Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58334aa51eea8fe2d98b45b4/80

Muzej Sinjske alke opet časti: U utorak slobodan ulaz za posjetitelje

Muzej Sinjske alke jedan je od najvažnijih projekata Viteškog alkarskog društva
Muzej Sinjske alke u kolovozu je obilježio prvu godinu svoga postojanja. U kratko vrijeme ovo moderno muzejsko izdanje privuklo je veliku pozornost domaće, ali i svjetske javnosti. Nema sumnje da će mnogi poželjeti posjetiti muzej baš sutra kada Muzej ponovno besplatno otvara svoja vrata za žitelje cetinskog kraja i to u vremenu od 9 do 17 sati.

Sam muzej, koji je sjedinjuje tradiciju s modernim tehnologijama te donosi 
veliki turistički potencijal kako gradu Sinju tako i cijelom Cetinskom kraju, nalazi se u središnjem dijelu Alkarskih dvora i smješten je u tri velika dijela na dvije etaže. 


Što muzej nudi?

Muzej Sinjske alke prikazuje vitešku igru Sinjsku alku staru 300 godina. Muzej je upravo o 300.-toj obljetnici otvoren za javnost, a nalazi se u sklopu Alkarskih dvora u Sinju. Alkarski dvori su početna točka iz koje kreće alkarska povorka prema Alkarskom trkalištu gdje se Alka svake godine održava. Osim same igre Viteško alkarsko društvo Sinj posjeduje staru opremu i oružje koje se koristilo pri natjecanju, a koja je prezentirana u stalnom postavu Muzeja koji se prostire na 800 m2 stalnog postava. Sinjska alka je na taj način prisutna kroz cijelu godinu, posjetitelji imaju priliku vidjeti i upoznati se sa svim detaljima igre, odore i opreme na interaktivan i suvremen način, a cilj je da nakon posjeta požele doći na samu Sinjsku alku početkom kolovoza svake godine.

Stalni postav počinje reduciranom alkarskom povorkom koja prikazuje 14 tipičnih ljudskih i  8 tipičnih konjskih sudionika, a pomoću suvremene tehnologije i multimedijalnih sadržaja statične figure su oživljene.

U sljedećoj prostoriji, koja je visine polovice prostora i nešto je intimnijega karaktera, posjetitelji najprije vide kartu Cetinske krajine kako bi se upoznali s time tko sve smije trčati Alku. Prikazani su učesnici Alke, koja su njezina pravila i sama igra. Na cijeloj dužini triju zidova nalazi se vitrina tlocrtnog E oblika, koja prikazuje segmente odore i opreme: momka, alkara, alkarskih konja i konja Edeka.

U prostoru koji je u punoj visini, izložen je alkar na konju u položaju kako gađa alku. Na zidu, bočno od alkara u trku, projicira se film s publikom na Alci, kako sadašnjom tako i publikom kroz povijest. Film prate karakteristični zvukovi: galop u tišini, zvuk sudaranja koplja i alke, uzdasi i pljesak publike, mačkule ako je pogodak u sridu...

Posjetitelj se zatim stubištem penje na galeriju koja prikazuje sljedeće cjeline: Bitka kod Sinja 1715., Sinjski Grad, arhivsko gradivo, komparativna kopljo-igračka natjecanja kroz povijest i cjelina sa slavodobitnikom.

Prvi segment prostora sadržava nastavak cjeline s Bitkom, a prikazuje i preostale predmete iz bitke. Na samostojećem pultu, u centru ovoga segmenta, nalaze se dva ekrana osjetljiva na dodir, a prikazuju animiranu video igru Bitku kod Sinja 1715.

Na sljedećem se elementu prikazuje kronologija Sinjskoga Grada kroz povijest, pomoću teksta i prosvijetljenih printanih ilustracija. Dva arhivska crteža su interaktivna- ilustracija je povezana s krugom (sličnim brojčaniku na starinskom telefonu). Brojčanik sadržava brojeve u pozadini koji se vide kada se brojčanik okrene. Pozicioniranjem određenog broja pojavi se isti broj koji je na ilustraciji i jače svijetli, a na većoj rupi na brojčaniku piše o kojem je sadržaju na ilustraciji riječ.

Na parapetu ograde je pult s tri ekrana koji prikazuje komparativna kopljo-igračka natjecanja, u Hrvatskoj i Europi.

Središnji segment čine knjige i novine povezane s Alkom: najstarije primjerke vezane za povijest, knjige o Alki i brojne vrijedne primjerke knjige “Alkar” Dinka Šimunovića u nekoliko izdanja.  U istoj cjelini moguće je i poslušati pomoću priloženih slušalica glazbu sa Alkarskog trkališta.

Na zidu je interaktivna igra-otkrivalica ostvarena uz pomoć abecede, a čini je 30 ploča s poklopcem. Posjetitelji se pomoću slova abecede upoznaju s terminima u Alki.

Posljednji segment se bavi slavodobitnikom. U nastavku zidnog elementa nalazi se svojevrsni „zid slavnih i zaslužnih ljudi kroz povijest Alke.“ Sa stropa vise vitrine s plamencima i jednom alkom koju posjetitelji sami podižu na visinu na kojoj se ona nalazi kad je u funkciji. Alka se sama spusti u niži položaj kako bi je i drugi posjetitelj mogao podići. Na centralnom mjestu je  vitrina sa slavodobitnikom na konju. Pored vitrine se nalazi upravljačko mjesto, povezano s video zidom preko puta vitrine slavodobitnika. Na njemu se nalaze svi poznati slavodobitnici predstavljeni po godinama osvajanja Alke. Posjetitelj može u interaktivnoj igri odabrati godinu koju želi i vidjeti tko je tada dobio Alku.

Postav u ovom prostoru završava cjelokupnom arhivom koja se pretražuje na tri velika ekrana osjetljiva na dodir, a montirani su na pult koji gleda prema prostoriji s povorkom. Ekrani funkcioniraju kao velika arhiva Alke koja se stalno nadopunjuje.


Facebook komentari

hr Mon Dec 19 2016 15:47:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a33ef60b9e03eab278b45b9/80

"STOP fundamentalističkom nasilju nad ženama": U Splitu održan performans "Sluškinjina priča"

Performans je, osim u Splitu, održan i u Zagrebu

U organizaciji Ženske mreže Hrvatske, Udruge Domine, Autonomne ženske kuće Zagreb i Lezbijske grupe Kontra, 15. prosinca u 10,00 sati izveden je performans pod nazivom "STOP fundamentalističkom nasilju nad ženama" na Narodnom trgu u Splitu i Trgu svetog Marka u Zagrebu. 

Performans "Sluškinjina priča" je izveden na zadnji dan zasjedanja Hrvatskog sabora da bi se poslala poruka kako zakonodavna i izvršna vlast u Hrvatskoj ne želi provoditi politiku u korist žena.

- Svojim izlaskom na ulice ovako obučene želimo ukazati da odnos u kojem žene šute i trpe i tretiraju se kao maternice, nije tako daleko. Takva budućnost čeka mnoge žene ukoliko se nastavi sa ovakvom politikom i okretanjem glave u stranu od elementarnih kršenja temeljnih ženskih prava. Ratifikacija Istanbulske konvencije i prijetnja zabranom prava žena da slobodno odlučuju o vlastitom tijelu, samo su neki pokazatelji te politike koja gazi žene. Hrvatska se opasno približava scenariju u kojem fundamentalističke grupacije preuzimaju vlast nad državom, a obespravljene žene postaju strojevi za rađanje, kao što je to u svom romanu "Sluškinjina priča" opisala Margaret Attwood- kažu iz Udruge Domine.

Facebook komentari

hr Fri Dec 15 2017 16:53:49 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a33ea7cb9e03eac278b45b0/80

Usisavate naprijed-nazad? To nije dobar način!

Postoji način usisavanja koji puno bolje uklanja svu nečistoću, posebno onu duboko skrivenu u tepisima. Rijetki čiste na taj način, a metoda se čini zaista odličnom, vrijedi probati

Usisavanje kratkim brzim pokretima naprijed - nazad je način na koji to radi velika većina ljudi - no to je pogrešno jer ne očisti tepihe i podove kako treba, pišu 24 sata.

Postoji bolji način usisavanja kod kojeg će manje prljavštine ostati na tlu. Profesionalci usisavaju u redovima. Najprije odu usisavačem do jednog zida pa uzimaju red niže i kreću do suprotnog - znači sve vrijeme idu s usisavačem prema naprijed

Nakon što se tako prođe cijela prostorija, kreće se od trećeg do četvrtog zida. Na primjer, ako ste u prvoj rundi usisavali od istoka prema zapadu i obrnuto, u drugom krugu čistite od sjevera prema jugu i obrnuto. Ova metoda odlična je za čišćenje duboke prljavštine u tepisima.

Također, ne treba žuriti jer, ako brzo prođete usisavačem preko površine, dio prašine, mrvica i dlaka neće se stići usisati.

Facebook komentari

hr Fri Dec 15 2017 16:37:58 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a33a39ab9e03eb0278b4574/80
Foto: Igor Jakšić i Robert Pleško

Otvorena 12. Splitska.tiramola

U Galeriji fotografije Fotokluba Split sinoć je otvorena 12. izložba mladih fotografa „Splitska.tiramola“.

Organizator izložbe je Udruga za promociju kulture mladih 'Splitski portal', koja je na raspisani natječaj primila preko sto prijava autora mlađih od 30 godina s fotografijama koje su snimljene u Splitu i nisu starije od dvije godine. Postav ovogodišnje izložbe birao je mladi splitski fotograf Matija Prajo, a odabrao je 113 fotografija od 65 autora.

Po prvi put priliku da se predstave javnosti dobili su i najmlađi fotografi, pa van konkurencije na "Maloj.tiramoli" možete pogledati radove učenika (5. do 8. razreda) fotoskupine OŠ Mejaši pod vodstvom prof. Zore Čatipović.

 Prisutnima su se prigodnim riječima obratilli Maja Prgomet u ime Fotokluba Split i u ime organizatora Udruge za promociju kulture mladih Splitski portal, te Andro Krstulović Opara, gradonačelnik grada Splita koji je otvorio izložbu i tako nastavio tradiciju koju su započeli Zvonimir Puljić i Ivan Kuret, a koja je, nažalost, nakon njih bila prekinuta.

„Imajte pravo oko, iskreni pogled, budite iskrena slika našeg grada koja pokazuje zašto je lijep i vrijedan. Budite i dalje uz svoj fotoaparat, budite kritični, ali se bavite umjetnošću jer to je važno.“, poručio je mladim fotografima gradonačelnik. 

I ove godine izložba, koja će biti otvorena do 29. prosinca, ima humanitarni karakter, jer će se gotovo sve fotografije koje su odabrane za postav izložbe prodavati na velikom buvljaku "A di si ti?!" udruge MoSt ispred HNK (16. prosinca 2017.), a koji 17. godinu za redom za cilj ima prikupiti pomoć za najugroženije skupine naših sugrađana.

Popis autora:

Marko Stjepanović
Marija Bratić
Roko Birimiša
Martina Novak
Mateja Gabrić
Alojzija Peronja
Antonella Radanović
Andrea Topić
Anja Miličić
Brigita Rafanelli
Dora Ćurak
Duje Bonačić
Marija Pralija
Eddy Meštrović
Elizabeta Pavić
Elizabeta Ružić
Pave Pilić
Goran Leš
Greta Vuković
Ivan Armanda
Ivan Gudić
Ivan Rajčić
Karlo Jakić
Katarina Baković
Karlo Lozo
Kristina Delić
Krešo Štulina
Kristina Soldić
Luka Eterović
Lucija Kalinić
Marita Bulimbašić
Marin Gudelj
Marija Jozić
Maja Katičić
Martina Melvan
Marko Samodol
Mia Erceg
Milan Šabić
Miroslav Lelas
Alen Marić
Mirna Vukorepa
Nela Botić 
Paula Srdanović
Pavla Vukšić
Petra Jelavić Mitrović
Petra Kakić
Luka Mladinić
Martina Deronja
Stella Matulić
Talia Roje
Tea Petra Božinovski
Tea Polić
Tina Božan
Tina Štambuk
Tina Ljubenkov
Toma Kezić
Zvonimir Terze
Valentina Kegalj
Vanda Trifunović
Zvonimira Michieli Tomić
Zvonimir Ćapin
Noemi Bažon
Lovre Lovrinčević
Nikola Brizić
Bartolomeo Diaz

Popis autora na "Maloj.tiramoli":

Anđela Jurčević
Ana Lovrinčević
Borna Lulić
Bruno Laković
Bruno Liović
Marija Bagarić
Ena Radoš
Karla Žeravica
Klara Liović
Laura Bošnjak
Luka Šain
Marta Didić
Ruža Juko
Lara Debeljak

Facebook komentari

hr Fri Dec 15 2017 11:30:56 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a339668b9e03eac278b4576/80

"Šugavko", božićno drvce u Rimu, ima više pratitelja nego grančica

Uspoređuju ga s četkom za čišćenje zahoda i zovu ga "šugavko". Tako Rimljanima izgleda gradsko božićno drvce, postavljeno prije neki dan na Piazzi Veneziji.

Radi se 21 metara visokoj smreki dopremljenoj u Rim s Dolomita koja je odmah izazvala val kritika jer izgleda jadno, naročito u usporedbi s blještavim i raskošnim drvcima postavljenim u Milanu, talijanskoj modnoj i financijskoj prijestolnici. 

"Drvo je živa tuga", kaže rimski taksist Emanuele. "Milanezi imaju puno ljepše. Oni imaju 'love' pa imaju i prekrasno drvce. Sve je bolje u Milanu", ogorčen je. 

Vječni suparnik Vječnom Gradu, Milano uživa u financijskoj renesansi potaknutoj milijunima koji su se slili u grad za Svjetsku izložbu 2015.. Tako je postavio 30 metara visoku smreku ispred svoje znamenite srednjovjekovne katedrale i raskošno je uresio. 

Ali nije to sve. Milano je postavio golema božićna stabla i ispred drugih gradskih znamenitosti, poput trgovačke arkade Vittorija Emanuela II. ili operne kuće La Scale. Troškove pokrivaju privatni sponzori, poput televizije Sky.

Suprotno, rimski "spelacchio" predmet je ismijavanja na društvenim mrežama i ima već i svoj Twitter račun ukrašen porukama "imam više pratitelja nego grančica". 

"Šugavko savršeno predstavlja današnji Rim: tužan, nedostatan, usamljen", piše u komentaru  Corriere della Sera.

Za rimsku božićnu smreku navodno je plaćeno 50.000 eura, bez javnog natječaja, a to je gotovo triput više nego lani, tvrde rimski građanski aktivisti. 

Ovo je druga godina zaredom da je gradonačelnica Virginia Raggi pod žestokim kritikama zbog izbora božićnih dekoracija jer ni prošlogodišnje drvce nije bilo bajno. 

Raggi tvrdi da nevoljeno gradsko drvce zapravo ispunjava najviše ekološke standarde i okićeno je "jednostavno i sofisticirano". 

Njezina stranka, Pet zvijezda, u međuvremenu je priopćila da u gradu ima i većih briga od izgleda božićne jelke. 

Raggi je uvjerljivo pobijedila na izborima 2015., ali od tada se neuspješno bori s endemskim rimskim problemima poput sakupljanja otpada i katastrofalnog gradskog prijevoza. 

Nedavno istraživanje kvalitete života u talijanskim gradovima poslovnog dnevnika Il Sole 24 Ore pokazalo je da Vječnom Gradu ne ide baš dobro. Tek je na 24. mjestu, što je 11. mjesta niže nego lani. 

A dodatna sol na rimskoj rani odličan je plasman Milana u istom istraživanju. 


Facebook komentari

hr Fri Dec 15 2017 11:03:08 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .