Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5bbb2c7ecb557ab3c28b4b53/80
Foto: Guliver/Thinkstock

Nove tehnologije: Kako ostati normalan u virtualnom svijetu?

Pretjerano korištenje interneta narušava fizičko i/ili psihičko zdravlje te uzrokuje poteškoće u socijalnom funkcioniranju
Ovisnost o društvenim mrežama, igricama, ovisnost o računalu ili nekim drugim aktivnostima koje se mogu pronaći u virtualnom svijetu ovisnost je novog doba. Možemo je definirati kao pretjerano korištenje interneta koje narušava fizičko i/ili psihičko zdravlje te uzrokuje poteškoće u socijalnom funkcioniranju. 

O tome je u emisiji HRT-a Studio 4 govorila dr.sc. Gordana Kuterovac Jagodić s odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Na pitanje kada se može pojaviti ovisnost o internetu gošća je rekla kako je pojam ovisnosti o internetu novi ili provizorni pojam koji je uzet kao analogan raznim drugim ovisnostima. 

- Još uvijek u dijagnostičkim sustavima, psihijatrijskim i onim koji se bave mentalnim zdravljem, službeno ne postoji. Naziva se i na različite načine - pretjerano korištenje, problematično korištenje. Ono se javlja bez obzira na dob onda kada korištenje prelazi granice koje su vremenski prevelike. Dijete ne može ostvarivati svoje razvojne zadatke, ne može ostvariti prijateljstvo, loš je u školi, ne bavi se drugim aktivnostima koje su prirodne i normalne za dijete određene dobi. Možemo reći da se javlja ovisnost negdje u pretpubertalno doba od 11-12 godina, rekla je Gordana Kuterovac Jagodić.

Navela je kako na dalekom istoku postoje čitave igraonice u kojima odrasli i djeca igraju igrice danju i noću, spavaju tamo. Čak se i kod nas sprema otvoriti takva igraonica. Tamo zapravo to prelazi u patološko stanje koje zahtjeva da se oni liječe u nekakvim zatvorenim institucijama ili kampovima, objasnila je.

Veliki dio aktivnosti seli se na internet, društvene mreže i djeci ne možemo zabraniti da to koriste, rekla je.  

- Mi odrasli smo novi u tom području. Možemo razumjeti kakvo je bilo vrijeme prije toga, a današnja djeca od kad su se rodila postoje te svari koje oni koriste na prirodan i intuitivan način.  Međutim potrebno im je dati neke smjernice. Bez obzira na to što oni tehnički i tehnološki  znaju upravljati tim uređajima njihova, emocionalna, moralna, socijalna zrelost nije dovoljna da bi razumjeli sve posljedice neodgovornog korištenja tih novih medija, smatra Gordana Kuterovac Jagodić.

Navela je kako primjerice  pisanje o sebi, izlaganje informacija o sebi, objavljivanje fotografija djeci mogu kasnije naštetiti. 

- Djeca nemaju još dovoljno razvijenu perspektivu sebe u budućnosti i ne razumiju da će netko vidjeti njihove smiješne ili provokativne fotografije te da će ih netko godinama iza možda procjenjivati kao zaposlenika ili studenta pa će ga moći suditi po tim grijesima iz mladosti, objasnila je.

- Današnja djeca su bombardirana informacijama razne vrste. Djeca do trećeg, četvrtog razreda gledaju televizor s roditeljima, crtiće ili ostali sadržaj koji možemo kontrolirati. U predadolescenciji ili adolescenciji oko 12 godine djeca izlaze iz dnevnog boravka i zadržavaju se više u svojim sobama  i gledaju sadržaj koji ne možemo kontrolirati.  Važno je da postoje različite mogućnosti da roditelji posreduju. Jedno je restriktivno - gasimo, stavljamo ograničenja, lozinke no to nije efikasno. Najefikasnije je upozoravati i razgovarati o sadržajima koje smo vidjeli od vijesti, reklama te kritički s djetetom razgovarati, dala je svojevrstan recept kako to staviti pod kontrolu.

Govorila je i o istraživanju kako na djecu utječe pretjerano gledanje i korištenje medija u odnosu na gledanje u budućnost.

- U istraživanju u Zagrebu primijetili smo da djeca koja više gledaju i koriste medije svih vrsta imaju lošiju ideju kako će biti za 20 godina u svijetu, Europi pa čak i u Hrvatskoj dok sa sebe misle da će im budućnost biti dobra. Djeca još uvijek ne mogu procjenjivati dobro i loše kao odrasli ljudi kojima je apstraktno mišljenje razvijeno. djeca vjeruju svemu što vide na medijima, rekla je.

- Ne možemo znati što djeca rade na internetu dok nismo s njima. Jedina prava stvar je autoritativni odgoj s ograničenjima i pravilima koja su razumna i zajednički donesena i jedan topli i emocionalni odnos s djetetom. Bitno je povjerenje gdje ćemo moći imati odnos takav da nam dijete može reći neke stvari. Tu nije dobro da moramo znati sve stvari o djetetu, nije dobro da smo previše nametljivi, no važno je stalno upozoravati dijete na opasnosti koje se mogu pojaviti, najbolje su upute da stvari ne izmaknu iz neke normale.

- Djeca koja su socijalno nevješta u stvarnosti su nevješte i u medijima. Djeca koji se vrlo dobro snalaze u stvarnosti vješti su i u novom mediju i zato treba više paziti na sramežljivu djecu koja su socijalno povučena i koja će možda to  htjeti nadoknaditi na internetu. Njih će i tamo lakše oni koji su socijalno vješti nadmašiti. Osobito treba paziti na djecu koje koriste medije za zadovoljenje nekih svojih potreba - kao što su potreba za druženjem, neke emocionalne teškoće, kada traže emocionalnu podršku tamo gdje ju ne mogu naći na dobar način, rekla je.

Smatra i da se treba "klin klinom izbijati". 

- Djeci treba nuditi druge "offline" zanimljive aktivnosti. Sasvim sam sigurna da nema djeteta koji ne voli korisno i lijepo provoditi vrijeme s roditeljem primjerice da igraju neku društvenu igru. Njima je to retro ili zabavno da igraju igru na ploči, savjetovala je na kraju Gordana Kuterovac Jagodić. - piše HRT
hr Thu Apr 18 2019 17:38:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b76d90acb557a53728b46b9/80
Foto: Pixabay

Svaki tjedan pojedemo plastike težine jedne kreditne kartice

Zagađenje plastikom toliko je rašireno da možda probavljamo i do pet grama plastike na tjedan. Najveći izvori su pitka voda i školjkaši, a sedam od deset riba u Jadranu u sebi ima plastiku

Problem s plastikom je taj što se ona ne može razgraditi kao papir. Ona ne nestaje, već se gomila, objašnjava Slaven Dobrović, bivši ministar zaštite okoliša i energetike.

Dodaje da se plastika s vremenom samo usitni na manje čestice koje nisu razgradive te ju ribe pojedu misleći da je plankton. Iako ona završi u utrobi koju vadimo, a ne u tkivu, stručnjaci upozoravaju da u fragmentima, odnosno kroz najsitnije čestice, može dospjeti i u tkivo.

- U svjetskim morima količina plastičnog otpada broji se u milijardama tona, a i u Jadran dospijeva puno komunalnog otpada, naročito iz zemalja s najnižim komunalnim standardom poput Albanije. A iako je kod nas sustav prikupljanja velik, i mi znamo biti nemarni - kaže Dobrović. Dodaje da je spas u recikliranju, odnosno ponovnoj upotrebi plastičnih predmeta, piše 24sata.hr

Sadašnja razina mikroplastike u pitkoj vodi predstavlja maleni rizik za zdravlje, priopćila je nedavno Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), no naglasila je i da je broj pouzdanih studija malen te da su potrebna dodatna istraživanja.

Znanstvenici upozoravaju na opasnost u budućnosti - nastavi li se odbacivanje plastike u okoliš sadašnjim ritmom, to neće biti bez posljedica za ljudsko zdravlje. Naime, sa svih smo strana okruženi mikroplastikom iz raznih izvora, od kojih je pitka voda samo jedan.

Zagađenje plastikom toliko je rašireno da možda probavljamo pet grama na tjedan, što je ekvivalent gutanju kreditne kartice, pokazala je studija koju je naručio WWF (Svjetski fond za prirodu). Najviše je unosimo kroz pitku vodu i školjkaše, a mikroplastiku mogu progutati i ostale morske životinje kojima se hranimo.

Iako se još ne zna točno kakve su posljedice, plastika često sadrži dodatke kao što su stabilizatori i spojevi otporni na plamen te potencijalno toksične kemijske spojeve koji mogu štetiti zdravlju.

Mikroplastiku mogu progutati i ostale morske životinje te ona tako ulazi u prehrambeni lanac i dospijeva u hranu ljudi.

hr Sun Aug 25 2019 13:40:15 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d52743029111cf4448b4580/80

Čarobna noć u Zvjezdanom selu Mosor: Posjetitelji promatrali spektakl na nebu - suze svetog Lovre

Samom promatranju je prethodilo i zanimljivo znanstveno-popularno predavanje pod nazivom „Od Big Banga do Higgsovog bozona“

Udruga Zvjezdano selo Mosor je još jednom s uspjehom ovog ponedjeljka (12. kolovoza) organizirala promatranje meteorskog roja Perzeida. Na početku večeri su prvi među posjetiteljima uzeli učešća u snimanju „Milenijske fotografije meteorskog roja Perzeida“. Uz pomoć vatrogasne dizalice, fotografiju je snimio Šime Strikoman

Samom promatranju je prethodilo i zanimljivo znanstveno-popularno predavanje pod nazivom „Od Big Banga do Higgsovog bozona“. Održao ga je naš ugledni fizičar, prof. Daniel Denegri, dopisni član HAZU, emeritus direktor istraživanja u Europskom vijeću za nuklearna istraživanja (CERN) u Ženevi.

Ukupno više od tisuću posjetitelja je nakon predavanja dobilo priliku s terase zvjezdarnice i iz njene okolice pogledom loviti brze meteore Perzeide. Nebo je, istina, bilo vedro, ali skoro puni Mjesec je prilično ometao promatranje, onemogućivši uočavanje onih bljeđih meteora. 

Unatoč tome, viđeno je nekoliko desetaka „zvijezda padalica“, a svaka od njih je popraćena bučnim reakcijama onih koji su imali sreće u pravom trenutku gledati u pravom smjeru. Prisutnima je promatranu pojavu protumačio astronom-animator ZSM-a Zoran Knez, a asistitrao mu je i član Udruge Mijo Ćurak. I ovo događanje u zvjezdarnici u Gornjem Sitnom je organizirao Tomislav Nikolić, tajnik udruge Zvjezdano selo Mosor.

Program je okončan u jedan sat nakon ponoći, a brojni zvjezdoljupci su i nakon toga nastavili „loviti“ meteore iz okolice zvjezdarnice.

hr Tue Aug 13 2019 10:26:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d33295529111c58128b469b/80
Foto: Rino Stanić

Neobična vrsta hobotnice pojavila se u Jadranskom moru

Mužjaci su veličine samo 2,4 centimetra, dok ženke mogu narasti do 2 metra
Između otoka Hvara, Brača i Šolte odvija se invazija vrste plivajuće hobotnice. Radi se o bobuljku (Tremoctopus violaceus), izrazito rijetko viđenoj vrsti. Plivarice na tom području trenutno love na desetke primjeraka. 

Krakovi ove hobotnice povezani su tankom kožom koja nakon ulova nažalost pukne. 
Vrlo slične pojave poput ove zabilježene su već prije, vjerojatno su se pogodili određeni hidrografski uvjeti u moru što je pogodovalo trenutnoj invaziji.

Samo da dobijete predodžbu koliko je to rijetko u Jadranu, zadnja poznata pojava bobuljaka u ovakvom broju na malom prostoru je bila 1936. godine, nakon toga ulov bobuljaka bio je pojedinačan, a broj službeno zabilježenih se može izbrojiti prstima jedne ruke. - piše Podvodni.hr

Vrlo malo znamo o životu bobuljka koji je rasprostranjen i „rijedak“ u svim svjetskim morima. Tek 2002. godine otkriven je prvi mužjak i od tada znamo da je ovo životinja sa najvećom razlikom u veličini između spolova. Mužjaci su veličine samo 2,4 centimetra, dok ženke mogu narasti do 2 metra.
To što je mi ne možemo vidjeti i uloviti se ne odnosi na tune i iglune. Istraživanje hranjenja velikih grabežljivih riba u Sredozemlju 2015. godine pokazalo je da grabežljive ribe u svom želucu imaju ovu hobotnicu. To nam govori da ova hobotnica ne bi trebala biti toliko rijetka koliko mislimo da je, ali mi nismo ribe, ribe bolje poznaju podmorje od nas. Ukoliko uočite ili ulovite ovu vrstu obavezno nam javite da možemo službeno zabilježiti i vaš nalaz. - piše na Facebook stranici Podvodni.hr
hr Sat Jul 20 2019 16:46:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d301a4329111c22128b4592/80
Foto: Pixabay

Treći uzrok smrti u svijetu: Možemo li spriječiti moždani udar?

Kako se aktivno boriti protiv moždanog udara i možemo li ga spriječiti?
Još uvijek prevladava mišljenje kako je moždani udar neizbježan i neizlječiv. U većini razvijenih zemalja moždani udar je treći uzrok smrti među odraslom populacijom, odnosno vodeći uzrok invaliditeta u stanovništvu. Različitim istraživanjima potvrđeno je da vrijeme najdjelotvornijeg učinka lijekova iznosi u najboljem slučaju 3 do 6 sati. 

Kako se aktivno boriti protiv moždanog udara i možemo li ga spriječiti, u HRT-ovoj emisiji Dobro jutro, Hrvatska su govorili Marina Roje Bedeković - specijalist neurolog i Tatjana Perić, prvostupnica sestrinstva. 

Roje Bedeković je kazala da, obzirom na uzrok, postoje 2 vrste moždanih udara, a češći je onaj koji nastaje zbog začepljenja krvne žile mozga - čak u 80 do 85% slučajeva se javlja. 

Govorila je o rizičnim čimbenicima, rekla je da na neke možemo utjecati, ali na neke ne, no posljednjih desetljeća je postignut veliki napredak u prevenciji i u liječenju moždanog udara. 

Rizični čimbenici nastanka moždanog udara su: povišen krvni tlak, određene srčane bolesti (fibrilacija atrija, bolesti srčanih zalistaka), šećerna bolest, povišena razina masnoća u krvi, pušenje, alkoholizam, stres, prekomjerna tjelesna težina, tjelesna neaktivnost, starija životna dob, nasljeđe, itd. 

Perić je govorila o ulozi medicinskih sestara u prevenciji moždanog udara, one zajedno s liječnicima educiraju građane kako bi spriječili nastanak moždanog udara. Kazala je da tijekom hospitalizacije pacijenta ostvaruju dobar odnos i podrška su im. 

Govorila je o tome kako je važna i dobra komunikacija s obitelji pacijenta, educiraju ih i savjetuju. Više pogledajte ovdje.
hr Thu Jul 18 2019 09:05:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .