Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/588d05681eea8f813a8b458e/80
Foto: HGSS

Ovo su HGSS-ovci koji su humorom osvojili društvene mreže

Hrvatska gorska služba spašavanja na društvenim je mrežama svojim crnohumornim objavama postala pravi hit. Evo tko su ljudi koji na šaljiv način upozoravaju o različitim opasnostima kako turiste, tako i Hrvate.

Nije da je HGSS-u ikad zafalilo simpatija iz redova hrvatskih građana, no lucidni tvitovi na temu turista u japankama, neopreznih lovaca na pokemone ili pak političara koji stječu popularnost na račun HGSS-ovog truda osvojili su već odavno srca konzumenata društvenih mreža, medija, a posljedično i šire javnosti. Rezultati su višetruko korisni – u zamjenu za ogroman broj lajkova, HGSS je postao prva hrvatska interventna služba koja je ostvarila direktni kontakt s građanima, povećavajući njihovu svijest o potrebi sigurnog kretanja u prirodi i ponašanju u kritičnim situacijama. Njihov trud nije prošao nezamijećeno ni u stručnim krugovima, pa je tako HGSS ove godine kao prvi kolektiv ikad nominiran za nagradu Hrvatskog komunikatora godine u izboru Hrvatske udruge za odnose s javnošću.

Ovaj neobični hrvatski twitterski fenomen i zasigurno jedinstveni primjer PR-a među gorskim službama spašavanja diljem svijeta, nije se naravno dogodio sam od sebe. Iako se autor zabavnih tvitova nikad nije htio predstavljati imenom i prezimenom, Novi list otkrio je da se iza popularnih internetskih dosjetki krije dugogodišnji HGSS-ovac Christian Nikolić, informatičar i vodič potražnih pasa koji danas cijelu ovu PR priču opisuje kao pažljivo osmišljeni eksperiment.

- Komunikacija putem društvenih mreža mi je zanimljiva još od kraja devedesetih godina, no prije otprilike šest, sedam godina, kada sam još radio u reklamnoj agenciji 'Bruketa i Žinić', počeo sam malo više istraživati njihov javni doseg. Paralelno s time želio sam pronaći najbolji način da HGSS poboljša komunikaciju s građanima. Tada se internetska stranica HGSS-a rijetko posjećivala i na nju su dolazili samo novinari u sezoni kiselih krastavaca. Puno ljudi nije pojma imalo da stranica uopće postoji, iako se i tada na njoj moglo naći cijeli niz korisnih savjeta - objasnio je Nikolić koji je smatrao da se to može popraviti većim angažmanom na društvenim mrežama.

Nakon što je dobio dozvolu službe, krenuo je s eksperimentiranjem. Isprva se kaže, sve odvijalo polako, no pravu moć ove vrste direktne komunikacije s građanima pokazali su događaji tijekom žestoke zime 2012. godine kad je snijeg zatrpao veći dio Hrvatske. - Mediji su tih tjedana počeli intenzivno pratiti naš račun na Twitteru i s njega prenositi informacije. Ubrzo se pokazalo da nam je to najlakši način komunikacije s javnošću. To nam je bilo izuzetno važno zbog brzine širenja korisnih informacija. Primjerice, za vrijeme te zime 2012. godine dogodilo se par slučajeva 'lažnih uzbuna' – zvali bi da je netko zapeo u snijegu, došla bi ralica i mi, a onda bi ispalo da netko samo želi da mu se prije pročisti put. Tada smo počeli intenzivno tvitati informacije i moliti ljude da to ne rade, jer takvi pozivi ugrožavaju život - prisjetio se Nikolić.

Logika iza cijele ove komunikacijske priče možda se i može činiti naoko jednostavna, no Nikolić je ubrzo shvatio da za uspješan prodor u javnost treba dobro poznavati informacijsku prirodu društvenih mreža. Twitter je odabrao zbog kratkog i jezgrovitog koncepta. Na Twitteru se, kaže, mora koncentrirati na 140 znakova i ciljano birati svaku riječ. Crni humor, jedna od taktika kojom se HGSS-ovci i inače bore protiv strahota kojih se nagledaju na akcijama, odradio je zadatak privlačenja pažnje na objave koje u suhoparnom obliku možda nikad ne bi imale isti efekt.

- Bio je to i način da razbijemo famu koja se podignula oko HGSS-a. Ljudi nisu bili sasvim sigurni ni kako da dođu do nas, i imali su razne predodžbe, gotovo kao da smo neka mitska bića. Lijepo je čuti da nas netko zove herojima, no na terenu je to dvostruki mač. Kad ideš u akciju, ljudi ugledaju nas, 'crvene mundire', i misle da je to sad to. A spašavanje je uvijek jako kompleksno do samog kraja - kazao je Nikolić.

Uz njega se za objave na Twitteru, Facebooku i Youtubeu danas brine i Jadran Kapović, a njihova mala PR služba dio je HGSS-ove Komisije za informiranje i analitiku koju trenutno vodi Branimir Vučković. Prošle godine iz njihove je radionice proizašla i cijela kampanja "Dear tourist" u javnosti prepoznatljiva po duhovitim tekstovima kojima se HGSS na engleskom obraća turistima i moli ih da se suzdrže od plivanja noću do najbližeg otoka ili odlaska u planinu bez vode kako "ne bi postali dio prirodne selekcije". Da ne bi sve ostalo na upozorenjima, u tekstovima se i ciljano obavještavalo da je spašavanje besplatno, kako bi se izbjegle situacije u kojima se turisti libe pozvati pomoć iz straha da će za to morati izdvojiti poveću cifru.

Intenzivna komunikacija s građanima u formi vijesti o akcijama i onoga što Nikolić zove prevencijskih obavijesti brzo je dala dobre rezultate. - Prvo što sam primjetio je da su nas novinari počeli intenzivnije pratiti i koristiti naše informacije. No ono što je također bilo značajno je da su se i sami građani počeli javljati, komentirati, davati neke prijedloge. Bilo je par dojava o akcijama preko društvenih mreža ali smo zamolili ljude da to ne rade jer je puno efikasnije nazvati 112. Dobili smo i puno savjeta, primjerice nedavno se javila osoba koja je stručnjak za dronove i dala nam par korisnih opaski - pojašnjava Nikolić.

Primjer prisutnosti HGSS-a na hrvatskom internetskom prostoru nije, međutim, tek poučna hrvatska priča. U novo medijsko doba u kojem društvene mreže sve više diktiraju protok informacija, spremnost javnih službi da se njima koriste doslovno može spašavati živote. Dobar primjer za to su razne katastrofične situacije poput velikih potresa ili terorističkih napada kada se građani uvelike služe Facebookom kako bi javili bližnjima da su dobro ili pak Twitterom da ponude smještaj ljudima u nevolji. U ogromnoj količini informacija koje u takvim prilikama kolaju internetom, pravodobna obavijest neke interventne službe uvijek zlata vrijedi.

Christian Nikolić nimalo ne sumnja da je to budućnost kvalitetnije komunikacije između institucija i građana. "Mnogi još uvijek ne razumiju da današnji mladi ljudi – populacija koja sve češće odlazi u brda i prirodu, uglavnom crpe informacije s društvenih mreža, služe se aplikacijama na mobitelu, stalno su na wifi-ju... Danas postoji mogućnost da službe direktno komuniciraju s ljudima na terenu i smatram da to treba iskoristiti. U ekstremnim situacijama ima puno trolova koji putem društvenih mreža šire paniku i mnogi su – primjerice terorističke organizacije – toga itekako svjesni", upozorio je Nikolić navodeći kao pozitivan primjer berlinski MUP koji već odavno koristi Twitter kako bi komunicirao s građanima i zaustavljao širenje krivih informacija i potencijalne panike, piše Novi list.

Facebook komentari

hr Mon Jan 30 2017 09:01:29 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d529d5b47398fcd18b457b/80
Foto: Ilustracija

"Kako, zašto, radi čega?": Frane Lučić nakon 10 godina prvi put na mjestu stradavanja

Kornatska tragedija dogodila se 30. kolovoza 2007. godine kada je skupina vatrogasaca postala žrtvom požara na otoku Velikom Kornatu. Od ukupno 13 vatrogasaca u skupini zahvaćenoj požarom, 12 ih je poginulo na licu mjesta ili preminulo u bolnicama, a jedini je preživio Frane Lučić

Na otoku Kornatu obavit će se druga djelomična rekonstrukcija tragedije u kojoj je prije 10 godina stradalo 12 vatrogasaca. Ponovno se utvrđuje put kojim su vatrogasci prošli od iskrcavanja iz helikoptera do mjesta stradanja.

Očekuje se da će danas biti riješene mnoge nedoumice vezane za njihovo kretanje. Naime, prvi put nakon tragedije na Kornat je došao i Frane Lučić, jedini preživjeli vatrogasac, piše N1.

U rekonstrukciji sudjeluje 50-ak ljudi: posade helikoptera koji su vatrogasce dovezli i koji su ih spašavali, GSS-ovci, policajci koji su proveli očevid. Sud je angažirao i 13 ljudi koji će proći istim putem s istom opremom kao vatrogasci kobnog 30. kolovoza 2007. godine.

Rekonstrukciju prati i Joško Klarić, otac stradalog vatrogasca Dina Klarića i čovjek koji je i sam kao vatrogasac gasio požar na Kornatu.

Ivica Strikoman, otac poginulog Hrvoja Strikomana kazao je da nema velikih očekivanja od nove rekonstrukcije. 

- Ne očekujem bog zna kakva rješenja. Rekonstrukcija ima smisla za novog suca koji se upoznaje sa slučajem. Za nas to nije ništa posebno - kazao je novinarima.

Na pitanje koje odgovore bi želio dobiti, odgovorio je: "Kako, zašto, radi čega, zašto nisu dobili pomoć na vrijeme, zašto je netko zabranio poziv za policiju i hitnu pomoć..."

Facebook komentari

hr Fri Mar 24 2017 15:24:09 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d50ecdb4739847d18b459c/80
Foto: nu.com.hr

Ostvarena suradnja između portala Dalmacija News i NU.com.hr

Jako su nam bitne vijesti s područja Imotskog i krajine s toga je ova suradnja i realizirana - kazao je direktor Dalmacija News

Danas 24.03.2017. godine ostvarena je poslovna suradnja između vodećeg portala u Dalmaciji  i Imotskog digitalnog dnevnika „NU“ na adresi www.nu.com.hr

- Jako su nam bitne vijesti s područja Imotskog i krajine s toga je ova suradnja i realizirana. - kazao je Branimir Jonjić , direktor portala Dalmacija News.

- Cilj nam je bio napraviti suradnju s vodećim portalom u Dalmaciji, portal NU.com.hr djeluje od rujna prošle godine na području Imotskog i krajine, te nam je jako bitna bila suradnja s Dalmacija News. Na području grada Imotskog i okolice potreban je medij koji će svakodnevno izvještavati o bitnim životnim, kulturnim, sportskim događanjima. - kazao je Ante Dogan glavni urednik portala NU.com.hr

Facebook komentari

hr Fri Mar 24 2017 13:19:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d50c09b47398f9cf8b45f5/80
Foto: Facebook

Split: Potpisana 43 ugovora za razvojne projekte na otocima u iznosu od 19 milijuna kuna

Svečanom potpisivanju ugovora za ovogodišnje sufinanciranje projekata na otocima nazočio je i župan splitsko-dalmatinski Zlatko Ževrnja

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije  ove će godine sa 19 milijuna kuna sufinancirati 43 razvojna projekta na otocima u svim jadranskim županijama i poluotoku Pelješac, a potpisivanju i podjeli ugovora za realizaciju tih projekata u petak je u Splitu nazočila i ministrica Gabrijela Žalac.

- Ovim ugovorima dajemo financijsku potporu onim projektima koji su važni za opstanak pučanstva na otocima, a to su komunalna i društvena infrastruktura, odnosno obnova objekata koji su zapušteni kao što su škole, dječji vrtići. - rekla je ministrica Žalac.

Objasnila je kako ti projekti mogu poslužiti kao priprema za planiranje otočnih projekata koje bi se kandidiralo za korištenje sredstava iz fondova EU-a.

Ministarstvo regionalnog razvoja i  fondova Europske unije godišnje izdvaja više od 130 milijuna kuna za razvoj otoka, istaknula je ministrica Žalac.

Po njeznim riječima, u tijeku su završne aktivnosti na utemeljenju Uprave za otoke.

- Uredba za utemeljenje Uprave za otoke trenutačno je na razmatranju u nekoliko ministarstava, a bit će usvojena na sjednici Vlade za tjedan ili dva, nakon što se očituje Ministarstvo uprave. - najavila je  je ministrica Žalac.

Istaknula je da je u pripremi i novi zakon o otocima kojim će se omogućiti sustavan pristup razvoju otoka.

- Jučer je radna skupina za otoke u našem Ministarstvu radila na prijedlogu zakona o otocima. Do 1. siječnja 2018. godine imat ćemo zakonsku regulativu koja se odnosi ne samo na otoke nego i na regionalni razvoj i potpomognuta područja. - rekla je ministrica regionalnog razvoja i  fondova EU Gabrijela Žalac.

Svečanom potpisivanju ugovora za ovogodišnje sufinanciranje projekata na otocima nazočio je i župan splitsko-dalmatinski Zlatko Ževrnja. Istaknuo je da otoci mogu dati veliki doprinos razvoju gospodarstva u Hrvatskoj kroz proizvodnju tradicionalnih i autohtonih proizvoda te smatra da će to potaknuti i sredstva predviđena danas potpisanim ugovorima.

Facebook komentari

hr Fri Mar 24 2017 13:07:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58482e871eea8f172f8b4575/80
Foto: Facebook Milan Kujundžić

Kujundžić: Izjava o svećenicima i liječnicima izvađena iz konteksta

Pojasnio je kako to ponekad može pomoći teškim bolesnicima, koji su hospitalizirani tri i više puta i prošli su kroz ruke 20-ak liječnika, a kojima medicina više ne može pomoći

Ministar zdravstva Milan Kujundžić izjavio je u petak kako su njegove riječi da "jedan svećenik vrijedi više od 20 liječnika", izrečene na tribini u dominikanskom samostanu u Zagrebu, izvađene iz konteksta jer one nikako ne znače da bi svećenici mogli zamijeniti liječnike, već da svećenici mogu biti od pomoći u fazi bolesti kada medicina više ne može pomoći.

- To je bila tribina na kojoj je tema bila vjera i politika i naravno da tamo nismo govorili o kemoterapiji i prevenciji, već o vjeri i politici. Među ostalim, tema je bila i ima li svećenicima mjesta u bolnici i u tom sam kontekstu rekao - nekad - kaže Kujundžić.

Pojasnio je kako to ponekad može pomoći teškim bolesnicima, koji su hospitalizirani tri i više puta i prošli su kroz ruke 20-ak liječnika, a kojima medicina više ne može pomoći.

- Niti sam ja svećenik niti psihijatar da mogu govoriti o tome, ali tu je prostor, koji sam vidio kao iskusni kliničar, da riječi utjehe i vjere za one koji vjeruju znače olakšanje u trpljenju bolesti i olakšanje za obitelj. To nikako nije usporedba da svećenici mogu zamijeniti liječnike nego da postoje faze bolesti gdje, na žalost, medicina ne može napraviti ništa, a tople riječi, psihološka potpora i potpora vjere pomažu određenoj skupini bolesnika. - rekao je Kujundžić.

Upitan hoće li mu liječnici zamjeriti na izrečenome na tribini, odgovorio je kako neće oni koji znaju što je time htio reći te da je to izvađeno iz konteksta. "Oni koji se hoće malo baviti politikantstvom i igrati se mogu koju god misao i riječ izokrenuti", poručio je ministar.

Kujundžića je zbog te izjave u petak napala Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL), posprdno komentirajući da je duhovno zdravlje stavio u fokus jer na taj način misli smanjiti troškove u zdravstvenom sustavu, koji iznose oko 8 milijardi kuna.

- Kako do sada Ministarstvo zdravstva nije donijelo niti jednu mjeru koja bi poboljšala status i uvjete rada liječnika, a time i održivog javnog zdravstvenog sustava za građane, pitamo Vas hoćete li angažirati 215 svećenika u zdravstvenom sustavu kako biste nadoknadili nedostatak od 4300 liječnika. -stoji u HUBOL-ovoj reakciji na Kujundžićevu izjavu.

Žalosna je činjenica da je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, povlačeći oštre poteze i uvodeći strože kontrole uvoznog mesa, napravio više za javno zdravstvo Hrvata nego ministar zdravstva, poručuje HUBOL koji pritom ne poziva Kujundžića da se ispriča, nego da počne raditi.

Facebook komentari

hr Fri Mar 24 2017 12:32:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .