Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5c3254f70e49386f6f8b45a7/80

Znanstvenik izumio analizator daha za rano otkrivanje raka

Tehnika se oslanja na pionirski uređaj koji može otkriti kemikalije koje nastaju u kancerogenim tumorima. Sada se pokreće veliko ispitivanje tehnologije - u kojoj je sudjeluje 1500 pacijenata

Analizator daha koji britanski znanstvenici trenutno ispituju bi mogao revolucionirati dijagnozu raka. Analizator je dizajniran za otkrivanje ranih znakova raka koji se nalaze u dahu oboljelog čovjeka - smanjujući potrebu za biopsijama. Liječnici kažu da bi to moglo spasiti tisuće života svake godine.

Tehnika se oslanja na pionirski uređaj koji može otkriti kemikalije koje nastaju u kancerogenim tumorima. Sada se pokreće veliko ispitivanje tehnologije - u kojoj je sudjeluje 1500 pacijenata, a trajat će dvije godine. Test putem analizatora daha bi mogao kroz deset godina zamijeniti sadašnje programe probira, piše britanski Daily Mail.

- Zvuči futuristički, ali to je stvarnost, a potencijal je ogroman. Ako rano otkrijete rak, potencijal za liječenje je mnogo veći. U mnogim slučajevima jednostavno nemamo dobre testove za pronalaženje vrlo ranih karcinoma jer nemaju simptome - rekao je Dr. David Crosby, iz Centra za istraživanje raka u Velikoj Britaniji.  

- Dakle postojanje analizatora koji je relativno jeftin i neinvazivan, tako da čovjek ne mora ići na biopsiju, bila bi ogromna prednost kod rane detekcije raka. U suštini, radi se o analizatoru daha za rak - objasnio je.

Dok biopsijama ili drugim invazivnim testovima treba vremena da se organiziraju, analizator daha može primijeniti doktor opće prakse. Tehnologiju je osmislio znanstvenik s Cambridge-a Billy Boyle, koji ga je razvio nakon što je njegova žena umrla od raka debelog crijeva u dobi od 36 godina. Kate Gross - koja je bila savjetnica Tonyja Blaira i Gordona Browna - umrla je 2014. godine.

Gospodin Boyle je izjavio da ga je gubitak njegove nevjerojatne supruge, s kojom ima blizance, potaknuo da s kolegama osnuje  tvrtku Owlstone Medical u nadi da će pomoći drugim ljudima da otkriju rak u ranom stadiju te se što prije počnu liječiti. 

Analizator daha djeluje tako da detektira otpadne proizvode koje otpuštaju stanice raka, a koje su poznate kao hlapljivi organski spojevi (VOC). Oni putem krvotoka dolaze u čovjekov dah, na sličan način kao i alkohol.

U ispitivanju koje se provodi u bolnici Addenbrooke u Cambridgeu, od pacijenata će se tražiti da izdišu u uređaj (analizator daha) deset minuta. Uređaj će prikupljati molekule iz njihovog daha koje se potom šalju u laboratorij na analizu.

Pacijenti mogu očekivati ​​da će dobiti rezultate u roku od nekoliko dana, umjesto dva tjedna koliko se obično čekaju rezultati biopsije.

Znanstvenici također vjeruju da će različiti karcinomi uzrokovati prepoznatljive promjene u VOC-ima, što će im omogućiti da odrede kemijske potpise za svaki od njih

U početku, pacijenti sa sumnjom na ezofagealni i želučani karcinom će dobiti test prije nego se prošire na prostatu, bubrege, mjehur, jetru ili gušteraču.

- Koncept je da, ako tražite te otpadne proizvode u dahu, da ćete moći uočiti postoji li rak u tijelu i kakve bi mogao biti vrste - dodao je doktor Crosby.

- Ovo je rana faza ispitivanja, ali postoji mnogo obećavajućih faktora koji sugeriraju da bi molekule koje analizator testira mogle davati različite vrijednosti ovisno o tipu raka koji čovjek ima - objasnio je.

U Velikoj Britaniji svake godine dijagnosticira se 360.000 novih slučajeva raka. Od tih se polovica otkriva u kasnijoj fazi, drastično smanjujući šanse za liječenje.

Međutim, brzi napredak u tehnologiji znači da znanstvenici već sad mogu otkriti rane znakove raka koji su ekvivalentni djeliću zrna pijeska.

Slično tome, veće razumijevanje biologije raka znači da istraživači sada znaju što treba tražiti.Glavna istraživačica, profesorica Rebecca Fitzgerald iz Instituta za istraživanje raka u Velikoj Britaniji, je izjavila da je najbolji način za poboljšanje stope preživljavanja raka njegovo rano otkrivanje.

- Hitno trebamo razviti nove alate, poput ovog analizatora daha, koji bi mogli pomoći pri otkrivanju i dijagnosticiranju raka ranije, dajući pacijentima najbolje šanse za preživljavanje - izjavila je doktorica Fitzgerald.

- Nadamo se da ćemo kroz ovo ispitivanje pronaći faktore potrebne za rano otkrivanje raka. To je ključni sljedeći korak u razvoju ove tehnologije - dodala je.

Gospodin Boyle je rekao se da analizator daha može koristiti zajedno s drugim metodama dijagnoze.

- Postoji sve veći potencijal za testove temeljene na disanju kako bi se pomoglo postavljanju prave dijagnoze. Uz testove koji se već izvode, na urinu i krvi, testiranje daha bi moglo pomoći pri ranijem otkrivanju bolesti - izjavio je gospodin Boyle.

Koncept sveobuhvatne snimke organizma pacijenta na potpuno neinvazivan način vrlo je moćan i može smanjiti korištenje invazivnijih testova kod pacijenata, time smanjujući i potencijalne nuspojave.

- Naša tehnologija se pokazala iznimno učinkovitom u otkrivanju VOC-ova u dahu i ponosni smo što radimo zajedno s Centrom za istraživanje raka u Velikoj Britaniji - zaključio je, piše 24sata.hr

hr Sun Jan 06 2019 20:20:35 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a7f36e02af47f14078b45c8/80
Foto: Guliver/Thinkstock

Kako znati je li kašalj koji vas je uhvatio simptom Covida-19 ili nečeg posve drugog?

Kašalj je prisutan kod oko polovice zaraženih pacijenata

Već stoljećima liječnici slušaju različite tipove kašlja kod svojih pacijenata kako bi lakše dijagnosticirali različite tipove bolesti. Prepoznavanje različitih tipova kašlja je vrijedan alat u dijagnosticiranju različitih bolesti, no ono što mnoge muči u danima kada broj hrvatskih građana zaraženih koronavirusom ponovo raste, kako znati je li kašalj simptom koronavirusa ili nešto drugo?

Zdravo je ponekad se zakašljati, no ukoliko kašalj ne posustaje tjednima, stvara krvavu sluz, uzrokuje promjene u boji sluzi ili je popraćen vrućicom, vrtoglavicom ili osjećajem umora, valja posjetiti liječnika.

Pitanja koja će vam vaš liječnik ili liječnica postaviti o vašem kašlju:

Koliko dugo već kašljete? Danima, tjednima, mjesecima?Kada je kašalj intenzivan? Kašljete li noću, danju ili na mahove?Kako zvuči kašalj? Je li riječ o suhom kašlju, vlažnom kašlju, tihom ili glasnom kašljanju?Stvara li kašalj daljnje siptome poput povraćanja, vrtoglavice, nesanice ili nečeg drugog?Da li vas kašalj onemogućava da obavljate svakodnevne aktivnosti?

Kašalj kao simptom koronavirusa

Najistaknutiji simptomi covida-19 su temperatura i umor, pacijent se može osjećati kao da ima prehladu ili gripu, piše ScienceAlert. Kašalj je prisutan kod oko polovine zaraženih pacijenata. Covid-19 iritira plućno tkivo, stoga je kašalj suh i konstantan. Još jedan simptom koji se pojavljuje je bol u mišićima i otežano disanje. Kako bolest napreduje, plućno tkivo se puni tekućinom i moguće je osjetiti još veće ­­­­­­­teškoće pri disanju jer se tijelo bori da bi dobilo dovoljno kisika.

Mokri kašalj povlači sluz iz pluća i donjih dišnih puteva (ne nosa i grla) u usta. Suprotno tome, suhi kašalj ne proizvodi sluz i obično počinje u stražnjem dijelu grla i producira grubi, hrapav zvuk. Prilikom suhog kašlja dišni putevi se ne pročiste, stoga pacijenti obično ovaj tip kašlja opisuju kao nezadovoljavajući.

Infekcije nosa i grla izazivaju kašljucanje i upaljeno grlo. Ovaj tip kašlja učestao je kod gripe ili prehlade. Ponekad se suhi kašalj može pretvoriti u vlažan kašalj. To je primjerice slučaj kod upale pluća koja počinje sa suhim, ponekad bolnim kašljem i dovodi do progresivno otežanog disanja. Kako infekcija napreduje, plućne alveole koje služe za primanje kisika mogu se napuniti upalnim izlučevinama poput tekućine i krvi u plućima, te će tada kašalj postati vlažan. U ovoj fazi ispljuvak postaje pjenast i krvav.

Hripavac ili tuberkulozu uzrokuje bakterijska infekcija koja utječe na stanice u dišnim putevima i izaziva iritaciju i pojavljivanje sekreta. Simptomi uključuju napadaje kašlja koji završavaju snažnim zvukom udisaja i pacijentom koji se bori za zrak. Često se izbacuje sluz.

Dugotrajno, snažno kašljanje može oštetiti vaše dišne putove ili uzrokovati prijelome rebra ili istezanje mišića, stoga je važno znati kada je potrebna liječnička pomoć, piše vijesti.hr

hr Sat Jun 27 2020 17:15:58 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e8ca7f529111cbbd38b457e/80
Foto: Pixabay

Procjene američkih stručnjaka za Hrvatsku su zastrašujuće: Do listopada bi moglo umrijeti gotovo 1500 ljudi, ali sve bi mogla promijeniti jedna sitnica

Kad stručnjaci iz Washingtona pribroje današnje novooboljele i skok od 100 posto u odnosu na jučer, mogli bismo se suočiti s još crnjim scenarijem.

Hrvatska je do prije nekoliko dana imala izuzetno povoljnu situaciju s epidemijom koronavirusa. Relativno malen broj umrlih, sve manji broj zaraženih i procjene koje su govorile kako je epidemija gotovo pri kraju. A onda se sve promijenilo.

U samo nekoliko dana, od ni jednog novooboljelog, došli smo do gotovo 100.

Stoga nas ne bi trebalo iznenaditi što su procjene broja zaraženih i umrlih od bolesti COVID-19 odjednom puno lošije nego što smo se nadali.

Naime, stručnjaci Instituta za zdravstvenu metriku Sveučilišta Washington objavili su nove procjene o broju zaraženih i umrlih od koronavirusa. I brojke nisu ohrabrujuće.

Prema njihovim procjenama, ako se ovakav trend širenja zaraze u Hrvatskoj nastavi, do kraja ljeta, mogli bismo imati više od 600 umrlih od koronavirusa, a do početka listopada (do kad su napravili procjenu) ta brojka mogla bi se približiti i 1500.


Dnevno bismo, po tom scenariju početkom listopada mogli imati gotovo 3000 novooboljelih. Rezultat je bitno drugačiji ako bi svi redovito nosili zaštitne maske. U tom slučaju broj novozaraženih početkom listopada iznosio bi "tek" 260.

No, treba napomenuti kako su ove procjene rađene na temelju jučerašnjih podataka kad je na području Hrvatske bilo 47 novooboljelih.

Kad stručnjaci iz Washingtona pribroje današnje novooboljele i skok od 100 posto u odnosu na jučer, mogli bismo se suočiti s još crnjim scenarijem.

Iako su ovo tek najgori scenariji, događaji od proteklih nekoliko dana pokazali su nam koliko se brzo dobra i epidemiološki pozitivna situacija, može promijeniti i pretvoriti u problematičnu, piše zimo.hr

hr Thu Jun 25 2020 18:20:40 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ecbf61f6f2ab86c3c8b461e/80
Foto: Pixabay/Ilustracija

Što je to točno 5G, kako radi i čemu služi?

Do kraja godine Hrvatska bi trebala dobiti prvi "5G grad" - Osijek, a njegovi stanovnici priliku za korištenje napredne tehnologije. No što je zapravo 5G, čemu služi i kako radi?

Posljednjih godina često se spominje kratica 5G ili 5G tehnologija koja bi trebala "dovesti revoluciju u naše živote" i omogućiti brojne napretke u medicini, tehnologiji, telekomunikacijama i šire, piše zimo.hr

No što je to 5G zapravo?

Jednostavno rečeno, 5G, odnosno peta generacija gigabitne mreže, nova je generacija mobilnih mreža koja se temelji na postojećim tehnologijama, ali će omogućiti nove primjene.

Kad govorimo o 5G, ne govorimo samo o jednoj tehnologiji već o grupi različitih tehnologija. Upravo te različite tehnologije omogućit će korisnicima (znači svima nama) da mobilne mreže koristimo za još više stvari i u privatnim i u poslovnim životima.

Tako će 5G tehnologija omogućiti značajno brži pristup internetu, veći broj povezanih uređaja te pouzdaniju komunikaciju s malim ili gotovo nikakvim kašnjenjem.

Kako 5G radi?

U osnovi 5G mreža funkcionira kao i sve dosadašnje mobilne mreže. Mobilni uređaj (koji podržava 5G tehnologiju) odašilje signal na određenoj frekvenciji, prima ga bazna stanica i prenosi dalje, a povratni signal šalje ponovno na mobilni uređaj.

Razlika u odnosu na 4G ili 3G jest u frekvenciji koju koristi i načinu na koji prenosi same podatke. Prema podacima iz HAKOM-a, frekvencijski pojasi koji će se u Hrvatskoj upotrebljavati za 5G tehnologiju su 700 MHz i 3,6 GHz, a u kasnijoj fazi i 26 GHz.

Zahvaljujući novim načinima enkodiranja (jednostavno rečeno pakiranja i slanja podataka), 5G tehnologija može koristiti istu frekvenciju kao i 4G, ali ostvariti 30 posto veću brzinu. Kad bude u potpunosti funkcionalna, korisnicima će pružiti 600 puta bržu razmjenu podataka no što je to danas moguće na 4G mreži. Recimo to ovako, na 5G mreži moći ćete preuzeti cjelovečernji film visoke kvalitete za samo 25 sekundi. Omogućit će igranje videoigara na internetskim streaming servisima bez ikakva zastajkivanja, dodatnog učitavanja ili spore reakcije likova u igri. Isto tako, omogućit će da brojni novi uređaji koji za funkcioniranje i komunikaciju trebaju brzu internetsku vezu mogu raditi besprijekorno. Poput autonomnih automobila, različitih senzora koji prate temperaturu, zauzetost parkirnih mjesta ili pak broj ljudi u trgovačkom centru.

Imamo li 5G u Hrvatskoj?

Da i ne. Na području Republike Hrvatske još uvijek nisu dostupne komercijalne 5G mreže. No u uporabi je nekoliko testnih mreža u različitim dijelovima Hrvatske koje se koriste kako bi teleoperateri, znanstvenici i tehnološke tvrtke mogle testirati mogućnosti 5G tehnologije te razviti proizvode i usluge koje će nuditi u budućnosti.

Najbliži korištenju 5G tehnologije u svakodnevnom životu jesu građani Osijeka, koji je Vlada odabrala za prvi hrvatski 5G grad. Očekuje se da bi prve komercijalne 5G usluge u Osijeku mogle zaživjeti do kraja 2020. godine.

Je li 5G tehnologija opasna?

Ne, odnosno nije ništa opasnija od tehnologija koje koristimo i sad, kao što su Wi-Fi ili 4G.  Elektromagnetski valovi ne mogu proizvesti, prenijeti ili stvoriti bilo kakvu biološku tvorevinu, pa tako ni virus ili bakteriju. Jedina nuspojava korištenje elektromagnetskih valova jest zagrijavanje tkiva. No strogi propisi kojih se teleoperateri koji grade bazne stanice i održavaju mobilnu mrežu te proizvođači pametnih telefona moraju pridržavati jamče da je korištenje tih uređaja (a onda i tehnologije) sigurno.U nedavnom intervjuu za Zimo prof. dr. sc. Davor Bonefačić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva objasnio zašto se ne bismo trebali bojati 5G tehnologije.

Tehnologija 5G nije ništa opasnija od postojećih bežičnih komunikacijskih tehnologija, pa nam prema tome ne trebaju neke nove i posebne mjere zaštite ili opreza, istaknuo je profesor Bonefačić.

Treba li nam onda 5G tehnologija?

Da, jer želimo li napredovati kao društvo, ali i održati korak s drugim državama, moramo prihvaćati, uvoditi i koristiti nove tehnologije. Tehnologija 5G bit će osnova za razvoj gospodarstva i novih tehnoloških rješenja koja će nam donijeti bolju kvalitetu života.

hr Mon May 25 2020 18:46:16 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e7c56a429111cd6ac8b4573/80
Foto: Screenshot / YouTube

Uspjeh Đikićevog instituta: Otkrili što usporava i zaustavlja širenje koronavirusa

Znanstvenici su testirali niz spojeva u laboratorijskim modelima i otkrili neke koji su usporili ili zaustavili razmnožavanje virusa

Tim biokemičara i virologa na Sveučilištu Goethe u Frankfurtu uspio je pratiti kako se ljudske stanice mijenjaju nakon infekcije virusom SARS-CoV-2 koji u ljudima izaziva covid-19, priopćio je Ivan Đikić.

Znanstvenici su testirali niz spojeva u laboratorijskim modelima i otkrili neke koji su usporili ili zaustavili razmnožavanje virusa. - piše Index

Dvije potencijalne terapije

Među njima su i dvije nove potencijalne terapijske strategije za liječenje covida-19.

Jedan lijek blokira metabolizam nukleinskih kiselina samog virusa (ribavirin), a na njemu su već započela klinička ispitivanja.

Drugi potencijalni lijek djeluje na metabolizam ugljikohidrata u ljudskim stanicama, jer je dokazano da 2DG (2-deoksi-D-glukoza) blokira glikolizu, važan metabolički put u širenju virusa SARS-CoV-2.

U ovom otkriću posebno je zanimljivo to što američka tvrtka Moleculin Biotech već posjeduje potencijalni lijek koji se zove WP1122, a djeluje slično kao 2-DG. Stručnjaci te kompanije već su krenuli u pripremu kliničkog ispitivanja na temelju rezultata iz Frankfurta.

Riječ je o potpuno novim studijama, različitim od one Đikićevog laboratorija od prije dva tjedna. Nalazi su pokrenuli dva nova klinička istraživanja, a o njima su pisali Die Welt, Fox News i drugi svjetski mediji.

"Cilj nam je i pronaći nove lijekove"

Đikić kaže da je zajedno s kolegicom Sandrom Ciesek, direktoricom Instituta za virologiju, uspostavio blisku suradnju tzv. alijansu biokemičara i virologa u koju su uključili znanstvene grupe iz njihovih instituta: Münch, Cinatl, Ciesek i Đikić.

- Naš cilj je kroz suradnju što prije upoznati biokemijske putove koji se mijenjaju u stanicama zaraženim primarnim CoV-2 virusima te na temelju toga pronaći i nove lijekove. U samo tri, četiri mjeseca postigli smo jako puno. - rekao je za Index Đikić.

- Prošli jedan objavili smo i nove informacije u preprintu o otkriću PL proteaze koje dolazi iz mog laboratorija u suradnji s kolegicom Ciesek. Ovo je prvi objavljeni rad potaknut takvom međudisciplinarnom suradnjom između Müncha i Cinatela u časopisu Nature. Svi smo presretni, a uspjeh smo proslavili zajedno poštujući socijalnu distancu. Institut je u zadnjih par dana bio pretrpan medijskim kućama od SAT1, Pro7, FAZ, do Welta i Fox Newsa. - kaže naš znanstvenik svjetskog glasa.

Ističe da se kvaliteta znanstvenog instituta vidi u sposobnosti da spremno reagira u kriznim situacijama kao što je pandemija covida-19 te da pritom zadrži kvalitetu znanosti.

- Jako smo ponosni na Christiana Müncha jer je ovim otkrićem u vrlo kratkom vremenu potaknuo dvije nove potencijalne terapeutske strategije koje vode prema kliničkim ispitivanjima novih lijekova protiv covida-19. Christian je izrazito talentiran znanstvenik kojeg smo regrutirali s Harvarda u IBC2 prije tri godine. Bavi se proteomskom analizom i nedavno je objavio novu metodu koja se zove MePROD koja mu je omogućila ovo najnovije otkriće o SARS-CoV-2. Jedan od glavnih razloga mojih znanstvenih uspjeha u Frankfurtu jest da sam kao direktor stvorio kulturu znanstvene otvorenosti i kompetitivnosti koja uključuje i ulaganje u mlade znanstvenike i nove tehnologije.

Najvažnije je davanje nezavisnosti mladima od prvog dana kada uđu u institut (IBC2) te njihovo mentoriranje i savjeti. Kao direktor ne potpisujem se automatski na njihovim radovima, što je prečesto običaj u mnogim institucijama, nego im pomažem da sami svojim radom dođu do otkrića. Stoga sam posebno ponosan na Christiana jer je pokazao da u kreativnom okruženju može postići svjetske uspjehe iako je voditelj laboratorija u IBC2 tek tri godine. Njegov uspjeh me čini sretnijim nego da sam ja osobno objavio jedan od svojih radova, jer je ovo početak jedne blistave znanstvene karijere. - objasnio je Đikić. Cijeli članak pogledajte ovdje.

hr Tue May 19 2020 13:25:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .