Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/588d05681eea8f813a8b458e/80
Foto: HGSS

Ovo su HGSS-ovci koji su humorom osvojili društvene mreže

Hrvatska gorska služba spašavanja na društvenim je mrežama svojim crnohumornim objavama postala pravi hit. Evo tko su ljudi koji na šaljiv način upozoravaju o različitim opasnostima kako turiste, tako i Hrvate.

Nije da je HGSS-u ikad zafalilo simpatija iz redova hrvatskih građana, no lucidni tvitovi na temu turista u japankama, neopreznih lovaca na pokemone ili pak političara koji stječu popularnost na račun HGSS-ovog truda osvojili su već odavno srca konzumenata društvenih mreža, medija, a posljedično i šire javnosti. Rezultati su višetruko korisni – u zamjenu za ogroman broj lajkova, HGSS je postao prva hrvatska interventna služba koja je ostvarila direktni kontakt s građanima, povećavajući njihovu svijest o potrebi sigurnog kretanja u prirodi i ponašanju u kritičnim situacijama. Njihov trud nije prošao nezamijećeno ni u stručnim krugovima, pa je tako HGSS ove godine kao prvi kolektiv ikad nominiran za nagradu Hrvatskog komunikatora godine u izboru Hrvatske udruge za odnose s javnošću.

Ovaj neobični hrvatski twitterski fenomen i zasigurno jedinstveni primjer PR-a među gorskim službama spašavanja diljem svijeta, nije se naravno dogodio sam od sebe. Iako se autor zabavnih tvitova nikad nije htio predstavljati imenom i prezimenom, Novi list otkrio je da se iza popularnih internetskih dosjetki krije dugogodišnji HGSS-ovac Christian Nikolić, informatičar i vodič potražnih pasa koji danas cijelu ovu PR priču opisuje kao pažljivo osmišljeni eksperiment.

- Komunikacija putem društvenih mreža mi je zanimljiva još od kraja devedesetih godina, no prije otprilike šest, sedam godina, kada sam još radio u reklamnoj agenciji 'Bruketa i Žinić', počeo sam malo više istraživati njihov javni doseg. Paralelno s time želio sam pronaći najbolji način da HGSS poboljša komunikaciju s građanima. Tada se internetska stranica HGSS-a rijetko posjećivala i na nju su dolazili samo novinari u sezoni kiselih krastavaca. Puno ljudi nije pojma imalo da stranica uopće postoji, iako se i tada na njoj moglo naći cijeli niz korisnih savjeta - objasnio je Nikolić koji je smatrao da se to može popraviti većim angažmanom na društvenim mrežama.

Nakon što je dobio dozvolu službe, krenuo je s eksperimentiranjem. Isprva se kaže, sve odvijalo polako, no pravu moć ove vrste direktne komunikacije s građanima pokazali su događaji tijekom žestoke zime 2012. godine kad je snijeg zatrpao veći dio Hrvatske. - Mediji su tih tjedana počeli intenzivno pratiti naš račun na Twitteru i s njega prenositi informacije. Ubrzo se pokazalo da nam je to najlakši način komunikacije s javnošću. To nam je bilo izuzetno važno zbog brzine širenja korisnih informacija. Primjerice, za vrijeme te zime 2012. godine dogodilo se par slučajeva 'lažnih uzbuna' – zvali bi da je netko zapeo u snijegu, došla bi ralica i mi, a onda bi ispalo da netko samo želi da mu se prije pročisti put. Tada smo počeli intenzivno tvitati informacije i moliti ljude da to ne rade, jer takvi pozivi ugrožavaju život - prisjetio se Nikolić.

Logika iza cijele ove komunikacijske priče možda se i može činiti naoko jednostavna, no Nikolić je ubrzo shvatio da za uspješan prodor u javnost treba dobro poznavati informacijsku prirodu društvenih mreža. Twitter je odabrao zbog kratkog i jezgrovitog koncepta. Na Twitteru se, kaže, mora koncentrirati na 140 znakova i ciljano birati svaku riječ. Crni humor, jedna od taktika kojom se HGSS-ovci i inače bore protiv strahota kojih se nagledaju na akcijama, odradio je zadatak privlačenja pažnje na objave koje u suhoparnom obliku možda nikad ne bi imale isti efekt.

- Bio je to i način da razbijemo famu koja se podignula oko HGSS-a. Ljudi nisu bili sasvim sigurni ni kako da dođu do nas, i imali su razne predodžbe, gotovo kao da smo neka mitska bića. Lijepo je čuti da nas netko zove herojima, no na terenu je to dvostruki mač. Kad ideš u akciju, ljudi ugledaju nas, 'crvene mundire', i misle da je to sad to. A spašavanje je uvijek jako kompleksno do samog kraja - kazao je Nikolić.

Uz njega se za objave na Twitteru, Facebooku i Youtubeu danas brine i Jadran Kapović, a njihova mala PR služba dio je HGSS-ove Komisije za informiranje i analitiku koju trenutno vodi Branimir Vučković. Prošle godine iz njihove je radionice proizašla i cijela kampanja "Dear tourist" u javnosti prepoznatljiva po duhovitim tekstovima kojima se HGSS na engleskom obraća turistima i moli ih da se suzdrže od plivanja noću do najbližeg otoka ili odlaska u planinu bez vode kako "ne bi postali dio prirodne selekcije". Da ne bi sve ostalo na upozorenjima, u tekstovima se i ciljano obavještavalo da je spašavanje besplatno, kako bi se izbjegle situacije u kojima se turisti libe pozvati pomoć iz straha da će za to morati izdvojiti poveću cifru.

Intenzivna komunikacija s građanima u formi vijesti o akcijama i onoga što Nikolić zove prevencijskih obavijesti brzo je dala dobre rezultate. - Prvo što sam primjetio je da su nas novinari počeli intenzivnije pratiti i koristiti naše informacije. No ono što je također bilo značajno je da su se i sami građani počeli javljati, komentirati, davati neke prijedloge. Bilo je par dojava o akcijama preko društvenih mreža ali smo zamolili ljude da to ne rade jer je puno efikasnije nazvati 112. Dobili smo i puno savjeta, primjerice nedavno se javila osoba koja je stručnjak za dronove i dala nam par korisnih opaski - pojašnjava Nikolić.

Primjer prisutnosti HGSS-a na hrvatskom internetskom prostoru nije, međutim, tek poučna hrvatska priča. U novo medijsko doba u kojem društvene mreže sve više diktiraju protok informacija, spremnost javnih službi da se njima koriste doslovno može spašavati živote. Dobar primjer za to su razne katastrofične situacije poput velikih potresa ili terorističkih napada kada se građani uvelike služe Facebookom kako bi javili bližnjima da su dobro ili pak Twitterom da ponude smještaj ljudima u nevolji. U ogromnoj količini informacija koje u takvim prilikama kolaju internetom, pravodobna obavijest neke interventne službe uvijek zlata vrijedi.

Christian Nikolić nimalo ne sumnja da je to budućnost kvalitetnije komunikacije između institucija i građana. "Mnogi još uvijek ne razumiju da današnji mladi ljudi – populacija koja sve češće odlazi u brda i prirodu, uglavnom crpe informacije s društvenih mreža, služe se aplikacijama na mobitelu, stalno su na wifi-ju... Danas postoji mogućnost da službe direktno komuniciraju s ljudima na terenu i smatram da to treba iskoristiti. U ekstremnim situacijama ima puno trolova koji putem društvenih mreža šire paniku i mnogi su – primjerice terorističke organizacije – toga itekako svjesni", upozorio je Nikolić navodeći kao pozitivan primjer berlinski MUP koji već odavno koristi Twitter kako bi komunicirao s građanima i zaustavljao širenje krivih informacija i potencijalne panike, piše Novi list.

Facebook komentari

hr Mon Jan 30 2017 09:01:29 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59240d65b9e03ec2178b45da/80
Foto: Screenshot / YouTube

Protiv Todorića izdan Europski uhidbeni nalog

Županijsko državno odvjetništvo je u ponedjeljak izdalo europski uhidbeni nalog (EUN) za Ivicu Todorića protiv kojega je određen istražni zatvor i pokrenuta istraga, a nedostupan je hrvatskom pravosuđu.

"Županijsko državno odvjetništvo u okviru poduzimanja radnji iz svoje nadležnosti, sukladno Zakonu o prvosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, izdalo europski uhidbeni nalog protiv prvookrivljenog hrvatskog državljanina, izvijestila je u ponedjeljak glasnogovornica Državnog odvjetništva Martina Mihordin", navodeći da se daljnje radnje provode sukladno zakonskim odredbama.

Istraga protiv Ivice Todorića, njegovih sinova Ivana i Ante, i 12-oro Agrokorovih menadžera te revizora pokrenuta je zbog nezakonitog pribavljanja milijardu i 142 milijuna kuna pokrenulo istragu.

Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo raspisalo je u subotu tjeralicu za Todorićem, koji je u nedjelju putem bloga poručio kako će se vratiti u Hrvatsku čim prikupi relevantne dokaze kako bi se "suprotstavio zajedničkom zločinačkom pothvatu dijela političkih elita i njihovih pomoćnika".

Izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda u ponedjeljak je potvrdilo odluku suca istrage koji je prošlog tjedna odbio zahtjev Državnog odvjetništva da se odredi istražni zatvor za 14 osumnjičenih u slučaju Agrokor. Sudac Zoran Luburić u srijedu je odredio istražni zatvor jedino Ivici Todoriću, dok je ostalim osumnjičenima omogućio da se brane sa slobode.

Najavljena žalba Todorićevih odvjetnika na odluku o istražnom zatvoru u ponedjeljak još nije stigla na zagrebački Županijski sud, no o njoj se, kako se doznaje, ni neće odlučivati dok Todorić ne bude u Hrvatskoj. 

Facebook komentari

hr Mon Oct 23 2017 20:06:38 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5921d98cb9e03e88158b45d7/80
Foto: Facebook

Splitski gradonačelnik podupro ugostitelje koji će ukloniti objekte na Žnjanu

Splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara podupro je u ponedjeljak ugostitelje koji su odlučili ukloniti objekte sa žnjanskog platoa na temelju rješenja o uklanjanju nelegalnih objekata koje su dobili od Ministarstva prostornog uređenja i njegove inspekcije.

"Ako se redom nalaže da tamošnje nelegalne građevine moraju biti uklonjene, to se i događa. Ne bježim od odgovornosti koju imam, ali podsjećam da je rješenje o uklanjanju izdano puno prije nego što sam postao kandidat za gradonačelnika i puno prije nego što sam to i postao. Rješenje nije izdala Gradska uprava ni županija, izdala ga je Građevinska inspekcija. Kao legalist, ne mogu ništa drugo nego to podržati. Što se tiče toga što će biti kasnije, danas će se objaviti anketni upitnik namijenjen građanima, kojima se daje prigoda da sami počnu uređivati žnjanski plato. Anketnim upitnikom bi se trebala prikupiti mišljenja građana i to će, zajedno sa studijom Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, poslužiti kao podloga, prvo za privremeno, a potom i konačno rješenje cijelog platoa – od područja Zente do Duilova, odnosno za donošenje novoga prostorno-planskog uređenja toga za Split prevažnog prostora", istaknuo je u priopćenju Krstulović Opara.

Budući da se zbog procedure i natječaja ne može donijeti planska dokumentacija u nekoliko mjeseci, radne skupine Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva, Splitsko-dalmatinske županije i Grada Splita uspostavit će 2018. godine privremeni režim, a u skladu s njim i zakonskim odredbama bit će postavljeni točno utvrđeni moduli, tipizirane površine od 12 metara četvornih, onoliko njih koliko ih na temelju plana upravljanja žnjanskim platoom i natječajem koncesionarima bude postavljeno za sljedeću godinu. 

Kako je najavio Krstulović Opara, konačno rješenje, na osnovi plana koji će donijeti Gradsko vijeće, može se očekivati u svibnju 2019., do kad bi se trebale ispuniti sve obaveze za donošenje planske dokumentacije bez koje se ne može uređivati taj obalni pojas.

"Više je nego jasno kako su objekti na platou postavljeni na temelju odobrenja za 2016. Prethodne vlasti nisu izdavale nikakva odobrenja za 2017. Mjerodavno ministarstvo i Građevinska inspekcija su u svojim nalazima zaključili da je riječ o nelegalnim objektima koji trebaju biti uklonjeni. To znači da se ovih dana u prostor dovode red i zakonitost. Novo, privremeno stanje će se uspostaviti do sljedećeg ljeta. To rješenje će biti sukladno planu upravljanja, a izdat će ga Vijeće za koncesijska odobrenja", navodi Krstulović Opara te dodaje da gradonačelnik ne odlučuje o tome hoće li to rješenje biti istovjetno današnjem i hoće li objekti biti na istome mjestu. O tome i broju objekata odlučivat će se na osnovi natječaja i plana gospodarenja žnjanskim platoom koji će donijeti Vijeće za koncesijska odobrenja, koje je osnovalo Gradsko vijeće.

Na temelju zakona moći će se koristiti i modulima koji će uskoro biti predstavljeni javnosti, za koje će se svi moći natjecati i koristiti se njim kao objektima na plaži bilo kojeg tipa – kao mjesto za iznajmljivanje rekvizita, brodica, prodaju sladoleda. Žnjanska plaža, drži splitski gradonačelnik, treba biti poput plaže u Nici ili Copacabane.

Splitski gradonačelnik opovrgnuo je da su mu ugledni investitori poslali pismo u kojem traže razgovor u vezi s gradnjom marine na Žnjanu.

Facebook komentari

hr Mon Oct 23 2017 20:05:47 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fde2bbb47398ab4d8b45ab/80

Maleni Niko boluje od mišićne atrofije, njegov djed ogorčen: 'Već sam izgubio kćer, sad mi je bolestan i unuk, a država ne poduzima ništa!'

Još pamtimo slučaj malene Tee Matijević čija bolest je potresla hrvatsku javnost. Naime, malena Tea je bolovala ili boluje od spinalne mišićne atrofije, a sada sličnu dramu proživljava i maleni Niko iz Splita

Još pamtimo slučaj malene Tee Matijević čija bolest je potresla hrvatsku javnost. Naime, malena Tea boluje od spinalne mišićne atrofije, a njezina obitelj u posljednji je trenutak od Ministarstva dobila odobrenje za lijekom. 

Istu životnu dramu ovih dana proživljava obitelj Žaja.

Dvomjesečni Niko, naime, također boluje od spinalne emišićne atrofije i trenutačno je na liječenju u KBC Split.

Maleni Niko, koji je star tek dva mjeseca, ima dijagnozu spinalne mišićne atrofije tipa 1, bolesti zbog koje dolazi do mutacije gena i u konačnici do potpunog propadanja mišića. Trenutno je najmlađi pacijent u Hrvatskoj s tom dijagnozom, no lijek za ovakvo stanje izuzetno je skup. U telefonskom razgovoru dječakov djed Ivo Jagodić otkrio nam je kako bi cijena jednokratnog liječenja ove bolesti koštala pravo bogatstvo, piše RTL.

"Liječenje se provodi u dvomjesečnom razdoblju. Jedan tretman upotpunjuju četiri injekcije. Prva se daje nulti dan, druga 11. dan, treća 28. dan, a četvrta 63. dan nakon prve injekcije", objasnio nam je djed postupak liječenja, no zatim nam i otkrio najprobomatičniju stvar. Jedna injekcija košta 108 tisuća eura, što znači da nam je za ovaj dvomjesečni tretman potrebno gotovo pola milijuna eura, a ni to ne znači da bi Niko u potpunosti bio izliječen", rekao je.

Spomenuti lijek nije na listi HZZO-a, a kako bi ga pacijenti kojima je potreban dobili, moraju predati zahtjev posebnom Povjerenstvu za lijekove, ali isto tako prije toga moraju imati sredstva za liječenje. Tek kad su osigurana sredstva, Povjerenstvo kreće u razmatranje zahtjeva. 

Kako tvrdi djed Ivo, Niko je iz bolnice nakon poroda izašao potpuno zdrav, no u međuvremenu je nešto pošlo po zlu. Kako kaže, on se smije i živahan je, no bolest napreduje velikom brzinom, Niku će uskoro biti potreban respirator i liječenje mu je potrebno čim prije. 

"Moj cilj nije moliti ljude za novac, već upozoriti na nepravilnosti u radu našeg zdravstvenog sustava. U bolnici mi govore da su uz mene, ali da su im ruke vezane, zvao sam ministra zdravstva Milana Kujundžića, on mi je samo rekao će dati sve od sebe da se slučaj riješi", ispričao je potreseni djed, koji je odbio dati broj žiro računa za uplate jer želi ispraviti neke stvari na višoj razini.  Nažalost, Ivi to nije jedina tragedija u životu, Naime, prije mnogo godina izgubio je kćer koja je umrla od tumora na mozgu.

"Sjećam se da smo i tada pisali HZZO-u, no ništa se nije dogodilo, država nam nije ni tada omogućila lijek. I zato sam ogorčen i ne mogu shvatiti zašto ja i svi građani plaćamo zdravstveno osiguranje, a nemamo nikakve koristi od toga. Kada se dogode ovakve strašne stvari, ostajemo usamljeni i nitko nam ne želi pomoći", smatra djed koji želi spasiti svog unuka i ne proživjeti još jednu veliku obiteljsku tragediju.

S istom bolešću hrvatska je javnost bila upoznata kroz slučaj malene Tee, koja je prije Nike također bila najmlađa pacijentica s istom dijagnozom. Kako takvi pacijenti imaju prednost, Tei je Ministarstvo zdravstva u konačnici odobrilo lijek, no s Nikom još uvijek nema pomaka, piše RTL.

Facebook komentari

hr Mon Oct 23 2017 17:28:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d3b609b4739842d08b4576/80
Foto: Screenshot / YouTube

Bageri sutra stižu na Žnjan, a ugostitelji već počeli rastavljati objekte

Sutra na Žnjanski plato stižu bageri Ministarstva graditeljstva, no čini se da nekog većeg posla zapravo neće imati. Ugostitelji sa Žnjana danas su počeli rastavljati objekte.

"Svi idemo. Nas preko 30. Gotovo je. Sve je kazano", rekao je jedan od koncesionara Indexu.

"Neće trebati ništa rušiti. Sve ćemo razmontirati. Došli smo kao gospoda, odlazimo kao gospoda", kaže njegov kolega.

Cijelu ovu godinu ugostitelji sa Žnjana radili su bez ugovora s Gradom. Bivši gradonačelnik Ivo Baldasar nije im htio produžiti koncesije jer je Građevinska inspekcija naložila uklanjanje bespravnih objekata.

Dozvole su ugostitelji dobijali za module od 12 kvadrata, no građevine su neki digli čak i na nekoliko etaža.

Pravni manevar nije uspio

Novi splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara bio je spreman da situaciju na Žnjanu raščisti što je prije moguće. Prije mjesec dana poslao je opomene ugostiteljima za dugove koji su dosegli milijun kuna, a s ministrom graditeljstva Štromarom dogovoren je akcijski plan za rušenje.

Ugostitelji su prošlog tjedna povukli posljednji pravni manevar. Tužili su državu radi vlasništva na pomorskom dobru i podnijeli zahtjeve za legalizaciju izgrađenih objekata. Mislilo se kako će Ministarstvo graditeljstva odustati od najavljenog rušenja, no od toga nije bilo ništa.

U Gradu Splitu su odlučili odbiti zahtjeve za legalizaciju budući da se radi o pomorskom dobru. Najavljene su i opcije podnošenja kaznenih prijava ukoliko počne rušenje te tužba prema Gradu na ime utrošenih sredstava za infastrukturu koja nije postojala na Žnjanu, nego su je ugostitelji sami financirali. 

Cijeli članak pročitajte ovdje.

Facebook komentari

hr Mon Oct 23 2017 16:45:58 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .