Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58e520b8b4739877008b45e9/80

Zašto Hrvatska odbija potencijale hrvatskog iseljeništva?

U Hrvatskoj jednostavno nije bilo dovoljno ni volje ni svijesti da se spozna kako je potpuno povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske od strateškog interesa za brži i djelotvorniji demografski oporavak i gospodarski razvitak Republike Hrvatske. Cijenu tog promašaja već godinama svi zajedno teško plaćamo.

Prema različitim izvorima, izvan Republike Hrvatske živi od dva do tri i pol milijuna Hrvata i njihovih potomaka. Najviše ih ima u gospodarski najrazvijenijim zemljama svijeta: SAD-u, Kanadi, Australiji, Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Švedskoj. Naravno, ne treba zaboraviti ni brojnu hrvatsku dijasporu u Čileu, Argentini i drugim zemljama. U svim tim državama uživaju ugled marljivih i sposobnih ljudi. Međutim, malo detaljnije istraživanje pokazuje da su hrvatski iseljenici u tim zemljama, posebice druga i treća generacija, postigli i zavidne rezultate i zauzimaju visoke položaje u politici, poslovnom svijetu, znanosti, prosvjeti, umjetnosti, sportu, medijima itd. Nažalost, Hrvatska do danas nije ni približno iskoristila iskrenu i dobru volju velikog broja tih ljudi da svoje znanje, iskustvo, poznanstvo pa i kapital, stave na raspolaganje mladoj hrvatskoj državi u njezinoj preobrazbi iz neefikasne marksističke planske privrede u napredno i moderno tržišno gospodarstvo.

U današnjem globaliziranom i informatiziranom svijetu većina iseljenika, koja se ne želi vratiti za stalno u domovinu, može nastaviti živjeti u zemljama u kojima se nalaze te istovremeno kroz razna udruženja, brza i jeftina putovanja, internet i drugu suvremenu komunikaciju, česte posjete i na druge načine aktivno sudjelovati u političkom, gospodarskom, znanstvenom i kulturnom životu svoje domovine.

Na nedavnom kongresu indijskih iseljenika u New Delhiju, na kojem su uz predsjednika države, premijera i druge članove Vlade sudjelovali i predstavnici najvećih indijskih poduzeća, glavna tema nije bila koliko će novca indijski iseljenici uložiti u Indiju, nego koliko su oni bogati u znanju i iskustvima koja su danas potrebna Indiji. Mnogi ideološki protivnici većeg angažiranja hrvatskog iseljeništva u demografskoj i gospodarskoj obnovi Hrvatske trebali bi se zapitati kako to da dvije najmnogoljudnije zemlje na svijetu, Indija i Kina (o kojoj ću nešto više reći u nastavku ove raščlambe), koje broje više od jedne milijarde stanovnika, sustavno razvijaju i održavaju veze i odnose sa svojim iseljeništvom, dok Hrvatska, koja demografski odumire, gotovo mazohistički odbija iskoristiti potencijal hrvatskog iseljeništva za izvlačenje iz višegodišnje teške populacijske i gospodarske krize.

Hrvatsko je iseljeništvo dalo veliki doprinos u prikupljanju sredstava za obranu Hrvatske od velikosrpskog agresora. Ništa manje bitna nije bila ni uloga hrvatskih iseljenika u borbi za međunarodno priznanje Republike Hrvatske. Kao primjer navodim prosvjed oko četrdeset tisuća hrvatskih iseljenika pred australskim Parlamentom u listopadu 1990. (drugi po brojnosti građanski prosvjed u povijesti Australije), koji su zahtijevali da australska Vlada službeno prizna državnu samostalnost Republike Hrvatske. Prema izjavi Hugha Whitea, savjetnika za vanjsku politiku tadašnjeg australskog premijera Boba Hawkea, Australija je poslije tog prosvjeda bila spremna priznati Hrvatsku. No, odustala je nakon konzultacija s Njemačkom, koja je izrazila bojazan da bi preuranjeno australsko priznanje Hrvatske pokvarilo njemačko lobiranje da Hrvatsku zajednički priznaju sve članice Europske zajednice, što se i dogodilo kasnije, 15. siječnja 1992. godine. Zahvaljujući lobiranju hrvatskih iseljenika, dan kasnije, zbog razlike u vremenu, i Australija je priznala Hrvatsku.

Potpuno pogrešna ideološka percepcija hrvatskog iseljeništva uzrok je dugogodišnjeg zastoja u interakciji između domovinske i iseljene Hrvatske

Nakon obrane Hrvatske od vanjskog agresora i njezina međunarodnog priznanja, u hrvatskom je iseljeništvu zavladao velik entuzijazam za stalnim povratkom u domovinu. U tomu su prednjačili mladi i obrazovani iseljenici rođeni izvan Hrvatske, koji su već 1990. i 1991. u većem broju došli u Hrvatsku i dali svoj nemali prilog ne samo kao branitelji, nego i kao PR djelatnici u kontaktu s medijskim izvjestiteljima iz cijelog svijeta. Sjetimo se samo izuzetno pozitivnog imidža Hrvatske kao žrtve agresije iz tog vremena, koji se nije pojavio sam od sebe. Nažalost, poslije rata, kad je trebalo započeti s izgradnjom državnih institucija koje bi bile zadužene za osmišljavanje i sustavno provođenje državne politike prema iseljeništvu, pokazalo se, kao i u drugim područjima, da za to nije bilo ni dovoljno znanja, a ni dovoljno volje.

Dodatan problem u formuliranju korisnog institucionalnog povezivanja domovinske i iseljene Hrvatske predstavljalo je i nadalje ideološki zaslijepljeno mišljenje jednog dijela hrvatske javnosti kako bi Republici Hrvatskoj štetilo da se poveže s iseljeništvom, u kojem dominiraju nazadne i ekstremno desničarske skupine, koje Hrvatsku žele vratiti u prošlost. Naravno, to je bilo sasvim pogrešno predstavljanje hrvatskog iseljeništva. Treba reći da su u stvaranju negativnog, netočnog i za Hrvatsku štetnog mišljenja o hrvatskom iseljeništvu bitnu ulogu odigrali i pojedini hrvatski mediji, koji su javnost hranili jedino negativnim, iako ponekad i opravdanim, pričama o pojedincima koji su svoj povratak u Hrvatsku iskoristili isključivo za svoj probitak. Nažalost, bilo je to jednostrano i neuravnoteženo prikazivanje iseljeništva i svih povratnika, koje je dovelo do razočaranja među brojnim Hrvatima izvan domovine. Oni su u više navrata opravdano i s indignacijom odbacivali tu potpuno neutemeljenu stigmatizaciju. Naposljetku, kako su drukčije i mogli reagirati utjecajni i u svojim sredinama visoko cijenjeni poduzetnici, stručnjaci, akademici, novinari, umjetnici, sportaši itd., koje je Hrvatska tada trebala jednako toliko koliko ih treba i danas? Mnogim je iseljenicima bilo teško shvatiti zašto ih domovina odbacuje u trenucima kad joj je i dalje potrebna pomoć te zašto je Hrvatska spremna platiti strancima visoke iznose za savjete koje bi besplatno mogla dobiti od svojih iseljenika - svjetski priznatih stručnjaka.

Kad se o ulozi hrvatskih iseljenika i povratnika u prvih deset godina hrvatske države u budućnosti bude pisalo objektivno i na temelju znanstvenog istraživanja, na vidjelo će izići prava i stvarna slika pozitivne uloge iseljenika i povratnika u povijesnim trenucima stvaranja samostalne i demokratske Hrvatske. U jednom ovako kratkom tekstu nemoguće je predočiti sve što su deseci tisuća samozatajnih hrvatskih iseljenika samoinicijativno učinili za Hrvatsku na svim poljima, i to u vrijeme kad joj je bilo najteže. To će morati učiniti naše akademske i znanstvene institucije, kao što se to čini i u drugim državama s brojnom dijasporom. Treba također reći i to da je u Hrvatskoj bilo onih koji su se povratku većeg broja hrvatskih iseljenika protivili i zbog straha da bi poduzetnici iz iseljeništva, educirani i uspješni u demokratskom svijetu i u sustavu slobodnog tržišta, mogli ugroziti njihov monopol u procesu privatizacije državnih poduzeća. Osim što je na taj način onemogućena zdrava konkurencija u hrvatskom gospodarstvu, danas smo svi svjesni toga da su takva nemoralnost, gramzivost i intelektualna ograničenost pojedinaca Hrvatsku dovele na sam rub gospodarskog ponora.

Osim nesretnog izbora čelnog čovjeka, koji je imao zadaću ne dopustiti da se ostvari snažniji utjecaj iseljeništva na gospodarstvo u Hrvatskoj, sve što je ranije navedeno u velikoj mjeri predstavlja glavne razloge neuspjeha eksperimenta s Ministarstvom povratka i useljeništva iz 1997. godine. U Hrvatskoj jednostavno nije bilo dovoljno ni volje ni svijesti da se spozna kako je potpuno povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske od strateškog interesa za brži i djelotvorniji demografski oporavak i gospodarski razvitak Republike Hrvatske. Cijenu tog promašaja već godinama svi zajedno teško plaćamo. Najveću je pak cijenu platio velik broj hrvatskih iseljenika povratnika, koji su nakon nekoliko godina života u Hrvatskoj iz egzistencijalnih razloga bili prisiljeni vratiti se natrag u daleke prekomorske zemlje, iz kojih se najvjerojatnije više nikad neće moći vratiti u Hrvatsku.

Facebook komentari

hr Wed Apr 05 2017 18:53:29 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58482e871eea8f172f8b4575/80
Foto: Facebook Milan Kujundžić

Kujundžić: Prioritetne liste čekanja omogućit će ozbiljno bolesnima pregled unutar 2-3 dana

Uvođenje prioritetnih lista čekanja, koje planira uvesti Ministarstvo zdravstva, omogućit će da ozbiljno bolesni pacijenti, za koje je važno da ne čekaju na brojne pretrage, obave prvi pregled kod bolničkog specijaliste unutar 2-3 dana, a u idućih deset dana prođu potreban dijagnostički i terapijski postupak, najavio je u nedjelju ministar zdravstva Milan Kujundžić.

"U iduća 2-3 tjedna krenut će pilot projekt prioritetnih lista čekanja u četiri zagrebačke bolnice a ako se pokaže tehnički dobrim onda bi kroz naredna 2-3 mjeseca zaživio u cijeloj Hrvatskoj", izjavio je Kujundžić na RTL televiziji.

Važno je, kaže, da ozbiljni pacijenti ne čekaju na brojne pretrage a liste čekanja postoje svugdje u svijetu i nisu ih riješile ni znatno bogatije zemlje od Hrvatske.

Osvrćući se na plan spajanja bolničkih odjela, Kujundžić je rekao kako se procjenjuje da bi se time mjesečno uštedjelo 10 milijuna kuna u sustavu.

"Time ćemo ostvariti određene uštede ali puno važnije od toga je da će se podići kvaliteta, jer ako liječnik određeni postupak ne radi dovoljno, često u pitanje dolazi kvaliteta rada. Ovako će se liječnici moći koncentrirati na jednom mjestu, a postupci izvoditi kvalitetnije", kazao je. Naveo je kako će se, među ostalima, spajati bolnički odjeli šibenske i kninske bolnice,  karlovačke i ogulinske, osječke i našičke, pakračke i požeške bolnice itd.

Kujundžić je rekao kako se razmišlja i o promjeni zakona da bi se omogućilo zasnivanja radnog odnosa u više bolnica.

"U ovom trenutku razmišljamo i o promjeni zakona o tzv. part-timeu, dakle, jedan liječnik bi mogao imati zasnovan radni odnos na 30, 40, 50 posto radnog vremena u dvije ili tri bolnice. Na taj ćemo način zatvarati problem nedostatka liječnika", najavljuje.

Financije u zdravstvu su kronični problem a gubici od 8 milijardi kuna postoje godinama, kaže ministar te smatra kako je potreban politički dogovor o njihovu rješavanju, ako se želi zadržati kvaliteta i dostupnost zdravstvene usluge svima neovisno o imovinskom cenzusu.

"Imamo problem što isporučujemo uslugu a država nam ne plati za to oko 2 milijarde kuna godišnje. Drugi problem je taj  što medicina poskupljuje. Ako hoćemo sve nove lijekove, ugradbene materijale, to nažalost košta. I o tome ćemo otvoriti dijalog kad prođu izbori. Kad je u pitanju dopunsko osiguranje razmotrit ćemo sve oblike, a postoji niz oblika koji su već uvedeni u drugim zemljama", rekao je Kujundžić.

Facebook komentari

hr Sat May 27 2017 21:11:52 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5929cd27b9e03e351c8b460e/80

Solin uz Blaženka Bobana

Danas se na Majdanu u Solinu održala velika proslava povodom pobjede starog/novog gradonačelnika Solina Dalibora Ninčevića gdje se okupio velik broj Solinjana.

Proslavi je nazočio i Blaženko Boban, bivši gradonačelnik Solina, a sada kandidat HDZ-a za župana Splitsko- dalmatinske županije. Svi su mu od reda čestitali na uspjehu ostvarenom u prvom krugu lokalnih izbora, a nisu krili ponos i oduševljenje što je, vjeruju, budući župan baš jedan od njih.

Srce mi je ispunjeno kada  vidim sve vas mlade ljude koji ste ovdje danas, svu tu snagu i ljubav, a upravo je to pokazatelj da se radom i trudom može postići apsolutno sve. Čestitam mom prijatelju Daliboru na ostvarenom uspjehu i želim mu svu sreću u njegovom budućem radu, a na dobrobit svih vas dobrih ljudi grada Solina. A svima vama hvala na ovom druženju i potpori koju mi svakodnevno pružate. Vjerujem kako ćemo i iduću nedjelju opet ovako slaviti“- poručio je Blaženko Boban svojim Solinjanima.

Facebook komentari

hr Sat May 27 2017 21:03:48 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5929b5b4b9e03eb41c8b4590/80

Darivanje i presađivanje organa i tkiva: Hrvatska uz Španjolsku vodeća u svijetu

Hrvatska je među vodećim zemljama u svijetu po broju doniranih i transplantiranih organa na milijun stanovnika, kao i prema ishodima transplantacija, prva je po broju transplantiranih bubrega i jetre na milijun stanovnika, a druga po broju transplantiranih srca u svijetu, istaknuto je u petak na svečanom obilježavanju Nacionalnog dana darivanja i presađivanja organa i tkiva i desetu obljetnicu članstva Hrvatske u Eurotransplantu.

Prošle godine realizirano je 150 darivatelja organa (35 darivatelja na milijun stanovnika), a ukupno su presađena 354 organa (80 transplantacija na milijun stanovnika). Presađivanjem organa "novi život na dar" dobio je 191 primatelj bubrega, 35 primatelja srca te sedam primatelja gušterače.

Među vodećima po broju donora i ishodima transplantacija

Na aktivnoj listi čekanja krajem prošle godine bila su 283 pacijenta, od čega 187 pacijenata koji čekaju na bubreg, 64 na jetru, 34 na srce i 14 na gušteraču.

"Hrvatska je već nekoliko godina jedna od vodećih zemalja u svijetu po broju doniranih organa, odnosno po broju donora. Najbolji rezultat koji je ikad jedna zemlja ostvarila na svijetu smo imali 2015. kada je bilo 40 donora na milijun stanovnika, ali sve ove godine Hrvatska je uz Španjolsku vodeća po broju donora", naglasio je predsjednik Hrvatske donorske mreže Nikola Žgrablić.

Navevši da je Hrvatska prva po broju transplantiranih bubrega i jetre na milijun stanovnika, a druga po broju transplantiranih srca, Žgrablić je naglasio da se radi o izvrsnim rezultatima, ne samo u brojkama nego i u ishodima tih transplantacija jer su životni vijekovi transplantiranih pacijenata izuzetno dugački.

Liste čekanja su, kaže, iz godine u godinu sve kraće. "Vrijeme čekanja na organe je jako kratko, primjerice na neke se čeka i manje od godinu dana", rekao je usporedivši to s Njemačkom u kojoj se na bubreg čeka osam do deset godina.

Kujundžić najavljuje pomoć susjednim zemljama

"Možemo biti ponosni na organizaciju i medicinski uspjeh gdje je Hrvatska danas u svijetu u samom vrhu", kazao je ministar zdravstva Milan Kujundžić te najavio pomoć susjednim zemljama u transplantacijskoj medicini.

Odlazak mladih stručnjaka, uključujući i sestre i tehničare, ocijenio je kao veliki problem. "Možemo platiti koliko možemo i činimo maksimalno kako bi kroz uštede zaposlili nove ljude i dali pacijentima, ali granice su određene", rekao je.

Pozdravio je inicijativu privatnih poliklinika koje su odlučile na nekoliko dana srezati cijene svojih usluga sa ciljem skraćivanja liste čekanja.

Prije deset godina Hrvatska je postala punopravnom članicom Eurotransplanta, međunarodne organizacije za dodjelu i razmjenu organa., što je obilježeno svečanošću u Preporodnoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, na kojoj su se okupili uzvanici iz Eurotransplanta, vodeći stručnjaci na području transplantacijske medicine i predstavnici udruga pacijenata.

"Umijeće darivanja" za senzibiliziranje javnosti

Na dijelu Trga bana Josipa Jelačića održava se program za javnost "Umijeće darivanja" sa ciljem senzibiliziranja i razvijanja kulture darivanja, a info pult posjetio je ministar zdravstva Milan Kujundžić, zajedno s ministrom znanosti i obrazovanja Pavom Barišićem.

Promotivne aktivnosti usmjerene na podizanje svijesti javnosti o važnosti osobne odluke o darivanju organa uključuju izložbu crteža učenika Osnovne škole Miroslava Krleže i skulptura učenika srednjih umjetničkih škola na temu darivanja.

Studenti Medicinskog fakulteta svojim su tijelima oblikovali "Kucajuće srce" kojem su se pridružili i učenici Osnovne škole Miroslava Krleže te su na taj način poslali poruku o važnosti darivanja organa.

Facebook komentari

hr Sat May 27 2017 19:27:04 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/592998e9b9e03e9e1c8b4593/80

Potporu Blaženku Bobanu dala i Marija Županović

Za Bobana kaže da je čovjek uma i srca
Drugi krug lokalnih izbora sve je bliže. Kandidata za župana Blaženka Bobana podržala je i nekadašnja glavna sestra KBC-a Split Marija Županović. Pogledajte u videu što je kazala.


Facebook komentari

hr Sat May 27 2017 17:20:21 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .