Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/55a910c07cb23a0b008b4601/80
Foto: Hina

Maturanti, pozor: Nakon sedam godina uvedene promjene u gotovo sve predmete na državnoj maturi

Po provedbi sedam ciklusa državne mature i nakon konstantnog praćenja kvalitete ispitnih zadataka, na temelju do sada prikupljenih rezultata NCVVO je pristupio reviziji strukture ispita iz većine predmeta.
Portal srednja.hr donosi sve promjene koje očekuju ovogodišnje pristupnike.

Promjena strukture ispita provedena je u nekoliko smjerova. Smanjen je broj, a na nekim su mjestima i potpuno izostavljeni zadaci alternativnog odgovora, višestrukih kombinacija, povezivanja i dopunjavanja kako bi bili zamijenjeni drugim tipovima zadataka čije su se metrijske karakteristike pokazale boljima, a došlo je i do uređivanja bodovanja pojedinih zadataka s ciljem da svaka čestica zadatka donosi jedan bod. 

Promijenjen je i redoslijed pisanja pojedinih dijelova ispita sastavljenih od više dijelova te je na posljetku korigiran broj zadataka, broj bodova, broj riječi za zadatke esejskog tipa te je došlo do izmjena u trajanju pojedinih ispita. 

Isti su ostali katalozi državne mature za obje razine Matematike, kao i katalozi iz Povijesti, Logike, Latinskog jezika, Likovne umjetnosti te Grčkog jezika, dok je u svim ostalim katalozima došlo do izmjena. Katalog iz Biologije još nije objavljen, pa ga NCVVO nije uvrstio niti u ovaj pregled. Evo koje vas promjene očekuju na preostalim predmetima.


Hrvatski jezik - viša i osnovna razina 

Sedam polaznih tekstova s pet zadataka zamijenjeno je s 10 polaznih tekstova s trima zadatcima. Broj zadataka uz polazne tekstove smanjen s 35 na 30. Povećan je broj zadataka iz književnosti bez polaznoga teksta s 20 na 25. Ukupni broj zadataka i broj bodova ostao je isti. Na višoj razini napravljena je jedna izmjena u popisu ispitnih djela za školski esej, dok su na osnovnoj razini napravljene tri takve izmjene. 

Udjeli područja ispitivanja i popis obrazovnih ishoda ostali su isti, no vrijeme provedbe ispita produženo je s 80 na 100 minuta. 

Engleski jezik - viša razina 

Promijenjen je redoslijed pisanja ispitnih cjelina u Čitanje, Slušanje i Pisanje i one se više ne moraju provoditi odvojeno (sa stankom od 15 minuta). Dodana je napomena da sastavak može premašiti propisani broj od 250 riječi i da nije dopušteno brisati napisani tekst. 

Trajanje ispita, vrste i broj zadataka te broj bodova ostali su isti. 

Engleski jezik – osnovna razina 

U ispitnoj cjelini Čitanje ispravljena je pogreška u nazivu vrste zadatka. Dodana je napomena da nije dopušteno brisati napisani tekst. 

Struktura ispita, vrste i broj zadataka te broj bodova ostali su isti.

Fizika 

Povećan je broj zadataka zatvorenog tipa s 24 na 25. Ukupni broj bodova u ispitu smanjen je s 80 na 60. Zadaci višestrukog izbora donose 25 bodova, a zadatci otvorenoga tipa pojedinačno donose dva, tri ili četiri boda, a ukupno 35 bodova. 

Udjeli područja ispitivanja, popis obrazovnih ishoda i trajanje provedbe ispita ostali su isti, ali je priložena nova knjižica formula. 

Politika i gospodarstvo 

U području ispitivanja povećan je udio poduzetništva, a smanjen udio gospodarskih trendova. Izbačeni su zadatci alternativnoga izbora i zadatci dopunjavanja. Zadatci višestrukoga izbora i zadatci kratkog odgovora donose po 30 bodova. Dodani su novi primjer zadatka kratkoga odgovora, napomena o rješavanju toga zadatka i dva odobrena udžbenika u popisu obavezne literature. 

Udjeli ostalih područja ispitivanja, popis obrazovnih ishoda i ukupan broj bodova i vrijeme provedbe ostaju isti.

Geografija

Od zadataka zatvorenog tipa u ispitu su samo zadatci višestrukog izbora. uvedeni su nov zadatci otvorenog tipa, a to su zadatci produženog odgovora. Povećan je ukupni broj zadataka u ispitu sa 60 na 76, a promijenjen je i način bodovanja. Tako od ove godine jedna čestica donosi jedan bod, zadatci kratkog odgovora donose jeda ili dva boda, a zadatci produženog odgovora donose po tri boda. 

Produženo je vrijeme trajanja ispita s 90 na 120 minuta. Udijeli područja ispitivanja i popis obrazovnih ishoda ostali su isti te će se ispit i dalje sastojati od dvaju ispitnih knjižica. 

Informatika 

Broj zadataka zatvorenoga tipa smanjen je s 20 na 18. Broj zadataka kratkoga odgovora i zadataka dopunjavanja povećanje s 14 na 16. Ukupni broj bodova povećan je s 40 na 50. Udjeli područja ispitivanja, popis obrazovnih ishoda i vrijeme provedbe ispita ostali su isti, ali je dodano je parcijalno bodovanje za devet zadataka kratkoga odgovora. 

Psihologija 

U ispitnu je knjižicu dodan jedan obrazovni ishod, dok je na samom ispitu povećan broj zadataka višestrukoga izbora. Tih je zadataka sada 20 i donose 20 bodova. Smanjen je broj zadataka kratkoga odgovora. Njih će biti 19 i donose 38 bodova. Isti je udio pojedinih područja ispitivanja s obzirom na ukupan broj pitanja, ali je promijenjen s obzirom na broj bodova. Smanjen je ukupan broj bodova na 76. 

Broj područja ispitivanja, vrste zadataka i vrijeme provedbe ispita ostali su isti.

Sociologija 

Smanjen je broj zadataka sa 60 na 41, pa je smanjen i broj bodova sa 100 na 70. Sukladno tome, ispit će umjesto dosadašnjih 90 trajati 70 minuta. 

Filozofija 

Zamijenjeni su zadatci višestrukih kombinacija i zadatci dopunjavanja drugim tipovima zadataka. Zadatci povezivanja smanjeni su s tri na dva, a povećan je broj zadataka kratkoga odgovora s četiri na 10 i zadataka višestrukog izbora sa šest na 14. Smanjen je ukupni broj bodova sa 100 na 88. Trajanje ispita nepromijenjeno je. 

Etika 

Povećan je broj zadataka višestrukoga izbora s 10 na 15, povećan je broj zadataka kratkoga odgovora s pet na sedam i smanjen je broj zadataka produženoga odgovora s pet na tri. Izbačeni su zadatci alternativnoga izbora.

Glazbena umjetnost 

Povećan je broj zadataka s 50 na 51. Broj bodova ostao je isti (100 bodova). Trajanje ispita ostalo je isto (90 minuta). Izbačeni su zadatci višestrukih kombinacija i zadatci dopunjavanja. Uređen je popis glazbenih primjera, a snimljeni glazbeni primjeri priloženi su u mp3 formatu kao dodatak ispitnom katalogu. 

Vjeronauk 

Povećan je broj zadataka s 32 na 40. Smanjen je broj bodova s 54 na 45. Skraćeno je trajanje ispita s 90 na 70 minuta. Izbačeni su zadatci višestrukih kombinacija, zadatci povezivanja i zadatci dopunjavanja. 

Njemački jezik- viša i osnovna razina 

Na višoj je razini promijenjen redoslijed pisanja ispitnih cjelina u Čitanje, Slušanje i Pisanje i one se više ne moraju provoditi odvojeno (sa stankom od 15 minuta). Kao i na nižoj razini, dodana je napomena da nije dopušteno brisati napisani tekst. Trajanje ispita, vrste i broj zadataka te broj bodova ostaju nepromijenjeni na obje razine. 

Francuski jezik i Španjolski jezik - viša i osnovna razina 

Na višoj su razini Francuskog dodani raspon broja riječi za tekstove ispitnih cjelina Čitanje i Slušanje te napomena da nije dopušteno brisati napisani tekst. Struktura ispita, vrste i broj zadataka te broj bodova ostaju isti. Na osnovnoj razini Francuskog, kao i na obje razine Španjolskog jezika dodana je samo napomena da nije dopušteno brisati napisani tekst, a ostatak kataloga ostaje isti. Povećan je broj zadataka s 50 na 51. Broj bodova ostao je isti (100 bodova). Trajanje ispita ostalo je isto (90 minuta).

Talijanski materinski jezik – Viša i osnovna razina 

Velike su promjene u ispitnim katalozima iz Talijanskog jezika. Na višoj razini materinskog izbačeni su zadatci povezivanja i zadatci alternativnog izbora.U ispitu je broj bodova povećan s 50 na 60, a u eseju smanjen s 50 na 40. Dva su polazna teksta s 15 zadataka zamijenjena s trima polaznim tekstovima sa 16 zadataka. Povećan je broj zadataka s 34 na 48. Ukupan broj bodova ostao je isti. Smanjen je broj riječi u eseju s 400 na 350. 

Promjene su iste i na osnovnoj razini Talijanskog materinskog jezika, samo je povećan broj zadataka s 34 na 36. Ukupni broj bodova ostao je isti. Smanjen je broj riječi u eseju osnovne razine s 300 na 250. Na obje je razina povećan udio čitanja s razumijevanjem, dok su popis obrazovnih ishoda i vrijeme provedbe ostali isti. 

Talijanski jezik - viša i osnovna razina 

Minimalni propisani broj riječi za sastavak na višoj razini povećan je sa 120 na 130 riječi. Promijenjena je skala bodova za oduzimanje bodova za kriterij Izvršenje zadatka u slučaju teksta nedovoljne duljine; dodana je napomena da nije dopušteno brisati napisani tekst. 

Što se tiče osnovne razine sve ostaje isto, samo je dodana je napomena da nije dopušteno brisati napisani tekst.

Srpski materinski jezik

Izbačena su četiri zadatka dopunjavanja. Povećani su brojevi zadataka kratkoga odgovora s 18 na 20 i višestrukoga izbora s 38 na 40. Ukupan broj zadataka ostao je isti, a broj bodova u eseju smanjio se s 50 na 25. Izmijenjen je popis ispitnih djela za esej. 

Mađarski materinski jezik 

Izbačeni su zadaci povezivanja i zadatci alternativnoga izbora, te je povećan ukupni broj zadataka s 43 na 60, od kojih je 15 kojima se ispituju jezična znanja. Smanjen je broj bodova u eseju sa 60 na 40. ukupni broj bodova smanjen je sa 120 na 100. 

Češki materinski jezik 

Četiri zadatka povezivanja zamijenjena su s četirima zadatcima višestrukog izbora. udijeli područja ispitivanja, popis obrazovnih ishoda i vrijeme provedbe ispita ostaju isti.

Facebook komentari

hr Wed Apr 19 2017 07:58:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5877fb4e1eea8f46eb8b45ec/80
Foto: Zastita.info

U mirovinu zbog otpremnine želi 1700 policajaca

Pozitivno je riješeno 36 zahtjeva, a 7000 ih ima potrebne uvjete
Nakon što je zbog kroničnog manjka novca u državnoj blagajni sedam godina bila tek mrtvo slovo na papiru, odredba iz Zakona o policiji o pravu policajaca na isplatu otpremnina zaživjela je s prvim danom 2018. godine. - piše Večernji 

To znači da umjesto tri proračunske osnovice - kao što je to dosad bilo pravilo - policajci koji odlaze u invalidsku mirovinu dobivaju 12 prosječnih plaća, za odlazak u starosnu mirovinu otpremnina iznosi deset prosječnih plaća, a oni koji se odluče otići u prijevremenu starosnu mirovinu imaju pravo na prosječnu plaću uvećanu šest puta. Tako bi policijske otpremnine iznosile između 50 i 70 tisuća kuna.

Benificirani staž

Ministarstvo unutarnjih poslova dosad je pozitivno riješilo 36 zahtjeva. No, koliko ih je točno podneseno ne navodi se. Neslužbeno se spominje da su dosad zaprimili već oko 1700 zahtjeva policajaca koji žele ići u mirovinu. Prije nešto više od godinu dana tadašnji ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić (koji je poput svojih prethodnika bio tražio da se opet odgodi isplata otpremnina policajcima) iznio je podatak da u policijskom sustavu ima oko 7000 policajaca koji imaju uvjete za odlazak u mirovinu. Naime, policijski je radni staž beneficiran, a oni koji su bili u Domovinskom ratu za svaku godinu na bojištu dobivaju još godinu staža.

Poučeni dugogodišnjim odgađanjem primjene odredbe o otpremninama, za pretpostaviti je da je tolika navala među policajcima nastala zato što strahuju da bi odredba mogla biti kratkog daha, iako za to - barem zasad - nema baš nikakvih naznaka. Nema baš nikakve šanse da svi zahtjevi budu pozitivno riješeni. Sve kad bi i bilo novca, toliki bi odljev ozbiljno urušio funkcioniranje sustava.

Pretpostavlja se da će godišnje u mirovinu biti “pušteno” između 250 i 400 policajaca, kao i dosad. Postoji mogućnost da se taj broj poveća jedino ako se rebalansom proračuna uspiju namaknuti dodatna sredstva za otpremnine policajaca. Navodno će se o zahtjevima za otpremnine odlučivati kvartalno, kako ne bi odmah na početku godine bila potrošena sva sredstva.

 Diskrecijsko je pravo ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića da odluči čiji će zahtjev biti, a čiji neće biti potpisan. – Načelnici policijskih uprava dostavljaju zahtjeve policijskih službenika, uz obrazloženo mišljenje, Ministarstvu u sjedištu. Svi se zahtjevi razmatraju te ministar unutarnjih poslova, sukladno potrebama službe, donosi rješenja o prestanku službe radi ostvarivanja prava na mirovinu”, objašnjavaju nam u MUP-u proceduru odlaska u mirovinu.

– Ministarstvo treba osigurati sredstva za otpremnine onolikom broju policijskih službenika koliko ih je u prosjeku odlazilo u posljednjih deset godina. Tako bi se izbjegle špekulacije da će se provoditi restrikcije broja odlazaka – kaže predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić. Cijeli članak pogledajte ovdje.


Facebook komentari

hr Wed Jan 17 2018 20:17:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5f9f52b9e03e8d508b4589/80
Foto: Dnevnik.hr

Kupili kuću na Viru i zbog duga bivšeg vlasnika država ih je deložirala: “Gotov je naš hrvatski san”

Erna i Ernst Schumacher deložirani su u srijedu iz kuće na Viru koju su kupili još 2006. godine za 47 tisuća eura, no zbog duga bivšeg vlasnika i hrvatskog pravosuđa iz nje su sudski istjerani. Kuća je pripala Branimiru Petraviću koji ju je na dražbi kupio za 10 tisuća eura

- Naš hrvatski san je gotov. Boli me, ali nisam ni na koga ljuta. Ali sam tužna što je sve ovako završilo. - rekla je Erna Schumacher, Njemica koja je zajedno sa suprugom Ernstom jutros deložirana iz kuće na Viru. - piše Dnevnik.hr

Riječ je o kući koju su Schumacheri kupili još 2006. godine od Josipa Gržete, platili mu traženih 47 tisuća eura i preko odvjetnika pokrenuli postupak legalizacije. I taman kad su kućicu od 50-ak četvornih metara uspjeli legalizirati i kad su podnijeli zahtjev za upis u zemljišne knjige, istog je dana pokrenuta ovrha Gržete, u stvarnosti bivšeg, ali za sud još aktualnog, vlasnika te kuće. 

Iako je i Gržeta na sudu posvjedočio da kuća od 2006. nije njegova, već da je u vlasništvu Schumacherovih, sud to nije uvažio već je ona prodana na dražbi kako bi se namirio Gržetin dug. Kupio ju je Branimir Petravić iz Kutine za 10 tisuća eura. Iako su mu Schumacheri nudili 20 tisuća eura da kuća ostane u njihovu vlasništvu, Petravić na to nije htio pristati, već traži 47 tisuća eura. 

Nada Landeka, tajnica udruge Veronika Vere, koja pokušava pomoći Schumacherima, kaže da se radi o presedanu u hrvatskom pravusuđu. 

- Erna i Ernst Schumacher, njemački državljani, s punim su povjerenjem angažirali agenciju za prodaju nekretnina koja je imala sjedište u Njemačkoj, a koja je angažirala odvjetnika iz Zadra koji je trebao srediti kompletnu pravnu dokumentaciju za stjecanje vlasništva. Međutim, grubo su prevareni i rješavali su vlasništvo nekoliko godina. Nakon što su uspjeli riješiti dokumentaciju, legalizirali su objekt koji je bio bespravno sagrađen. 

Nakon što su uspjeli ishoditi legalizaciju, istog dana kad su podnijeli dokumentaciju u zemljišne knjige, iako je i prije bilo vidljivo da su se dva puta pokušavali uknjižiti, zabilježena je i ovrha protiv druge osobe. Ne protiv njih jer oni nisu ništa dugovali, nego protiv Josipa Gržete. U tom postupku prvo je protiv njega bio pokrenut postupak ovrhe na novčanim sredstvima, a potom je promijenjeno na nekretninama, kad su oni sve lijepo riješili i legalizirali", kaže Landeka.

Iako je Petrović, koji je kuću kupio na dražbi, pokrenuo postupak ovrhe protiv Gržete, sutkinja Dubravka Novaković dopisom ga je uputila da zapravo treba ovršiti Schumachere. "Dosad takvo što nisam vidjela u sudskoj praksi, a ni u Ovršnom zakonu. Sutkinja je bila dužna odbiti rješenje o ovrsi i obrazložiti zašto se ne može provesti postupak predaje u posjed Gržete. U tom bi slučaju morala priznati da su Schumacheri vlasnici kuće, što je i znala", kaže Landeka. 

Ovrha je protekla mirno iako se pred kućom okupilo nekoliko prijatelja Schumacherovih i članova udruge Veronika Vere. Schumacherovi su iznijeli dio svojih stvari i utovarili ih na kamion. Erna Schumacher pokušala je razgovarati s Petravićem, no bez uspjeha. 

- Mislila sam da ću moći s njim razgovarati, ali me nije želio ni pogledati. - rekla je vidno potresena Erna Schumacher. Njezin je suprug situaciju podnio nešto bolje, no njihovih osmero djece najviše se brine za nju. "Moja djeca se boje za mene, kažu da će me to uništiti", rekla je Erna novinarima. - prenosi Dnevnik.hr

Facebook komentari

hr Wed Jan 17 2018 20:09:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5f84c9b9e03e8e508b4575/80
Foto: Grad Split

Posjet Krstulović Opare u AD Plastiku: Potrebno je potaknuti i podržati proizvodnju u automobilskoj industriji

Uprava je gradonačelniku predstavila svoje trenutne aktivnosti te ga upoznala s tehnologijom proizvodnje u samoj tvornici

Gradonačelnik Grada Splita Andro Krstulović Opara sa suradnicima posjetio je danas AD Plastik d.d. te s Upravom društva razgovarao o jačanju međusobne suradnje i potpori Grada u realizaciji novih investicija ove tvrtke, budući da se AD Plastik d.d. nalazi dijelom na području grada Splita, a strukturu zaposlenik u najvećem postotku čine upravo Splićani.

Uprava je gradonačelniku predstavila svoje trenutne aktivnosti te ga upoznala s tehnologijom proizvodnje u samoj tvornici. Također su ukazali i na problem prometne infrastrukture, točnije potrebu izrade prometnog spoja s velikog kružnog toka na Bilicama, ispod bivšeg „Mercatora“, odnosno brzom izlazu iz kruga tvornice u cilju olakšanja transporta auto-dijelova.

Gradonačelnik Krstulović Opara rekao je kako će gradske službe pronaći optimalno i sigurno prometno rješenje. Također, Upravu je upoznao i s namjerama o dovođenju proizvođača automobila te rekao kako je upravo jučer, prilikom obilaska Dračevca s ministrom Goranom Marićem razgovarao i o pokretanju proizvodnje za automobilsku industriju na tom području. 

Usuglašen je zajednički stav o potrebi dovođenja jednog od renomiranih proizvođača automobila, što bi rezultiralo povećanjem investicija kao i broja zaposlenih.  

Facebook komentari

hr Wed Jan 17 2018 18:16:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5f600eb9e03e8d508b4569/80
Foto: Google maps

Splitsko-makarska nadbiskupija: Gradit ćemo crkvu na Splitu 3

Crkva će se u župi Blatine - Škrape graditi nakon ishođenja dozvola i "pravomoćnosti svih zakonom propisanih alegata za gradnju", a bit će na površini od 400 četvornih metara uz trg javne namjene

Splitsko-makarski Nadbiskupski ordinarijat reagirao je u srijedu na stajališta koja se protive gradnji crkve u četvrti Splitu 3, u blizini raskrižja Ulice Brune Bušića i Poljičke ceste, priopćivši kako će se crkva graditi na tome mjestu koje pripada župi Blatine - Škrape nakon što se dobiju svi zakonom propisani dokumenti i dozvole.

Crkva će se u župi Blatine - Škrape graditi nakon ishođenja dozvola i "pravomoćnosti svih zakonom propisanih alegata za gradnju", a bit će na površini od 400 četvornih metara uz trg javne namjene. Predviđene su i prostorije za dva svećenika te dvorane za vjeronauk i druge susrete, ističu iz Nadbiskupskog ordinarijata.

Ocjenjuju kako je "apsolutna neistina" da će zvonik crkve biti udaljen manje od pet metara od stambenih zgrada, kao što su to istaknuli neki dužnosnici u javnoj raspravi o gradnji te crkve.

U vezi s lokacijom nove crkve u župi Blatine - Škrape sva navedena traženja, kao što su tržnica, parkiralište, trg i slično, već su implementirana u prijedlog Detaljnog plana uređenja (DPU) koji je izrađen u skladu sa zakonskim propisima, pa tako i Zakonom o prostornom uređenju, poručuju.

Nadbiskupija je sama tražila smanjene gabarita crkve i pastoralnog centra

Naglašavaju i kako je, vodeći računa o toj lokaciji i potrebama građana, baš Nadbiskupija zatražila izmjene DPU-a u smislu smanjivanja gabarita crkve i pastoralnog centra, a u korist povećanja društvenih sadržaja. Kao poseban kuriozitet kad je riječ o vlasničkim odnosima navode i podatak da se obitelj Treursić odrekla prava na povrat čestice oduzete za vrijeme komunističke vladavine pod uvjetom da se na njoj gradi crkva.

- Žalosti što su tzv. primjedbe, prijedlozi i inicijative nekih sudionika javne rasprave izneseni izvan zakonskog konteksta. Nisu utemeljeni na činjenicama, protivni su interesima grada i građana te predstavljaju neprimjeren oblik pritiska na sudionike u realizaciji projekta, za što smo se nadali da su dolaskom demokracije postali stvar prošlosti. K tome, posebno zabrinjava nepoznavanje zakonskih propisa nekih predstavnika Društva arhitekata Splita (DAS) izraženo u sklopu javne rasprave. Još više zabrinjava nepoznavanje zakonskih propisa predstavnika političkih stranaka koji na nacionalnoj i vjerskoj osnovi pokušavaju diskriminirati i dovesti u zabludu većinu naših sugrađana i stanovnika ovoga dijela grada. - navodi u priopćenju Nadbiskupski ordinarijat.

Ordinarijat također izražava neslaganje s inzistiranjem pojedinih sudionika javne rasprave na socijalnoj (ne)osjetljivosti Crkve te ističe kako je lako provjeriti koliko je dječjih vrtića na području te nadbiskupije smješteno u crkvenim objektima (u gradu Splitu su četiri takva vrtića) i kolika je želja roditelja da se njihova djeca primarno u njih upisuju.

Kao najnoviji primjer ističu da Splitsko-makarska nadbiskupija u Trogiru gradi moderni vrtić, zajedno s crkvom i pastoralnim centrom, te dodaju da tako žele i nastaviti, ne samo u Splitu, nego i na području cijele Splitsko-makarske nadbiskupije. 

Potaknuti nebrojenim upitima roditelja i građana, iz Splitsko-makarske nadbiskupije poručuju kako im je želja što prije otvoriti još jedan vrtić koji bi radio u dvije smjene i osnovati katoličku osnovnu školu s cjelodnevnim boravkom učenika i sa sportskim sadržajima.

- Podsjećamo da su na području Nadbiskupije i dvije 'crkvene' srednje škole - Nadbiskupijska klasična gimnazija u Splitu i Franjevačka gimnazija u Sinju. - navode u priopćenju.

SDP gradskog kotara Splita 3 priopćio je u utorak kako se protivi gradnji crkve u toj gradskoj četvrti, a stranka Pametno najavila je za srijedu u 18 sati u toj četvrti zbor građana.

U priopćenju Nadbiskupski ordinarijat podsjeća "one koji su možda (ne)namjerno zaboravili" da je do 1991. bilo nezamislivo i nedopustivo u planove gradnje staviti crkvu i pastoralni centar.

Opće je poznato i nepotrebno dokazivati da tadašnja komunistička vlast i tadašnja država Jugoslavija nisu poštovale vjerske slobode i prava Crkve, osobito na izgradnju novih objekta, a poduži je popis crkvenih objekata koje su te vlasti oduzele, stoji u priopćenju.

Facebook komentari

hr Wed Jan 17 2018 15:39:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .