Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5836ca611eea8fe6e58b45f5/80
Foto: Screenshot / Interliber

Plenković otvorio jubilarni 40. Interliber uz poruke podrške sektoru

Tradicionalni vrhunac hrvatske književne godine, međunarodni sajam knjiga Interliber, otvorio je u utorak na Zagrebačkom velesajmu vrata svojeg jubilarnog 40. izdanja na kojemu će do nedjelje svoju produkciju predstaviti više od 300 izlagača iz 16 zemalja, a tom prilikom poruke podrške kulturi, a posebno knjizi i čitanju, dao je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

"U proteklom smo se vremenu suočili s krizom u hrvatskoj knjižarskoj industriji. Slom najvećeg knjižarskog lanca i s njime povezani gubitci nametnuli su potrebu da se sva raspoloživa sredstva preusmjere na saniranje aktualnih posljedica te situacije", rekao je premijer na svečanom otvorenju 40. Interlibera u Paviljonu 6.

"Mislim da smo u tome uspjeli, prije svega zahvaljujući sjajnom angažmanu Ministarstva kulture", dodao je Plenković, u čijoj su pratnji bili ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, ministar državne imovine Goran Marić te ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.

Istaknuo je da je njegova Vlada odgovorno i s pažnjom angažirana da radi na razvoju svih poticajnih mjera koje će pomoći oporavku izdavaštva i nakladništva u RH, i to od samog početka svojega mandata kada je, bez obzira na krizu, bilo potrebno definirati smjerove zajedničkog djelovanja, "prije svega pitanja financijske nestabilnosti i manjka likvidnosti, od problema vezanih uz održavanje nakladništva kao kulturne industrije, do pitanja opstanka tiskanje knjige".

"I to ne toliko zbog budućnosti elektroničkih medija i uopće digitalnog društva kojega svakim danom sve više nastojimo biti dio, već i zbog krize prouzročene opadanjem čitateljske publike, odnosno gubitkom novih generacija za pisanu riječ", rekao je Plenković.

Pred nama je zajednički rad na reetabliranju kulture čitanja 

Stoga ćemo učiniti sve da kulturu čitanja njegujemo, potičemo i učinimo prisutnijom nego što je to trenutno slučaj, rekao je premijer. Svi napori koje u to ulažu Ministarstvo kulture i svi ostali uključeni dionici, dodao je, usmjereni su prema optimizaciji postojećih i razvoju novih poticajnih modela, s time da čitav sektor mora započeti rješavati strukturne probleme s kojima se suočavamo.

Plenković je izrazio posebno zadovoljstvo što je u prigodi 40. izdanja Interlibera "u mogućnosti zaključiti da se stanje stabiliziralo, da je likvidnosna situacija puno bolja nego prije samo nekoliko mjeseci, a "ono što je posebno važno je da su se osnažili postojeći programi i pokrenuli novi". Konkretno se tu osvrnuo na programe poticanja poduzetništva u kulturi, koji je vrijedan dva milijuna kuna, te poticanja u nakladništvu, vrijedan četiri milijuna kuna.

"Tim sredstvima izdavači će obnoviti tehnološku infrastrukturu, izgraditi alternativne prodajne kanale i pojačati marketinške aktivnosti", rekao je.

U planu su i novi programi potpora koji će biti usmjereni na pomaganje rada knjižara i otvaranje knjižara u onim gradovima u kojima takvih prostora nema, pokretanje novog programa potpora za izradu prijevoda i slično.

Objavljen je i pilot javni poziv za poticanje razvoja čitateljske publike, a svi su ti programi usmjereni na jačanje kompetitivnosti hrvatskih autora te, smatra predsjednik Vlade, stvaraju preduvjete za oživljavanje interesa za knjigu i čitanje, što će se sve na koncu reflektirati i na izdavaštvo. 

Premijer je dodao da se također osmišljava čitav niz programa i mjera financiranih iz europskih fondova kojima će se operacionalizirati na sjednici Vlade prošloga tjedna usvojena Strategija poticanja čitanja.

"Dugoročne mjere usmjerene su na razvoj kvalitetnog odnosa prema kulturi i književnosti i stoga ćemo ustrajati da takva strategija, i kroz održavanje ovakvih aktivnosti poput Interlibera, pomogne ostvarenju tog cilja", kazao je.

Posebno se osvrnuo i na knjižnice, "koje su ključni partner ne samo autora, nego i svih onih koji konzumiraju njihove sadržaje". Napomenuo je kako su na području knjižničarstva također učinjeni brojni napori u smislu izrade ključnih strateških dokumenata, što se prije svega odnosi na strategiju razvoja hrvatskog knjižničarstva i na prijedlog zakona o knjižnicama na kojemu zajednički rade Ministarstvo kulture i Ministarstvo znanosti i obrazovanja, "a sve s ciljem povećanja dostupnosti knjige korisnicima".

"Činjenica da se jubilarni Interliber odvija donekle i u redizajniranom formatu potvrđuje da za hrvatsku knjigu postoji veliki interes i, što je najvažnije, da postoji volja hrvatskih institucija i kulturne javnosti da se negativni trendovi isprave, poprave i u konačnici promijene", zaključio je premijer, te poručio kako je pred nama "zajednički rad na reetabliranju kulture knjige i čitanja", kao preduvjeta za društvo budućnosti.  

Dobrodošlicu okupljenima "u svijet knjige i čuda riječi" poželio je i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Napomenuo je da je Zagreb "grad u kojem se pročita svaka treća knjiga u RH, i u kojemu je upis u knjižnice za sve osnovnoškolce besplatan".

"Grad Zagreb ovaj tjedan živi s knjigom", rekao je gradonačelnik, te uz poruku da je poticanje znanja jedina budućnost zemlje citirao staru indijsku poslovicu: "Dajte mi znanje – dat ću vam imanje!".

Otvorenju su nazočili brojni predstavnici izdavačke industrije te niza kulturnih, znanstvenih i političkih institucija, Vlade, Sabora, Grada Zagreba, Ureda predsjednice, sudbene vlasti, diplomatskog zbora, kao i brojnih poslovnih dionika koji djeluju u Hrvatskoj. Sve je pratio prigodni glazbeni program Zagrebačkih solista te dramski program u kojemu su se okupljenima kroz glumačke interpretacije Gorana Matovića, Branke Cvitković, Sanje Vejnović i Nikše Marinovića obratili umrli i neumrli velikani hrvatske književnosti Miroslav Krleža, Ivo Andrić, Mak Dizdar, Antun Branko Šimić, Danijel Dragojević i Vesna Parun.

Nakon što je sajam proglašen otvorenim, premijer, ministri i gradonačelnik obišli su štandove i popratne programe Sajma.

Bogat slavljenički program

Najveća književna manifestacija u RH, sajam knjiga i učila Interliber tradicionalno svake jeseni tijekom pet dana na Zagrebački velesajam privuče oko 130 tisuća posjetitelja. U svojem će 40. izdanju na više od 13 tisuća četvornih metara Paviljona 5 i 6 predstaviti nakladu više od 300 izlagača iz 16 zemalja - uz hrvatske, na sajmu su prisutni nakladnici iz Austrije, BiH, Crne Gore, Francuske, Irana, Italije, Kine, Nizozemske, Njemačke, SAD-a, Slovenije, Španjolske, Turske, te Velike Britanije i Sjeverne Irske.

Organizator Interlibera je Zagrebački velesajam u suradnji sa zajednicom nakladnika i knjižara, a za jubilarni su 40. Interliber najavili poseban kulturno-glazbeni program pod nazivom "Interliber 40", koji se ostvaruje u suradnji s Gradom Zagrebom.

Perjanica toga programa je "Premium program Interliber 40", koji će se održavati na prošle godine inauguriranoj Galeriji Paviljona 5, sastavljen od tri dijela: dječji program, koji uključuje aktivnosti vezane uz dječju knjigu, strukovni (panel diskusije na temu nakladništva, knjižarstva i knjižničarstva) te promocije knjiga i čitanja.

Uz druženja piscima, program Galerije uključuje svakodnevne različite kreativne i edukativne programe – radionice stripa, crtanja, igara, zabavno čitanje lektire. Bit će održan i kviz znanja Interlibera - HIGH FIVE za učenike osnovnih i srednjih škola, koji se ostvaruje u suradnji s  Hrvatskim kviz savezom.

Program uključuje i aukcije starih i rijetkih knjiga kao i Knjigodar - akciju darivanja knjiga jednoj školskoj knjižnici s Hrvatskom udrugom školskih knjižničara i Zajednicom nakladnika i knjižara.

Kao još jedna specifičnost obilježavanja jubilarnog 40. rođendana sajma, posjetitelje Velesajma, na otvorenoj pozornici ispred Paviljona 5, dočekuje cjelodnevni glazbeni program s nastupima DJ-a te glazbenih bendova.

Na glavnoj pozornici Paviljona 6 bit će pak organizirana predstavljanja knjiga i razgovori s autorima, susreti nakladnika, knjižara i knjižničara, književne radionice, okrugli stolovi, kvizovi i dodjele književnih nagrada.

Na Interliberu je ponovno postavljen i Znanstveni kvart, posebno osmišljen dodatni sadržaj na sjeveru Paviljona 6, gdje posjetitelji mogu uživati u interaktivnoj popularizaciji znanosti kroz prenošenje znanja na praktičan i zabavan način. Ove godine aktivno je pet cjelina unutar Kvarta: Školica, Plac znanja, Mozgaonica, Trg odmorko i Zabavni park. 

Kako bi posjetiteljima olakšali kretanje i boravak na Interliberu, organizatori su i ove godine u svim paviljonima postavili Knjižider, posebno mjesto za ostavljanje knjiga koje ujedno služi i kao garderoba, a novost ove godine je i prostor za prematanje beba - BABY ROOM uz Knjižider u Paviljonu 6.

Sajam se održava pod pokroviteljstvom Vlade RH i gradonačelnika Grada Zagreba. Ulaz na sva događanja je besplatan.

Facebook komentari

hr Tue Nov 07 2017 15:09:51 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a11bff6b9e03eb3068b456a/80
Foto: Metković News

Prosvjed u Metkoviću zbog graničnog prijelaza: "Ljudi ne mogu normalno prići svojim kućama"

Prosvjed je prošao bez izgreda i bez zaustavljanja prometa, a prosvjedovalo se zbog otvaranja novog graničnog prijelaza

Ispred Međunarodnog graničnog prijelaza Metković danas je pedesetak građana, u organizaciji neformalne građanske inicijative stanara Ulice Stjepana Radića, oko 11 sati održalo mirni prosvjed. - piše Metković News

Prosvjed je prošao bez izgreda i bez zaustavljanja prometa, a prosvjedovalo se zbog otvaranja novog graničnog prijelaza unatoč brojnim problemima koji su nastali njegovim otvaranjem. Prosvjednici su složni u tome da su su to problemi ne samo stanovnika Ulice Stjepana Radića, već svih građana Metkovića.

Srećko Jeramaz, stanar jedne od kuća Ulice Stjepana Radića koje su ostale iza graničnog prijelaza i gradski vijećnik Mosta NL, kao glavne probleme je istaknuo prometne gužve i osječenost građana koji su se odjednom našli na ničijoj zemlji.

– Prosvjed se organizira zbog neadekvatne lokacije novoizgrađenog graničnog prijelaza koji je stavljen usred Ulice Stjepana Radića, prometnih gužvi koje i sada lagano nastaju, ali zbog kojih će život tijekom ljetnih mjeseci tu biti nemoguć. Prosvedujemo zbog stanara koji su ostali u osam kuća iza graničnog prijelaza. Te su kuće tu već 40-50 godina. Svi mi imamo važeće osobne iskaznice i kompletnu infrastrukturu u Metkoviću koju oduvijek plaćamo, a ostali smo u svojevrsnom getu. Prosvjedujemo i zbog stanara koji su ostali ispred graničnog prijelaza i koji, kao i mi, neće moći normalno prići svojim kućama. Ljeti će se stvarati kolone koje će se protezati do Lidla. Cijeli grad će zbog ovog graničnog prijelaza biti zablokiran. Nadam se da su ljudi svijesni toga – kazao je Jeramaz.

Nada se da će se stanari i poslovni objekti iza granice zbrinuti, a kao rješenje problema isključuje spominjanu treću prometnu traku prema Neretvi te predlaže rušenje kuća kako bi se izgradile dvije ulazne prometne trake prema graničnom prijelazu.

S njim se slaže Branko Kaleb, također stanar Ulice Stjepana Radića, koji kaže i da bi, u slučaju da ih ništa drugo ne uspije riješiti, stanari sa svojim problemima mogli ići i na Međunarodni sud pravde.

– Organiziramo ove mirne prosvjede, a ako ne bude išlo, idemo prema državi. Iskoristit ćemo pravna sredstva, a zadnje je da idemo na Međunarodni sud pravde. Rješenje za ovaj problem je otkup ovih desetak kuća i čak par kuća s druge strane. Njihovi stanovnici, čiji su pradjedovi bili u Metkoviću, u Hrvatskoj, djedovi, očevi i sad ova zadnja generacija, ostali su ni na nebu ni na zemlji. To se mora riješiti, a otkupom ovih kuća mogućnost je izgraditi još dvije do tri prometne trake i sa ovim starim postojećim, to su tri do četiri prometne trake prema Bosni i Hercegovini. Bilo je govora da će se praviti treća traka od kolnika prema Neretvi. Sve da se na nivou države, s Hrvatskim vodama, dogovori izgradnja, ona neće biti dovoljna i bit će tri do četiri puta skuplja nego ovih 12-15 kuća. Konfiguracija terena je loša, a dubina Neretve i virovi ne dozvoljavaju da se tu nešto tako napravi. Točnije, može se napraviti sve, ali uz velike troškove – kazao je Kaleb.

Podršku prosvjednicima dao je i predstavnik stanara Ulice Marka Marulića, Hercegovačke i Silvija Strahimira Kranjčevića, Ranko Primorac koji je kazao da je ovo problem ne samo Metkovića, već cijele doline Neretve. Osvrnuo se i na prekategorizaciju GP Gabela Polje koja sutra stupa na snagu te se preko njega neće moći bez propusnica.

– Tamo nema uvjeta za nikakav granični prijelaz jer sa hrvatske strane nije napravljeno ništa, a nema ni prostora za neki granični prijelaz. Tako da, što se tiče ljudi koji tamo žive i koji se nalaze sa hrvatske strane granice, bolje im da je to pogranični prijelaz jer je manja gužva, međutim, ljudima koji žive u Gabela Polju, to je problem jer nemaju komunikaciju sa Hrvatskom, a životno su vezani za Metković – rekao je Primorac.

Iako su svojim potpisom omogućili početak radova, prosvjednicima su se priključili i čelnici bivše gradske vlasti, saborski zastupnici Mosta NL Nikola Grmoja i Božo Petrov koji su kazali da su godinama uzalud upozoravali Ministarstvo financija da je lokacija za prijelaz neadekvatna te, uz Ministarstvo financija, za trenutno stanje krive i trenutnu gradsku vlast.

– Kad smo vidjeli što se događa, još 2013. slali smo pisma, tražili smo sastanke, upozoravali Ministarstvo financija koje je bilo glavno zaduženo za ovaj projekt, da ovo neće biti održivi način što se tiče graničnog prijelaza, govorili smo im da će u konačnici tolika gužva biti da će biti blokiran jedini most koji imamo i da će na kraju biti prisiljeni graditi još jedan most. Jednostavno su se oglušili na sve to i u međuvremenu nam još poslali i zahtjev za izvlaštenjem i još nakon toga i ovrhu za dugove grada. Toliko o njihovom sluhu i o njihovoj želji da zaista pomognu građanima. Bez obzira na to, mi smo se i dalje borili da se ovakav granični prijelaz ne dogodi. Isto tako smo, ako će se građani sjetiti, tražili da se otvori i drugi granični prijelaz na Gabela Polju i što smo također uspjeli. Danas vidimo da od toga nema ništa. Gradska vlast koja se hvalila vertikalom od predsjednice države do predsjednika Vlade, dopustila je da se granični prijelaz otvori, na štetu svih građana – kazao je Petrov.

Nikola Grmoja je, uz detaljan opis napora bivše vlasti da nađe rješenje za granični prijelaz, ipak istaknuo da je trenutna gradska vlast potrebna za rješavanje nastalih problema.

– Ja očekujem potporu svih građana Metkovića. Ovo nije problem samo ljudi koji žive ovdje. Volio bih da ove ljude ovdje podupre i gradonačelnik Metkovića jer jedino zajedno možemo riješiti ovaj problem – kazao je Grmoja.

Na pitanje o potpori predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović s kojom su članovi Mosta NL održali sastanak o graničnom prijelazu, Grmoja je rekao da je ona zatražila hitno rješenje, ali da je Vlada ne sluša i da je u sukobu s njom.

Bez obzira na to tko je kriv ili tko nije kriv za otvorenje Graničnog prijelaza Metković, postavlja se pitanje čiji su se interesi gledali kad se otvorio. Protiv njega je bivša i trenutna vlast u Metkoviću i građani, održavali su se sastanci na kojima se obećavala pomoć, a na kraju su se napori i želje drugog grada po veličini u županiji izignorirali i granični prijelaz se bez najave otvorio. - piše Metković News


Facebook komentari

hr Sun Nov 19 2017 18:32:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5904b862b4739840628b45da/80

Stiže promjena vremena: Idući tjedan iznadprosječno toplo

U porastu će biti i jutarnje temperature koje bi u nekim krajevima mogle ići i preko 10 stupnjeva pa će i odlazak ujutro na posao biti lakši
Nakon zimskog vikenda početkom idućeg tjedna očekuje nas osjetna promjena vremena. I to na bolje, bar kad je riječ o temperaturama. Skoro pa nam se vraćaju one proljetne. - piše dnevnik.hr

U ponedjeljak će u nekim krajevima biti još magle, uz hladno jutro i mraz. Temperature će još biti u minusu u gorskim te oko nule u kopnenim nizinskim krajevima, međutim od utorka će uz južinu biti osjetno toplije, osobito danju.

Naime, dnevne temperature postupno će rasti do 16 ponegdje i 17 stupnjeva Celzijevih koliko bi mogle iznositi do kraja idućeg tjedna. U porastu će biti i jutarnje koje bi u nekim krajevima mogle ići i preko 10 stupnjeva pa će i odlazak ujutro na posao biti lakši.   

Na Jadranu će početkom tjedna biti pretežno sunčano, zatim djelomice. Bit će razmjerno toplo, osobito od utorka kada će i ovdje zapuhati južina uz koju će i temperatura porasti.

No, južina nosi i lošiju biometeorološku prognozu pa bi se mnogi mogli osjećati loše i imati problema s glavoboljom i tlakom. - piše dnevnik.hr

Facebook komentari

hr Sun Nov 19 2017 16:32:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a119c0eb9e03ecd038b45f5/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Slovenci dobili posao za saniranje opožarenog područja u Žrnovnici, na natječaj se nije javio nitko iz Hrvatske!

Stabla koja su više od tri mjeseca nakon požara bila opasnost - ruše Slovenci jer se ni jedna hrvatska firma nije javila na natječaj

Hrvatski apsurd u Žrnovnici. Stabla koja su više od tri mjeseca nakon požara bila opasnost - ruše Slovenci jer se ni jedna hrvatska firma nije javila na natječaj. I dok hrvatski novci odlaze susjedima - po srušene borove koje ne žele u Splitu dolaze Slavonci. - javlja vijesti.hr

- Hrvatske šume nisu mogle to sanirati  prije negoli su napravile javni natječaj na koji se nitko nije javio. Sad iz trećeg puta javile se Slovenci i normalno tek sada se radi. - kaže Siniša Marin, predsjednik mjesnog Odbora Žrnovnice.

Požari, a poslije kiše donijele su i druge probleme poput odrona, ali i crnu vode iz slavina. Već nekoliko mjeseci stanovnici Žrnovnice i okolnih mjesta koriste se vodom iz cisterne. 

- Sad je čista , moj dojam je da bi se mogla koristiti ali ovo stalno govore da nije još za uporabu. - kaže Josip Strujić, Žrnovnica.

Problem je što vodovod u Žrnovnici nema uporabnu dozvolu, iako postoji 30 godina. Njime teče tehnološka voda čiji su parametri slični kao i prije velikih požara....

- Nastavni zavod za javno zdravstvo neće da nam da pisanu odluku da je voda za piće iz čistog razloga,  jer vodovod nema uporabnu dozvolu. izgrađen je samodopriosom građana i nikad nije dobio dozvolu. - otkriva Siniša Marin.

Žrnovnica tek treba dobiti vodovod i kanalizaciju u sustavu eko kaštelanskog zaljeva. Iako postoje sredstva, nisu riješena pravna pitanja. U međuvremenu teško će dobiti odobrenje da je voda iz nelegalnog vodovoda ispravna za piće! Cijeli članak pogledajte ovdje.

Facebook komentari

hr Sun Nov 19 2017 15:59:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58482e871eea8f172f8b4575/80
Foto: Facebook Milan Kujundžić

Milan Kujundžić: Nitko na svijetu nije dovoljno bogat da liječi svu djecu

"Hrvatima treba dati malo istine, ne demagoško - populistički, kako rade pojedini zastupnici u Saboru."

Ministar zdravstva Milan Kujundžić gostovao je u Točki na tjedan na N1 televiziji i komentirao aktualnu situaciju u zdravstvu.

Hoće li spinaza biti na listi lijekova?

Roditelje bolesne djece sve razumijem da jadni traže rješenje što prije, kao što bi i svaki roditelj postupio. U medicini postoji oblici kako se lijek daje. Kad je riječ o Spinrazi, to je lijek koji je registriran u Europi tek četiri mjeseca, za koji postoje vrlo mala iskustva, gdje smo pokušali, ja osobno sam razgovarao s direktoricom američke firme za Europu da stave i našu djecu u studiju, međutim, oni postupaju po profitu i nisu stavili. Lijek je registriran u Europi, u Hrvatskoj nije. Ovdje se ne radi da HZZO ne želi. Ovdje se radi o tome da američka firma nije ni aplicirala. 

S druge strane, zbog maloga iskustva povjerenstvo je za sada zauzelo stav, gdje su mala iskustva s tim lijekom, da je apsolutna indikacija za taj lijek, gdje se očekuje korist, nažalost i veliki rizici kod onih koji dobivaju, uključujući i smrtni ishod, je kod djece mlađe od šest mjeseci, s tipom A spinalne mišićne atrofije. Takvih dvoje djece imamo i takvih dvoje djece je uključeno. Naravno da proizvođač proširuje indikacije, jer smisao je što više prodati. U tome smislu se kriteriji negdje relativno počinju mijenjati. Farmaceutska industrija uvijek vrši pritiske što više prodati, što prije, neovisno kakvi će biti rezultati. Tako da nema nijedne zemlje gdje se postupa da se daje lijek. Sad su Šveđani prije nekoliko dana, njihovo zdravstveno osiguranje uključuje lijek samo u slučaju vitalne indikacije, dakle neposredne ugroženosti za život. Nema jedinstvenoga stava struci i nema studija dokazanih u kome smislu. Sad radimo po onome što je uvjetno rečeno pokazano kao relativna korist i takvu djecu uključujemo. Nadam se da ćemo i mi biti na razini drugih zemalja uz jedan veliki problem što je to izrazito skup lijek.

Nismo dovoljno bogata država da liječimo djecu?

Nitko na svijetu nije dovoljno bogat da liječi sve.

Proračunom za iduću godinu značajno rastu sredstva brojnim ministarstvima, jeste li se mogli više izboriti za sustav zdravstva?

Hrvatima treba dati malo istine, ne demagoško - populistički, kako rade pojedini zastupnici u Saboru. Problem hrvatskog zdravstvenog sustava s jedne strane je u financijskom smislu, ali s druge strane zdravstveni je sustav najbolje što Hrvatska ima. Svi daju duboko poštovanje hrvatsim zdravstvenim radnicima zbog količine novca i poslu i kvaliteti koju za taj novac daju. Što se dugova tiče, 2013. godine ukupni dug zdravstvenog sustava bio je 9,2 milijardi kuna. I tada Vlada donosi odluku, povećavaju javni dug za 6,5 milijardi. Na kraju 2014., nakon što je uneseno 6,5 milijardi, ukupni dug je oko 7,2  milijarde. Na kraju 2015. godine dug iznosi 8,1 milijarde, Na kraju 2016. 8,15 milijardi, a sad je već na 8,2 milijarde. Dugovi su naslijeđeni. koliko god nastojimo racionalizirati, na dio toga nismo mogli utjecati. 

Cijeli razgovor pogledajte ovdje.

Facebook komentari

hr Sun Nov 19 2017 15:29:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .