Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58e520b8b4739877008b45e9/80

Zašto Hrvatska odbija potencijale hrvatskog iseljeništva?

U Hrvatskoj jednostavno nije bilo dovoljno ni volje ni svijesti da se spozna kako je potpuno povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske od strateškog interesa za brži i djelotvorniji demografski oporavak i gospodarski razvitak Republike Hrvatske. Cijenu tog promašaja već godinama svi zajedno teško plaćamo.

Prema različitim izvorima, izvan Republike Hrvatske živi od dva do tri i pol milijuna Hrvata i njihovih potomaka. Najviše ih ima u gospodarski najrazvijenijim zemljama svijeta: SAD-u, Kanadi, Australiji, Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Švedskoj. Naravno, ne treba zaboraviti ni brojnu hrvatsku dijasporu u Čileu, Argentini i drugim zemljama. U svim tim državama uživaju ugled marljivih i sposobnih ljudi. Međutim, malo detaljnije istraživanje pokazuje da su hrvatski iseljenici u tim zemljama, posebice druga i treća generacija, postigli i zavidne rezultate i zauzimaju visoke položaje u politici, poslovnom svijetu, znanosti, prosvjeti, umjetnosti, sportu, medijima itd. Nažalost, Hrvatska do danas nije ni približno iskoristila iskrenu i dobru volju velikog broja tih ljudi da svoje znanje, iskustvo, poznanstvo pa i kapital, stave na raspolaganje mladoj hrvatskoj državi u njezinoj preobrazbi iz neefikasne marksističke planske privrede u napredno i moderno tržišno gospodarstvo.

U današnjem globaliziranom i informatiziranom svijetu većina iseljenika, koja se ne želi vratiti za stalno u domovinu, može nastaviti živjeti u zemljama u kojima se nalaze te istovremeno kroz razna udruženja, brza i jeftina putovanja, internet i drugu suvremenu komunikaciju, česte posjete i na druge načine aktivno sudjelovati u političkom, gospodarskom, znanstvenom i kulturnom životu svoje domovine.

Na nedavnom kongresu indijskih iseljenika u New Delhiju, na kojem su uz predsjednika države, premijera i druge članove Vlade sudjelovali i predstavnici najvećih indijskih poduzeća, glavna tema nije bila koliko će novca indijski iseljenici uložiti u Indiju, nego koliko su oni bogati u znanju i iskustvima koja su danas potrebna Indiji. Mnogi ideološki protivnici većeg angažiranja hrvatskog iseljeništva u demografskoj i gospodarskoj obnovi Hrvatske trebali bi se zapitati kako to da dvije najmnogoljudnije zemlje na svijetu, Indija i Kina (o kojoj ću nešto više reći u nastavku ove raščlambe), koje broje više od jedne milijarde stanovnika, sustavno razvijaju i održavaju veze i odnose sa svojim iseljeništvom, dok Hrvatska, koja demografski odumire, gotovo mazohistički odbija iskoristiti potencijal hrvatskog iseljeništva za izvlačenje iz višegodišnje teške populacijske i gospodarske krize.

Hrvatsko je iseljeništvo dalo veliki doprinos u prikupljanju sredstava za obranu Hrvatske od velikosrpskog agresora. Ništa manje bitna nije bila ni uloga hrvatskih iseljenika u borbi za međunarodno priznanje Republike Hrvatske. Kao primjer navodim prosvjed oko četrdeset tisuća hrvatskih iseljenika pred australskim Parlamentom u listopadu 1990. (drugi po brojnosti građanski prosvjed u povijesti Australije), koji su zahtijevali da australska Vlada službeno prizna državnu samostalnost Republike Hrvatske. Prema izjavi Hugha Whitea, savjetnika za vanjsku politiku tadašnjeg australskog premijera Boba Hawkea, Australija je poslije tog prosvjeda bila spremna priznati Hrvatsku. No, odustala je nakon konzultacija s Njemačkom, koja je izrazila bojazan da bi preuranjeno australsko priznanje Hrvatske pokvarilo njemačko lobiranje da Hrvatsku zajednički priznaju sve članice Europske zajednice, što se i dogodilo kasnije, 15. siječnja 1992. godine. Zahvaljujući lobiranju hrvatskih iseljenika, dan kasnije, zbog razlike u vremenu, i Australija je priznala Hrvatsku.

Potpuno pogrešna ideološka percepcija hrvatskog iseljeništva uzrok je dugogodišnjeg zastoja u interakciji između domovinske i iseljene Hrvatske

Nakon obrane Hrvatske od vanjskog agresora i njezina međunarodnog priznanja, u hrvatskom je iseljeništvu zavladao velik entuzijazam za stalnim povratkom u domovinu. U tomu su prednjačili mladi i obrazovani iseljenici rođeni izvan Hrvatske, koji su već 1990. i 1991. u većem broju došli u Hrvatsku i dali svoj nemali prilog ne samo kao branitelji, nego i kao PR djelatnici u kontaktu s medijskim izvjestiteljima iz cijelog svijeta. Sjetimo se samo izuzetno pozitivnog imidža Hrvatske kao žrtve agresije iz tog vremena, koji se nije pojavio sam od sebe. Nažalost, poslije rata, kad je trebalo započeti s izgradnjom državnih institucija koje bi bile zadužene za osmišljavanje i sustavno provođenje državne politike prema iseljeništvu, pokazalo se, kao i u drugim područjima, da za to nije bilo ni dovoljno znanja, a ni dovoljno volje.

Dodatan problem u formuliranju korisnog institucionalnog povezivanja domovinske i iseljene Hrvatske predstavljalo je i nadalje ideološki zaslijepljeno mišljenje jednog dijela hrvatske javnosti kako bi Republici Hrvatskoj štetilo da se poveže s iseljeništvom, u kojem dominiraju nazadne i ekstremno desničarske skupine, koje Hrvatsku žele vratiti u prošlost. Naravno, to je bilo sasvim pogrešno predstavljanje hrvatskog iseljeništva. Treba reći da su u stvaranju negativnog, netočnog i za Hrvatsku štetnog mišljenja o hrvatskom iseljeništvu bitnu ulogu odigrali i pojedini hrvatski mediji, koji su javnost hranili jedino negativnim, iako ponekad i opravdanim, pričama o pojedincima koji su svoj povratak u Hrvatsku iskoristili isključivo za svoj probitak. Nažalost, bilo je to jednostrano i neuravnoteženo prikazivanje iseljeništva i svih povratnika, koje je dovelo do razočaranja među brojnim Hrvatima izvan domovine. Oni su u više navrata opravdano i s indignacijom odbacivali tu potpuno neutemeljenu stigmatizaciju. Naposljetku, kako su drukčije i mogli reagirati utjecajni i u svojim sredinama visoko cijenjeni poduzetnici, stručnjaci, akademici, novinari, umjetnici, sportaši itd., koje je Hrvatska tada trebala jednako toliko koliko ih treba i danas? Mnogim je iseljenicima bilo teško shvatiti zašto ih domovina odbacuje u trenucima kad joj je i dalje potrebna pomoć te zašto je Hrvatska spremna platiti strancima visoke iznose za savjete koje bi besplatno mogla dobiti od svojih iseljenika - svjetski priznatih stručnjaka.

Kad se o ulozi hrvatskih iseljenika i povratnika u prvih deset godina hrvatske države u budućnosti bude pisalo objektivno i na temelju znanstvenog istraživanja, na vidjelo će izići prava i stvarna slika pozitivne uloge iseljenika i povratnika u povijesnim trenucima stvaranja samostalne i demokratske Hrvatske. U jednom ovako kratkom tekstu nemoguće je predočiti sve što su deseci tisuća samozatajnih hrvatskih iseljenika samoinicijativno učinili za Hrvatsku na svim poljima, i to u vrijeme kad joj je bilo najteže. To će morati učiniti naše akademske i znanstvene institucije, kao što se to čini i u drugim državama s brojnom dijasporom. Treba također reći i to da je u Hrvatskoj bilo onih koji su se povratku većeg broja hrvatskih iseljenika protivili i zbog straha da bi poduzetnici iz iseljeništva, educirani i uspješni u demokratskom svijetu i u sustavu slobodnog tržišta, mogli ugroziti njihov monopol u procesu privatizacije državnih poduzeća. Osim što je na taj način onemogućena zdrava konkurencija u hrvatskom gospodarstvu, danas smo svi svjesni toga da su takva nemoralnost, gramzivost i intelektualna ograničenost pojedinaca Hrvatsku dovele na sam rub gospodarskog ponora.

Osim nesretnog izbora čelnog čovjeka, koji je imao zadaću ne dopustiti da se ostvari snažniji utjecaj iseljeništva na gospodarstvo u Hrvatskoj, sve što je ranije navedeno u velikoj mjeri predstavlja glavne razloge neuspjeha eksperimenta s Ministarstvom povratka i useljeništva iz 1997. godine. U Hrvatskoj jednostavno nije bilo dovoljno ni volje ni svijesti da se spozna kako je potpuno povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske od strateškog interesa za brži i djelotvorniji demografski oporavak i gospodarski razvitak Republike Hrvatske. Cijenu tog promašaja već godinama svi zajedno teško plaćamo. Najveću je pak cijenu platio velik broj hrvatskih iseljenika povratnika, koji su nakon nekoliko godina života u Hrvatskoj iz egzistencijalnih razloga bili prisiljeni vratiti se natrag u daleke prekomorske zemlje, iz kojih se najvjerojatnije više nikad neće moći vratiti u Hrvatsku.

Facebook komentari

hr Wed Apr 05 2017 18:53:29 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58c3d085b4739828b58b45ac/80

Serijski piroman plaši Splićane: Na dva kilometra gorjelo 64 puta

Splitski vatrogasci rekli su kako nije njihov posao utvrditi uzroke požara, ali je jasno da netko namjerno pali vatru na potezu od Žnjana di Duilova. Počelo je u siječnju ove godine...

Zvuči nevjerojatno, ali je istinito: U Splitu, na potezu od Žnjana do Duilova, dugom niti dva kilometra, ove godine gorjelo je čak 64 puta!

Taj podatak potvrdili su nam splitski vatrogasci koji su točno toliko puta na tom potezu izlazili na teren s vozilima i šmrkovima i gasili vatru, pišu 24 sata.

Splitski vatrogasci rekli su nam kako nije njihov posao utvrditi uzroke požra, ali je jasno da netko namjerno pali vatru na tom prostoru. 

Počelo je u siječnju ove godine, točnije u novogodišnjoj noći, da bi se nastavilo tijekom cijele godine, a najviše požara bilo je u listopadu:

- U listopadu je bilo više od 20 intervencija, ali zanimljivo je da nijedna nije bila za vrijeme ili nakon kiša koje su pale. Valjda je čovjek odlučio napraviti pauzu, našalio se Ivan Kovačević, zapovjednik splitskih vatrogasaca. 

Najčešće je gorjelo u neposrednoj blizini hotela Zagreb na Duilovu, a nepoznatom piromanu omiljene su neprohodne šikare s odloženim otkinutim suhim palminim granama.

Omiljeni "tajming" mu je u sumrak, kada je i planula velika većina od 64 požara.

Stanovnici Žnjana i Duilova s kojima smo razgovarali slažu se da požari nisu slučajni. Jedni smatraju da se radi o namjernom paljenju zbog prenamjene zemljišta, a drugi da je nekom jednostavno dosta neprohodnih šikara kojih su Žnjan i Duilovo puni, te je odlučio sam "raščistiti" teren kad to već ne rade gradske službe.

Na potezu je splitska policija...

Facebook komentari

hr Mon Nov 20 2017 18:35:33 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59f56f39b9e03ea9948b45e9/80

Krstulović Opara: Europsko prvenstvo će se igrati u Splitu

Splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara u ponedjeljak je odbacio mogućnost neodigravanja utakmica europskog rukometnog prvenstva u splitskoj Spaladium areni, te je ocijenio tendencioznim medijske napise koje dovode u pitanje domaćinstvo Splita za to natjecanje.

"Europsko prvenstvo će biti u Splitu i mi ćemo ga ovdje otvoriti, a Grad će platiti najam Spaladium areni onoliko koliko mi smatramo da treba i druga strana neće biti zakinuta," rekao je Krstulović Opara novinarima u Splitu.

Po njegovim riječima Grad Split je postigao dobar sporazum sa svojim partnerima.

"Naći ćemo rješenje da svi budemo zadovoljni i nikakvih pitanja o upitnosti Europskog prvenstva nema," poručio je splitski gradonačelnik.

Komentirajući medijske napise koji spominju mogućnost da se skupina koja bi se trebala igrati u Splitu, premjesti u neki drugi grad, jer Split još nije potpisao ugovor, Krstulović Opara je kazao kako su takvi napisi tendenciozni.

"Neke tendenciozne vijesti i napisi bili su samo u službi pritiskanja mene i zauzimanja boljih pozicija od strane nekih drugih 'igrača'," rekao je gradonačelnik. 

Objasnio je kako je po pitanju novca "tvrd pregovarač i ne pristaje na cijene koje Grad ne treba platiti iz proračuna."

Na upit o kojim novčanim iznosima se radi on je uzvratio riječima: "Nećemo licitirati."

Europsko prvenstvo će održati od 12. do 28. siječnja iduće godine. U Splitu bi se trebale igrati utakmice skupine A, a osim hrvatske reprezentacije u toj skupini igraju Srbija, Švedska i Island. 

Budući da se Europskoj rukometnoj federaciji (EHF) do ponedjeljka 27. studenog moraju dostaviti potpisani ugovori sa svim gradovima domaćinima prvenstva, Splitu je upućena požurnica te se pokušava dogovoriti potpisivanje ugovora.

"U zadnjih par dana veliki je pritisak Europske rukometne federacije prema Hrvatskom rukometnom savezu u smislu dostavljanja potpisanih ugovora sa svim gradovima organizatorima Europskog prvenstva. Imamo trenutno problem što iz grada Splita nemamo potpisan ugovor. Naime, mi taj ugovor trebamo do ponedjeljka dostaviti u EHF. Mi smo sa Splitom dogovorili sve uvjete iz ugovora, ali još formalno nismo dobili navedeni ugovor i pokušavamo što prije ishoditi potpisivanje. Prije deset dana je u Gradsko poglavarstvo Splita poslana požurnica da se ugovor potpiše. Nismo još dobili nikakav termin, a mi smo zbog toga morali zaustaviti daljnju prodaju ulaznica jer moramo predati potpisani ugovor da bi se sve nastavilo," kazao je predsjednik HRS-a Tomislav Grahovac ranije u ponedjeljak.

Facebook komentari

hr Mon Nov 20 2017 17:51:41 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d57063b473989dd08b4632/80
Foto: Dalmacija News

Za projekte urbane aglomeracije Split dugoročno namjerava povući gotovo 490 milijuna eura

Na splitskom Sveučilištu u ponedjeljak su uručene priznanja za četrdesetak djelatnika, stručnjaka te visokoškolska ustanove koji su besplatno sudjelovali u izradi Strategije razvoja urbane aglomeracije Splita, a u sklopu koje se iz EU fondova dugoročno namjerava povući gotovo 490 milijuna eura.
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU objavilo je u listopadu 2016. da je urbana aglomeracija Splita zadovoljila sve propisane uvjete i kriterije te stekla status ITU područja (mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja) te da će joj na raspolaganju biti gotovo 63 milijuna eura za financiranje projekata prometne infrastrukture, poduzetništva, građevine, turizma i njegovanja kulturne baštine.

"Ova urbana aglomeracija obuhvaća 11 gradova i općina na širemu splitskom području, a jedan od strateških projekta aglomeracije je izgradnja željeznice od Trogira, preko Kaštela i Solina do Splita kako bi se rasteretio cestovni promet na tom području", rekao je splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban na svečanom uručenju priznanja stručnjacima, autorima strategije za razvoj te aglomeracije.

Po njegovim riječima, projekti iz urbane aglomeracije bit će dostavljeni na valorizaciju Vladi Republike Hrvatske, a 2018. godine radit će se na njezinu uvrštavanju u program URBACT koji financira Europska unija i okuplja gradove kao što su Barcelona, Beč i Antwerpen.
To su gradovi koji, poput Splita, oko sebe kao središta vežu druge gradove i općine i zajedno kreiraju projekte koji služe građanima, rekao je župan Boban.

Istaknuo je da bi u duljem razdoblju kroz program URBACT urbana aglomeracija mogla dobiti gotovo 490 milijuna eura za svoje projekte. Najavio je kako će se "obrisi realizacije prvih projekata" vidjeti 2020. godine.

Rektor splitskog Sveučilišta Šimun Anđelinović istaknuo je kako su stručnjaci te visokoškolske ustanove besplatno izradili Strategiju razvoja urbane aglomeracije Splita.

"Na taj je način stručnost našeg Sveučilišta stavljena u službu razvoja društva", dodao je i najavio da će to sveučilište sa svojim stručnjacima biti angažirano na izradi plana za "korištenje obalnog pojasa od Trogira do Makarske".

Dogradonačelnik Splita Nino Vela rekao je kako je urbana aglomeracija iznimno važna za prosperitet toga grada.

Facebook komentari

hr Mon Nov 20 2017 17:51:24 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a12e632b9e03e5d078b459c/80

Vijenci i svijeće na 26. obljetnicu zločina na Ovčari

Prigodnim programom "Ovčara, vječna rana" te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno spomen obilježja, u ponedjeljak je obilježena 26. obljetnica ubojstva 200 ranjenika i civila na Ovčari, koji su 19. studenoga 1991. godine odvedeni iz vukovarske bolnice, a dan kasnije ubijeni na tom poljoprivrednom dobru nedaleko Vukovara.

Vijence su položila i svijeće upalila brojna izaslanstva, a potom je održan prigodni program tijekom kojega su pročitana imena svih ubijenih žrtava na Ovčari te izgovorena molitva.

 Nakon sloma vukovarske obrane i ulaska bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi u vukovarsku ratnu bolnicu, iz te je zdravstvene ustanove izvedeno najmanje 255 ranjenika, civila i medicinskog osoblja koji su potom odvedeni na Ovčaru i tamo ubijeni. Pet godina kasnije iz masovne grobnice ekshumirani su posmrtni ostaci 200 osoba, dok se za ostalima još uvijek traga.

 Stipo Mlinarić na Ovčari je izgubio brata Milu, koji je kao ranjenik izveden iz vukovarske bolnice te odveden na Ovčaru. "Ovo nisu napravili četnici, oni to ne bi mogli napraviti. Logistiku da ovo izvedu imala je samo JNA i vjerujem da je ovo djelo JNA", kazao je.

 Privlačaninu Ivi Lovriću na Ovčari je ubijen tada 21-godišnji sin Josip, koji je zbog ozljede noge bio zbrinut u vukovarskoj bolnici, odakle je odveden na Ovčaru. "Nakon rata radili su krvne pretrage i po tome su identificirali moga sina, a ja sam ga prepoznao po cipelama i prsluku koje je imao na sebi", rekao je Lovrić i dodao da, iako kažu da vrijeme liječi rane, to nije tako.

 Odavanju počasti žrtvama Ovčare je uz brojne Vukovarce, među ostalima, nazočila i ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac, izaslanstvo Škabrnje te 400-tinjak sudionika mimohoda "Vi ste naš ponos, mi smo vaša snaga", koji su u hodnji došli do Ovčare s Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata.

Facebook komentari

hr Mon Nov 20 2017 15:43:57 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .