Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58a5b6d8b47398224a8b4799/80
Foto: D.N.

Hitna helikopterska medicinska pomoć može bitno smanjiti broj poginulih u prometu

Društvena šteta uzrokovana prometnim nesrećama kreće se na razini od 2,6 posto BDP-a, što kaže Lisicin iznosi oko osam milijardi kuna godišnje

Dugogodišnji pozitivan trend smanjenja poginulih osoba u prometu prekinut je 2014. godine, dok je stanje u 2015. značajno pogoršano pa struka predlaže da se konačno realiziraju mjere iz Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje do 2020., posebice sustav hitne helikopterske medicinske pomoći koji bi, smatraju, bitno doprinjeo smanjenju poginulih u prometu.

Pozitivan trend ostvaren od 2011., kad se počeo primjenjivati Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa, zaustavljen je 2014. s 308 poginulih, u 2015. poginulo je 348 osoba, a u 2016. Hrvatska se po broju poginulih vratila na razinu iz 2014., rečeno je na okruglom stolu o sigurnosti cestovnog prometa u organizaciji Udruge sigurnost u prometu i Fakulteta prometnih znanosti.

Tajnik Udruge Georg Davor Lisicin rekao je novinarima da bi ih to trebalo motivirati da poduzmu dodatne aktivnosti i realiziraju još neostvarene mjere iz Nacionalnog programa, posebice mjeru uspostavljanja sustava hitne helikopterske medicinske pomoći koja bi unutar „zlatnog sata“ zbrinula sve smrtno ugrožene osobe, uključujući i stradale u prometnim nesrećama.

To bi značajno doprinijelo smanjenju poginulih jer podaci Svjetske zdravstvene organizacije govore da je šansa za preživljavanje teško životno ugroženih osoba 30 posto viša, ako sustav funkcionira i ako ih se zbrinjava unutar 60 minuta, rekao je Lisicin, iznijevši podatak po kojem je lani u Hrvatskoj u prijevozu i u 30 dana u bolnici umrlo 37 posto od ukupnog broja smrtno stradalih.

U odnosu na Europsku uniju Hrvatska se uvijek nalazi na trećem ili četvrtom mjestu odzada, čak kad je ostvarivala vrlo pozitivne trendove. Tako su u 2016. u Hrvatskoj bila 72 poginula na milijun ljudi, dok europski prosjek čine 52 poginula na milijun ljudi. U Velikoj Britaniji i Švedskoj na milijun ljudi u prometu pogine manje od 30 ljudi, rekao je Lisicin.

Društvena šteta uzrokovana prometnim nesrećama kreće se na razini od 2,6 posto BDP-a, što kaže Lisicin iznosi oko osam milijardi kuna godišnje.

Pejić: Tehnički ispravniji automobili godišnje bi mogli spasiti između 30 i 40 ljudskih života

U Hrvatskoj se prema riječima Gorana Pejića iz Centra za vozila Hrvatske očevidi prometnih nesreća rade na pomalo zastarjeli način pa se u izvješćima rijetko može vidjeti da je tehnička ispravnost bila uzročnik prometne nesreće, dok u razvijenijim zemljama na očevid izlazi tim u kojem su stručnjaci za promet, prometne znakove, infrastrukturu i isključivo za vozila.

Centar za vozila Hrvatske stoga je od 2012. do 2015. proveo istraživanje kojim je bilo obuhvaćeno 200 automobila koja su sudjelovala u nesrećama sa poginulim osobama, a pokazalo se da je čak 43 posto automobila bili tehnički neispravno, rekao je Pejića.

Dublja analizom nedostataka na 29 posto automobila utvrđene su takve neispravnosti koje su mogle biti izravan uzročnik prometne nesreće. Pritom su primjerice utvrdili potpuno nefunkcioniranje kočnog ustava ili oštećenost pneumatike do te mjere da više nije za upotrebu.

Pejić je izračunao da bi oko 11 ili 12 posto prometnih nesreća koje su analizirali moglo biti uzrokovano tehničkom neispravnošću.  „Ako se malo izračuna možemo reći da u Hrvatskoj sad na cestama život izgubi više od 300 ljudi pa bi se povećanjem tehničke ispravnosti automobila godišnje  moglo spasiti između 30 i 40 ljudskih života“, rekao je Pejić.

Grac: Osim pogoršanja u 2015. nastavljeni pozitivni trendovi iz proteklih godina

Prema podacima koje je iznio Darko Grac iz policijske Službe za sigurnost cestovnog prometa lani se u Hrvatskoj dogodilo 32.760 prometnih nesreća, što je otprilike na istoj razini kao i godinu prije, evidentirano je 307 poginulih ili 12 posto manje nego 2015. i 14.600 ozlijeđenih, odnosno  oko tri posto manje nego 2015.

„Samim time nastavljeni su pozitivni trendovi smanjenja i broja prometnih nesreća i stradalih osoba što se tiče poginulih i ozlijeđenih. Osim tog pogoršanja u 2015. nastavljeni su trendovi smanjenja iz proteklih godina“, rekao je Grac.

Podaci za prvih mjesec i pol u 2017. govore da je na cestama poginula 21 osoba u odnosu na 2016. kad je u istom razdoblju evidentirano 39 poginulih u prometnim nesrećama.

Nacionalnim programom zacrtano je smanjenje broja poginulih za polovicu u odnosu na pokazatelje iz 2010. kada je poginulo 426 osoba. Da bi ostvarili taj cilj 2020 broj poginulih ne bi smo biti veći od 213 osoba na području Hrvatske, odnosno potrebno je smanjenje na godišnjoj razini od pet posto.

Grac upozorava da su u prometu posebno ugroženi pješaci, biciklisti te vozači i putnici na motociklima. Čak svaka peta osoba poginula lani u prometu bila je u svojstvu pješaka.

Facebook komentari

hr Thu Feb 16 2017 15:28:10 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58849fbe1eea8f761b8b4575/80
Foto: D.N.

Nakon višesatnih pregovora uspješno riješena talačka situacija

52-godišnji muškarac na kraju se dragovoljno predao

Danas, oko 16.15 sati na području Klisa muškarac starosti 52 godine, na ulici je počinio obiteljsko nasilje nakon čega se s jednim članom najuže obitelji zatvorio u kuću te prijetio da će si oduzeti život, kao i članu obitelji koji se nalazio zatočen s njim.

Oko 17.25 sati 52-godišnjak je pustio člana obitelji iz kuće. No, i nadalje je prijetio da će sebi oduzeti život. Nakon višesatnog razgovora s policijskim pregovaračem iz Specijalne policije, muškarac se u 21.46 sati dragovoljno predao. Doveden je u službene prostorije na kriminalističko istraživanje, a žrtvi obiteljskog nasilja pružena je liječnička pomoć te je utvrđeno da je lakše ozlijeđena.

Facebook komentari

hr Sun Sep 24 2017 17:29:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59c66f71b9e03e986d8b45b9/80
Foto: Vijesti.hr

Zaklada "Hrvatska za djecu" u Splitu predstavila slikovnice "Učinimo mali korak velikim"

Na splitskim Prokurativama u subotu je druženjem s građanima zaklada "Hrvatska za djecu" predstavila svoje slikovnice "Učini mali korak velikim", kojima djeca bez roditeljske skrbi i djeca s posebnim potrebama izražavaju svoje želje, a ispunjavaju ih oni koji dragovoljno preuzmu slikovnicu.

 Slikovnice su prvi na splitskim Prokurativama preuzeli župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban i splitski dogradonačelnik Nino Vela.
 

"U slikovnici koju sam preuzeo, 11-godišnji Alen izražava želju da mu se kupe tri lopte, jedna za njega, a dvije za njegova dva brata," rekao je novinarima župan Boban.  Dodao je kako ga je posebice ganula Alenova skromna želja da i njegova braća imaju loptu jer se time izražava briga za drugoga.
 "Mi odrasli, poglavito koji obnašamo političke i javne dužnosti trebamo učiti od Alena kako biti skroman i brinuti o drugomu. Hvala Alenu što me obogatio malim korakom koji je zapravo velik i koji mi se usadio u srce," poručio je župan Boban.
 

Splitsko-dalmatinski župan ocijenio je važnim što je Vlada utemeljila zakladu "Hrvatska za djecu" koja brine o djeci bez roditeljske skrbi i o djeci s posebnim potrebama.
 Splitski dogradonačelnik Vela preuzeo je slikovnicu u kojoj 16-godišnja Ines izražava želju da joj se kupi pernica i šarena lopta.
 

"Ova Inesina želja me raznježila jer se radi o skromnoj želji, ali za nju je to velika sreća što će joj se ispuniti želja, a ovim malim činom pridonosimo njenoj sreći koju dijelimo s Ines," kazao je Vela.
 Župan Boban i dogradonačelnik Vela su na Prokurativama odmah i kupili igračke za kojima je izražena dječja želja u slikovnicama koje su preuzeli, i te su igračke predali upraviteljici zaklade "Hrvatska za djecu," Ivani Kristić-Buntić koja će ih uručiti jedanaestogodišnjem Alenu i šesnaestogodišnjoj Ines.

 Kristić-Buntić je objasnila da svatko tko dragovoljno preuzme neku od slikovnica može ispuniti dječju želju izraženu u njoj tako što će željeni dar dostaviti zakladi "Hrvatska za djecu", a ona će ga proslijediti djetetu.

"To su skromne želje, primjerice jedno dijete je zaželjelo probati janjetinu, a drugo je željelo da se za njega i prijatelje nabave ulaznice za kino. Dosadašnji odziv građana na ovu našu akciju je jako dobar i nadamo se da ćemo do kraja ove godine ispuniti oko 1.000 želja evidentiranih u slikovnicama," rekla je Kristić-Buntić
 Podsjetila je da je  prije današnjeg splitskog predstavljanja slikovnica "Učini mali korak velikim" nedavno predstavljena u Zadru, a uslijedit će predstavljanje u Osijeku i Rijeci

"Krajem ove godine organizirat ćemo u Zagrebu veliki događaj u vezi s ovom našom akcijom," kazala je Kristić-Buntić.

Facebook komentari

hr Sat Sep 23 2017 16:29:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/585befc11eea8f987f8b45ed/80
Foto: Pixabay

Cigarete i impulsi i 15% skuplji

Umjesto 72,8 milijardi kuna, građani bi od iduće godine, prema prijedlogu ministra zdravlja Milana Kujundžića, godišnje trebali plaćati 75,8 milijardi kuna poreza! Tri milijarde kuna više oporezivali bi se alkohol, cigarete, igre na sreću i korištenje mobitela.
Nove tri milijarde kuna poreza proizvele bi dodatni porezni udar, kao da, na primjer, PDV skoči s 25 na 27 posto ili da se porez na dobit tvrtki poveća 40 posto. Svi su se proteklih tjedana digli na noge zbog najave da će porez na nekretnine dodatno opteretiti građane za 300 milijuna kuna u odnosu na sadašnju komunalnu naknadu, a na pomolu je deset puta veći udar koji vjerojatno neće proći bez velikih lomova.

Ogromne porezne presije Ministar Kujundžić čudi se što su odjednom svi skočili na modele novih nameta kojima bi se prikupio novac za zdravstvo jer on to najavljuje već mjesecima.

 – Već šest mjeseci pozivam sve na dijalog i nuđenje mogućeg rješenja kao modela koji najmanje dotiče većinu građana kad je standard u pitanju, a riješio bi probleme u zdravstvu. Pitajte udruge oboljelih što misle o tome, ljude koji čekaju skupe lijekove. Kad obolimo, svi želimo najbolje liječenje i najskuplje lijekove, što je razumljivo. Na kraju, ovo je i preventivno po pitanju alkohola, cigareta i kocke, manje će biti potrebe za liječenje bolesti koje izazivaju – kaže Kujundžić.

– Apsolutno podržavamo nove poreze jer i sami zagovaramo Zdravi fond – kaže dr. Dražen Jurković, predsjednik Udruge poslodavaca u zdravstvu, i objašnjava: – Zdravstveni fond košta 24 milijarde kuna, a kako Ministarstvo financija ne uplaćuje svojih zakonom propisanih 4,2 milijarde obveza, moramo se okrenuti drugim izvorima. Duhan, alkohol i kocka neprijeporno su štetni. Što se mobitela tiče, problem je u tome što standard Hrvata nije onakav kakav bismo trebali imati, porezne presije su ogromne i normalno da se uvijek javlja otpor. No, s aspekta zdravstvenog sustava, ovo nije sporno – kaže Jurković.



Sada se od alkohola skupi 257 milijuna kuna trošarina pa nije jasno gdje iz alkohola iscijediti, kako se planira, dodatnih 100-150 milijuna a da mu cijena ne odleti u nebo ili da svi počnu kupovati u susjednim državama. Glavni izvor mogućeg novog poreza mogle bi biti samo cigarete, od kojih se godišnje prikupi 4,47 milijardi kuna trošarina, te telefoniranje mobitelima, na što odlazi oko 4,4 milijarde kuna.

Ministar Kujundžić računa da bi mobilne usluge mogle poskupjeti deset posto, no po našoj računici, za dodatnih 550-600 milijuna kuna, kako on planira, cijene mobilnih usluga trebale bi rasti 15 posto ili bi porez uključivao i internet!

U Vladi se nije mogla dobiti službena reakcija, a neslužbeno na Markovu trgu kažu da nisu upućeni u računicu ministra Kujundžića o povećanju poreza te čekaju njegove planove za smanjenje rashoda.

Javio se i koalicijski partner HNS kroz usta saborskog zastupnika stranke Stjepana Čuraja. Iz njegove izjave može se zaključiti da je HNS izričito jedino protiv poreza na mobitele.

– HNS će biti i apsolutno jest protiv bilo kakvih novih poreznih nameta na mobitele. Poreze na alkohol, kocku i duhan, što spada u porez na luksuz, podržavamo, no mobitelima ovdje nema mjesta – kazao je Čuraj.

Nemalo su, kažu, iznenađeni najavom oporezivanja mobitela u Tele 2 jer misle da bi opterećenje mobilnih operatora trebalo smanjivati jer smo na začelju po ulaganjima u infrastrukturu.

‘Nadamo se da je nesmotren’ – Iz dostupnih izjava nije jasno što bi se to točno oporezivalo te se nadamo da se, ustvari, radi o nesmotrenoj izjavi koja neće dovesti do promjena koje bi mogle negativno utjecati na našu industriju – kažu u Tele 2.

Svako novo opterećenje zaustavit će planirane investicije i usporiti dolazak najnaprednijih usluga do krajnjih korisnika, a time i razvoj digitalne Hrvatske, kažu u VIP-u i Hrvatskom telekomu.

HZZO sa svoje strane procjenjuje da 33 posto građana puši kutiju na dan koja bi poskupjela tri kune (oko 15%), popije se 10 do 12 milijuna boca žestice (svaka bi bila 10 kuna skuplja), a od igara na sreću prikupi 10 milijardi kuna, na što bi uveli 10 posto poreza, javlja Večernji.hr


Facebook komentari

hr Fri Sep 22 2017 14:31:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/589a1023b473981e248b45cd/80
Foto: Rade Popadić

SDP predstavio prijedlog dopune Zakona o dodatku na mirovine

Saborski zastupnik SDP-a Mirando Mrsić predstavio je u petak SDP-ov prijedlog dopuna Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema zakonu o mirovinskom osiguranju kojim se, kaže, nastoji ispraviti nepravdu i diskriminaciju prema rođenima nakon 1962. godine.

"'SDP će u proceduru uputiti dopunu Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Predloženim zakonom dodatak na mirovinu koji se do sada isplaćivao samo onima koji se do sada isplaćivao samo onima koji su bili u prvom stupu, odlazili u mirovinu iz prvog stupa, sa usvajanjem ovog zakona će biti  proširen na sve one koji će primati mirovine iz prvog i drugog mirovinskog stupa, a to su svi oni rođeni od 1962. na ovamo", rekao je.

Ako to ne učinimo sada, ti će građani biti diskriminirani, bit će njihova mirovina manja nego da su otišli u mirovinu samo iz prvog mirovinskog stupa. 

Dodatak na mirovine uveden je zbog neodrživosti sustava međugeneracijske solidarnosti i na njega imaju pravo svi rođeni do 1961. i koji su otišli ili će otići u mirovinu. Bez tog dodatka, svi rođeni od 1962. kada odu u mirovinu njihova mirovina će biti manja od 500 do 700 kuna.

"To je nepravda i diskriminacija, a Vlada očito ništa ne radi po tom pitanju", rekao je Mrsić.

Kaže i kako je od 1. siječnja dio građana otišao u mirovine i ima manje mirovine.

"Godine 2019. će u mirovinu moći i žene i njihova prijevremena mirovina će biti 22 posto manja nego njihove kolegice rođene rođene '61, a otišla u mirovinu samo iz prvog stupa. Stoga ovaj zakon ispravlja nepravdu i neće biti diskriminacije prema rođenima nakon 1962.", poručio je.

Zakon se, kaže, tiče svih građana i nema razloga da dio njih bude kažnjen jer je mirovinu zaslužio između 1 i 2 mirovinskog stupa. "Nadam se da će vladajuća stranka stati iza zakona", rekao je Mrsić.

Facebook komentari

hr Fri Sep 22 2017 14:22:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .