Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5ad48fc62af47f25808b464d/80

Zagrebački inženjer Boško Kontić dešifrirao Da Vincijev kod

Pitao se zašto Da Vinci nije koristio zlatni rez, a onda je otkrio njegov tajni obrazac – polaris.
Da Robert Langdon nije fiktivan lik i da živi u Hrvatskoj, jedno je sigurno – zvao bi se Boško Kontić. Jer ovaj inženjer elektrotehnike iz Zagreba baš poput glavnog junaka poznatog romana Dana Browna “Da Vincijev kod“ tvrdi kako je otkrio tajnu slika Leonarda da Vincija, te da se najvažnija krije u njegovom remek-djelu Mona Lisi, piše vecernji.hr.

– Smatram da je Da Vinci, radeći ovu sliku, svjesno stvarao savršeno umjetničko djelo po kojemu je htio da ga se pamti. Također, mislim da je iz istog razloga baš u ovu sliku sakrio niz tajni te da ona ima sasvim drugo značenje od onog koje je na prvu vidljivo – ističe 62-godišnjak koji se zadnjih 30-ak godina bavi i slikarstvom. Upravo je kroz rad na vlastitim slikama počeo proučavati zakon zlatnog reza i tako je krenulo njegovo otkrivanje misterija slike koja se čuva u pariškom Louvreu. 

Sve u znaku brojeva 

Zlatni rez zapravo je matematički pojam, konstanta koja se najčešće spominje u povijesti umjetnosti, a korištena je za postizanje savršenstva u kompoziciji, prvo u antici. Procvat je doživjela u renesansi, a prema tom božanskom ili zlatnom omjeru, kako se još naziva, manji se dio prema većem odnosi kao veći dio prema cjelini. 

– Bilo mi je logično da zlatni rez koristim kako bih analizirao slike Leonarda da Vincija. To sam učinio i ništa. Nije bilo apsolutno nikakvog poklapanja, a on se smatra genijem renesanse. To me navelo na razmišljanje jer mislim da je nemoguće da on, čiji lik i djelo praktički utjelovljuju to razdoblje, nije koristio zlatni rez, a poznato je koliko su mu bili važni matematika, geometrija i pravilnosti – kaže Kontić koji je zaključio kako je Da Vinci sigurno koristio neki drugi princip. Tražio je, tražio, mjerio i proučavao te je na kraju, 2015. godine, pronašao njegov tajni kompozicijski obrazac – “polaris”. Riječ je o kompozicijskoj strukturi, složenoj geometrijskoj tvorevini zasnovanoj na zlatnom rezu, a koji se sastoji od kvadrata, dijagonala, vertikala, horizontala, kružnica i pentagrama. 

– Kada sam ga primijenio na Mona Lisu, ali i ostale Da Vincijeve slike, sve je bilo jasno. Savršeno se poklapalo, pokazalo je sasvim neki novi svijet i otkrilo tajne koje je slikar sakrio u svoja djela i koje su do sada bile potpuno nepoznate – govori Kontić koji je polaris nazvao po polarnoj zvijezdi koja je bila tema nekoliko Da Vincijevih alegorijskih crteža. Kontić napominje da je to njegov naziv te kako Da Vinci svoj obrazac sasvim sigurno nije sam tako nazvao, ali je nedvojbeno da ga je koristio. 

– Uz pomoć računala i detaljnih matematičkih analiza primijenio sam polaris na sve njegove slike, a obrazac je točan do te mjere da čak mogu odrediti dimenzije slike u milimetar. Polaris se toliko očito poklapa s njegovim djelima da bi se čak mogao koristiti za utvrđivanje je li neka slika uistinu Da Vincijeva – kaže 62-godišnji Zagrepčanin koji je najviše tajni otkrio u Mona Lisi. On tvrdi, naime, da je Leonardo da Vinci u toj slici predvidio svoju smrt u 56. godini. 

– Unatoč tome što je preminuo 1519. u 67. godini, uvjeren sam da je u vrijeme kada je slikao Mona Lisu, između 1503. i 1506. godine, Da Vinci smatrao da će uskoro umrijeti – kaže Kontić te ističe kako je antički slikar Apel bio je Leonardov slikarski uzor, kako po načinu slikanja tako i po pitanju ugradnje godine pretkazanja smrti u sliku. Također kaže da je Da Vinci u to vrijeme u više izvora dao naslutiti da očekuje svoj skori kraj. Tako se u njegovim rukopisima iz toga vremena učestalo ponavlja riječ “moro”, što očigledno, što u skrivenim konstrukcijama, a Kontić dodaje kako se, koristeći polaris, može vidjeti da je Mona Lisa baš cijela u znaku broja 56. Za početak, u visini vrata Mona Lise, tamnom bojom naslikani su oblici koji izgledaju kao brojevi pet i šest. Prvi je uspravan i smješten s desne strane žene, a drugi je polegnut i nalazi se na njezinoj lijevoj stani. 

– Te je brojeve lako uočiti i golim okom ako se slika proučava u dovoljno dobroj rezoluciji, nisu potrebne neke računalne analize, a polaris mi je samo pomogao pronaći njihov smještaj. Također, treba napomenuti da su brojevi napisani zrcalno simetrično, onako kako je Leonardo da Vinci običavao pisati – objašnjava Kontić te dodaje kako nije slučajno da se broj 5 nalazi poviše desne, a broj 6 poviše lijeve ruke. On, naime, smatra kako je jedan od prikaza broja 56 na slici izveden upravo s pomoću ruku Mona Lise, a da bi se on shvatio, potrebno je u obzir uzeti broj 72 koji se na slici vidi pokraj Mona Lise, ispod malenog mostića iznad njezina lijevog ramena. 

On je pronađen nakon što je Lumière Technology iz Pariza, tvrtka specijalizirana za digitaliziranje umjetničkih djela, skenirala sliku te izradila njezine skenove veličine po 450 megabajta. S pomoću njih povjesničar umjetnosti Silvano Vinceti istraživao je Mona Lisu te je 2010. godine objavio da je na slici pronašao taj broj 72 ispod desnog luka mosta.

Kontić je zaključio da je taj broj povezan s knjigom franjevačkog svećenika Luce Paciolija, inače vrsnog matematičara koji je blisko surađivao s Da Vincijem u periodu od 1499. do 1506. godine. Na 36. listu, odnosno 72. stranici njegove knjige “Summa de arithmetica, geometria, proportioni et proportionalita“ iz 1494. godine prikazani su tako različiti položaji prstiju ruke, a koji se odnose na prikaz brojeva prstima.

– I uistinu, prema toj skici broj 6 prikazan je s uzdignutim palcem, skupljenim prstenjakom i s ostalim ispruženim prstima, a broj 50 s blago polegnutim palcem i s ostalim ispruženim prstima. Uspoređujući te crteže s rukama Mona Lise, može se zaključiti da položaji prstiju na slici odgovaraju brojevima 6 i 50 – govori Kontić te zaključuje kako je pomalo neprirodan položaj Mona Lisinih ruku majstor poput Da Vincija zasigurno naslikao s namjerom.

Daljnja se Kontićeva analiza također temelji na pronalasku Silvana Vincea, koji je osim broja 72 ispod mosta, u desnom oku Mona Lise pronašao slovo L, iako je dio stručnjaka njegove nalaze osporio.

Slikao je za sebe 

– Pretpostavlja se da je neki znak sakriven i u lijevom oku, možda S, B, CE ili čak VI. Oni koji se bave proučavanjem Mona Lise zaključili su da je slikar u njezine oči sakrio svoje inicijale te da L stoji za Leonardo, a VI za Vinci, no ja smatram da se ta slova očito potvrđuju moju teoriju s obzirom na to da je L rimski broj 50, a VI šest – napominje Kontić koji svojom teorijom objašnjava i zagonetni osmijeh Mona Lise te tvrdi da je Da Vinci njime odlučio pokazati svoje slikarsko umijeće te suptilno dati do znanja da slika krije tajnu. 

– Također, mislim da je uvjeren u skoro napuštanje zemaljskoga života, osmijehom pokazao mirenje sa sudbinom te spokojno čekanje smrti – kaže Kontić koji tvrdi da je to i razlog zašto je Da Vinci odlučio naslikati baš Mona Lisu.

– U to se vrijeme on bavio izričito matematikom i geometrijom, a odbijao je narudžbe za slikanje portreta na kojima je mogao i znatno više zaraditi. Zašto je onda slikao ženu nekog trgovca? – pita se Boško Kontić te objašnjava kako je u to vrijeme smrtnost žena na porodu bila izrazito visoka. Smatra se, naime, da je Mona Lisa zapravo bila Lisa del Giocondo, supruga firentinskog trgovca Francesca del Gioconda. Udala se u 15. godini te je do vremena kada ju je Da Vinci slikao rodila već troje djece od kojih je jedno umrlo. Također, ona je Del Giocondu bila već treća supruga, a prve dvije umrle su zbog komplikacija na porođaju.

– Mislim da je Da Vinci slikao baš nju jer je osjećao da će i ona, kao i on, uskoro umrijeti. Smatram da ta slika nikad nije bila namijenjena da se preda obitelji Del Giocondo te da je ostala u vlasništvu Da Vincija jer ju je on od početka slikao za sebe, a ta se tvrdnja može povezati i s nekim teorijama da Mona Lisa sliči svom tvorcu te da je neka vrsta autoportreta, jer je Da Vinci slikao osobu po koju smrt dolazi – zaključuje Kontić koji o svojim teorijama još nije dobio mišljenje stručnjaka, no siguran je u postojanje tajne Mona Lise. Kako kaže, i sam Leonardo da Vinci je rekao: “Neka me ne čita tko nije matematičar”, a mistika te njegova povezanost s brojevima još uvijek ne prestaje. Baš na današnji dan, 15. travnja, obilježava se, naime, rođendan Leonarda da Vincija – 566!


hr Mon Apr 16 2018 13:58:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5816356a1eea8fdd878b4796/80
Foto: HDZ

Ministar Cappelli u Brelima posjetio učenike stipendiste

Ministar turizma Gari Cappelli, u sklopu posjete Makarskoj i Tučepima, posjetio je učenike stipendiste SSŠ bana Josipa Jelačića, koji su na ljetnoj praksi u Brelima.

Ministar je nakon kratkog razgovora s učenicima razgledao hostel u kojem su smješteni te je izrazio zadovoljstvo uvjetima njihovog smještaja.

Na kraju posjete ministar Capelli je potvrdio nastavak projekta stipendiranja deficitarnih zanimanja u turizmu, poput konobara i kuhara, kojim tijekom tri godine svog školovanja učenici ostvare stipendiju u iznosu od 36 tisuća kuna, piše ferata.hr.

hr Sun Jul 08 2018 09:47:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a2a734db9e03e81208b4581/80

Istraživanje: Virus herpesa mogao bi igrati ulogu u razvoju Alzheimerove bolesti

Novo istraživanje sugerira da bi neki virusi mogli ubrzati imuni odgovor a što bi pak ubrzalo nakupljanje amiloida, bjelančevine u ljudskom mozgu koja formira plakove karakteristične za Alzheimerovu bolest.

Kontroverznu teoriju o nastanku Alzheimerove bolesti stručnjaci su često odbacivali no novo istraživanje tima u kojemu su stručnjaci ranije sumnjičavi prema toj teoriji moglo bi to promjeniti.

Istraživanje daje uvjerljive dokaze za ideju da su virusi umiješani u Alzheimera pogotovo dva tipa herpesa koje većina ljudi dobije još kao djeca i potom miruju godinama u tijelu.

Istraživanjem čiji su rezultati objavljeni u časopisu Neuron utvrđeno je da virusi utječu na gene povezane s Alzheimerom i možda igraju ulogu u tome kako se bolest razvije i napreduje.

Znanstvenici ističu da nisu utvrdili da ti virusi uzrokuju Alzheimerovu bolest no njihovo istraživanje sugerira da bi virusi mogli pokrenuti imunosni odgovor koji bi pak povećao nakupljanje amiloida - proteina u ljudskom mozgu koji formira plakove karakteristične za Alzheimerovu bolest.

“Ti su virusi vjerojatno važni igrači u aktiviranju imunog sustava u Alzheimeru”, kaže Joel Dudley, voditelj studije s medicinskog fakulteta Icahn u Mount Sinaiju u New Yorku. “Mislim da su oni poput benzina na plamen neke patologije koja je potaknuta imunitetom”.

Ukoliko se to potvrdi mogao bi se promijeniti smjer istraživanja i otvoriti putovi novih liječenja i novih metoda dijagnosticiranja bolesti, navodi New York Times.

U okviru istraživanja analizirani su uzorci gotovo 950 ljudskih mozgova i utvrđena je veza s genskim, molekularnim i kliničkim simptomima Alzheimera.

“Radi se o vrlo kompleksnoj bolesti i odgovor neće biti jednoznačan”, kaže drr. John Morris, direktor centra za istraživanje Alzheimerove bolesti pri medicinskom fakultetu sveučilišta Washington u St. Louisu koji nije bio uključen u istraživanje. “Ukoliko su virusi dio toga to definitivno moramo proučiti”.

hr Thu Jun 28 2018 13:12:25 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b30d4352af47fde4b8b461e/80
Foto: PIXABAY

Studija: 'Društvene mreže mogu pružiti iluziju da vam je društveni život siromašan'

Pri usporedbi s drugima većina ljudi sklona je laskati si da su pametniji i moralniji, ali u kvaliteti društvenog života podcjenjivati se i vjerovati da se drugi više zabavljaju i imaju više poznanika od njih, pokazuje studija čiji autori zaključuju da je razlog tomu što smo skloniji uspoređivati se s hiperdruštvenim pojedincima.

Mi se stalno uspoređujemo s drugima, a ocjene koje donosimo često su u našu korist pri čemu si laskamo i zaključujemo da smo pametniji, moralniji, pouzdaniji ili čak sretniji od drugih ljudi, navode psiholozi Sebastain Deri, Shai Davidai i Thomas Gilovich, autori studije provedene na više od 3000 sudionika, a objavljene u francuskom časopisu Le Point.

Polazeći od pionirskog istraživanja američkog psihologa Leona Festingera, trojica psihologa ispitivala su kako ljudi procjenjuju vlastiti društveni život pri usporedbi s drugima i ustanovili su da su tu zaključci pesimističniji i na našu štetu.

Oko 3000 ispitanika trebalo je odgovoriti na pitanje kako ocjenjuju vlastiti, odnosno društveni život svojih poznanika. 

Odgovarali su na pitanja o broju prijatelja, učestalosti sudjelovanja na zabavama, večernjim izlascima u restoran, o broju prijatelja na društvenoj mreži.

Sudionici su u velikom broju ocijenili da je njihov život daleko siromašniji od života njihovih poznanika. Primjerice, 82 posto od 3003 ispitanika tvrdilo je da sudjeluje u manje zabava nego ljudi iz njihov okoline,.

Kada je taj test proveden na drugoj skupini, rezultati su bili isti s time da sudionici nisu trebali ocjenjivati društveni život svoje okoline, već prosječnih ljudi svojih godina i spola.

Druga ispitivanja provedena po istom modelu na više od 1200 osoba omogućila su psiholozima da zaključe kako rod, dob, stupanj obrazovanja i visina prihoda i politička orijentacija ne igraju nikakvu ulogu u takvom pesimističnom ocjenjivanju vlastita društvenog života.

Postavili su hipotezu da su ljudi spontano skloni uspoređivati razinu društvenog života s pojedincima koji su "hiperdruštveni" .

Ti hiperdruštveni pojedinci sudjeluju na svim zabavama, angažirani su u nizu aktivnosti i stalno u komunikaciji s velikim brojem ljudi.

Njihov društveni život cvate, pokazalo je ispitivanje, a takvu ocjenu pojačava i današnje sve veće korištenje društvenih mreža.

Kada su odgovarali na pitanja, ispitanicima su upravo ti hiperdrduštveni pojedinci padali na pamet jer su oni "izuzetno vidljivi", navode autori.

Psiholozi su svoju hipotezu testirali stavivši ispitanike u tri različite situacije. U prvoj su ispitanici bili zamoljeni da razmisle o svojim poznanicima koji su društveno vrlo aktivni, a zatim da s njima usporede vlastiti društveni život.

U drugoj skupini bili su zamoljeni da se usporede s prijateljima i poznanicima koji su najmanje socijalni i pretežito introvertirani.

U trećoj, kontrolnoj situaciji, zatraženo je da se jednostavno usporede s drugima, bez ikakvih drugih naputaka.

Iz ove treće, kontrolne situacije, proizašlo je da se ljudi spontano uspoređuju s "hiperdruštvenim" pojedincima i u toj kontrolnoj skupini odgovori su bili malo pesimističniji od odgovora skupine koja se uspoređivala s ne baš društvenim poznanicima.

Rezultati su pokazali da smo skloni podcijeniti bogatstvo našeg društvenog života jer za usporedbu uzimamo društveno najaktivnije pojedince..

Stručnjaci ističu da je izuzetno važno za pojedinca ostvariti se u društvenom životu. Ako se osoba osjeća društveno integrirana manje je psihološki nesretna i smatra da njezin život ima smisla.

Sklonost podcjenjivanja bogatstva našeg društvenog života stoga nije bezopasna. U tom kontekstu pretjerano korištenje društvenih mreža može naštetiti osobama koje se osjećaju manje društveno integrirane i pružaju im iluziju da je njihov društveni život dramatično siromašan i razočaravajuć.

hr Mon Jun 25 2018 13:38:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a21185fb9e03ec7148b4568/80
Foto: HUHIV

Znanstvenici iz Hong Konga tvrde da su pronašli novi lijek za HIV

Znanstvenici Instituta za AIDS Sveučilišta u Hong Kongu objavili su da su možda pronašli "funkcionalni lijek" za HIV, virus koji uzrokuje AIDS, a riječ je o novom antitijelu koje bi se moglo koristiti i za prevenciju i za liječenje te opake bolesti.

Istraživanje koje je vodio profesor Chen Zhiwei provedeno je u trenutku kada je Kina suočena sa širenjem epidemije AIDS-a među visokorizičnim skupinama.

Gotovo 850.000 ljudi u Kini zaraženo je HIV-om, po podacima UN-ova AIDS Data Huba.

Virus HIV slabi imunološki sustav zbog čega su zaraženi jako osjetljivi na infekcije i bolesti.

Chenovo otkriće, koje je testirano na miševima, pokazuje da novo antitijelo može pomoći u kontroliranju virusa i eliminaciji zaraženih stanica.

Antitijelo će moći liječiti sve varijante HIV-a, što je novina, rekao je Chen, budući da ne postoji jedinstveno cjepivo za liječenje svih varijanti HIV-a.

"Naše novootkriveno bispecifično antitijelo djeluje protiv svih njih i u tome je velika razlika", rekao je.

Chen je rekao da se pod "funkcionalnim lijekom" podrazumijeva da su količine virusa u tijelu toliko niske da ga se ne može detektirati, sve dok ljudi uzimaju injekcije antitijela, možda svaka tri mjeseca ili rjeđe.

Otkriće je objavljeno u Časopisu za klinička istraživanja, jednom od vodećih svjetskih časopisa za biomedicinu.

Ljudi zaraženi HIV-om mogu držati virus pod kontrolom antiretrovirusnim lijekovima, koji sprječavaju da virus zarazi nove stanice. No mora ih se uzimati svakodnevno i oni ne eliminiraju zaražene stanice iz tijela. Virus dakle i dalje postoji i može se vratiti ako se prekine terapija.

Novo antitijelo imat će značajno dulji poluvijek od postojećih lijekova i moglo bi se primjerice davati svaka tri mjeseca, rekao je.

Premda su rezultati obećavajući, Andrew Chidgey, direktor nevladine humanitarne organizacije AIDS Concern iz Hong Konga, rekao je da to ne znači da će lijek tako skoro biti dostupan javnosti jer su vlasti spore.

Chen i njegovi suradnici kazali su da žele provesti klinička ispitivanja lijeka i očekuju da će za to trebati tri do pet godina.

hr Sat Jun 16 2018 16:19:56 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .