Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58e520b8b4739877008b45e9/80

Zašto Hrvatska odbija potencijale hrvatskog iseljeništva?

U Hrvatskoj jednostavno nije bilo dovoljno ni volje ni svijesti da se spozna kako je potpuno povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske od strateškog interesa za brži i djelotvorniji demografski oporavak i gospodarski razvitak Republike Hrvatske. Cijenu tog promašaja već godinama svi zajedno teško plaćamo.

Prema različitim izvorima, izvan Republike Hrvatske živi od dva do tri i pol milijuna Hrvata i njihovih potomaka. Najviše ih ima u gospodarski najrazvijenijim zemljama svijeta: SAD-u, Kanadi, Australiji, Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Švedskoj. Naravno, ne treba zaboraviti ni brojnu hrvatsku dijasporu u Čileu, Argentini i drugim zemljama. U svim tim državama uživaju ugled marljivih i sposobnih ljudi. Međutim, malo detaljnije istraživanje pokazuje da su hrvatski iseljenici u tim zemljama, posebice druga i treća generacija, postigli i zavidne rezultate i zauzimaju visoke položaje u politici, poslovnom svijetu, znanosti, prosvjeti, umjetnosti, sportu, medijima itd. Nažalost, Hrvatska do danas nije ni približno iskoristila iskrenu i dobru volju velikog broja tih ljudi da svoje znanje, iskustvo, poznanstvo pa i kapital, stave na raspolaganje mladoj hrvatskoj državi u njezinoj preobrazbi iz neefikasne marksističke planske privrede u napredno i moderno tržišno gospodarstvo.

U današnjem globaliziranom i informatiziranom svijetu većina iseljenika, koja se ne želi vratiti za stalno u domovinu, može nastaviti živjeti u zemljama u kojima se nalaze te istovremeno kroz razna udruženja, brza i jeftina putovanja, internet i drugu suvremenu komunikaciju, česte posjete i na druge načine aktivno sudjelovati u političkom, gospodarskom, znanstvenom i kulturnom životu svoje domovine.

Na nedavnom kongresu indijskih iseljenika u New Delhiju, na kojem su uz predsjednika države, premijera i druge članove Vlade sudjelovali i predstavnici najvećih indijskih poduzeća, glavna tema nije bila koliko će novca indijski iseljenici uložiti u Indiju, nego koliko su oni bogati u znanju i iskustvima koja su danas potrebna Indiji. Mnogi ideološki protivnici većeg angažiranja hrvatskog iseljeništva u demografskoj i gospodarskoj obnovi Hrvatske trebali bi se zapitati kako to da dvije najmnogoljudnije zemlje na svijetu, Indija i Kina (o kojoj ću nešto više reći u nastavku ove raščlambe), koje broje više od jedne milijarde stanovnika, sustavno razvijaju i održavaju veze i odnose sa svojim iseljeništvom, dok Hrvatska, koja demografski odumire, gotovo mazohistički odbija iskoristiti potencijal hrvatskog iseljeništva za izvlačenje iz višegodišnje teške populacijske i gospodarske krize.

Hrvatsko je iseljeništvo dalo veliki doprinos u prikupljanju sredstava za obranu Hrvatske od velikosrpskog agresora. Ništa manje bitna nije bila ni uloga hrvatskih iseljenika u borbi za međunarodno priznanje Republike Hrvatske. Kao primjer navodim prosvjed oko četrdeset tisuća hrvatskih iseljenika pred australskim Parlamentom u listopadu 1990. (drugi po brojnosti građanski prosvjed u povijesti Australije), koji su zahtijevali da australska Vlada službeno prizna državnu samostalnost Republike Hrvatske. Prema izjavi Hugha Whitea, savjetnika za vanjsku politiku tadašnjeg australskog premijera Boba Hawkea, Australija je poslije tog prosvjeda bila spremna priznati Hrvatsku. No, odustala je nakon konzultacija s Njemačkom, koja je izrazila bojazan da bi preuranjeno australsko priznanje Hrvatske pokvarilo njemačko lobiranje da Hrvatsku zajednički priznaju sve članice Europske zajednice, što se i dogodilo kasnije, 15. siječnja 1992. godine. Zahvaljujući lobiranju hrvatskih iseljenika, dan kasnije, zbog razlike u vremenu, i Australija je priznala Hrvatsku.

Potpuno pogrešna ideološka percepcija hrvatskog iseljeništva uzrok je dugogodišnjeg zastoja u interakciji između domovinske i iseljene Hrvatske

Nakon obrane Hrvatske od vanjskog agresora i njezina međunarodnog priznanja, u hrvatskom je iseljeništvu zavladao velik entuzijazam za stalnim povratkom u domovinu. U tomu su prednjačili mladi i obrazovani iseljenici rođeni izvan Hrvatske, koji su već 1990. i 1991. u većem broju došli u Hrvatsku i dali svoj nemali prilog ne samo kao branitelji, nego i kao PR djelatnici u kontaktu s medijskim izvjestiteljima iz cijelog svijeta. Sjetimo se samo izuzetno pozitivnog imidža Hrvatske kao žrtve agresije iz tog vremena, koji se nije pojavio sam od sebe. Nažalost, poslije rata, kad je trebalo započeti s izgradnjom državnih institucija koje bi bile zadužene za osmišljavanje i sustavno provođenje državne politike prema iseljeništvu, pokazalo se, kao i u drugim područjima, da za to nije bilo ni dovoljno znanja, a ni dovoljno volje.

Dodatan problem u formuliranju korisnog institucionalnog povezivanja domovinske i iseljene Hrvatske predstavljalo je i nadalje ideološki zaslijepljeno mišljenje jednog dijela hrvatske javnosti kako bi Republici Hrvatskoj štetilo da se poveže s iseljeništvom, u kojem dominiraju nazadne i ekstremno desničarske skupine, koje Hrvatsku žele vratiti u prošlost. Naravno, to je bilo sasvim pogrešno predstavljanje hrvatskog iseljeništva. Treba reći da su u stvaranju negativnog, netočnog i za Hrvatsku štetnog mišljenja o hrvatskom iseljeništvu bitnu ulogu odigrali i pojedini hrvatski mediji, koji su javnost hranili jedino negativnim, iako ponekad i opravdanim, pričama o pojedincima koji su svoj povratak u Hrvatsku iskoristili isključivo za svoj probitak. Nažalost, bilo je to jednostrano i neuravnoteženo prikazivanje iseljeništva i svih povratnika, koje je dovelo do razočaranja među brojnim Hrvatima izvan domovine. Oni su u više navrata opravdano i s indignacijom odbacivali tu potpuno neutemeljenu stigmatizaciju. Naposljetku, kako su drukčije i mogli reagirati utjecajni i u svojim sredinama visoko cijenjeni poduzetnici, stručnjaci, akademici, novinari, umjetnici, sportaši itd., koje je Hrvatska tada trebala jednako toliko koliko ih treba i danas? Mnogim je iseljenicima bilo teško shvatiti zašto ih domovina odbacuje u trenucima kad joj je i dalje potrebna pomoć te zašto je Hrvatska spremna platiti strancima visoke iznose za savjete koje bi besplatno mogla dobiti od svojih iseljenika - svjetski priznatih stručnjaka.

Kad se o ulozi hrvatskih iseljenika i povratnika u prvih deset godina hrvatske države u budućnosti bude pisalo objektivno i na temelju znanstvenog istraživanja, na vidjelo će izići prava i stvarna slika pozitivne uloge iseljenika i povratnika u povijesnim trenucima stvaranja samostalne i demokratske Hrvatske. U jednom ovako kratkom tekstu nemoguće je predočiti sve što su deseci tisuća samozatajnih hrvatskih iseljenika samoinicijativno učinili za Hrvatsku na svim poljima, i to u vrijeme kad joj je bilo najteže. To će morati učiniti naše akademske i znanstvene institucije, kao što se to čini i u drugim državama s brojnom dijasporom. Treba također reći i to da je u Hrvatskoj bilo onih koji su se povratku većeg broja hrvatskih iseljenika protivili i zbog straha da bi poduzetnici iz iseljeništva, educirani i uspješni u demokratskom svijetu i u sustavu slobodnog tržišta, mogli ugroziti njihov monopol u procesu privatizacije državnih poduzeća. Osim što je na taj način onemogućena zdrava konkurencija u hrvatskom gospodarstvu, danas smo svi svjesni toga da su takva nemoralnost, gramzivost i intelektualna ograničenost pojedinaca Hrvatsku dovele na sam rub gospodarskog ponora.

Osim nesretnog izbora čelnog čovjeka, koji je imao zadaću ne dopustiti da se ostvari snažniji utjecaj iseljeništva na gospodarstvo u Hrvatskoj, sve što je ranije navedeno u velikoj mjeri predstavlja glavne razloge neuspjeha eksperimenta s Ministarstvom povratka i useljeništva iz 1997. godine. U Hrvatskoj jednostavno nije bilo dovoljno ni volje ni svijesti da se spozna kako je potpuno povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske od strateškog interesa za brži i djelotvorniji demografski oporavak i gospodarski razvitak Republike Hrvatske. Cijenu tog promašaja već godinama svi zajedno teško plaćamo. Najveću je pak cijenu platio velik broj hrvatskih iseljenika povratnika, koji su nakon nekoliko godina života u Hrvatskoj iz egzistencijalnih razloga bili prisiljeni vratiti se natrag u daleke prekomorske zemlje, iz kojih se najvjerojatnije više nikad neće moći vratiti u Hrvatsku.

Facebook komentari

hr Wed Apr 05 2017 18:53:29 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fbaae4b4739879478b458b/80

Promijenio je Hrvatsku: 27 razloga zašto Luku nikada ne smijemo zaboraviti

Luka Ritz danas bi navršio 27 godina. Bio bi mladi muškarac koji bi imao neke svoje snove, želje, ljubavi, ambicije, no što je moglo biti, možemo samo nagađati. Jer Lukin život nepravedno je prekinut zbog jedne besmislene dječačke tučnjave koja nas iznova podsjeća na to koliko je važno učiti djecu i mlade toleranciji i nenasilju
Ime Luke Ritza dobro je poznato mnogima, ali i dalje ga treba često ponavljati. Tragično preminuli zagrebački maturant na današnji dan proslavio bi 27. rođendan, ali Luke više nema, a njegovo ime postalo je simbol borbe protiv vršnjačkog i uličnog nasilja
Luka Ritz imao je svega 18 godina i bio je pred polaganjem mature u srednjoj Grafičkoj školi kada je preminuo 12. lipnja 2008. od posljedica ozljeda zadobivenih nakon što su ga petorica mladića napala i pretukla zbog nekoliko kuna. U bolnici mu je dijagnosticiran potres mozga i krvarenje u moždanim ovojnicama, no Luka je ipak pet dana prije smrti bio pušten iz bolnice. 

Jedna besmislena dječačka tučnjava završila je tragično, no cijeli ovaj tužni događaj pokrenuo je mnoge da dignu svoj glas protiv uličnog nasilja. Održani su razni koncerti kojim se pridružila i Lukina grupa Shangri La, mirni prosvjedi i manifestacije u čast preminulom maturantu. Zagrebački sastav Adastra snimio je spot i pjesmu "Surovi grade" posvećenu upravo Luki, koja tematizira borbu protiv nasilja, a slučajem Luke Ritza inspiriran je i film "Takva su pravila" redatelja Ognjena Sviličića, prenosi portal zadovljna.hr.



Lukini roditelji Suzana i Reno Ritz bili su prisutni na koncertima i izjavili da se žele pridružiti borbi protiv uličnog nasilja i nasilja u školama, da Lukina smrt ne bude uzaludna, i poručili svima nama da širimo ljubav, toleranciju i mir. Osnovana je i Nagrada Luka Ritz koja se svake godine dodjeljuje osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj te njihovim učenicima za promicanje tolerancije i škole bez nasilja. Na inicijativu Lukinih roditelja 2010. godine otvoreno je i Zagrebačko savjetovalište protiv nasilja djece i mladih "Luka Ritz", mjesto susreta i druženja, ali i mjesto pružanja konkretne pomoći djeci, mladima i roditeljima kroz savjetovanje sa stručnim osobama i kroz neformalnu edukaciju.

Vizija savjetovališta je prevencija nasilja djece i mladih, smanjenje nasilja i nasilnog ponašanja djece i mladih kroz promjenu sustava individualnih vrijednosti te povećanje svijesti djece, mladih i roditelja o važnosti odgovornog ponašanja prema sebi i drugima. S tim ciljevima savjetovalište provodi i programe i projekte poput onog "Tko ne djeluje sudjeluje!" u kojem su sudjelovali štićenici Doma za odgoj djece i mladeži Zagreb. Cilj projekta bio je aktivno uključivanje djece i mladih s poremećajima u ponašanju u prevenciji nasilja nad njima i nad drugima, suzbijanje diskriminacije i rješavanja konfliktnih situacija nenasilnim načinima, prenosi portal zadovoljna.
Savjetovalište je izdalo i priručnik za djecu i mlade o sve raširenijem nasilju putem interneta, a na njihovoj stranici mogu se pronaći i druge brošure i priručnici kojima se educira javnost, promiču dječja prava i podiže razina svijesti o problemima s kojima se djeca i mladi suočavaju tijekom odrastanja. Tako se na mogu pročitati i Priče o dobroti, odnosno o dobrom koje stvara dobro i u tom duhu, uz citat Margaret Mead, američke kulturalne antropologinje, koji se nalazi na stranici savjetovališta, želimo i zaključati ovaj tekst: 

Nikada nemojte sumnjati u činjenicu da mala skupina promišljenih i zabrinutih građana može promijeniti svijet. Uistinu, dosad su ga jedino oni i mijenjali.

Facebook komentari

hr Sat Apr 22 2017 22:22:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/57513ea61e353e4e018b4585/80
Foto: Tomislav Krišto / CROPIX

"Nisam probao marihuanu. Ma dobro, ajde…. jesam"

U utrci za funkcije župana, šibenskog gradonačelnika i njegove zamjenike, političari će se narednih mjesec dana predstavljati biračima u svom najboljem izdanju. Umiveni i pripremljeni, uz svesrdnu pomoć PR stručnjaka, građanima će obećavati brda i doline, a evo što kažu kada na škakljiva pitanja moraju odgovoriti u sekundi.

Sibenik IN izabrao j 14 kandidata najjačih političkih opcija koji pretendiraju na fotelju šibensko-kninskog župana, odnosno gradonačelnika Šibenika i njegove zamjenike te zatražili od njih da munjevito odgovore na pet pitanja o temama u kojima će se naći mnogi građani, posebno oni koje klasična kampanja previše ne uzbuđuje. Prenosimo odgovre trojice političara koji su poznati na nacionalnoj razini.

Goran Pauk, kandidat za župana (HDZ): Satrao ga joint, bacilo ga na paranoju

Probao sam jednom marihuanu i satrala me. Bila je prejaka i ubila me. Bacilo me na paranoju, u strah, i bilo je to prvi i zadnji put da sam popušio joint.

Da budem kum gay prijatelju prihvatio bih jer je prijateljstvo iznad svega. Je li netko lezbijka ili gay, osobna je stvar svakoga, a kumstvo je iznad toga. Bilo bi to vrlo interesantno kumstvo.

Nikad se nisam kupao na nudističkoj plaži i mislim da se ne bih tamo osjećao ugodno, iako sam se godinama i više puta dnevno kao sportaš skidao gol pred masom muškaraca. Bilo bi mi na takvoj plaži neugodno dok mi 'klapka' između nogu.

Je li Bog muškarac ili žena teško je pitanje jer mi je previše materijalno reći kojeg je spola. Tamo je negdje gore, ali ne smatram ga muškim niti ženskim, nego nečim višim što je iznad spolova.

Seksipilnih likova na svijetu ima dosta, ali recimo da mi je Angelina Jolie svojim đirom i 'backgroundom' baš 'ahhhhh'. No ne bih spavao s njom za milijun eura.

Stipe Petrina, nije još kandidat za župana, (NLSP): Sa Bo Derek bi spavao i džabe

Nisam probao marihuanu. Ma dobro, ajde…. jesam.

Na gay vjenčanju ne bih mogao biti kum. Nemam ništa protiv toga, ali dalje od mene.

Na nudističkoj bih se plaži skinuo bez problema.

Bog muško ili žensko? Nešto treće. Ne znam što.

Ima puno seksipilnih žena na svijetu, uhhh… Sharon Stone, Bo Derek, Brooke Shields. S njima bih spavao i džabe.

Franko Vidović, kandidat za župana (SDP): Ni za milijardu eura ne bi legao sa ženom s kojom nije u vezi

Probao sam 'travu' kad sam bio mlađi, ali davno je to bilo, stvarno odavno.

Nema razloga zašto ne bih bio kum na gay vjenčanju jer nemam nikakvih problema sa svojom muškosti, a seksualno opredjeljenje osobna je stvar svakoga od nas.

Gol bi se kupao, 'dašta bi', zašto ne? Jer zgodnije je biti gol nego u kupaćima, ali samo u osami. Na nudističke plaže ne odlazim jer nisam egzhibicionist, ali volim se kupati gol. Onaj tko kaže da ne voli, laže.

Ne mislim da Bog uopće ima neki takav muško-ženski oblik. Tvorac je svega i obično se o njemu govori u muškom rodu, ali nikad nisam na takav način o tome razmišljao.

Žene ne gledam kroz seksipil već mi je kod njih važnija osobnost. U principu, svaka mi je žena lijepa na svoj način, a najseksipilnija mi je ona koja je sa mnom. Da žena nije sa mnom u ozbiljnoj vezi, s njom ne bih spavao ni za milijardu eura. Ma ni sa kime ne bih spavao do koga mi nije stalo, ne bih prodavao svoje tijelo. A nedostižnih žena nema, ima samo obeshrabrenih muškaraca.

Facebook komentari

hr Sat Apr 22 2017 21:45:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58cb8653b473989bc88b45d8/80

U Sinju prikupljeno 45 doza krvi

U prostorijama Crvenog križa u Sinju održana je akcija dragovoljnog darivanja krvi kojoj je pristupilo 50 osoba

Prema riječima ravnatelja sinjskog Crvenog križa Ante Zorice, prikupljeno je 45 doza krvi, a 5 osoba zbog manjih zdravstvenih poteškoća nije moglo dati krv. Na današnjoj akciji jedna osoba je po prvi put darivala krv.

Akciju su organizirali Gradsko društvo Crvenog križa Sinj i Klub dragovoljnih davatelja krvi Sinj.

Facebook komentari

hr Sat Apr 22 2017 21:03:07 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fb94e1b4739831448b4625/80

I Split obilježio svjetski dan "Zelena čistka"

U Splitu se ovaj dan obilježio na istočnom dijelu Turske kule kroz veliku radnu volontersku akciju u organizaciji JCI (Junior chamber international) koju je predvodio Toni Boban, GK Lovret i autora projekta „Čista i uređena Turska kula) dr. Joška Kalilića

U radnoj akciji sudjelovalovalo je 50-ak volontera (članovi udruge JIC, GK Lovret, brojni članovi mladeži HDZ-a koje su predvodili kandidat za gradonačelnika Andro Krstulović Opara i predsjednik HDZ-a Split Petar Škorić) te ostali individualni volonteri iz Splita.

Čistila se rubna zelena površina Turske kule koja graniči s parkingom Brodosplita od velike količine raznog otpada kojeg uglavnom ostavljaju vozači koji parking koriste za kratkotrajni odmor ali nažalost i za odlaganje otpada na zelenoj površini istočnog dijela Turske kule što narušava estetski izgled ovog dijela parka.

Stoga se apelira na sve vozaće  Brodosplita ali i svih drugih vozača koji dolaze iz Splita i izvan Splita te povremeno koriste parking za kratkotrajni odmor da otpad odlažu u koš, plastičnu kesu ili obližnji kontejner i time održavaju parking čistim tim više što tu parkiraju vozila i brojnih posjetitelja među kojima su domaći i strani turisti, pa se prvi utisak o zelenom biseru kao što je park Turske kule doživljava po urednosti parkinga i rubnih zelenih površina koje služe kao ulaz u park s istočne strane.

Apelira se i na upravu Brodosplita da u suradnji s Čistoćom, Parkovima i nasadima i komunalnom službom grada dogovore postavljanje određenog broja kontejnera i koševa za otpad da vozači mogu u njima odlagati otpad a ne na zelenu površinu te da i svoju službu za održavanje čistoće u Brodosplitu angažiraju povremeno za održavanje ovog parkinga čistim.

Javne gradske ustanove Parkovi i nasadi i Čistoća pomogli su u radnom priboru za volontere, košnji visoke trave te odvozu otpada i suhe granjevine.

Brodosplit je sponzorirao prigodni domjenak za sve volontere na kraju uspješne radne akcije.

Možemo biti ponosni što su volonteri iz Splita ovom uspješnom akcijom doprinijeli obilježavanju svjetskog dana „Zelena Čistka“ i time kroz čistiji istočni dio Turske kule učinili Tursku kulu i Split a time i svijet ljepšim.

Facebook komentari

hr Sat Apr 22 2017 19:47:02 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .