Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/588d05681eea8f813a8b458e/80
Foto: HGSS

Ovo su HGSS-ovci koji su humorom osvojili društvene mreže

Hrvatska gorska služba spašavanja na društvenim je mrežama svojim crnohumornim objavama postala pravi hit. Evo tko su ljudi koji na šaljiv način upozoravaju o različitim opasnostima kako turiste, tako i Hrvate.

Nije da je HGSS-u ikad zafalilo simpatija iz redova hrvatskih građana, no lucidni tvitovi na temu turista u japankama, neopreznih lovaca na pokemone ili pak političara koji stječu popularnost na račun HGSS-ovog truda osvojili su već odavno srca konzumenata društvenih mreža, medija, a posljedično i šire javnosti. Rezultati su višetruko korisni – u zamjenu za ogroman broj lajkova, HGSS je postao prva hrvatska interventna služba koja je ostvarila direktni kontakt s građanima, povećavajući njihovu svijest o potrebi sigurnog kretanja u prirodi i ponašanju u kritičnim situacijama. Njihov trud nije prošao nezamijećeno ni u stručnim krugovima, pa je tako HGSS ove godine kao prvi kolektiv ikad nominiran za nagradu Hrvatskog komunikatora godine u izboru Hrvatske udruge za odnose s javnošću.

Ovaj neobični hrvatski twitterski fenomen i zasigurno jedinstveni primjer PR-a među gorskim službama spašavanja diljem svijeta, nije se naravno dogodio sam od sebe. Iako se autor zabavnih tvitova nikad nije htio predstavljati imenom i prezimenom, Novi list otkrio je da se iza popularnih internetskih dosjetki krije dugogodišnji HGSS-ovac Christian Nikolić, informatičar i vodič potražnih pasa koji danas cijelu ovu PR priču opisuje kao pažljivo osmišljeni eksperiment.

- Komunikacija putem društvenih mreža mi je zanimljiva još od kraja devedesetih godina, no prije otprilike šest, sedam godina, kada sam još radio u reklamnoj agenciji 'Bruketa i Žinić', počeo sam malo više istraživati njihov javni doseg. Paralelno s time želio sam pronaći najbolji način da HGSS poboljša komunikaciju s građanima. Tada se internetska stranica HGSS-a rijetko posjećivala i na nju su dolazili samo novinari u sezoni kiselih krastavaca. Puno ljudi nije pojma imalo da stranica uopće postoji, iako se i tada na njoj moglo naći cijeli niz korisnih savjeta - objasnio je Nikolić koji je smatrao da se to može popraviti većim angažmanom na društvenim mrežama.

Nakon što je dobio dozvolu službe, krenuo je s eksperimentiranjem. Isprva se kaže, sve odvijalo polako, no pravu moć ove vrste direktne komunikacije s građanima pokazali su događaji tijekom žestoke zime 2012. godine kad je snijeg zatrpao veći dio Hrvatske. - Mediji su tih tjedana počeli intenzivno pratiti naš račun na Twitteru i s njega prenositi informacije. Ubrzo se pokazalo da nam je to najlakši način komunikacije s javnošću. To nam je bilo izuzetno važno zbog brzine širenja korisnih informacija. Primjerice, za vrijeme te zime 2012. godine dogodilo se par slučajeva 'lažnih uzbuna' – zvali bi da je netko zapeo u snijegu, došla bi ralica i mi, a onda bi ispalo da netko samo želi da mu se prije pročisti put. Tada smo počeli intenzivno tvitati informacije i moliti ljude da to ne rade, jer takvi pozivi ugrožavaju život - prisjetio se Nikolić.

Logika iza cijele ove komunikacijske priče možda se i može činiti naoko jednostavna, no Nikolić je ubrzo shvatio da za uspješan prodor u javnost treba dobro poznavati informacijsku prirodu društvenih mreža. Twitter je odabrao zbog kratkog i jezgrovitog koncepta. Na Twitteru se, kaže, mora koncentrirati na 140 znakova i ciljano birati svaku riječ. Crni humor, jedna od taktika kojom se HGSS-ovci i inače bore protiv strahota kojih se nagledaju na akcijama, odradio je zadatak privlačenja pažnje na objave koje u suhoparnom obliku možda nikad ne bi imale isti efekt.

- Bio je to i način da razbijemo famu koja se podignula oko HGSS-a. Ljudi nisu bili sasvim sigurni ni kako da dođu do nas, i imali su razne predodžbe, gotovo kao da smo neka mitska bića. Lijepo je čuti da nas netko zove herojima, no na terenu je to dvostruki mač. Kad ideš u akciju, ljudi ugledaju nas, 'crvene mundire', i misle da je to sad to. A spašavanje je uvijek jako kompleksno do samog kraja - kazao je Nikolić.

Uz njega se za objave na Twitteru, Facebooku i Youtubeu danas brine i Jadran Kapović, a njihova mala PR služba dio je HGSS-ove Komisije za informiranje i analitiku koju trenutno vodi Branimir Vučković. Prošle godine iz njihove je radionice proizašla i cijela kampanja "Dear tourist" u javnosti prepoznatljiva po duhovitim tekstovima kojima se HGSS na engleskom obraća turistima i moli ih da se suzdrže od plivanja noću do najbližeg otoka ili odlaska u planinu bez vode kako "ne bi postali dio prirodne selekcije". Da ne bi sve ostalo na upozorenjima, u tekstovima se i ciljano obavještavalo da je spašavanje besplatno, kako bi se izbjegle situacije u kojima se turisti libe pozvati pomoć iz straha da će za to morati izdvojiti poveću cifru.

Intenzivna komunikacija s građanima u formi vijesti o akcijama i onoga što Nikolić zove prevencijskih obavijesti brzo je dala dobre rezultate. - Prvo što sam primjetio je da su nas novinari počeli intenzivnije pratiti i koristiti naše informacije. No ono što je također bilo značajno je da su se i sami građani počeli javljati, komentirati, davati neke prijedloge. Bilo je par dojava o akcijama preko društvenih mreža ali smo zamolili ljude da to ne rade jer je puno efikasnije nazvati 112. Dobili smo i puno savjeta, primjerice nedavno se javila osoba koja je stručnjak za dronove i dala nam par korisnih opaski - pojašnjava Nikolić.

Primjer prisutnosti HGSS-a na hrvatskom internetskom prostoru nije, međutim, tek poučna hrvatska priča. U novo medijsko doba u kojem društvene mreže sve više diktiraju protok informacija, spremnost javnih službi da se njima koriste doslovno može spašavati živote. Dobar primjer za to su razne katastrofične situacije poput velikih potresa ili terorističkih napada kada se građani uvelike služe Facebookom kako bi javili bližnjima da su dobro ili pak Twitterom da ponude smještaj ljudima u nevolji. U ogromnoj količini informacija koje u takvim prilikama kolaju internetom, pravodobna obavijest neke interventne službe uvijek zlata vrijedi.

Christian Nikolić nimalo ne sumnja da je to budućnost kvalitetnije komunikacije između institucija i građana. "Mnogi još uvijek ne razumiju da današnji mladi ljudi – populacija koja sve češće odlazi u brda i prirodu, uglavnom crpe informacije s društvenih mreža, služe se aplikacijama na mobitelu, stalno su na wifi-ju... Danas postoji mogućnost da službe direktno komuniciraju s ljudima na terenu i smatram da to treba iskoristiti. U ekstremnim situacijama ima puno trolova koji putem društvenih mreža šire paniku i mnogi su – primjerice terorističke organizacije – toga itekako svjesni", upozorio je Nikolić navodeći kao pozitivan primjer berlinski MUP koji već odavno koristi Twitter kako bi komunicirao s građanima i zaustavljao širenje krivih informacija i potencijalne panike, piše Novi list.

Facebook komentari

hr Mon Jan 30 2017 09:01:29 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5877fb4e1eea8f46eb8b45ec/80
Foto: Zastita.info

Makarski policajci podnijeli žalbu na svog šefa: "Viče na nas i govori nam da smo budale i idioti"

Petnaest makarskih policajaca požalilo se na uvjete rada i svoga šefa

Makarski policajci poslali su dopis Uredu za unutarnju kontrolu MUP-a. Petnaest se policajaca žali na mobbing pomoćnika makarskog načelnika i kršenja kolektivnog ugovora na njihovu štetu. Pišu i o vrijeđanju. - piše Dnevnik.hr

- Prilikom otprema službe se na nas viče, galami, i vrijeđa pogrdnim riječima poput: budale, kreteni, idioti. Sve je to popraćeno jakom galamom i vikom. - ispričao je Eugen Ujevićdopredsjednik Nacionalnog sindikata policije.

Petnaest makarskih policajaca požalilo se na uvjete rada i svoga šefa. Na tri stranice detaljno su opisali probleme s kojima se susreću. Ti problemi uključuju, između ostalog, smjene od 12 sati na koje se tri dana zaredom dolazi, te nemogućnost korištenja slobodnog dana nakon noćne smjene.

S optužbama je upoznato i Ministarstvo unutarnjih poslova.

Iz Sindikata policije Hrvatske kažu da se kolektivni ugovor mora poštivati. Potvrde li se navodi o kršenju propisa o ophođenju policijskih službenika, iz Sindikata će tražiti da se takva praksa zabrani a, u slučaju ponavljanja, navedeni rukovoditelj sankcionira. Cijeli članak pogledajte ovdje.

Facebook komentari

hr Sun Jan 21 2018 20:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a64dad2b9e03e8c548b45cf/80
Foto: D.N.

Domaće banke daju 2,4 milijarde eura kredita za HAC, HC i ARZ

Pregovori s domaćim bankama oko dodatnog zaduženja, koje će prema nekim informacijama iznositi 2,4 milijarde eura, su u završnoj fazi

Nakon što je u studenom prošle godine izdala obveznicu od 1,275 milijardi eura  za refinanciranje duga u cestarskom sektoru, Vlada nastavlja financijsko restrukturiranje tog sektora zaduživanjem na domaćem tržištu. - piše Novi list

Pregovori  s domaćim bankama oko dodatnog zaduženja,  koje će prema nekim informacijama iznositi 2,4 milijarde eura, su u završnoj fazi i kako kažu sugovornici iz financijskih krugova mogu  se završiti  za nekoliko dana ili nekoliko tjedana.

Sada se pregovara o najosjetljivijim stvarima ročnosti i kamati, ali cilj je da se postojeći krediti koje je država podizala za gradnju cesta i autocesta zamijene s onima s povoljnijim kamatama i duljim rokom dospijeća.

Obveznica koja je izdana  krajem prošle godine na europskom tržištu imala je prinos manji od tri posto i dospijeva 2030. godine. Nedugo nakon toga država je i na domaćem tržištu izdala obveznicu za refinanciranje dugova proračuna u iznosu od 5,8 milijardi i prinos od 1,8 posto ali na šest godina.

Nitko u Vladi ne želi spekulirati kakve bi uvjete s obzorom na ta dva izdanja trebalo imati novo zaduženje, jer će visina kamate ovisiti i o tome kolika će biti ročnost, ali ističu da dvije spomenute obveznice mogu biti okvirni putokaz za novo zaduženje. 

Ministarstvo financija vjerojatno će nastojati da se kredit podigne barem na deset godina, što bi onda moglo značiti nešto veću kamatu.  Novo zaduženje i povoljnija ročnost i kamata ne bi trebali biti upitni jer banke imaju viška novca, likvidnost u bankarskom sektoru veća je od 27 milijardi kuna.

Bolji rejting

Ovaj put postoji mogućnost da država ne izda obveznicu nego da se zaduženje realizira kao kredit uz državno jamstvo, ili čak kroz nekoliko kredita, pa ako njihov ukupan iznos doista bude 2,4 milijarde eura, to će značiti da je u samo nekoliko mjeseci, uključujući i euroobveznicu, financirano oko 70 posto ukupnog duga cestarskog sektora.  

Novi kredit cestraskom sektoru, ali i izdanje trezorskih zapisa, odnosno zamjena starog kratkoročnog duga od 900 milijuna kuna, pokazat će i jesu li banke u svoje uvijete već lani ukalkulirale procjenu da će se Hrvatskoj počekom ove godine popraviti kreditni rejting ili će se to tek osjetiti na novim uvjetima kreditiranja, nakon što je rejting poboljšanprije desetak dana.   

Naime, dug HAC-a, HC-a i Autoceste Rijeka – Zagreb je ukupno oko 5,2 milijarde eura, a  neće se refinancirati krediti koji su podignuti uz povoljne uvijete i kod međunarodnih financijskih institucija poput kredita kod Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj.

Manja kamata

Kad je u studenom stari dug cestarskog sektora bio zamijenjen novom obveznicom to je prema procjenama u Vladi značilo godišnju uštedu od najmanje 150 milijuna kuna na kamatama, pa će se očekuje i da novo refinanciranje  donese nekoliko stotina milijuna kuna manje kamate.

No, glavnica duga ostat će ista, jer se zasad ne vidi prostora da  je taj sektor počne plaćati.

Za Projekt restrukturiranja i modernizacije cestovnog sektora Hrvatska je dobila i zajam od 22 milijuna eura te jamstvo od 350 milijuna eura, ali kod izdanja prošlogodišnje obveznice to jamstvo nije koristila.

Uvjet je bilo restrukturiranje sektora koje je značilo povećanje cijena cestarine,  odnosno više cijene u vrijeme turističke sezone, te smanjivanje broja zaposlenih u cestarskom sektoru za tisuću. Uz to morali bi se smanjiti i troškovi održavanja cesta i osmisliti novi način naplate cestarine.

Vlada se zasad drži plana, a iako dio analitičara smatra da promjene nisu dovoljno radikalne,  restrukturiranje cestarskog sektora jedna je od rijetkih reformi koju Vlada zasad provodi onako kako je sama zacrtala. - piše Novi list

Facebook komentari

hr Sun Jan 21 2018 19:24:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a64d942b9e03e30568b4568/80

Smart Split parking: Nastavljaju se radovi na postavljanju senzora za pametno ulično parkiranje

U sklopu projekta postavljaju se senzori koji se ukopavaju u površinu parkirnog mjesta te njihovi radio komunikacijski uređaji

Od ponedjeljka 22. siječnja, gradska tvrtka Split parking kao nositelj projekta za pametno ulično parkiranje, nastavlja s radovima na ugradnji inovativne senzorske tehnologije u sustav parkiranja i aktiviranja Smart Split parking aplikacije. U sklopu projekta postavljaju se senzori koji se ukopavaju u površinu parkirnog mjesta te njihovi radio komunikacijski uređaji.

U ovom tjednu radovi će se izvoditi na ovim lokacijama:

Ponedjeljak: 22. 01. - Gundulićeva ulica (zapadni dio), Zrinsko Frankopanska ulica (južni dio)

Utorak: 23. 01. - Zagrebačka ulica

Srijeda: 24. 01. - Držićeva ulica (parkiralište, 1/2)

Četvrtak: 25. 01. - Tolstojeva ulica (donji dio), Ulica kneza Višeslava (donji dio)

Petak: 26. 01. - Ulica kneza Višeslava (gornji dio)

Radovi će se uglavnom izvoditi u vremenu od 08:00 do 16:00 sati, uz moguće iznimke na pojedinim lokacijama gdje će izvođač nastojati prilagoditi termin izvođenja radova korisnicima parkirališnih mjesta i okolnim stanarima kako bi što manje osjetili utjecaj privremenog zatvaranja dijelova parkirališta. Radovi su planirani na način da sva veća parkirališta nikada ne budu u potpunosti blokirana, nego da se ista odrađuju u nekoliko dijelova, u različite dane.

O svim potencijalnim izmjenama termina radova, javnost će biti na vrijeme obaviještena. 

Facebook komentari

hr Sun Jan 21 2018 19:17:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a64cd62b9e03e68548b45cb/80
Foto: Facebook

Andro Opara Krstulović javio se iz bolnice: "Hvala svima na dobrim željama"

Na Facebook profilu objavio je selfie i zahvalio se svima na dobrim željama
Splitski gradonačelnik, Andro Krstulović Opara poslao poruku iz KBC-a Split gdje je sinoć završio zbog glavobolje i vrtoglavice.

Na Facebook profilu objavio je selfie i zahvalio se svima na dobrim željama. 

Evo sam se dočepa mobitela. Hvala svima na dobrim željama. Dobro sam, ali mi kažu da moram mirovat i slušat pa evo mirujem i slušam - napisao je gradonačelnik.  

Facebook komentari

hr Sun Jan 21 2018 18:27:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .