosel.

Hrvatska udruga poslodavaca traži da se u zamjenu za povećanje minimalca ugovore kompenzacijske mjere za radno-intenzivne industrije, poput drvne, tekstilne, industrije kože te gume i obuće. One bi se isplaćivale kao potpore za zadržavanje postojeće zaposlenosti i sufinancirale iz Europskog socijalnog fonda.

– Nemamo ništa protiv potpora, ali nisam za to da se potpore isplaćuju svakome. To je lov u mutnome – kaže Novosel koji smatra da je među mnogima koji isplaćuju minimalne plaće dosta i poslodavaca koji ne žele isplatiti više da bi smanjili ostala davanja uz plaće. Cijeli članak pogledajte ovdje.


Facebook komentari

hr Sat Nov 18 2017 15:20:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/586206111eea8f8c998b458e/80
Foto: Škabrnja Online

Škabrnja: U koloni sjećanja više od 15.000 ljudi

Obilježava se 26. godišnjica masakra u Škabrnji u kojemu je 18. studenoga 1991. poginulo 86 civila i branitelja.

Kolonom sjećanja "Korak po korak", u kojoj se ove godine okupilo više od 15.000 ljudi iz svih krajeva Hrvatske, obilježava se 26. godišnjica masakra u Škabrnji u kojemu je 18. studenoga 1991. poginulo 86 civila i branitelja.

Potpredsjednik Sabora Milijan Brkić kazao je kako smo svi ispunjeni ponosom i dostojanstvom žrtve te da danas moramo raditi na tome da bi našoj djeci bilo bolje i da bi što više naših građana živjelo kvalitetnije i ostali u zemlji.

Osvrnuo se i na to što danas za stradanja u Škabrnji nitko nije odgovarao. "Nažalost, to je jedna od tužnih stranica našeg pravosuđa. Ja se nadam da će organi progona i istrage ustrajati na tome da nikada nećemo prestati s utvrđivanjem toga tko su ti monstruozni počinitelji u Škabrnji, ali i u svim drugim mjestima gdje su počinjeni ratni zločini nad hrvatskim braniteljima i civilima. I dok je svijeta i vijeka zbog poruke i mladima da se nikada više ne ponovi, moramo ustrajati na tome i kazniti sve počinitelje", poručio je Brkić.

Potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića novinari su također pitali može li se dogodit katarza bez da itko odgovara za zločine u Škabrnji, na što je on odgovorio da to nije dobro. "Mislim da ti ljudi koji su odgovorni moraju odgovarati i zadaća našeg pravosuđa je da se to dogodi", rekao je Krstičević.

Poručio je kako se danas s tugom i boli sjećamo Škabrnje i Vukovara te da ta i ostala stratišta govore o cijeni hrvatske slobode.

- Moramo čuvati istinu o Domovinskom ratu i hrvatskim braniteljima i upravo zbog toga je moja odgovornost jačanje sposobnosti hrvatske vojske, graditi sigurno okruženje da se nikad više ovako što u Hrvatskoj ne dogodi. - kazao je Krstičević. 

Dodao je da svi skupa moramo biti fokusirani na budućnost i stvaranje boljih uvjeta života i rada u Hrvatskoj.

Facebook komentari

hr Sat Nov 18 2017 15:03:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/583000801eea8fc4d08b4597/80
Foto: Facebook Kolinda Grabar-Kitarović

Najpoznatije žute cipele: Neobična poruka na nogama Predsjednice u Vukovaru

Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović za posjet Vukovaru odabrala zanimljiv izbor obuće.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u Vukovar je došla obuvena u vukovarske žute Borovo čizme, takozvane "zenge" koje su 1991. nosili hrvatski branitelji Vukovara. 

Kazala je, uoči Kolone sjećanja, da time želi poručiti kako su Vukovaru potrebna radna mjesta za bolju budućnost, piše dnevnik.hr

Naime, žute cipele Zenge iz Borova postale su simbolom branitelja Vukovara. Proizvodila ih je obuća Borovo. Čizme su izrađivane od visokokvalitetne kože, po narudžbi američke tvrtke Royce, no kako 1991. godine narudžba nije isporučena zbog početka Domovinskog rata, čizme su ostale u Borovu. Podijeljene su braniteljima na prvoj crti.

Tvornica Borovo do početka rata bila je pravi proizvodni gigant, zapošljavala je 24.000 radnika koji su na godinu proizvodili 20 milijuna pari obuće, 30.000 tona pneumatika te drugih gumarskih proizvoda. Danas tvrtka zapošljava oko 700 radnika, a u njoj se na godinu proizvede oko 400.000 pari obuće.

Facebook komentari

hr Sat Nov 18 2017 12:53:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .