Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/57bb65aa0234c311488b45c6/80
Foto: TZ Podgora

Škola hrvatskoga folklora: Narodni plesovi Drniške, Sinjske i Imotske krajine, doline Neretve, otoka Ugljana, Pašmana...

Ove će se zime upoznavati i plesovi Hrvata koji žive u Bosni i Hercegovini, a plesovi im pripadaju dinarskome području: sjeverne Hercegovine, Završja, Kupresa te zapadne Bosne i srednjobosanskoga gorja

Škola poznavanja folklornih plesova, narodne nošnje, pjesama i glazbala hrvatskoga dinarskog područja, koja se održava od 3. do 12. siječnja, počela je u utorak u hotelu Podravina u Koprivnici, priopćila je Hrvatska matica iseljenika (HMI).

HMI navodi kako je riječ o narodnim plesovima Podvelebitskog kanala, otoka Paga, Ravnih kotara i Bukovice, zadarskoga priobalja, otoka Pašmana, Ugljana i Dugog otoka, šibensko-primoštenske Zagore, priobalja i otoka, Drniške i Sinjske krajine te Poljica, Zabiokovlja, Imotske krajine i doline Neretve. 

Ove će se zime upoznavati i plesovi Hrvata koji žive u Bosni i Hercegovini, a plesovi im pripadaju dinarskome području: sjeverne Hercegovine, Završja, Kupresa te zapadne Bosne i srednjobosanskoga gorja, navodi HMI i dodaje kako će uz to jedno posebno predavanje biti posvećeno dječjem folkloru.

Učit će se, kako navodi HMI, i o narodnim nošnjama i pjesmama dinarskoga područja, plesnom pismu (kinetografija), o scenskoj primjeni folklora te o metodologiji rada s izvornim seoskim folklornim grupama te reproduktivnim ansamblima tzv. KUD-ovima.

Ova je škola namijenjena obrazovanju voditelja i članova hrvatskih folklornih i tamburaških skupina, ističe HMI i podsjeća kako je osnivač škole i autor njezina programa bio hrvatski etnolog i etnokoreolog Ivan Ivančan te da je današnji voditelj Andrija Ivančan, inače umjetnički ravnatelj ansambla pjesama i plesova Hrvatske „Lado“. 

Uz Andriju Ivančana predavanja će održati i drugi hrvatski folklorni i glazbeni stručnjaci: Miroslav Šilić, Goran Knežević, Nenad Milin, Vidoslav Bagur, Kristina Benko Markovica, Katarina Medarić, Tibor Bün, maestro Siniša Leopold, šef dirigent Tamburaškog orkestra Hrvatske radiotelevizije te Vjekoslav Martinić, napominje HMI.

Navodi i kako su polaznici mogli odabrati jednu od tri ponuđene skupine predavanja - folklorni ples, sviranje tambura ili hrvatskih tradicijskih glazbala.

Za sudjelovanje u Zimskoj školi folklora prijavljen je veliki broj polaznika, čak 110, a HMI podsjeća kako dolaze iz Bosne i Hercegovine, Mađarske, Makedonije, Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država, Srbije (Vojvodine), Švicarske i cijele Hrvatske.

Svečana završna priredba u kojoj nastupaju svi polaznici Škole folklora održat će se 12. siječnja na pozornici dvorane „Domoljub“ u Koprivnici.

Školu folklora organizira Hrvatska matica iseljenika.

Facebook komentari

hr Tue Jan 03 2017 13:59:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/59057f54b4739867658b4583/80

Deset iznenađujućih stvari koje možete oprati u perilici posuđa

Nije posuđe jedino što se može prati u perilici
Imate perilicu posuđa u svojoj kuhinji i svakodnevno ju koristite u borbi protiv prljavog posuđa? A jeste li znali da u njoj možete oprati i brojne druge predmete iz svog kućanstva? Vaša perilica posuđa može vam pomoći ukloniti prljavštinu s puno više stvari i tako vam olakšati život i omogućiti vam da izbjegnete dosadno ribanje, piše Jutarnji.


Gornja ladica

Šilterice - kada perete kape, namjestite svoju perilicu na program s najnižom temperaturom i obavezno ugasite ciklus sušenja jer on može oštetiti kapu. Kada ju izvadite iz perilice, ponovno ju oblikujte i pustite da se prirodno osuši.

Plastični pokrov prekidača - jednom godišnje odvojite plastične pokrove prekidača za svjetlo i utičnica i dobro ih operite. Samo se pobrinite da sve vijke stavite na sigurno mjesto kako ih ne biste izgubili.

Četka za kosu - prstima uklonite što više zaostalih vlasi kose kako ne bi začepile odvod i operite četku za kosu od nakupljene prljavštine.

Plastične igračke - igračke koje nisu na baterije možete dezinficirati pranjem u perilici posuđa.

Japanke - operite nakupljenu prljavštinu sa svojih japanki jednim brzim ciklusom pranja u perilici.

Plastične biljke - plastične biljke, pogotovo plastične sukulente, može biti teško dobro očistiti od prašine, a ispiranje u perilici pomoći će vam očistiti i najnezgodnije kutke vaše umjetne biljke.

Spužve - dok perete posuđe, ubacite u perilicu i spužvicu za pranje suđa kako biste ju dodatno očistili od naslaga hrane i prljavštine.

Silikonske kuhinjske rukavice - svi silikonski predmeti mogu se prati u perilici rublja, a to znači da na pranje možete staviti i silikonske rukavice na kojima se s vremenom nakuplja prljavština i iznutra i izvana.


Donja ladica

Police iz hladnjaka - pojedine staklene police iz hladnjaka možete oprati u svojoj perilici! Manje komade složite okomito kao da se radi o klasičnim tanjurima, a veće polegnite u donju ladicu perilice.


Držač za pribor za jelo

Keramičke ručkice ladica - ručkice na ormarićima i ladicama mjesta su koja svakodnevno dodirujemo, i to ne baš sasvim čistim rukama. Kada se radi o ručkicama s raznovrsnim teksturama, šanse su da se prljavština nakuplja u utorima. Umjesto ribanja četkicom za zube, odvojite ih i stavite u držač za pribor te pustite da se operu s posuđem.


Facebook komentari

hr Sun Apr 30 2017 08:33:31 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/59058027b473989a658b4569/80

'Hi-tech' 3-cilindraši, dvosjekli mač za kupce, evo i zašto

Kad se nagazi gas, vuku k'o veliki, ali i troše k'o veliki, održavanje je skuplje, ništa se ne može napraviti izvan servisa, a rizici papreno skupih kvarova neusporedivo su veći...

Svi vodeći proizvođači, u klasama vozila koja se najčešće kupuju, prelaze na 3-cilindarske turbobenzince 1.0 s direktnim ubrizgavanjem, koji zbilja vuku isto ili bolje od atmosferskih 1.6, čak i 1.8. Sve je krasno, fino i lijepo, u prospektu. Dakle, uz višu cijenu imate osjećaj vožnje 'hi-tech' auta, koji, barem na papiru, troši litru manje od benzinskog motora bez turbopunjača, piše autoportal.

Po službenim podacima, u normalnoj vožnji 'po propisima', downsizing-motori gutaju pet do šest, a klasični šest do sedam litara. U praksi, oba troše po osam, a ako se baš nagaze, i više od deset. Dakle, tada vuku kao veliki, ali i troše kao veliki. Zašto? Analizirajte bit afere Dieselgate, koja se temelji na lažnim deklaracijama.

Sve deklaracije o potrošnji goriva, svih proizvođača, u velikoj su mjeri frizirane, a deklarirane vrijednosti u praksi su nedostižne. A održavanje im je znatno skuplje, jer trebaju koristiti sintetično ulje 5W 30, dvostruko skuplje od polusintetičnog 10W 40 za obične benzince, ni najmanji zahvat ne može se napraviti izvan ovlaštenog servisa, kad stanu pomaže samo šlep-služba... Uh.

Štednja se postiže većim toplinskim i mehaničkim opterećenjem (izgaranje pri višim temperaturama i tlakovima temelje je štednje goriva) i znatno složenijom izvedbom, pa na  duži rok imaju neusporedivo veći rizik skupih kvarova: turbopunjač, brizgaljke, senzori, sustav Start&Stop...

Aduti za naknadnu prodaju znatno se smanjuje, jer tko će kupiti auto kojemu se očekivani popravci plaćaju 'suhim zlatom'?! Stoga se prosječni kupac baš i neće okoristiti novom tehnologijom s više snage iz manjeg obujma, s tri cilindra.

Dakle, 'hi-tech' motori štede na mostu, ali rasipaju na ćupriji. Dobar su izbor za njemačkog kupca, za hrvatskog baš i ne...

Facebook komentari

hr Sun Apr 30 2017 08:33:07 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/590581d6b4739850658b457f/80

Oblaci i teleskopi MAGIC u Zvjezdanom selu Mosor

Održano je predavanje u sklopu Festivala znanosti

Ni uistinu ružno vrijeme s kišom i jakim vjetrom nije spriječilo tridesetak zaljubljenika u svemir i astronomiju da se ovog petka (28. travnja) okupe u Zvjezdanom selu Mosor (ZSM) kako bi poslušali predavanje prof. dr. sc. Dijane Dominis Prester, predavačice na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Rijeci i astrofizičarke bogatog iskustva stečenog u međunarodnim istraživačkim projektima. Njeno predavanje pod naslovom "Vremenski uvjeti i opažačko vrijeme na teleskopima" održano je u sklopu Festivala znanosti Split. Središnja tema ovogodišnjeg Festivala je Vrijeme, kako meteorološko, tako i ono mjereno satom, pa se predavanje prof. Dominis Prester savršeno uklopilo u tu koncepciju.

Teleskopi o kojima je bila riječ u tom zanimljivom izlaganju, bila su dva međusobno jednaka MAGIC-a, smještena na kanarskom otoku La Palmi. Riječ je o osobitim instrumentima, koji ne registriraju svjetlost iz dalekih kozmičkih objekata, već plavo svjetlucanje koje u atmosferi Zemlje izaziva ulazak gamazraka visokih energija, poteklih iz nekih od najenergičnijih procesa u svemiru. Kako je naša atmosfera sastavni dio detektora toga tzv. Čerenkovljevog zračenja, teleskopi MAGIC i njima slični instrumenti se nalaze u posebnom odnosu spram meteoroloških uvjeta koji vladaju u okolici i iznad opservatorija. To posebno vrijedi za oblake, koji na grebenu otoka La Palme, na kojemu se nalaze MAGIC-i i niz drugih teleskopa, mogu predstavljati veliki problem kada treba rasporediti skupo promatračko vrijeme.

Prof. Dominis Prester je prisutne upoznala s nekim specifičnostima procesa planiranja toga vremena u pogledu rasporeda oblačnog pokrivača, ali i o načinu rada teleskopa MAGIC, organiziciji i učešću hrvatskih stručnjaka u projektu, te planovima i izgradnji prototipnog teleskopa za novi, veći promatrački sustav za astronomiju najviših energija. Domaćini prof. Dominis Prester su bili astronom-animator ZSM-a Zoran Knez i tajnik udruge Tomislav Nikolić, koji su predavanje i organizirali.

Facebook komentari

hr Sun Apr 30 2017 08:32:49 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5904d385b47398de648b4583/80

Vrgoračke su (naj)bolje: Kako razlikovati domaće jagode od uvoznih?

Među potrošačima već godinama vlada mišljenje kako je su vrgoračke jagode najbolje u Hrvatskoj. Stručnjaci tvrde da se isplati platiti više za ovu proljetnu delikatesu.
Jagode su "u sezoni“, a tržište je preplavljeno mirisnim bobicama. No ono što je primamljivo oku nekad nema pokrića i u okusu. Zato se mnogi neugodno iznenade kada zagrizu u crvene jagode i otkriju da su tvrde i bez okusa.

Na policama trgovina u isto se vrijeme nađu vrgoračke jagode, koje mnogi smatraju najboljima u Hrvatskoj kao i one iz Španjolske i Italije koje se mogu kupiti po jeftinijoj cijeni. Potonje jagode su zbog transporta ubrane prije dozrijevanja, pa nemaju istu punoću okusa kao i domaći plodovi, piše punkufer.

Proizvodnja jagoda u Vrgorcu je tradicija već više od 30 godina. Nastojali smo odabirom sorti, lokaliteta i tehnologijom uzgoja izvući maksimum kvalitete jer se jedino time možemo boriti protiv uvozne jagode, kaže diplomirani inženjer agronomije Danko Tolić

Klima nam daje neke prednosti koje su izuzetno bitne da bi jagoda nakupila dovoljno suhe tvari, šećera i optimalan odnos šećera i kiselina. Imamo dovoljno sunčanih sati, kvalitetno tlo i vodu za navodnjavanje. 

Jedna od bitnih prednosti je blizina tržišta što nam daje mogućnost da jagodu beremo u punoj fiziološkoj zrelosti kada je i najukusnija, dodaje idejni tvorac i voditelj projekta vrgoračka jagode. 

Kada bi se vrgoračka jagoda trebala otpremati na udaljena tržišta u Europskoj uniji brala bi se nedozrela, a samim time bila je neukusnija.

Razlika između vrgoračke i uvozne jagode: 

1. Vrgoračka jagoda ima intenzivniji miris, svježiji izgled, sjaj, te bolji okus. Okus je dijelom bolji zbog sortne razlike, a do punog izražaja dolazi ako se jagode beru u punoj fiziološkoj zrelosti u mjesecu svibnju kad ima više sunca i manje kiše. 

2. Plodovi domaće jagode na početku berbe imaju deformacija, puknuća i nepravilnog su oblika jer se ne koriste hormoni za bolju oplodnju i pravilniji oblik. 

3. Plodovi uvozne jagode su tvrđi, a u košaricama su uredno složeni. 

Pokušavalo se zaštititi domaću jagodu s drugačijom ambalažom – primjerice, stavljajući plodove u košarice plave boje, za razliku od uvoznih koje obično dolaze u prozirnoj ambalaži. Jagode su se stavljale i u kartonske gajbe s logotipom, ali su nas i tu kopirali, otkriva diplomirani agronom Danko Tolić. 

Prevara ima na početku sezone dok ima nedovoljno domaće jagode, a u punoj berbi domaćih jagoda interes za uvozom opada jer je cijena domaće niža. Na koncu, ako se odlučite za kupnju domaćih jagoda, trebate imati povjerenja i u prodavača.

Facebook komentari

hr Sat Apr 29 2017 19:56:13 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .