Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58356eef1eea8f4fde8b4614/80

Pupovac Milanovića i Karamarka nagovarao na veliku koaliciju?

Pupovac je imao čvrstu namjeru spojiti Milanovića i Karamarka, a na taj način i staviti točku na povijesnu političko-ideološku podjelu između SDP-a i HDZ-a

U Hrvatskoj se o velikoj koaliciji nikad nije pričalo više nego u posljednje vrijeme. Pojedini čelnici HDZ-a i SDP-a ne ustručavaju se otvoreno kalkulirati s tom opcijom kao možda najboljom u sadašnjim političkim okolnostima. Milorad Pupovac zasad se nije uključio u tu raspravu, potpuno je fokusiran na očuvanje parlamentarne većine koja trenutačno podržava premijera Andreja Plenkovića. - piše Novi list

Osnova za dogovor

Ali, krajem 2015. godine, nakon izbora za Sabor i višetjednih neuspješnih pregovora o novoj Vladi, Pupovac je pokušao nagovoriti Zorana Milanovića i Tomislava Karamarka da formiraju veliku koaliciju. "Pragmatički savez za pragmatičku Vladu", tako je Pupovac nazvao svoj projekt. Napisao je prijedlog polazišta za razgovor i, u situaciji kad se Most nije mogao opredijeliti između desnog i lijevog političkog bloka, ponudio je taj tekst Milanoviću i Karamarku kao osnovu za dogovor i izbjegavanje ponavljanja izbora.

Pupovac je između 2012. i 2015. bio Milanovićev koalicijski partner, a odmah nakon pretposljednjih izbora on i zastupnik SDSS-a Mile Horvat dali su predsjedniku SDP-a potpise podrške za dobivanje mandata za sastavljanje Vlade. S Karamarkom je, međutim, Pupovac imao drukčija iskustva. U kampanji za unutarstranačke izbore 2012., Karamarko je ustvrdio da je koalicija sa SDSS-om u razdoblju vlada Ive Sanadera i Jadranke Kosor bila ponižavajuća za HDZ. U godinama koje su uslijedile, Karamarkov HDZ poticao je mržnju prema pripadnicima srpske nacionalne manjine. Ipak, prije godinu i pol dana Pupovac je imao čvrstu namjeru spojiti Milanovića i Karamarka, a na taj način i staviti točku na povijesnu političko-ideološku podjelu između SDP-a i HDZ-a.

- Dvije vodeće političke stranke, premda nisu neposredne nasljednice ideologija koje su u Drugom svjetskom ratu Hrvatsku uvele u građanski rat, u posljednjih 25 godina odgovorne su za njegovo ideološko-političko održavanje i povremeno rasplamsavanje kao što je to bilo u protekle četiri godine. Time je ozbiljno unazađena politička tolerancija, narušena nužna društvena racionalnost, a same stranke su oslabile jer sebe i društvo iscrpljuju u sukobljavanju koje je društveno neproduktivno. Osim toga tim je sukobljavanjem stvoren prostor zabrinjavajućeg jačanja utjecaja nepolitičkih i nestranačkih grupacija. Zbog toga je nužno da se taj sukob ili završi ili stavi pod kontrolu – u interesu zemlje i u interesu očuvanja stranačkog političkog života kao kakvog takvog jamstva narodne suverenosti i demokratske parlamentarne demokracije. - navodi se u uvodu Pupovčevih teza na kojima su, kako je zamislio, Milanović i Karamarko trebali sklopiti veliku koaliciju.

Usuglašeni ciljevi

Potpredsjednik SDSS-a naglašavao je da SDP i HDZ u pragmatičnoj suradnji ne bi gubili stranački identitet, već bi ga »gradili u okviru ustavne preambule i temeljnih ustavnih vrijednosti Republike Hrvatske (sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, miroljubivost, socijalna pravednost, nepovredivost vlasništva, zaštita prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava, demokratski višestranački sistem i sekularnost)«. Tako bi, smatrao je Pupovac, temeljne ustavne vrijednosti lakše postale dio svijesti svih hrvatskih građana.

- Istovremeno bi se na taj način stvorila toliko potrebna svijest o tome da i nacionalni identitet i politička volja ne mogu biti važnije od ustavnih vrijednosti Republike da je u demokratskoj državi svaki patriotizam primarno utemeljen u Ustavu. Pragmatička suradnja ove vrste omogućuje formiranje pragmatičke vlade, koja osim na ovim ustavnim vrijednosti počiva i na usuglašenim osnovnim ciljevima svojeg programa i SDP-u i HDZ-u i njihovim partnerima osigurava neophodnu komotnu većinu za donošenje svih relevantnih odluka. - istaknuo je Pupovac u tekstu koji je u prosincu 2015. dostavio Milanoviću i Karamarku.

Bliže nego ikad

U njemu se nije bavio samo povijesnim i društvenim argumentima u prilog koaliciji dvije najjače hrvatske stranke, nego je predlagao i konkretne stvari o kojima bi Milanović i Karamarko trebali postignuti politički konsenzus. »Pragmatička Vlada počiva na usuglašenom stajalištu o nužnosti strukturalnih reformi u području pravosuđa, državne uprave i teritorijalnog ustrojstva države, a na osnovi jasnih kriterija etičnosti, profesionalnosti, efikasnosti i racionalnosti. Pragmatička Vlada također počiva na usuglašenom stajalištu o harmoniziranju odnosa između državnih institucija i njihove potpune reinstucionalizacije, što znači oslobođene od personalnog, političkog ili interesnog utjecaja. Pragmatička vlada ima za cilj vraćanje vjere u državu i njezine institucije kod svakog njezinoga građanina.

Pragmatička vlada počiva i na usuglašenom stajalištu o osnovnim mjerama ekonomske politike koja je Hrvatskoj nužna kako bi se postiglo sljedeće: do kraja konsolidirale državne financije, nastavilo povećanje izvoza te uravnotežio i na druge osnove postavio razvoj nacionalne ekonomije. U tom smislu pragmatička Vlada i njezin ekonomski program trebali bi posebno imati za cilj razvoj energetskih potencijala, infrastrukture, reindustrijalizaciju i reagrarizaciju nacionalne ekonomije«, napisao je Pupovac u svojoj ambicioznoj platformi za koaliciju SDP-a i HDZ-a.

Na kraju od Pupovčeve ideje o velikoj koaliciji nije bilo ništa, premda su tada u užim vodstvima SDP-a i HDZ-a razmatrali i tu mogućnost. Problem je bio i tko bi u takvoj Vladi bio premijer, jer ni Milanović ni Karamarko nisu mogli pristati da to bude onaj drugi. U to su vrijeme, frustrirani ponašanjem Mosta, lideri SDP-a i HDZ-a uspostavili i određenu komunikaciju. Bilo je čak dogovoreno i da se sastanu u prostorijama nekadašnjeg ureda bivšeg predsjednika Stjepana Mesića, što bi bio neutralan teren, ali do toga ipak nije došlo.

U konačnici se Božo Petrov odlučio za suradnju s Karamarkom i to je veliku koaliciju odgodilo do daljnjeg. No, danas je ona možda bliže nego ikada. - piše Novi list

Facebook komentari

hr Thu May 25 2017 15:08:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58b9970eb473984a9b8b457b/80
Foto: Wikipedija

Simptomi nizozemske bolesti u turizmu bit će sve izraženiji

Pitanje udjela turističkog sektora u BDP-u jedno je od najvažnijih pitanja hrvatskog gospodarstva. Turizam predstavlja izvor velikog deviznog priljeva, zapošljava velik broj radne snage, o njemu ovisi i lokalna infrastruktura te investicije.
Prema većini relevantnih podataka udio deviznog prihoda od turizma u hrvatskom BDP-u prelazi 18 posto, što nas uz Maltu i Cipar čini državama s najvećim udjelom deviznih priljeva od turizma u BDP-u od svih zemalja Europske unije.  Po svim procjenama taj udio će kod nas dodatno rasti. Velike turističke zemlje poput Španjolske, Italije i Francuske imaju udjele manje od 5 posto.

Hrvatska također predvodi i po pokazateljima direktnog i ukupnog udjela turizma u BDP-u te zaposlenosti. Prema podacima Svjetskog putničkog i turističkog odbora, izravni udio turizma u našem BDP-u za 2016. iznosio je 10,7 posto, a ukupni udio 24,7 posto. Direktni udio u zaposlenosti iznosio je 10 posto, a ukupno 23,4 posto. Samo Crna Gora i Grčka imaju veće udjele od Hrvatske u pojedinim segmentima.  

Paradoks hrvatskog turizma

Tema presnažnog sektora turizma u našoj ekonomiji jedna je od najbitnijih rasprava koje se vode kod nas. Ekonomski analitičari i turistički djelatnici često spominju da je poprilično opasno ovisiti o jednom sektoru koji je poprilično volatilan i osjetljiv na razne prirodne nepogode i sigurnosnu situaciju.  U hrvatskom gospodarstvu postoji paradoks prejake snage turizma u odnosu na ostale sektore, a s druge strane Hrvatska nije ni približno iskoristila svoje turističke kapacitete, tako da se kroz državne turističke strategije planira u sljedećih nekoliko godina znatno povećati prihode od turizma (14 milijardi eura cilj za nekoliko godina).

Naši kapaciteti ni približno nisu dobro iskorišteni

Stručnjaci iz područja turizma često upozoravaju kako Hrvatska ne koristi dovoljno svoje turističke kapacitete. Na hrvatskoj obali postoji velik broj bivših vojnih i radničkih odmarališta koja nisu iskorištena, velika većina prometa odvija se u nekoliko jadranskih županija u dva udarna mjeseca što označava veliku sezonalnost. Postoji i cijeli niz raznih tipova turizma koji još nisu dovoljni razvijeni poput zdravstvenog, kongresnog, ruralnog. 

Opasnosti velikog udjela turizma u BDP-u i njegovu volatilnost za Direktno je komentirao ekonomski analitičar Ivica Brkljača.

"Veliki udio turizma u prvom redu govori da smo previše ovisni o turizmu", kroz šalu kaže Brkljača te nastavlja: "Možemo već govoriti i o elementima nizozemske bolesti jer turizam čini sve veći dio BDP-a. U tom kontekstu možemo govoriti o negativnom efektu jer su zbog njegove konkurentnosti ostale gospodarske grane manje konkurentne. Da nema ovako snažnih deviznih priljeva od turizma, kuna bi bila osjetno slabija a uvoz bi tada bio skuplji. Poljoprivreda i industrijska proizvodnja bili bi konkurentniji te paralelno izvoz međunarodno razmjenjivih dobara viši".

Brkljača kaže da zbog tih činjenica ne trebamo na bilo koji način sprječavati daljnji razvoj turizma, jer bi to bilo suludo. "Igraš s kartama koje imaš, a mi imamo odlične karte. Samo treba biti svjestan opasnosti i onda voditi javnu politiku koja će ublažavati negativne efekte, a ne ih pojačavati".

Država treba smanjivati poreze i voditi politiku suficita

"Simptomi nizozemske bolesti postajat će sve izraženiji i zato je ključno da država ne dolijeva ulje na vatru dodatnim zaduživanjem (naročito u inozemstvu). Umjesto proračunskog deficita,  moramo voditi politiku suficita (ili barem nultog deficita) i paralelno snižavati poreze ostalim dijelovima gospodarstva da postaju konkurentniji. Ovo je možda i jedini način da RH spriječi negativne efekte rasta turizma", rekao nam je ekonomski analitičar.

Brkljača je istaknuo:  "Zanimljivo je da bi ovakva racionalna i odgovorna državna politika paralelno omogućavala da ako se nešto i dogodi turizmu (teroristički napadi) ima prostora za aktivniju politiku jer pad prihoda ne bi stvorio visoke deficite i rast javnog duga pa da država mora voditi mora voditi politiku štednje. Dakle, racionalna i odgovorna politika bila bi anticiklička fiskalna politika".


Utjecaj turizma proteže se na cijelo društvo

Država treba paziti kakvu će ekonomsku politiku voditi jer predstavlja veliki izvor deviznih priljeva,  puni u velikoj mjeri proračun, zapošljava velik broj radne snage, a i ima veliki utjecaj na cijelo društvo i na politiku. Poznato je kako su se zbog deviza ostvarenih u turizmu stalno prepirale republičke i savezne vlasti u socijalizmu te kako je to pitanje bilo jedno od glavnih pokretača Hrvatskog proljeća.


Brkljača dodaje kako turizam utječe i na radnu snagu i na društvo tako da stvara rentijerski mentalitet koji koči produktivnost stanovništva, ali i povećava prihode kućanstva  što je dobro za one koji imaju svoje nekretnine i blagotvorno djeluje na socijalni mir jer ljudima omogućava popunjavanje kućnih budžeta bez da ih država "dere" (porezi privatnim iznajmljivačima zbilja su mizerni u odnosu na druge djelatnosti). 


Turizam je stabilniji nego što se misli

Volatilnost turizma jedna je od najbitnijih stvari kod utjecaja turizma na ekonomiju. Brkljača smatra kako je volatilnost u velikoj mjeri mit jer se turizam pokazao kao poprilično stabilan, što se može i dokazati brojem porasta turista u doba krize.


"U doba najveće svjetske financijske i gospodarske krize, hrvatski turizam je zabilježio samo jednu godinu pada (i to vrlo blagog ) noćenja turista. Ovo razbija mit o tome kako 'jedno kišno ljeto vodi Hrvatsku u bankrot'. Naravno, treba naglašavati da nije dobro što turizam čini  BDP-a i sve negativne aspekte toga, ali da je to volatilan sektor, sasvim je promašena teza", napomenuo je naš sugovornik.

Brkljača smatra kako se naša situacija 90-ih ne može uspoređivati s eventualnim terorističkim napadom: "Naravno da neki ekstremni događaji mogu naglo smanjiti prihode od turizma. Mi smo doživjeli ono najekstremnije – dugogodišnji rat na ovim prostorima – koji je doslovno satrao turizam i trebalo je proći dva desetljeća da dostignemo razine na kojima smo bili" te je na kraju zaključio: "Manje ekstremno bi bio recimo neki pojedinačni teroristički napad u RH. Naravno da bi to negativno utjecalo na prihode od turizma i zato nije dobro da petinu gospodarstva čini sektor koji snažno cijeni sigurnost destinacije. No vidjeli smo na primjeru Španjolske i Francuske, koji su imali višestruke terorističke napade u zadnjih 10-ak godina, da im nije uništilo turizam. Dogodi se kratkotrajni negativni efekt, ali već u srednjem roku turizam obara nove rekorde jer je to grana koja globalno konstantno raste", javlja direktno.hr

Facebook komentari

hr Sun Oct 22 2017 19:36:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59839580b9e03ef84d8b46b5/80

Prekršajno prijavljena tri čelnika Hajduka i dva Dinama

Splitska je policija prekršajno prijavila pet osoba zbog incidenta u svečanoj loži na stadionu Poljud, tijekom subotnje utakmice između Hajduka i Dinama, kada je došlo do naguravanja između čelnika dvaju klubova, doznaje se u nedjelju u splitskoj policiji.
U policiji nisu željeli govoriti o identitetu prijavljenih osoba, a  neslužbeno se doznaje da se radi o Mateju Škegri (30) direktoru Dinama, predsjedniku Hajduka Ivanu Kosu (35), Krešimiru Antoliću (43) Dinamovom povjereniku za sigurnost, sportskom direktoru Hajduka Mariu Brancu (42), te Marku Ercegu (42) članu NO Hajduka.

Policija je nakon provedenog istraživanja, u kojem je pregledala snimke nadzorne kamere i saslušala svjedoke događaja, utvrdila da je tih pet osoba počinilo prekršaj Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, te su nadležnom prekršajnom sudu uputili optužne prijedloge.

Incident se dogodio pet minuta prije 21 sat u loži A zapadne tribine Poljuda kada je  došlo do verbalnog okršaja i naguravanja između pet osoba.

Facebook komentari

hr Sun Oct 22 2017 17:31:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59e1ac38b9e03ee37f8b45d4/80

U našem moru uzgoji se 17.000 tona godišnje

Samo putem akvakulture može se zadovoljiti rast potražnje, rekao je potpredsjednik HGK Ivan Škorić na otvorenju Aquaculture Europe 2017. u Dubrovniku.

Proizvodnja i izvoz u akvakulturi u stalnom su i stabilnom porastu posebice od 2013., a očekuje se da će značaj akvakulture i dalje strelovito rasti zbog potražnje za proizvodima ribarstva, a da su ribolovni resursi sve ugroženiji.

Zbog pokazatelja prelova uvode se sve rigoroznija ograničenja ribolova, a ribolovni napor raste. Hrvatska akvakultura značajna je proizvodna grana, godišnje se uzgoji oko 17.000 tona proizvoda. Samo putem akvakulture može se zadovoljiti rast potražnje, rekao je potpredsjednik HGK Ivan Škorić na otvorenju Aquaculture Europe 2017. u Dubrovniku. Konferencija, najveća takva u Europi, okupila je više od 1.300 sudionika iz 62 države. “Zbog prekomjernog izlova na snazi je ograničenja izlova svih vrsta u EU i šire.

Akvakultura nudi rješenja za dugoročnu održivost i dugoročnu stabilnost ribarstva, vidimo akvakulturu kao stratešku granu kojom možemo razvijati i ribare i ribarsku industriju”, rekao je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, javlja poslovni.hr

Facebook komentari

hr Sun Oct 22 2017 17:19:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59214c1cb9e03e88158b4597/80

Plenković: Ne znam gdje je Ivica Todorić

Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković rekao je u nedjelju da nema informacije gdje se nalazi bivši predsjednik Uprave Agrokora Ivica Todorić, za kojim je raspisana tjeralica, i da ne komentira pravosudni proces, te ponovno odbacio Todorićeve optužbe na račun Vlade.

"Ponovno otklanjam tezu i ne komentiram proces", rekao je Plenković novinarima koji su tražili komentar Todorićevih tvrdnji da se u slučaju Agrokor radi o političkom progonu i projektu rušenja koncerna. 

Rekao je da nema nikakvih saznanja gdje se nalazi Ivica Todorić i je li u Švicarskoj, kako su objavili neki mediji. Da nemaju informacije o tome gdje je Todorić rekla je novinama i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić. 

Njihove komentare najnovije objave na Todorićevu blogu po završetku sastanka čelnika HDZ-a i HDZ-a BiH. 

Nakon što je za njim jučer raspisana tjeralica, vlasnik i bivši predsjednik uprave koncerna Agrokor Ivica Todorić je ponovio da su on i njegovi suradnici izloženi političkom  progonu; ustvrdio je kako prikuplja činjenice kojima dokazuje da je "projekt rušenja Agrokora stvoren u sprezi između hrvatske političke elite i stranih lešinarskih fondova"  te poručio da će se vratiti u Hrvatsku čim prikupi relevantne dokaze kako bi se "suprotstavio zajedničkom zločinačkom pothvatu dijela političkih elita i njihovih pomoćnika".

Plenković je, upitan o kritikama predsjednika SDP-a Davora Bernardića kako HDZ ne želi da proradi istražno povjerenstvo o Agrokoru i da time štite kriminal, ponovio da su HDZ i Vlada otvoreni za rasvjetljavanje svih aspekata koji se odnose na Agrokor "od nultog trenutka do danas".

"Što se tiče poštivanja načela zakonitosti, bilo bi dobro da oni, koji su ucjenjivali da se odgovarajućom većinom se ne izaberu ustavni suci mjesecima, vode računa o svojoj političkoj odgovornosti i da se zapitaju da li Hrvatski sabor, kao zakonodavno tijelo, treba pokazivati primjer da poštuje propise koji su u zemlji na snazi," rekao je Plenković.        

Predsjednica me izvijestila o temama i sadržaju posjeta Rusiji

Plenković je potvrdno odgovorio na upit je li ga predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović izvijestila o sastanku s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Sočiju na kome su sudjelovali i čelnik Sberbanka Herman Gref i hrvatski državni tužitelj Dinko Cvitan. "Je, čuli smo se i razgovarali o sadržaju i temama posjeta", rekao je. 

Upitan o sutrašnjem izmještanju Ureda predsjednice u Dubrovnik, Plenković je pozitivnim ocijenio želju Grabar-Kitarović da izmješta svoj ured kako bi se senzibilizirala za konkretna pitanja važnima za građane, ali i za socijalni i gospodarski razvoj različitih djelova zemlje. "U ovom trenutku njezin odlazak na sam jug Hrvatske smatram dobrodošlim i dugoplaniranim. Siguran sam i da će u momentima vezanim uz obljetnice iz Domovinskog rata njezina prisutnost u Dubrovniku i Dubrovačko-neretvanskoj županiji biti korisna", istaknuo je.

Facebook komentari

hr Sun Oct 22 2017 15:57:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .