Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5ad48fc62af47f25808b464d/80

Zagrebački inženjer Boško Kontić dešifrirao Da Vincijev kod

Pitao se zašto Da Vinci nije koristio zlatni rez, a onda je otkrio njegov tajni obrazac – polaris.
Da Robert Langdon nije fiktivan lik i da živi u Hrvatskoj, jedno je sigurno – zvao bi se Boško Kontić. Jer ovaj inženjer elektrotehnike iz Zagreba baš poput glavnog junaka poznatog romana Dana Browna “Da Vincijev kod“ tvrdi kako je otkrio tajnu slika Leonarda da Vincija, te da se najvažnija krije u njegovom remek-djelu Mona Lisi, piše vecernji.hr.

– Smatram da je Da Vinci, radeći ovu sliku, svjesno stvarao savršeno umjetničko djelo po kojemu je htio da ga se pamti. Također, mislim da je iz istog razloga baš u ovu sliku sakrio niz tajni te da ona ima sasvim drugo značenje od onog koje je na prvu vidljivo – ističe 62-godišnjak koji se zadnjih 30-ak godina bavi i slikarstvom. Upravo je kroz rad na vlastitim slikama počeo proučavati zakon zlatnog reza i tako je krenulo njegovo otkrivanje misterija slike koja se čuva u pariškom Louvreu. 

Sve u znaku brojeva 

Zlatni rez zapravo je matematički pojam, konstanta koja se najčešće spominje u povijesti umjetnosti, a korištena je za postizanje savršenstva u kompoziciji, prvo u antici. Procvat je doživjela u renesansi, a prema tom božanskom ili zlatnom omjeru, kako se još naziva, manji se dio prema većem odnosi kao veći dio prema cjelini. 

– Bilo mi je logično da zlatni rez koristim kako bih analizirao slike Leonarda da Vincija. To sam učinio i ništa. Nije bilo apsolutno nikakvog poklapanja, a on se smatra genijem renesanse. To me navelo na razmišljanje jer mislim da je nemoguće da on, čiji lik i djelo praktički utjelovljuju to razdoblje, nije koristio zlatni rez, a poznato je koliko su mu bili važni matematika, geometrija i pravilnosti – kaže Kontić koji je zaključio kako je Da Vinci sigurno koristio neki drugi princip. Tražio je, tražio, mjerio i proučavao te je na kraju, 2015. godine, pronašao njegov tajni kompozicijski obrazac – “polaris”. Riječ je o kompozicijskoj strukturi, složenoj geometrijskoj tvorevini zasnovanoj na zlatnom rezu, a koji se sastoji od kvadrata, dijagonala, vertikala, horizontala, kružnica i pentagrama. 

– Kada sam ga primijenio na Mona Lisu, ali i ostale Da Vincijeve slike, sve je bilo jasno. Savršeno se poklapalo, pokazalo je sasvim neki novi svijet i otkrilo tajne koje je slikar sakrio u svoja djela i koje su do sada bile potpuno nepoznate – govori Kontić koji je polaris nazvao po polarnoj zvijezdi koja je bila tema nekoliko Da Vincijevih alegorijskih crteža. Kontić napominje da je to njegov naziv te kako Da Vinci svoj obrazac sasvim sigurno nije sam tako nazvao, ali je nedvojbeno da ga je koristio. 

– Uz pomoć računala i detaljnih matematičkih analiza primijenio sam polaris na sve njegove slike, a obrazac je točan do te mjere da čak mogu odrediti dimenzije slike u milimetar. Polaris se toliko očito poklapa s njegovim djelima da bi se čak mogao koristiti za utvrđivanje je li neka slika uistinu Da Vincijeva – kaže 62-godišnji Zagrepčanin koji je najviše tajni otkrio u Mona Lisi. On tvrdi, naime, da je Leonardo da Vinci u toj slici predvidio svoju smrt u 56. godini. 

– Unatoč tome što je preminuo 1519. u 67. godini, uvjeren sam da je u vrijeme kada je slikao Mona Lisu, između 1503. i 1506. godine, Da Vinci smatrao da će uskoro umrijeti – kaže Kontić te ističe kako je antički slikar Apel bio je Leonardov slikarski uzor, kako po načinu slikanja tako i po pitanju ugradnje godine pretkazanja smrti u sliku. Također kaže da je Da Vinci u to vrijeme u više izvora dao naslutiti da očekuje svoj skori kraj. Tako se u njegovim rukopisima iz toga vremena učestalo ponavlja riječ “moro”, što očigledno, što u skrivenim konstrukcijama, a Kontić dodaje kako se, koristeći polaris, može vidjeti da je Mona Lisa baš cijela u znaku broja 56. Za početak, u visini vrata Mona Lise, tamnom bojom naslikani su oblici koji izgledaju kao brojevi pet i šest. Prvi je uspravan i smješten s desne strane žene, a drugi je polegnut i nalazi se na njezinoj lijevoj stani. 

– Te je brojeve lako uočiti i golim okom ako se slika proučava u dovoljno dobroj rezoluciji, nisu potrebne neke računalne analize, a polaris mi je samo pomogao pronaći njihov smještaj. Također, treba napomenuti da su brojevi napisani zrcalno simetrično, onako kako je Leonardo da Vinci običavao pisati – objašnjava Kontić te dodaje kako nije slučajno da se broj 5 nalazi poviše desne, a broj 6 poviše lijeve ruke. On, naime, smatra kako je jedan od prikaza broja 56 na slici izveden upravo s pomoću ruku Mona Lise, a da bi se on shvatio, potrebno je u obzir uzeti broj 72 koji se na slici vidi pokraj Mona Lise, ispod malenog mostića iznad njezina lijevog ramena. 

On je pronađen nakon što je Lumière Technology iz Pariza, tvrtka specijalizirana za digitaliziranje umjetničkih djela, skenirala sliku te izradila njezine skenove veličine po 450 megabajta. S pomoću njih povjesničar umjetnosti Silvano Vinceti istraživao je Mona Lisu te je 2010. godine objavio da je na slici pronašao taj broj 72 ispod desnog luka mosta.

Kontić je zaključio da je taj broj povezan s knjigom franjevačkog svećenika Luce Paciolija, inače vrsnog matematičara koji je blisko surađivao s Da Vincijem u periodu od 1499. do 1506. godine. Na 36. listu, odnosno 72. stranici njegove knjige “Summa de arithmetica, geometria, proportioni et proportionalita“ iz 1494. godine prikazani su tako različiti položaji prstiju ruke, a koji se odnose na prikaz brojeva prstima.

– I uistinu, prema toj skici broj 6 prikazan je s uzdignutim palcem, skupljenim prstenjakom i s ostalim ispruženim prstima, a broj 50 s blago polegnutim palcem i s ostalim ispruženim prstima. Uspoređujući te crteže s rukama Mona Lise, može se zaključiti da položaji prstiju na slici odgovaraju brojevima 6 i 50 – govori Kontić te zaključuje kako je pomalo neprirodan položaj Mona Lisinih ruku majstor poput Da Vincija zasigurno naslikao s namjerom.

Daljnja se Kontićeva analiza također temelji na pronalasku Silvana Vincea, koji je osim broja 72 ispod mosta, u desnom oku Mona Lise pronašao slovo L, iako je dio stručnjaka njegove nalaze osporio.

Slikao je za sebe 

– Pretpostavlja se da je neki znak sakriven i u lijevom oku, možda S, B, CE ili čak VI. Oni koji se bave proučavanjem Mona Lise zaključili su da je slikar u njezine oči sakrio svoje inicijale te da L stoji za Leonardo, a VI za Vinci, no ja smatram da se ta slova očito potvrđuju moju teoriju s obzirom na to da je L rimski broj 50, a VI šest – napominje Kontić koji svojom teorijom objašnjava i zagonetni osmijeh Mona Lise te tvrdi da je Da Vinci njime odlučio pokazati svoje slikarsko umijeće te suptilno dati do znanja da slika krije tajnu. 

– Također, mislim da je uvjeren u skoro napuštanje zemaljskoga života, osmijehom pokazao mirenje sa sudbinom te spokojno čekanje smrti – kaže Kontić koji tvrdi da je to i razlog zašto je Da Vinci odlučio naslikati baš Mona Lisu.

– U to se vrijeme on bavio izričito matematikom i geometrijom, a odbijao je narudžbe za slikanje portreta na kojima je mogao i znatno više zaraditi. Zašto je onda slikao ženu nekog trgovca? – pita se Boško Kontić te objašnjava kako je u to vrijeme smrtnost žena na porodu bila izrazito visoka. Smatra se, naime, da je Mona Lisa zapravo bila Lisa del Giocondo, supruga firentinskog trgovca Francesca del Gioconda. Udala se u 15. godini te je do vremena kada ju je Da Vinci slikao rodila već troje djece od kojih je jedno umrlo. Također, ona je Del Giocondu bila već treća supruga, a prve dvije umrle su zbog komplikacija na porođaju.

– Mislim da je Da Vinci slikao baš nju jer je osjećao da će i ona, kao i on, uskoro umrijeti. Smatram da ta slika nikad nije bila namijenjena da se preda obitelji Del Giocondo te da je ostala u vlasništvu Da Vincija jer ju je on od početka slikao za sebe, a ta se tvrdnja može povezati i s nekim teorijama da Mona Lisa sliči svom tvorcu te da je neka vrsta autoportreta, jer je Da Vinci slikao osobu po koju smrt dolazi – zaključuje Kontić koji o svojim teorijama još nije dobio mišljenje stručnjaka, no siguran je u postojanje tajne Mona Lise. Kako kaže, i sam Leonardo da Vinci je rekao: “Neka me ne čita tko nije matematičar”, a mistika te njegova povezanost s brojevima još uvijek ne prestaje. Baš na današnji dan, 15. travnja, obilježava se, naime, rođendan Leonarda da Vincija – 566!


hr Mon Apr 16 2018 13:58:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b9c0b42cb557a0fa98b4656/80
Foto: Thinkstock

Je li moguće da niska razina vitamina D povećava rizik od raka dojke?

U svijetu, rak dojke je najčešće dijagnosticiran oblik raka kod žena. Neki od glavnih faktora rizika za rak dojke uključuju dob i pretilost nakon menopauze

Nova studija iz Brazila potvrđuje dokaze prikupljene prethodnim istraživanjima, sugerirajući da žene s niskom razinom vitamina D, nakon menopauze imaju veći rizik od razvoja raka dojke, piše Život i stil.

U svijetu, rak dojke je najčešće dijagnosticiran oblik raka kod žena. Neki od glavnih faktora rizika za rak dojke uključuju dob i pretilost nakon menopauze. Tijekom proteklih nekoliko godina mnoge studije također su raspravljale o važnosti i potencijalnom utjecaju vitamina D u odnosu na rizik od raka dojke.

Primjerice, jedna takva studija koja je radila sa skupinom sudionika iz Japana, otkrila je da žene s najvišom razinom vitamina D u svom sustavu, imaju znatno niži rizik od raka, u usporedbi s onima s najnižim razinama vitamina D.

Sada su istraživači sa Sveučilišta Sao Paulo u Brazilu donijeli slične zaključke nakon analize medicinskih podataka 627 brazilskih žena u dobi od 45 do 75 godina. Njihovi su nalazi objavljeni u časopisu Menopause.

'Vitamin D može zaustaviti rast stanica raka'

U studiji su sudjelovale žene podijeljene u dvije grupe: 209 žena imalo je dijagnozu raka dojke plus 418 žena bez raka, koje su djelovale kao kontrolna skupina. Sve su sudionice morale imati zadnju menstruaciju prije najmanje 12 mjeseci.

Uspoređujući medicinske informacije prikupljene od dvije skupine žena, istraživači ističu da su, u vrijeme dijagnoze, žene s karcinomom dojke imale veće stope niske ili vrlo male razine seruma (krvi) vitamina D u usporedbi sa svojim kolegicama bez raka.

Također, veći broj žena koje su imale rak dojke imale su visok indeks tjelesne mase (BMI) ili pretilost, u usporedbi s sudionicama bez karcinoma dojke.

Konačno, u provođenju analize rizika - gdje su prilagodili relevantne čimbenike modifikacije, kao što su dob, BMI i vrijeme od početka menopauze - zaključili su da žene s karcinomom dojke imaju 1,5 puta veći rizik od žena bez raka za razvoj slabe razine vitamina D.

Autori pretpostavljaju da odgovarajuće razine vitamina D u sustavu mogu smanjiti rizik od raka sprečavanjem proliferacije stanica.

hr Fri Sep 21 2018 07:35:06 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba38d8dcb557a0fa98b48e8/80

Znanstvenici na Visu traže rješenja za održivi razvoj Mediterana

Cilj je kroz razmjenu mišljenja, ideja i primjenjivih znanstvenih zaključaka predložiti konkretna rješenja za održivi razvoj mediteranskih otoka, kroz 18 različitih tema konferencije

Jučer je u međunarodnom sveučilišnom centru na otoku Visu VERN' Island School otvorena 2. međunarodna multidisciplinarna znanstvena konferencija„Mediterranean Islands Conference 2018“ (MIC-Vis 2018.), koju zajednički organiziraju Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i VERN'.

Konferencija je na otoku Visu okupila više od 150 znanstvenika i stručnjaka iz 15 zemalja, s domaćih  i međunarodnih znanstvenih institucija poput Sveučilišta Heidelberg, Ruskog ekonomskog Sveučilišta Plekhanov, ekonomskog Sveučilišta u Bratislavi, Instituta Pierre Gardette i mnogih drugih te brojnih domaćih institucija, koji će predstaviti preko 100 znanstvenih radova.

Cilj je kroz razmjenu mišljenja, ideja i primjenjivih znanstvenih zaključaka predložiti konkretna rješenja za održivi razvoj mediteranskih otoka, kroz 18 različitih tema konferencije: arhitektura, demografija, geografija, javni servisi, kultura i tradicija, mediji i komunikacija, migracije, obnovljivi izvori energije, obrazovanje, održivi razvoj, podmorje i biologija, poljoprivreda i ribarstvo, posao i gospodarstvo, povijest, sigurnost, sport,  turizam te umjetnost i književnost.

Konferencija se održava od 19. do 22. rujna, a u okviru programa je otvorena i izložba studentskih fotografija na temu „Mediteran“ te su proglašeni pobjednici fotografskog natječaja.

- Drago nam je da smo potaknuli interes za temu održivog razvoja otoka te da je ovogodišnja konferencija okupila mnogo više znanstvenika i znanstvenih radova na temu razvojnih koncepata otoka i zemalja koje imaju otoke, ali i svakodnevnih tema s kojima se suočavaju stanovnici tih otoka. Vjerujem da će znanstvena sinergija na konferenciji doprinijeti stvaranju ideja za održivi razvoj otoka i Mediterana u cjelini i da će nam ponuditi rješenja za izazove s kojima se suočavamo danas, ali i u budućnosti. - izjavio je na svečanom otvorenju prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, dekan Veleučilišta VERN' i privremeni rektor Sveučilišta VERN'.

Uspješan rad na konferenciji sudionicima su na otvorenju poželjeli i dogradonačelnica Visa Antonia Uskokdr. sc. Ljiljana Kaliterna-Lipovčan, pomoćnica ravnatelja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, dr. sc. Ozana Ramljak s VERN'a, članica programskog odbora konferencije te Dionigi Albera, član programskog odbora konferencije i direktor francuskog Instituta za etnologiju Mediterana.

Konferencija se održava uz visoko pokroviteljstvo predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar – Kitarović i pokroviteljstvo grada Visa.

hr Thu Sep 20 2018 14:07:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba0a37ccb557af5ab8b4785/80
Foto: PIXABAY

Šibenska Prometno-tehnička i Tehnička škola dobile preko 400 tisuća kuna za novu školsku opremu

Ravnatelji dviju šibenskih srednjih škola, Zdravko Peran iz Prometno-tehničke i Josip Belamarić iz Tehničke škole potpisali su u Zagrebu ugovore s ministrom mora, prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem vrijedne ukupno preko 400 tisuća kuna koje će uložiti u nabavku školske opreme.

– Drago mi je što smo se danas okupili na potpisivanju Ugovora kojima ćemo po prvi puta iz državnog proračuna za opremanje pomorskih škola dodijeliti iznos od gotovo 3 milijuna kuna. Naime, poznato je da u Hrvatskoj ima oko 22 tisuće pomoraca, kao i da njih oko 15 i pol tisuća plovi u međunarodnoj plovidbi. Stoga je naša uloga da osiguramo vrhunsko obrazovan te socijalno i zdravstveno zbrinut pomorski kadar, koji može odgovoriti zahtjevima suvremenog brodarstva i zaštiti ljudskih života na moru – rekao je ministar Butković te dodao kako je današnja dodjela sredstava samo jedna od mjera koje provodi Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Ukupna vrijednost potpisanih ugovora iznosi gotovo tri milijuna kuna, Prometno-tehničkoj školiŠibenik dodijeljeno je  228.870,24  tisuća kuna dok je Tehničkoj školi Šibenik dodijeljeno  173.412 tisuće kuna, piše Šibenik.in

Pomorska škola  Split dobila je 569.737,50 kuna, Pomorska škola Bakar 543.712,50 kuna, a Pomorsko - tehničkoj školi Dubrovnik dosijeljeno je 462.875,00 kuna. Pomorskoj školi Zadar dodijeljena su pak sredstva u iznosu su od 465.750,00 kuna, Srednjoj školi Ambroza Haračića s Malog Loišinja 276.925,00 kuna, a Srednjoj školi Petra Šegedina iz Korčule 276.051,36 kuna.

Škole će dodijeljena sredstva, između ostaloga, uložiti u opremanje nautičkog simulatora i pripadajuće opreme, opremanje nautičkog kabineta – nadogradnju simulatora, nabavu video materijala, nabavu i ugradnju uređaja na nadzor brodskih interaktivnih funkcija na jednom mjestu postavljenog na upravljačkom mostu iznad kontrolne ploče, nabavu opreme za zavarivanje i splavi za spašavanje te drugo.

Sredstva za nabavu opreme dodijeljena su temeljem javnog poziva Ministarstva upućenog srednjim školama u svibnju ove godine, a izravan su doprinos ostvarenju ciljeva Strategije pomorskog razvitka i integralne pomorske politike RH za razdoblje do 2020. godine. Naime, ovom mjerom Ministarstvo osigurava odgovarajuće materijalne uvjete u pomorskim školama te radi na promociji, jačanju kompetencija i podizanju kvalitete obrazovanja učenika u srednjim pomorskim školama.

S tim ciljem Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture provodi i čitav niz drugih mjera, poput projekta stipendiranja učenika srednjih škola i studenata pomorskih fakulteta, a sve kako bi osiguralo motivirajuće uvjete za upis na ove srednjoškolske i visokoškolske ustanove. Samo tijekom prošle godine dodijeljeno je 219 stipendija za učenike i 72 stipendije za studente. Provodi se i Program sufinanciranja ukrcaja vježbenika palube, stroja i elektrotehnike na brodove, osiguravaju subvencije i sredstva za ukrcaj vježbenika na brodove u nacionalnoj i međunarodnoj plovidbi, a za što je samo tijekom 2017. godine izdvojeno četiri milijuna kuna, a omogućen je ukrcaj oko 300 vježbenika.


hr Tue Sep 18 2018 09:04:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/59f8cedbb9e03e48948b4786/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Naši znanstvenici otkrili novi mehanizam za borbu s rakom

Ovo otkriće ima veliki potencijal primjene kod razvoja antitumorskih i antivirusnih terapija

Skupina znanstvenika sa Sveučilišta u Rijeci (UniRi) pod vodstvom prof. Bojana Polića objavila je u uglednom znanstvenom časopisu Nature Immunology studiju o novom mehanizmu kojim tzv. prirodnoubilačke stanice našeg imunološkog sustava razvijaju svoje djelovanje prema tumorima i virusnim infekcijama. - piše Jutarnji list

Ovo otkriće ima veliki potencijal primjene kod razvoja antitumorskih i antivirusnih terapija.

Prirodnoubilačke ili NK stanice (engl. Natural killer cells) su limfociti, odnosno podskupina leukocita ili bijelih krvnih stanica, ključnih u obrani organizma od virusnih infekcija, tumora itd.

- NK stanice reagiraju prve na određenu promjenu, primjerice infekciju ili tumor, jer je prepoznaju na temelju promjena izražaja različitih molekula na površini stanice. One su sposobne lučiti različite faktore i ubiti ciljne stanice kako bi ograničile nastalu ugrozu - pojasnio je Bojan Polić, profesor na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Cijeli članak pogledajte ovdje

hr Mon Sep 17 2018 20:42:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .