Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/588d05681eea8f813a8b458e/80
Foto: HGSS

Ovo su HGSS-ovci koji su humorom osvojili društvene mreže

Hrvatska gorska služba spašavanja na društvenim je mrežama svojim crnohumornim objavama postala pravi hit. Evo tko su ljudi koji na šaljiv način upozoravaju o različitim opasnostima kako turiste, tako i Hrvate.

Nije da je HGSS-u ikad zafalilo simpatija iz redova hrvatskih građana, no lucidni tvitovi na temu turista u japankama, neopreznih lovaca na pokemone ili pak političara koji stječu popularnost na račun HGSS-ovog truda osvojili su već odavno srca konzumenata društvenih mreža, medija, a posljedično i šire javnosti. Rezultati su višetruko korisni – u zamjenu za ogroman broj lajkova, HGSS je postao prva hrvatska interventna služba koja je ostvarila direktni kontakt s građanima, povećavajući njihovu svijest o potrebi sigurnog kretanja u prirodi i ponašanju u kritičnim situacijama. Njihov trud nije prošao nezamijećeno ni u stručnim krugovima, pa je tako HGSS ove godine kao prvi kolektiv ikad nominiran za nagradu Hrvatskog komunikatora godine u izboru Hrvatske udruge za odnose s javnošću.

Ovaj neobični hrvatski twitterski fenomen i zasigurno jedinstveni primjer PR-a među gorskim službama spašavanja diljem svijeta, nije se naravno dogodio sam od sebe. Iako se autor zabavnih tvitova nikad nije htio predstavljati imenom i prezimenom, Novi list otkrio je da se iza popularnih internetskih dosjetki krije dugogodišnji HGSS-ovac Christian Nikolić, informatičar i vodič potražnih pasa koji danas cijelu ovu PR priču opisuje kao pažljivo osmišljeni eksperiment.

- Komunikacija putem društvenih mreža mi je zanimljiva još od kraja devedesetih godina, no prije otprilike šest, sedam godina, kada sam još radio u reklamnoj agenciji 'Bruketa i Žinić', počeo sam malo više istraživati njihov javni doseg. Paralelno s time želio sam pronaći najbolji način da HGSS poboljša komunikaciju s građanima. Tada se internetska stranica HGSS-a rijetko posjećivala i na nju su dolazili samo novinari u sezoni kiselih krastavaca. Puno ljudi nije pojma imalo da stranica uopće postoji, iako se i tada na njoj moglo naći cijeli niz korisnih savjeta - objasnio je Nikolić koji je smatrao da se to može popraviti većim angažmanom na društvenim mrežama.

Nakon što je dobio dozvolu službe, krenuo je s eksperimentiranjem. Isprva se kaže, sve odvijalo polako, no pravu moć ove vrste direktne komunikacije s građanima pokazali su događaji tijekom žestoke zime 2012. godine kad je snijeg zatrpao veći dio Hrvatske. - Mediji su tih tjedana počeli intenzivno pratiti naš račun na Twitteru i s njega prenositi informacije. Ubrzo se pokazalo da nam je to najlakši način komunikacije s javnošću. To nam je bilo izuzetno važno zbog brzine širenja korisnih informacija. Primjerice, za vrijeme te zime 2012. godine dogodilo se par slučajeva 'lažnih uzbuna' – zvali bi da je netko zapeo u snijegu, došla bi ralica i mi, a onda bi ispalo da netko samo želi da mu se prije pročisti put. Tada smo počeli intenzivno tvitati informacije i moliti ljude da to ne rade, jer takvi pozivi ugrožavaju život - prisjetio se Nikolić.

Logika iza cijele ove komunikacijske priče možda se i može činiti naoko jednostavna, no Nikolić je ubrzo shvatio da za uspješan prodor u javnost treba dobro poznavati informacijsku prirodu društvenih mreža. Twitter je odabrao zbog kratkog i jezgrovitog koncepta. Na Twitteru se, kaže, mora koncentrirati na 140 znakova i ciljano birati svaku riječ. Crni humor, jedna od taktika kojom se HGSS-ovci i inače bore protiv strahota kojih se nagledaju na akcijama, odradio je zadatak privlačenja pažnje na objave koje u suhoparnom obliku možda nikad ne bi imale isti efekt.

- Bio je to i način da razbijemo famu koja se podignula oko HGSS-a. Ljudi nisu bili sasvim sigurni ni kako da dođu do nas, i imali su razne predodžbe, gotovo kao da smo neka mitska bića. Lijepo je čuti da nas netko zove herojima, no na terenu je to dvostruki mač. Kad ideš u akciju, ljudi ugledaju nas, 'crvene mundire', i misle da je to sad to. A spašavanje je uvijek jako kompleksno do samog kraja - kazao je Nikolić.

Uz njega se za objave na Twitteru, Facebooku i Youtubeu danas brine i Jadran Kapović, a njihova mala PR služba dio je HGSS-ove Komisije za informiranje i analitiku koju trenutno vodi Branimir Vučković. Prošle godine iz njihove je radionice proizašla i cijela kampanja "Dear tourist" u javnosti prepoznatljiva po duhovitim tekstovima kojima se HGSS na engleskom obraća turistima i moli ih da se suzdrže od plivanja noću do najbližeg otoka ili odlaska u planinu bez vode kako "ne bi postali dio prirodne selekcije". Da ne bi sve ostalo na upozorenjima, u tekstovima se i ciljano obavještavalo da je spašavanje besplatno, kako bi se izbjegle situacije u kojima se turisti libe pozvati pomoć iz straha da će za to morati izdvojiti poveću cifru.

Intenzivna komunikacija s građanima u formi vijesti o akcijama i onoga što Nikolić zove prevencijskih obavijesti brzo je dala dobre rezultate. - Prvo što sam primjetio je da su nas novinari počeli intenzivnije pratiti i koristiti naše informacije. No ono što je također bilo značajno je da su se i sami građani počeli javljati, komentirati, davati neke prijedloge. Bilo je par dojava o akcijama preko društvenih mreža ali smo zamolili ljude da to ne rade jer je puno efikasnije nazvati 112. Dobili smo i puno savjeta, primjerice nedavno se javila osoba koja je stručnjak za dronove i dala nam par korisnih opaski - pojašnjava Nikolić.

Primjer prisutnosti HGSS-a na hrvatskom internetskom prostoru nije, međutim, tek poučna hrvatska priča. U novo medijsko doba u kojem društvene mreže sve više diktiraju protok informacija, spremnost javnih službi da se njima koriste doslovno može spašavati živote. Dobar primjer za to su razne katastrofične situacije poput velikih potresa ili terorističkih napada kada se građani uvelike služe Facebookom kako bi javili bližnjima da su dobro ili pak Twitterom da ponude smještaj ljudima u nevolji. U ogromnoj količini informacija koje u takvim prilikama kolaju internetom, pravodobna obavijest neke interventne službe uvijek zlata vrijedi.

Christian Nikolić nimalo ne sumnja da je to budućnost kvalitetnije komunikacije između institucija i građana. "Mnogi još uvijek ne razumiju da današnji mladi ljudi – populacija koja sve češće odlazi u brda i prirodu, uglavnom crpe informacije s društvenih mreža, služe se aplikacijama na mobitelu, stalno su na wifi-ju... Danas postoji mogućnost da službe direktno komuniciraju s ljudima na terenu i smatram da to treba iskoristiti. U ekstremnim situacijama ima puno trolova koji putem društvenih mreža šire paniku i mnogi su – primjerice terorističke organizacije – toga itekako svjesni", upozorio je Nikolić navodeći kao pozitivan primjer berlinski MUP koji već odavno koristi Twitter kako bi komunicirao s građanima i zaustavljao širenje krivih informacija i potencijalne panike, piše Novi list.

Facebook komentari

hr Mon Jan 30 2017 09:01:29 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59037e10b47398fd5e8b45e7/80
Foto: Ferata

Mraz uništio gotovo sve poljoprivredne kulture: "Postoje uvjeti za proglašenje elementarne nepogode"

Djelatnici Poljoprivredno savjetodavne službe obišli su nasade, te su ustanovili štete

Nestabilno i vrlo hladno vrijeme tijekom proteklog tjedna, kada su se jutarnje temperature zraka ponegdje spustile i do -5 stupnjeva, rezultiralo je većim ili manjim štetama od mraza na gotovo svim poljoprivrednim kulturama. - piše Ferata

Djelatnici Poljoprivredno savjetodavne službe obišli su nasade, te su ustanovili štete, a prema svemu sudeći, postoje uvjeti za proglašenje elementarne nepogode. Zbog novih količina oborina, nije vrijeme za zaštitu koja bi bila neophodna, bez obzira što su biljke pretrpjele stres.

Mr.sc. Ivana Župić ističe kako u Splitsko-dalmatinskoj županiji štete ponegdje iznose od 50 do 90 posto. Najviše su stradali trajni nasadi, vinogradi i voćnjaci te povrtlarske kulture u nekim priobalnim područjima. U Cetinskoj krajini ljudi nisu iznijeli plodovito povrće, pa nisu zabilježen štete na tim kulturama. Najveće štete nastale su u vinogradima.

‘Vinograde, u kojima imamo zelenu masu, svakako je potrebno zaštititi. Mora se ići na zaštitu od osnovnih bolesti koje će se javljati, jer smo jučer i danas imali kišna razdoblja koja slijede i tijekom vikenda. Kad se vrijeme stabilizira, dakle početkom tjedna, svakako bi trebalo ići u mjere sanacije, odnosno zaštite ondje gdje ima zelene mase, a ondje gdje nema, mora se pričekati ponovno pupanje i onda, kad bude ta zelena masa dostupna, odnosno kad biljka bude mogla primiti ili zaštitno sredstvo ili aminokiselinski biostimulirajući pripravak, ići u mjere sanacije.’

Župić je posebno istaknula kako se ne smije ići na ručno uklanjanje suhih izbojaka,

‘Ne smije se to raditi, nego je potrebno pustiti biljku da se ona oporavi od stresa. Biljka će ubrzo krenuti iz tih spavajućih pupova, a onda je potrebno poduzeti daljnje mjere.’

Štete su zabilježene i u voćnjacima, iako su manje nego u vinogradima.

‘U voćnjacima je situacija malo bolja. Više je stradalo koštičavo voće, jezgričavo se bolje drži. Tu svakako treba ići na mjere zaštite fungicidima protiv gljivičnih bolesti, koje u ovakvim vremenskim uvjetima itekako napreduju, odnosno infekcije krastavošću, šupljikavošću i ostale gljivične bolesti.’

Župić je kazala kako na području cijele Županije splitsko-dalmatinske postoje temelji za proglašenje elementarne nepogode.

‘Mjerodavne službe su napravile određene korake. Mislim da će ona biti proglašena za Splitsko-dalmatinsku županiju, elemenata ima. Međutim, naši poljoprivrednici bi ubuduće trebali razmišljati o nekim drugim mjerama koje se mogu poduzeti, a to je zaštita vlastitih nasada, naravno ako se radi o većim nasadima, u vidu osiguranja nasada. Postoje također neke mjere ruralnog razvoja koje se mogu iskoristiti, koje će biti dostupne negdje krajem godine. O svemu tome će naši poljoprivrednici biti na vrijeme obaviješteni, a i znaju da se mogu javiti u službu koja im može dati točne informacije.’


Facebook komentari

hr Fri Apr 28 2017 19:38:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59037c67b47398865c8b4657/80
Foto: Ferata

"Ima jedna koja je udarna. To je četvrta!": Prije 26 godina osnovana je 4. gardijska brigada "Pauci"

Četvrtu brigadu karakteriziraju najveće pobjede, čast, ponos, prkosna tuga zbog gubitka prijatelja….

Danas, 28. travnja, navršava se 26 godina od osnutka legendarne 4. gardijske brigade HV – Pauka. 

Ova elitna postrojba HV-a kroz koju je prošlo oko tisuću Sinjana i Cetinjana, u Domovinskom ratu nije izgubila niti jednu bitku. Njenu snagu najbolje je opisao ratni ministar obrane Gojko Šušak koji je na proslavi četvrte obljetnice brigade, u Splitu 28. travnja 1995. godine, kazao: "Hrvatska vojska ima sedam gardijskih brigada. Sve i dobro ustrojene i dobro opremljene. Ima jedna koja je udarna. To je četvrta."

Četvrta gardijska brigada osnovana je u Splitu 28. travnja 1991. početkom Domovinskog rata na hrvatskom jugu. Postrojba je to koja je kod neprijatelja izazivala strahopoštovanje, a kod hrvatskog puka divljenje i vjeru u nepobjedivost. Četvrtu brigadu karakteriziraju najveće pobjede, čast, ponos, prkosna tuga zbog gubitka prijatelja…. Put momaka s crvenim beretkama put je viteštva i časti hrvatskog vojnika neokaljane tijekom cijelog Domovinskog rata. Stotinu devedeset tri poginula Pauka ugradila su sebe u konačnu domovinsku pobjedu. - piše Ferata

Četvrta gardijska brigada je u Domovinskom ratu položila 194 žrtve, 5 gardista se vode nestalim, a 1600 njezinih pripadnika je ranjeno ili na drugi način stradalo. Kroz nju je prošlo mnogo iznimnih boraca, dočasnika i časnika koji su danas u mirovini ili na drugim dužnostima. Svi oni, s manjim ili većim zaslugama, učinili su da ime 4. gardijske brigade postane nezaobilazno u stvaranju novije hrvatske povijesti. Cijeli članak pogledajte ovdje.

Facebook komentari

hr Fri Apr 28 2017 19:31:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5746e7defe96fffb858b4587/80
Foto: Damjan Tadic / CROPIX

Petrov oštro i bez zadrške: Nećemo se igrati kao što se igrao Karamarko za vrijeme prošle vla

I on i ostali Mostovci sigurni su da je to samo manevar kako bi se izbjeglo da se o Marićevom opozivu uopće raspravlja

Reporterka RTL-a razgovarala je s Božom Petrovom odmah nakon što je doznao podatak da nema potporu u Saboru.  

Petrov je reagirao vrlo oštro i bez zadrške te poručio da neće odstupiti, ali isto tako da neće u saborsku raspravu staviti odmah u utorak staviti točku o svom opozivu. - javlja RTL

I on i ostali Mostovci sigurni su da je to samo manevar kako bi se izbjeglo da se o Marićevom opozivu uopće raspravlja.

- Kada sve te potpise dostave, još to nisu napravili, onda će se uvrstiti u dnevni red, onako kako sam to već najavio. - dodaje.

- Nećemo se igrati kao što se igrao Karamarko za vrijeme prošle vlade, one Tihomira Oreškovića. U trenu kada nisu htjeli dopustiti glasovanje o Karamarku, onda su išli rušiti vladu. Ići će sve po dnevnom redu, raspravit će se gospodin Marić i njegova uloga ministra, a onda možemo slobodno ići u točku o opozivu predsjednika Sabora. - poručio je Petrov.

Facebook komentari

hr Fri Apr 28 2017 19:20:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59036386b47398045c8b466f/80
Foto: D.N.

Potpisan sporazum o ustrojavanju studija vojnog pomorstva

Kvalitetu studija potvrdio je i prof.dr.sc. Nikola Račić, dekan Pomorskog fakulteta na kojem će se studij uglavnom izvoditi, kazavši kako će sinergijom odraditi sve što bude potrebno, a na zadovoljstvo svih dionika

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević i rektor Sveučilišta u Splitu prof.dr.sc. Šimun Anđelinović svečano su u petak, 28. travnja u vijećnici Pomorskog fakulteta potpisali Sporazuma o ustrojavanju posebnog studija "Vojno pomorstvo" koji će se provoditi u suradnji Sveučilišta u Splitu i Ministarstva obrane Republike Hrvatske.

Svečanosti su nazočili gz Mirko Šundov, načelnik GS OS RH, ka Predrag Stipanović, zapovjednik HRM, gb Slaven Zdilar, glavni inspektor obrane, Zoran Piličić, pomoćnik ministra, Božo Kožul, posebni savjetnik ministra, Ivica Ušljebrka, posebni savjetnik ministra, bgr Zdravko Klanac, zamjenik zapovjednika HVU „Dr. Franjo Tuđman“,    kfr Boris Kero, voditelj Odsjeka pomorskih operacija HVU Split, npr Dinko Matijašević, izvršni časnik u KMO, prorektori Sveučilišta i dekani i pročelnici sastavnica Sveučilišta.

- Iznimno smo sretni i ponosni što pokrećemo jedan novi jedinstveni studijski program koji se realizira u suradnji Sveučilišta s tri ministarstva Vlade RH. Studij će omogućiti vrhunsko obrazovanje vojnog kadra i civila, a izvodit će se na hrvatskom i engleskom jeziku. Znanje koje je naša vojska stekla kroz iskustvo sada će se pretočiti u znanost koja će s druge strane otvoriti nova istraživanja i donijeti nove spoznaje, proizvode i nova radna mjesta - kazao je rektor Anđelinović.

Kvalitetu studija potvrdio je i prof.dr.sc. Nikola Račić, dekan Pomorskog fakulteta  na kojem će se studij uglavnom izvoditi, kazavši kako će sinergijom odraditi sve što bude potrebno, a na zadovoljstvo svih dionika.

- Znanje je moć stoga smo sretni što pokrećemo još jedan novi studij Vojnog pomorstva. Mi smo pomorska zemlja i mislim da je došlo vrijeme da imamo jedan takav studijski program koji je osmišljen u suradnji Hrvatskog vojnog učilišta, Sveučilišta u Splitu, Hrvatske ratne mornarice, Pomorskog fakulteta, Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Filozofskog i Pravnog fakulteta – kazao je ministar Krstičević naglasivši kako je sinergija svih u izvođenju ovog jedinstvenog studija, kroz kojeg će se obrazovati mladi kadeti, važna jer se o zaštiti Jadrana potrebno brinuti zajedničkim snagama.

Prema riječima ministra početak izvedbe studijskog programa planiran je u akademskoj godini 2018./2019, a ukupno će se moći upisati 30 zainteresiranih, 20 za potrebe Ministarstva te po 5 za potrebe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te Ministarstva unutarnjih poslova. U perspektivi je, kako je istaknuo ministar Krstičević,  i povećanje kvote obzirom da već postoji interes susjednih zemalja za studij.

Punu potporu studiju u ime Hrvatske ratne mornarice obećao je kontraadmiral Stipanović kazavši kako će na ovaj način HRM dobiti novu snagu, a to su mladi, kvalitetno obrazovani ljudi koji će znati odgovoriti na izazove koje donosi budućnost.

Važnost sinergije, u svom obraćanju istaknuo je i načelnik Šundov, rekavši kako Hrvatska nema dovoljno resursa da bi svatko radio pojedinačno, dok se zajedničkim snagama mogu napraviti čuda.
Zadovoljstvo osnivanjem studija nije krio ni Zdravko Klanac, zamjenik zapovjednika HVU „Dr. Franjo Tuđman“ koji je naglasio kako je riječ o velikom koraku kako za HRM i Vojno učilište, tako i za Sveučilište u Splitu jer će naposljetku kvalitetnim obrazovanjem  dobiti suvremene časnike.

Integrirani preddiplomski i diplomski studij „Vojno pomorstvo“ temelji  se na tri smjera: „Vojna nautika“, „Vojno brodostrojarstvo“ i „Vojna elektrotehnika“. Organiziran je u trajanju od pet godina, kroz 10 semestara na kojima student ostvaruje ukupno 300 ECTS, a po završetku studija, polaznici stječu nazive: magistar/magistra vojne nautike, magistar/magistra vojnog brodostrojarstva ili magistar/magistra vojne elektrotehnike.

Nastavni plan i program sveučilišnog  studija u potpunosti je usuglašen s propisima STCW konvencije (International Convention on Standards of Training, Certification and Watchkeeping for Seafarers).

Pri izradi programa posebno se vodilo računa o usklađivanju nastavnih programa i kolegija s drugim uglednim inozemnim učilištima kako bi programi bili međusobno usporedivi i omogućili buduću međusobnu interakciju kako profesora tako i studenata studija vojnog pomorstva.

Smještaj i prehrana kadeta osigurani su u namjenskim objektima vojarne „Sveti Nikola – Lora“ u Splitu.
Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Vojnog pomorstva usko je povezan sa suvremenim znanstvenim spoznajama u znanstvenom području tehničkih znanosti, polju tehnologije prometa i transporta, posebice u području pomorstva. Studij nalazi primjenu u svim granama gospodarstva koja su povezana s pomorstvom i različitim područjima znanosti te ujedno čini osnovu za uspješno međudjelovanje poduzetništva i nadležnih društvenih i državnih struktura.

S obzirom na to da u zaštiti Jadrana sudjeluju Hrvatska ratna mornarica i Obalna straža Republike Hrvatske, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo unutarnjih poslova i druga državna tijela, ovakvim integriranim sveučilišnim studijem provodit će se jedinstveno obrazovanje pomorskih časnika za potrebe svih državnih tijela.

Koncem 2014. godine, na  zahtjev Ministarstva obrane, Senat Sveučilišta u Splitu donosi  „Odluku o suglasnosti za ustrojavanje integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Vojno pomorstvo“. Na svojoj 26. sjednici , od 16. ožujka 2017. godine Vlada RH je donijela Odluku o pokretanju postupka za ustrojavanje posebnog studija  „Vojno pomorstvo“.                                    

Facebook komentari

hr Fri Apr 28 2017 18:33:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .