Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/55a910c07cb23a0b008b4601/80
Foto: Hina

Maturanti, pozor: Nakon sedam godina uvedene promjene u gotovo sve predmete na državnoj maturi

Po provedbi sedam ciklusa državne mature i nakon konstantnog praćenja kvalitete ispitnih zadataka, na temelju do sada prikupljenih rezultata NCVVO je pristupio reviziji strukture ispita iz većine predmeta.
Portal srednja.hr donosi sve promjene koje očekuju ovogodišnje pristupnike.

Promjena strukture ispita provedena je u nekoliko smjerova. Smanjen je broj, a na nekim su mjestima i potpuno izostavljeni zadaci alternativnog odgovora, višestrukih kombinacija, povezivanja i dopunjavanja kako bi bili zamijenjeni drugim tipovima zadataka čije su se metrijske karakteristike pokazale boljima, a došlo je i do uređivanja bodovanja pojedinih zadataka s ciljem da svaka čestica zadatka donosi jedan bod. 

Promijenjen je i redoslijed pisanja pojedinih dijelova ispita sastavljenih od više dijelova te je na posljetku korigiran broj zadataka, broj bodova, broj riječi za zadatke esejskog tipa te je došlo do izmjena u trajanju pojedinih ispita. 

Isti su ostali katalozi državne mature za obje razine Matematike, kao i katalozi iz Povijesti, Logike, Latinskog jezika, Likovne umjetnosti te Grčkog jezika, dok je u svim ostalim katalozima došlo do izmjena. Katalog iz Biologije još nije objavljen, pa ga NCVVO nije uvrstio niti u ovaj pregled. Evo koje vas promjene očekuju na preostalim predmetima.


Hrvatski jezik - viša i osnovna razina 

Sedam polaznih tekstova s pet zadataka zamijenjeno je s 10 polaznih tekstova s trima zadatcima. Broj zadataka uz polazne tekstove smanjen s 35 na 30. Povećan je broj zadataka iz književnosti bez polaznoga teksta s 20 na 25. Ukupni broj zadataka i broj bodova ostao je isti. Na višoj razini napravljena je jedna izmjena u popisu ispitnih djela za školski esej, dok su na osnovnoj razini napravljene tri takve izmjene. 

Udjeli područja ispitivanja i popis obrazovnih ishoda ostali su isti, no vrijeme provedbe ispita produženo je s 80 na 100 minuta. 

Engleski jezik - viša razina 

Promijenjen je redoslijed pisanja ispitnih cjelina u Čitanje, Slušanje i Pisanje i one se više ne moraju provoditi odvojeno (sa stankom od 15 minuta). Dodana je napomena da sastavak može premašiti propisani broj od 250 riječi i da nije dopušteno brisati napisani tekst. 

Trajanje ispita, vrste i broj zadataka te broj bodova ostali su isti. 

Engleski jezik – osnovna razina 

U ispitnoj cjelini Čitanje ispravljena je pogreška u nazivu vrste zadatka. Dodana je napomena da nije dopušteno brisati napisani tekst. 

Struktura ispita, vrste i broj zadataka te broj bodova ostali su isti.

Fizika 

Povećan je broj zadataka zatvorenog tipa s 24 na 25. Ukupni broj bodova u ispitu smanjen je s 80 na 60. Zadaci višestrukog izbora donose 25 bodova, a zadatci otvorenoga tipa pojedinačno donose dva, tri ili četiri boda, a ukupno 35 bodova. 

Udjeli područja ispitivanja, popis obrazovnih ishoda i trajanje provedbe ispita ostali su isti, ali je priložena nova knjižica formula. 

Politika i gospodarstvo 

U području ispitivanja povećan je udio poduzetništva, a smanjen udio gospodarskih trendova. Izbačeni su zadatci alternativnoga izbora i zadatci dopunjavanja. Zadatci višestrukoga izbora i zadatci kratkog odgovora donose po 30 bodova. Dodani su novi primjer zadatka kratkoga odgovora, napomena o rješavanju toga zadatka i dva odobrena udžbenika u popisu obavezne literature. 

Udjeli ostalih područja ispitivanja, popis obrazovnih ishoda i ukupan broj bodova i vrijeme provedbe ostaju isti.

Geografija

Od zadataka zatvorenog tipa u ispitu su samo zadatci višestrukog izbora. uvedeni su nov zadatci otvorenog tipa, a to su zadatci produženog odgovora. Povećan je ukupni broj zadataka u ispitu sa 60 na 76, a promijenjen je i način bodovanja. Tako od ove godine jedna čestica donosi jedan bod, zadatci kratkog odgovora donose jeda ili dva boda, a zadatci produženog odgovora donose po tri boda. 

Produženo je vrijeme trajanja ispita s 90 na 120 minuta. Udijeli područja ispitivanja i popis obrazovnih ishoda ostali su isti te će se ispit i dalje sastojati od dvaju ispitnih knjižica. 

Informatika 

Broj zadataka zatvorenoga tipa smanjen je s 20 na 18. Broj zadataka kratkoga odgovora i zadataka dopunjavanja povećanje s 14 na 16. Ukupni broj bodova povećan je s 40 na 50. Udjeli područja ispitivanja, popis obrazovnih ishoda i vrijeme provedbe ispita ostali su isti, ali je dodano je parcijalno bodovanje za devet zadataka kratkoga odgovora. 

Psihologija 

U ispitnu je knjižicu dodan jedan obrazovni ishod, dok je na samom ispitu povećan broj zadataka višestrukoga izbora. Tih je zadataka sada 20 i donose 20 bodova. Smanjen je broj zadataka kratkoga odgovora. Njih će biti 19 i donose 38 bodova. Isti je udio pojedinih područja ispitivanja s obzirom na ukupan broj pitanja, ali je promijenjen s obzirom na broj bodova. Smanjen je ukupan broj bodova na 76. 

Broj područja ispitivanja, vrste zadataka i vrijeme provedbe ispita ostali su isti.

Sociologija 

Smanjen je broj zadataka sa 60 na 41, pa je smanjen i broj bodova sa 100 na 70. Sukladno tome, ispit će umjesto dosadašnjih 90 trajati 70 minuta. 

Filozofija 

Zamijenjeni su zadatci višestrukih kombinacija i zadatci dopunjavanja drugim tipovima zadataka. Zadatci povezivanja smanjeni su s tri na dva, a povećan je broj zadataka kratkoga odgovora s četiri na 10 i zadataka višestrukog izbora sa šest na 14. Smanjen je ukupni broj bodova sa 100 na 88. Trajanje ispita nepromijenjeno je. 

Etika 

Povećan je broj zadataka višestrukoga izbora s 10 na 15, povećan je broj zadataka kratkoga odgovora s pet na sedam i smanjen je broj zadataka produženoga odgovora s pet na tri. Izbačeni su zadatci alternativnoga izbora.

Glazbena umjetnost 

Povećan je broj zadataka s 50 na 51. Broj bodova ostao je isti (100 bodova). Trajanje ispita ostalo je isto (90 minuta). Izbačeni su zadatci višestrukih kombinacija i zadatci dopunjavanja. Uređen je popis glazbenih primjera, a snimljeni glazbeni primjeri priloženi su u mp3 formatu kao dodatak ispitnom katalogu. 

Vjeronauk 

Povećan je broj zadataka s 32 na 40. Smanjen je broj bodova s 54 na 45. Skraćeno je trajanje ispita s 90 na 70 minuta. Izbačeni su zadatci višestrukih kombinacija, zadatci povezivanja i zadatci dopunjavanja. 

Njemački jezik- viša i osnovna razina 

Na višoj je razini promijenjen redoslijed pisanja ispitnih cjelina u Čitanje, Slušanje i Pisanje i one se više ne moraju provoditi odvojeno (sa stankom od 15 minuta). Kao i na nižoj razini, dodana je napomena da nije dopušteno brisati napisani tekst. Trajanje ispita, vrste i broj zadataka te broj bodova ostaju nepromijenjeni na obje razine. 

Francuski jezik i Španjolski jezik - viša i osnovna razina 

Na višoj su razini Francuskog dodani raspon broja riječi za tekstove ispitnih cjelina Čitanje i Slušanje te napomena da nije dopušteno brisati napisani tekst. Struktura ispita, vrste i broj zadataka te broj bodova ostaju isti. Na osnovnoj razini Francuskog, kao i na obje razine Španjolskog jezika dodana je samo napomena da nije dopušteno brisati napisani tekst, a ostatak kataloga ostaje isti. Povećan je broj zadataka s 50 na 51. Broj bodova ostao je isti (100 bodova). Trajanje ispita ostalo je isto (90 minuta).

Talijanski materinski jezik – Viša i osnovna razina 

Velike su promjene u ispitnim katalozima iz Talijanskog jezika. Na višoj razini materinskog izbačeni su zadatci povezivanja i zadatci alternativnog izbora.U ispitu je broj bodova povećan s 50 na 60, a u eseju smanjen s 50 na 40. Dva su polazna teksta s 15 zadataka zamijenjena s trima polaznim tekstovima sa 16 zadataka. Povećan je broj zadataka s 34 na 48. Ukupan broj bodova ostao je isti. Smanjen je broj riječi u eseju s 400 na 350. 

Promjene su iste i na osnovnoj razini Talijanskog materinskog jezika, samo je povećan broj zadataka s 34 na 36. Ukupni broj bodova ostao je isti. Smanjen je broj riječi u eseju osnovne razine s 300 na 250. Na obje je razina povećan udio čitanja s razumijevanjem, dok su popis obrazovnih ishoda i vrijeme provedbe ostali isti. 

Talijanski jezik - viša i osnovna razina 

Minimalni propisani broj riječi za sastavak na višoj razini povećan je sa 120 na 130 riječi. Promijenjena je skala bodova za oduzimanje bodova za kriterij Izvršenje zadatka u slučaju teksta nedovoljne duljine; dodana je napomena da nije dopušteno brisati napisani tekst. 

Što se tiče osnovne razine sve ostaje isto, samo je dodana je napomena da nije dopušteno brisati napisani tekst.

Srpski materinski jezik

Izbačena su četiri zadatka dopunjavanja. Povećani su brojevi zadataka kratkoga odgovora s 18 na 20 i višestrukoga izbora s 38 na 40. Ukupan broj zadataka ostao je isti, a broj bodova u eseju smanjio se s 50 na 25. Izmijenjen je popis ispitnih djela za esej. 

Mađarski materinski jezik 

Izbačeni su zadaci povezivanja i zadatci alternativnoga izbora, te je povećan ukupni broj zadataka s 43 na 60, od kojih je 15 kojima se ispituju jezična znanja. Smanjen je broj bodova u eseju sa 60 na 40. ukupni broj bodova smanjen je sa 120 na 100. 

Češki materinski jezik 

Četiri zadatka povezivanja zamijenjena su s četirima zadatcima višestrukog izbora. udijeli područja ispitivanja, popis obrazovnih ishoda i vrijeme provedbe ispita ostaju isti.

Facebook komentari

hr Wed Apr 19 2017 07:58:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a019486b9e03eed9e8b45a3/80
Foto: Screenshot / YouTube

Prodanović: Todorić podnudio mogućnost da ga ispitaju britanski istražitelji

Istraga protiv Todorića i njegovih suosumnjičenika u ponedjeljak je postala pravomoćna jer je sudac istrage zagrebačkog Županijskog suda odbacio žalbe obrane na odluku o pokretanju istrage koju je tužiteljstvo donijelo još 18. listopada

Odvjetnik Ivice Todorića, Čedo Prodanović, izjavio je u utorak da je Todorić ponudio mogućnost da ga ispitaju britanski istražitelji.

- On je ponudio takvu mogućnost, vidjet ćemo dali se to može realizirati. - kazao je Prodanović na novinarsko pitanje hoće li Todorić, umjesto u Hrvatskoj, o sumnjama u slučaju Agrokor dati iskaz britanskim pravosudnim tijelima. Dodao je da nema saznanja da bi li Todorić mogao biti ispitan putem video veze.

Istraga protiv Todorića i njegovih suosumnjičenika u ponedjeljak je postala pravomoćna jer je sudac istrage zagrebačkog Županijskog suda odbacio žalbe obrane na odluku o pokretanju istrage koju je tužiteljstvo donijelo još 18. listopada.

Uz Todorića i njegove sinove Antu i Ivana istragom u slučaju Agrokor su obuhvaćeni i Alojzije Pandžić, Damir Kuštrak, Hrvoje Balent, Ivica Crnjac, Olivio Discordia, Marijan Alagušić, Sanja Hrstić, Mislav Galić, Tomislav Lučić, Piruška Canjuga, Ljerka Puljić i Ivica Sertić. Svi su bili članovi uprave ili nadzornog odbora u Agrokoru, dok su Discordia i Hrstić zaposlenici revizorske kuće Baker Tilly koja je radila revizorska izvješća za Agrokor.

Ukupnoj šteti uz Todorićevu navodnu "nepripadnu imovinsku korist" od milijardu i 142 milijuna kuna državno odvjetništvo pribraja i dodatnih 320 milijuna kuna pribavljenih za "jednu pravnu osobu" krivotvorenjem isprava i nezakonitim vođenjem poslovnih knjiga.

Nakon što je istraga postala pravomoćna obrana osumnjičenih ima pravo uvida u spis i njegova kopiranja. "Time i faktički možemo ući u analizu kako bi vidjeli o čemu se radi, a do rješenja o pravomoćnosti to nismo mogli učiniti", kazao je odvjetnik Piruške Canjuge Anto Nobilo.

Dodao je da državno odvjetništvo ima prednost pred obranom. "Znači mi sad moramo što prije obaviti kopiranje opsežnog spisa i moramo u to uroniti da stignemo DORH s činjenicama"; kazao je Nobilo.

Facebook komentari

hr Tue Nov 21 2017 12:49:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/57736886d84d64744b8b46a3/80
Foto: D.N.

"Situacija je dramatična, demografski problemi postaju pitanje nacionalne sigurnosti"

Stjepan Šterc, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (PMF), kazao je kako demografska politika postaje ključno pitanje budućnosti

Problem raseljavanja stanovništva iz Hrvatske i iz Bosne i Hercegovine poprimio je dramatične razmjere i postao pitanjem nacionalne sigurnosti, upozorio je u utorak hrvatski demograf Stjepan Šterc istaknuvši kako je posebice ugrožen opstanak Hrvata koji žive u BiH jer bi se njihov broj u toj zemlji u idućih deset godina mogao smanjiti čak za trećinu.

Šterc, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (PMF), kazao je u intervjuu za bosanskohercegovački portal Slobodna Bosna kako demografska politika postaje ključno pitanje budućnosti i razvitka obje države.

- Način upravljanja u ovim prostorima i državama je i najveći krivac pojave suvremenog egzodusa, potpuno zanemarujući u provođenju izvršne vlasti funkcionalnost demografskog i gospodarskog razvitka. Mogli bi takav način upravljanja nazvati političkom okupacijom u kojoj nema praktički ničeg ozbiljnijeg vezanog za struku, logiku, znanost te projiciranje i modeliranje budućnosti. - kazao je Šterc dodajući kako je jasno da političari svojim odlukama i postupcima izravno utječu na odlazak ljudi.

Iako je Štercov plan izlaska iz demografske krize, koji je nastao kao dio izbornog programa predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, usvojen u hrvatskim tijelima vlasti, on drži kako to ipak nije učinjeno sukladno njegovim programskim načelima i koncepcijama.

Demografska problematika, kazao je Šterc, nije shvaćena kao strateško razvojno pitanje pa su posljedice nastavak svih negativnih trendova i pokazatelja do razine na kojoj se već ugrožavaju osnovni sustavi u zemlji.

- Razlog? Politička sebičnost, interesna povezivanja, financijsko-gospodarski pristup bez vrednovanja ljudskog potencijala i još puno toga. Moj je prijedlog bio vladin ured na čijem bi čelu bio podpredsjednik vlade kako bi izravno mogao politički usmjeravati stratešku revitalizacijsku politiku, jasna procjena što je u proračunu manje bitno od demografskog opstanka, apsolutna zaštita žena u trudnoći i na porodiljskom (radno pravo, ekonomska i financijska sigurnost i sl.), povezivanje s iseljeništvom. Sadašnji su postupci samo dio socijalne politike i ništa više. - konstatirao je Šterc.

Demografska kretanja osobito pogubna po Hrvate u BiH

Komentirajući demografske probleme u BiH Šterc je upozorio kako ta zemlja iz godine u godinu bilježi sve veći pad prirodnog prirasta staovništva. Razlika između broja rođenih i umrlih u 2015. godini tako je bila oko pet i pol tisuća, a u 2016. godini ta brojka je već između devet i deset tisuća.

Procjena je kako bi prirodni gubitak hrvatske populacije u BiH u narednih deset godina mogao iznositi oko 40 tisuća osoba.

Uz prirodni pad od oko dvije i pol tisuće stanovnika hrvatske nacionalnosti, na godišnjoj razini treba uračunati oko deset tisuća onih koji će svake godine trajno napustiti tu zemlju.

To bi značilo kako bi broj Hrvata u BiH, kojih je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. bilo 544 tisuće, odnosno 15,4 posto ukupnog stanovništva te zemlje, za deset godina mogao biti smanjen za 125 tisuća.

To je dramatičnih 31.3 posto sadašnje populacije, analize su na koje ukazuje Šterc.

Sve to izravno će ugroziti sustav radne snage, mirovinski, zdravstveni te obrazovni sustav.

- Problem zaista postaje pitanje nacionalne ili državne sigurnosti, odnosno jednostavnije rečeno opstanka. Tko to na vrijeme shvati sva će svoja politička djelovanja usmjeriti nacionalnim interesima i očuvanju najvećeg potencijala u svim društvima i prostorima. Ljudskog. - zaključio je Šterc.

Facebook komentari

hr Tue Nov 21 2017 12:18:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a13fc41b9e03e8d088b4578/80
Foto: Antena Zadar

Dvije ribe ubojice ulovljene u zadarskoj gradskoj luci

Kao razlog njene sve veće rasprostranjenosti navode se klimatske promjene, odnosno porast temperatura, kao i smanjeni broj njenih prirodnih neprijatelja

Zadarski ribolovci ulovili su jutros dvije ribe strijelke u zadarskoj gradskoj luci. O strijelke se do sada malo znalo, ali u posljednje vrijeme njena pojava izaziva interes javnosti jer se nalazi na glasu kao riba ubojica. - piše Antena Zadar

Svojim predatorskim ponašanjem predstavlja ozbiljnu prijetnju za cijeli ribarski sektor. Strijelka je u autohtona vrsta u Jadranu, koja je ranije najčešće obitavala u južnom djelu. Posljednjih nekoliko godina proširila se na istočni dio Jadrana i povećala se njena brojnost. Zabilježeni su i ulovljeni primjerci u Istri, što do sada nije bio slučaj. 

Njeno širenje i brojnost sve više zabrinjava ribare jer im ova agresivna vrsta uništava ulov. Strijelka ne lovi samo da utaži glad, nego i nakon toga nastavlja s napadom na plijen. Zbog toga ostavlja katastrofalne posljedice na jata riba koja napada. Omiljene mete napada su srdele, inćuni, cipli, lignje. Ribare osobito zabrinjava njen predatorski odnos prema srdeli i inćuni koji čine osnovu naše ribolovne industrije, kako u riboprerađivačkoj industriji tako i uzgoju tuna.

Kao razlog njene sve veće rasprostranjenosti navode se klimatske promjene, odnosno porast temperatura, kao i smanjeni broj njenih prirodnih neprijatelja. - piše Antena Zadar

Facebook komentari

hr Tue Nov 21 2017 11:14:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a13f0fab9e03e63088b457d/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Ispovijest gasterbajtera: Ako u Njemačkoj radiš kod "naših", nećeš proći dobro

Brojni su i oni koji ostaju u Hrvatskoj, ali povremeno "na crno" odlaze u Njemačku kako bi osigurali pokrivanje osnovnih životnih troškova svojim obiteljima

Ljudi u Imotskom i Imotskoj krajini tradicionalno spas od loših životnih uvjeta u Hrvatskoj traže - u Njemačkoj. Drugačije nije ni danas. Iz tog kraja se, u bijegu od bijede, posljednjih godina legalno iseljavaju cijele obitelji. Brojni su, međutim, i oni koji ostaju u Hrvatskoj, ali povremeno "na crno" odlaze u Njemačku kako bi osigurali pokrivanje osnovnih životnih troškova svojim obiteljima.

Među njima je i bivši hrvatski branitelj, umirovljeni policajac koji je prije šest godina iz rada otišao u mirovinu, a svih tih šest umirovljeničkih godina dva do tri puta godišnje odlazi na "bauštelu" u Njemačku. Otkrio je kako funkcionira sustav odlaska na rad "na crno" zbog čega je želio ostati anoniman. - piše Deutsche Welle

Ima 46 godina, bio je hrvatski branitelj koji se borio po ratištima sve do Oluje, više je puta ranjavan, bio je i teško ranjen, ali kad je završio rat bio je još mlad i pun životne snage pa je htio nastaviti raditi i zaposlio se u policiji u kojoj je radio do prije šest godina. Supruga mu je više godina nezaposlena, povremeno radi "na crno" u Hrvatskoj, uglavnom sezonski, na obali, u turizmu. Imaju sina srednjoškolca. Iako je još relativno mlad, ne može preseliti u Njemačku i tražiti gore legalan posao jer je u mirovini pa ne bi ni smio raditi punu satnicu te bi tako mogao zaraditi maksimalno 1.000 eura.

U Njemačkoj dva do tri puta godišnje

- Odlazim u Njemačku raditi dva-tri puta godišnje jer me na to prisiljavaju životni uvjeti. Za hrvatske prilike moja mirovina od 4.000 kuna nije mala jer srednjoškolski profesori s punim radnim stažem nemaju toliku mirovinu. Ali supruga mi je nezaposlena i školujem sina, s 4.000 kuna ne mogu uzdržavati svoju obitelj. Režije i razne dadžbine dođu me 1.600 kuna mjesečno, 2.000 kuna ide na hranu i osnovne kuće potrepštine, a za sve drugo ostane 400 kuna. Od toga dijete školovati ne mogu jer na njega mjesečno moram, samo za putnu kartu i marendu, dati najmanje 100 eura, bez troškova odjeće, obuće, knjiga i svega drugoga što dijete treba. Kredit, srećom, nemam niti sam podstanar jer živim u očevoj kući. No, s četiri tisuće kuna mjesečno ne može živjeti tročlana obitelj koja ima dijete u školi, a zamislite kako je tek s onima koji imaju manje od nas, a imaju dvoje, troje ili četvero djece. - objašnjava razloge zbog kojih povremeno odlazi na rad u Njemačku ilegalnim kanalima.

Radije radi za "Švabe" nego za "naše" 

U 90 posto slučajeva radi na "baušteli", znači u građevini, a osim adaptacija stanova i kuća, ilegalni radnici se angažiraju i na poslovima uređenja okoliša, održavanja parkova i šuma, predgrađa. Kaže kako većina inzistira da radi za Nijemce jer ih Hrvati varaju i zakidaju.

- Nikad ne idem sam nego idemo u grupama. Pretežno inzistiramo da radimo za "Švabe" jer su uredni, uredno plate satnicu, dobro se odnose prema radnicima i kad za njih radimo, znamo da nam ništa neće nedostajati. Ako radiš kod "naših" ljudi, u 50 posto slučajeva će ti se dogoditi nešto loše, odnosno, u 50 posto slučajeva nećeš biti plaćen. Prođeš, dakle, u 50 posto slučajeva "lišo". Taj dio "naših" ljudi je pokvaren i samo gleda gdje će te zakinuti. Zakidaju na satnici, na plaćanju, na svemu na čemu mogu. Nerijetko se događa da ni ne žele platiti nego zovu policiju da nas potjera i prave se ludi. Ljudi su time razočarani i zgađeni pa zato najradije idu raditi kod 'Švaba' ili kod prijatelja koji rade za njemačke tvrtke. - govori.

Objašnjava kako je točno raditi u Njemačkoj na "crno".

- Njemačke tvrtke angažiraju naše ljude da im dovode radnike na crno. Recimo, njemačka tvrtka ima građevinski projekt koji mora odraditi u određenom roku i treba radnike kako bi se to u roku završilo, a da oni izbjegnu platiti dio davanja državi. Dio radnika uvijek radi legalno. Onda angažiraju naše ljude da im dovedu broj radnika koji im je potreban. Ti ljudi dođu kod nas i angažiraju između 10 i 50 nas - koliko je potrebno. Odemo gore i radimo, postavljamo vodu, struju, kanalizaciju, uređujemo fasade i žbukamo, radimo u zatvorenim prostorima. Gotovo nikad se ne radi na otvorenome. Posao se radi u zatvorenom, dobije se smještaj i hrana, a satnica se do centa isplaćuje kako je dogovorena. Nerijetko se dobije i nagrada za obavljeni posao.

Rad subotom za financiranje puta

Svi koji tako idu prosječno po turi mogu zaraditi oko 2.000 eura i to kad se odbiju svi troškovi jer u većini slučajeva im je riješen smještaj, a nerijetko i hrana. Putne troškove pokrivaju radom subotama. 

- Rad subotom nam je plaćen u dvostrukom iznosu, a znalo se dogoditi da po odrađenoj suboti zaradim i po 200 eura. Radim tada po 10 sati, ali dvije subote meni pokrivaju cijeli trošak puta i ako imam ekstra troškova gore za hranu. Ostalih pet dana u tjednu radimo po osam do 10 sati i tako se može mjesečno zaraditi od 1.800 do 2.300 eura, ovisno o tome koji posao radiš i koliko radiš. Jednom mi se posrećilo pa sam zaradio i 3.000 eura jer je čovjek baš korektno plaćao. Pravi majstori zarađuju i od 2.500 do 3.000 eura po turi. - dodaje.

- Nema mjesta u Hrvatskoj, a pogotovo ne u Imotskom ili Hercegovini, iz kojih se tradicionalno odlazi na rad u Njemačku, da nemaju čovjeka koji ne radi ništa drugo nego dogovara ljude za odlazak na rad gore. Njih plaćaju iz Njemačke, od nas ne uzimaju novac i nama je to dobro jer onaj tko hoće raditi može osigurati preživljavanje svojoj obitelji i sebi. Znači, postoje određeni ljudi koji rade za njemačke tvrtke, pretežno u građevinskom sektoru i opskbrljavaju ih radnom snagom. Iz Hrvatske se vodi od 30 do 50 ljudi. Tri godine sam radio preko čovjeka koji je vodio po 50 ljudi iz cijele Hrvatske – od Imotskog, preko Like do Slavonije. Okupljaju ljude sukladno potrebama naručitelja, a u startu se sve odmah zna: na čemu se radi, koliko se radi sati i dana radi, koji su rokovi, koliko se zaradi, radi li se noću i slično. - kazao je. Cijeli članak pogledajte ovdje.

Facebook komentari

hr Tue Nov 21 2017 10:26:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .