Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58e520b8b4739877008b45e9/80

Zašto Hrvatska odbija potencijale hrvatskog iseljeništva?

U Hrvatskoj jednostavno nije bilo dovoljno ni volje ni svijesti da se spozna kako je potpuno povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske od strateškog interesa za brži i djelotvorniji demografski oporavak i gospodarski razvitak Republike Hrvatske. Cijenu tog promašaja već godinama svi zajedno teško plaćamo.

Prema različitim izvorima, izvan Republike Hrvatske živi od dva do tri i pol milijuna Hrvata i njihovih potomaka. Najviše ih ima u gospodarski najrazvijenijim zemljama svijeta: SAD-u, Kanadi, Australiji, Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Švedskoj. Naravno, ne treba zaboraviti ni brojnu hrvatsku dijasporu u Čileu, Argentini i drugim zemljama. U svim tim državama uživaju ugled marljivih i sposobnih ljudi. Međutim, malo detaljnije istraživanje pokazuje da su hrvatski iseljenici u tim zemljama, posebice druga i treća generacija, postigli i zavidne rezultate i zauzimaju visoke položaje u politici, poslovnom svijetu, znanosti, prosvjeti, umjetnosti, sportu, medijima itd. Nažalost, Hrvatska do danas nije ni približno iskoristila iskrenu i dobru volju velikog broja tih ljudi da svoje znanje, iskustvo, poznanstvo pa i kapital, stave na raspolaganje mladoj hrvatskoj državi u njezinoj preobrazbi iz neefikasne marksističke planske privrede u napredno i moderno tržišno gospodarstvo.

U današnjem globaliziranom i informatiziranom svijetu većina iseljenika, koja se ne želi vratiti za stalno u domovinu, može nastaviti živjeti u zemljama u kojima se nalaze te istovremeno kroz razna udruženja, brza i jeftina putovanja, internet i drugu suvremenu komunikaciju, česte posjete i na druge načine aktivno sudjelovati u političkom, gospodarskom, znanstvenom i kulturnom životu svoje domovine.

Na nedavnom kongresu indijskih iseljenika u New Delhiju, na kojem su uz predsjednika države, premijera i druge članove Vlade sudjelovali i predstavnici najvećih indijskih poduzeća, glavna tema nije bila koliko će novca indijski iseljenici uložiti u Indiju, nego koliko su oni bogati u znanju i iskustvima koja su danas potrebna Indiji. Mnogi ideološki protivnici većeg angažiranja hrvatskog iseljeništva u demografskoj i gospodarskoj obnovi Hrvatske trebali bi se zapitati kako to da dvije najmnogoljudnije zemlje na svijetu, Indija i Kina (o kojoj ću nešto više reći u nastavku ove raščlambe), koje broje više od jedne milijarde stanovnika, sustavno razvijaju i održavaju veze i odnose sa svojim iseljeništvom, dok Hrvatska, koja demografski odumire, gotovo mazohistički odbija iskoristiti potencijal hrvatskog iseljeništva za izvlačenje iz višegodišnje teške populacijske i gospodarske krize.

Hrvatsko je iseljeništvo dalo veliki doprinos u prikupljanju sredstava za obranu Hrvatske od velikosrpskog agresora. Ništa manje bitna nije bila ni uloga hrvatskih iseljenika u borbi za međunarodno priznanje Republike Hrvatske. Kao primjer navodim prosvjed oko četrdeset tisuća hrvatskih iseljenika pred australskim Parlamentom u listopadu 1990. (drugi po brojnosti građanski prosvjed u povijesti Australije), koji su zahtijevali da australska Vlada službeno prizna državnu samostalnost Republike Hrvatske. Prema izjavi Hugha Whitea, savjetnika za vanjsku politiku tadašnjeg australskog premijera Boba Hawkea, Australija je poslije tog prosvjeda bila spremna priznati Hrvatsku. No, odustala je nakon konzultacija s Njemačkom, koja je izrazila bojazan da bi preuranjeno australsko priznanje Hrvatske pokvarilo njemačko lobiranje da Hrvatsku zajednički priznaju sve članice Europske zajednice, što se i dogodilo kasnije, 15. siječnja 1992. godine. Zahvaljujući lobiranju hrvatskih iseljenika, dan kasnije, zbog razlike u vremenu, i Australija je priznala Hrvatsku.

Potpuno pogrešna ideološka percepcija hrvatskog iseljeništva uzrok je dugogodišnjeg zastoja u interakciji između domovinske i iseljene Hrvatske

Nakon obrane Hrvatske od vanjskog agresora i njezina međunarodnog priznanja, u hrvatskom je iseljeništvu zavladao velik entuzijazam za stalnim povratkom u domovinu. U tomu su prednjačili mladi i obrazovani iseljenici rođeni izvan Hrvatske, koji su već 1990. i 1991. u većem broju došli u Hrvatsku i dali svoj nemali prilog ne samo kao branitelji, nego i kao PR djelatnici u kontaktu s medijskim izvjestiteljima iz cijelog svijeta. Sjetimo se samo izuzetno pozitivnog imidža Hrvatske kao žrtve agresije iz tog vremena, koji se nije pojavio sam od sebe. Nažalost, poslije rata, kad je trebalo započeti s izgradnjom državnih institucija koje bi bile zadužene za osmišljavanje i sustavno provođenje državne politike prema iseljeništvu, pokazalo se, kao i u drugim područjima, da za to nije bilo ni dovoljno znanja, a ni dovoljno volje.

Dodatan problem u formuliranju korisnog institucionalnog povezivanja domovinske i iseljene Hrvatske predstavljalo je i nadalje ideološki zaslijepljeno mišljenje jednog dijela hrvatske javnosti kako bi Republici Hrvatskoj štetilo da se poveže s iseljeništvom, u kojem dominiraju nazadne i ekstremno desničarske skupine, koje Hrvatsku žele vratiti u prošlost. Naravno, to je bilo sasvim pogrešno predstavljanje hrvatskog iseljeništva. Treba reći da su u stvaranju negativnog, netočnog i za Hrvatsku štetnog mišljenja o hrvatskom iseljeništvu bitnu ulogu odigrali i pojedini hrvatski mediji, koji su javnost hranili jedino negativnim, iako ponekad i opravdanim, pričama o pojedincima koji su svoj povratak u Hrvatsku iskoristili isključivo za svoj probitak. Nažalost, bilo je to jednostrano i neuravnoteženo prikazivanje iseljeništva i svih povratnika, koje je dovelo do razočaranja među brojnim Hrvatima izvan domovine. Oni su u više navrata opravdano i s indignacijom odbacivali tu potpuno neutemeljenu stigmatizaciju. Naposljetku, kako su drukčije i mogli reagirati utjecajni i u svojim sredinama visoko cijenjeni poduzetnici, stručnjaci, akademici, novinari, umjetnici, sportaši itd., koje je Hrvatska tada trebala jednako toliko koliko ih treba i danas? Mnogim je iseljenicima bilo teško shvatiti zašto ih domovina odbacuje u trenucima kad joj je i dalje potrebna pomoć te zašto je Hrvatska spremna platiti strancima visoke iznose za savjete koje bi besplatno mogla dobiti od svojih iseljenika - svjetski priznatih stručnjaka.

Kad se o ulozi hrvatskih iseljenika i povratnika u prvih deset godina hrvatske države u budućnosti bude pisalo objektivno i na temelju znanstvenog istraživanja, na vidjelo će izići prava i stvarna slika pozitivne uloge iseljenika i povratnika u povijesnim trenucima stvaranja samostalne i demokratske Hrvatske. U jednom ovako kratkom tekstu nemoguće je predočiti sve što su deseci tisuća samozatajnih hrvatskih iseljenika samoinicijativno učinili za Hrvatsku na svim poljima, i to u vrijeme kad joj je bilo najteže. To će morati učiniti naše akademske i znanstvene institucije, kao što se to čini i u drugim državama s brojnom dijasporom. Treba također reći i to da je u Hrvatskoj bilo onih koji su se povratku većeg broja hrvatskih iseljenika protivili i zbog straha da bi poduzetnici iz iseljeništva, educirani i uspješni u demokratskom svijetu i u sustavu slobodnog tržišta, mogli ugroziti njihov monopol u procesu privatizacije državnih poduzeća. Osim što je na taj način onemogućena zdrava konkurencija u hrvatskom gospodarstvu, danas smo svi svjesni toga da su takva nemoralnost, gramzivost i intelektualna ograničenost pojedinaca Hrvatsku dovele na sam rub gospodarskog ponora.

Osim nesretnog izbora čelnog čovjeka, koji je imao zadaću ne dopustiti da se ostvari snažniji utjecaj iseljeništva na gospodarstvo u Hrvatskoj, sve što je ranije navedeno u velikoj mjeri predstavlja glavne razloge neuspjeha eksperimenta s Ministarstvom povratka i useljeništva iz 1997. godine. U Hrvatskoj jednostavno nije bilo dovoljno ni volje ni svijesti da se spozna kako je potpuno povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske od strateškog interesa za brži i djelotvorniji demografski oporavak i gospodarski razvitak Republike Hrvatske. Cijenu tog promašaja već godinama svi zajedno teško plaćamo. Najveću je pak cijenu platio velik broj hrvatskih iseljenika povratnika, koji su nakon nekoliko godina života u Hrvatskoj iz egzistencijalnih razloga bili prisiljeni vratiti se natrag u daleke prekomorske zemlje, iz kojih se najvjerojatnije više nikad neće moći vratiti u Hrvatsku.

Facebook komentari

hr Wed Apr 05 2017 18:53:29 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a4e5c7fb9e03e72408b463a/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Obrazovni sustav nam je loš: U škole uvesti bonton, digitalnu i financijsku pismenost

Većina ispitanika, njih 54 posto, smatra kako bi vjeronauk trebao biti izborni predmet u osnovnoj i u srednjoj školi, a informatika obavezna i u osnovnoj (80 posto) i u srednjoj školi (77 posto)

 Istraživanje koje je proveo EduCentar pokazalo je da većina ispitanika, njih 61 posto, smatra da je hrvatski obrazovni sustav loš, te da u osnovne škole treba uvesti bonton, a u srednje digitalnu i financijsku pismenost.

Da obrazovni sustav nije tako loš, ali su mu potrebna poboljšanja smatra 37 posto ispitanika, dok svega 2 posto drži kako je naš sustav dobar kakav je sada, pokazalo je istraživanje u kojem je sudjelovalo 400 ispitanika.

Najvećom manom obrazovnog sustava ispitanici smatraju učenje napamet (64 posto) te što se ne potiče razmišljanje i logičko zaključivanje djece (54 posto).

Polovica ispitanika misli da su neki predmeti potpuno krivi, dok drugi krucijalni nedostaju. Također polovica ispitanika ističe kako u obrazovnom sustavu nedostaju praktična nastava. Previše gradiva zamjera 37 posto ispitanika, a previše predmeta njih 28 posto. 

Iako 28 posto drži da u školi trenutno ima previše predmeta, u obrazovni sustav rado bi dodali pokoji predmet, pa bi u osnovnu školu (60 posto) dodali kao obavezne predmete bonton i digitalnu pismenost, a kao izborni predmet domaćinstvo.

U srednju školu treba dodati domaćinstvo kao izborni predmet, a kao obavezne predmete više od 60 posto ispitanika dodalo bi digitalnu pismenost, financijsku pismenost te spolni odgoj. Također su predlagali da bi u škole trebalo uvesti etiku, prvu pomoć i pojam o sebi/mentalno zdravlje.

Većina za obaveznu informatiku i izborni vjeronauk

Većina ispitanika, njih 54 posto, smatra kako bi vjeronauk trebao biti izborni predmet u osnovnoj i u srednjoj školi, a informatika obavezna i u osnovnoj (80 posto) i u srednjoj školi (77 posto). Zanimljivo je da bi informatiku kao predmet iz škola izbacilo 1 posto ispitanika, dok bi vjeronauk iz osnovne škole izbacilo njih 32 posto, a iz srednje škole 39 posto ispitanika.

Osim toga, 84 posto ispitanika smatra da bi prije nastave u osnovnoj školi djeca trebala predati mobitel nastavniku, dok 34 posto drži da djeca ne moraju predavati mobitele već je uloga nastavnika da ih angažira kako ne bi imala potrebu koristiti mobitele pod satom. U srednjoj školi svega 16 posto ispitanika oduzelo bi učenicima mobitel prije nastave.

Više od polovice ispitanika (57 posto) smatra kako je danas djeci teže u školi nego što je bilo prijašnjim generacijama, no 25 posti drži da je danas čak i lakše radi dostupnosti informacija. "Lakše je zbog dostupnosti informacija. Međutim, profesori su sve nezainteresiraniji, što može dodatno olakšati djeci jer će imati priliku varati i iskoristiti nemar profesora", jedan je od komentara ispitanika.

Dvije trećine ispitanika (66 posto) smatra kako je nastavnicima u školi danas teže nego nekada, a svega 13 posto ih smatra kako je nastavnicima danas lakše. "Djeca su razmažena, bahata i sebična, a profesori ih ne mogu kažnjavati na nijedan drugi način osim lošim ocjenama", komentar je jednog ispitanika.

Obzirom na sve veću prisutnost mobitela, tableta i računala te njihovu upotrebu u svakodnevnom životu i učenju, 84 posto ispitanika smatra kako korištenje takvih tehnologija u razumnoj mjeri može pomoći u učenju, ali pretjerana upotreba može i odmoći.

Tek 8 posto ispitanika smatra kako tehnologija negativno utječe na učenje jer smanjuje pažnju i koncentraciju, dok isti postotak misli da tehnologija pozitivno utječe na učenje zbog velikog broja edukativnih sadržaja i igrica.

Facebook komentari

hr Tue Jan 16 2018 11:23:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a02a6deb9e03ef39f8b4595/80

Tjedna vremenska prognoza: Vraća se južina, bit će i kiše

Zahlađnjenje je ponovno izgledno od nedjelje
Na vrijeme će u našim krajevima sve jače djelovati prostrano polje sniženog tlaka čije je središte u Sjevernom moru. Pritom će nam s jugozapada pritjecati postupno sve manje hladan, ali i dalje vlažan zrak. 

Oblačno će prevladavati u gorju i na sjevernom Jadranu, uz kišu, a u noći i ujutro u gorju i snijeg. Pritom se oborine u gorju mogu smrzavati na hladnome tlu. Uz jačanje jugozapadnjaka koji na udare mjestimice može biti jak, pa i olujan, snježna će se granica tijekom dana povisiti. Nije isključena mjestimice i veća količina kiše u ovome dijelu Hrvatske. 

Promjenljivo i pretežno oblačno bit će i na srednjem Jadranu. I tu će zapuhati jugozapadni vjetar, ponegdje i jugo, koji može biti i jak. More pritom umjereno valovito i valovito. Najviša dnevna temperatura od 9 do 13 stupnjeva, koliko se predviđa i u najjužnijim krajevima. I ondje će biti oblaka, uz povremenu kišu, a puhat će također jugo i jugozapadnjak koji uglavnom na otvorenome moru može biti jak. 

U srijedu oblačno s kišom, glavninom u prvome dijelu dana. Prije nego što prestane padati, uz zahladnjenje, kiša će barem u višem gorju prijeći u snijeg. U četvrtak sunčanije i većinom suho, opet uz hladnije jutro, a u petak novo jače naoblačenje s kišom, osobito u drugome dijelu dana. 

Na moru u četvrtak i petak povremeno kiša, poglavito u petak mjestimice i obilnija. U četvrtak pak većinom sunčano. U srijedu će puhati sjeverozapadni i sjeverni vjetar koji će u četvrtak oslabjeti i okrenuti na jugo, koji će u petak jačati. Promjena strujanja od jugozapadnog na sjeverozapadno i sjeverno donijet će u četvrtak samo kratkotrajno malo hladniji zrak. U petak opet toplije, a zahlađnjenje je ponovno izgledno od nedjelje. - piše HRT

Facebook komentari

hr Tue Jan 16 2018 10:22:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5db19db9e03eb64e8b456d/80
Foto: Pixabay

Loše vijesti za one koji na internetu kupuju robu koja dolazi iz Kine

Nova poskupljenja stižu za one koji putem interneta kupuju jeftine stvari koje dolaze iz prekooceanskih zemalja poput Kine ili SAD-a

Dosad se na proizvode koji stižu izvan Unije, a jeftiniji su od 160 kuna, nije plaćao PDV. Komisija nagodinu to ukida, pravdajući se nepoštenjem online trgovaca izvan EU. - piše Dnevnik

- Roba velike vrijednosti kao što su pametni telefoni i tableti sustavno su se deklarirali s niskom cijenom odnosno davali su se krivi opisi u uvoznim dokumentima kako bi se prodavatelj okoristio sustavom oslobođenja od PDV-a. - kaže Rima Joujou-Dekljić, Europska komisija u RH.

Domaći online trgovci vesele se odluci

Takva odluka će te proizvode poskupiti za iznos PDV-a. Domaći online trgovci koji plaćaju PDV na sve proizvode su u nepovoljnijem položaju pa se vesele takvoj odluci.

- Trgovci u Hrvatskoj i Europskoj uniji poštuju stroga pravila o povratu robe o kvaliteti robe dok sa Kinom to nije tako i onda roba iz Kine još bez tog PDV-a je 25 posto jeftinija. - kaže Tana Zimmerman, suvlasnica online trgovine.

Ako kupujete robu iz Kine nema ni zaštite ni pomoći Europskog potrošačkog centra kojem se možete požaliti na online trgovce iz unije.

Kupci nisu obeshrabeni

„Postoje trgovci koji naravno se služe raznim krivotvorinama, prodaju krivotvorine i zavaravaju kupce“, kaže Danijela Matković Krstić, voditeljica odjela za Europski potrošački centar.

No i nesigurnost i uvođenje PDV-a teško će obeshrabriti kupce.

- Ako je opet jeftinije kupit ću, zašto ne. - kaže Ivan Kralj.

Bez PDV-a i jeftino očito je predobro da bi trajalo. Jedan od razloga je i što zbog toga državne blagajne zemalja unije na godinu gube 5 milijardi eura prihoda od PDV-a. Cijeli članak pogledajte ovdje


Facebook komentari

hr Tue Jan 16 2018 09:02:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/583000801eea8fc4d08b4597/80
Foto: Facebook Kolinda Grabar-Kitarović

Predsjednica Grabar-Kitarović: Republika Hrvatska bila je i bit će čimbenik mira i suradnje sa svima koji to žele

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je na svečanom primanju u iločkome Gradskom muzeju u povodu 26. obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske i 20. obljetnice završetka mirne reintegracije da hrvatski narod nije želio rat ni žrtve te da danas, 27 godina nakon rata, Hrvatska Srbiji pruža ruku mira i suradnje.

 "Republika Hrvatska bila je i bit će čimbenik mira i suradnje sa svima koji to žele. Stojeći nadomak granice s Republikom Srbijom, mi i danas našim susjedima pružamo ruku mira i suradnje u nadi da u Srbiji imamo iskrenog sugovornika u procesu nalaženja odgovora na otvorena bilateralna pitanja, kao i za suradnju u svim pitanjima i novim izazovima kojima nas može izložiti budućnost", rekla je predsjednica Grabar-Kitarović. 

 Posebice je istaknula ulogu voditelja misije UNTAES-a, generala Jacquesa Paula Kleina, koji je, kako je rekla, svojom diplomatskom vještinom i ljudskim vrlinama iznimno pridonio uspjehu misije te predstavnicima srpske manjine koji su "tada prepoznali povijesni trenutak i dali svoj doprinos uspjehu mirne reintegracije". 

 Gledajući zajedničku budućnost, Republika Hrvatska daje trajnu potporu konsolidaciji šireg europskog prostora ulaskom svih država jugoistočne Europe u Europsku uniju, a onih koji to žele i u Sjevernoatlantski savez, poručila je predsjednica Grabar-Kitarović.

 Na svečanom primanju, osim članova diplomatskog zbora akreditiranih u Republici Hrvatskoj, bili su ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović-Burić, đakovački i osječki nadbiskup i metropolit Đuro Hranić, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić, gradonačelnica Iloka Marina Budimir i gradonačelnik Vukovara Ivan Penava, sudionica u procesu mirne reintegracije Vesna Škare-Ožbolt i drugi uglednici.

 Hrvatska predsjednica također je rekla kako je Republika Hrvatska u prošlih 27 godina, koliko je prisutna u međunarodnom životu, osim članstva u Ujedinjenim narodima i mnogim drugim svjetskim i europskim asocijacijama, ostvarila dva primarna vanjskopolitička cilja: članstvo u Europskoj uniji i Sjevernoatlantskom savezu. 

 "Predsjedanje Vijećem Europske unije u prvoj polovini 2020. treba biti motivacijski čimbenik, kako za državnu upravu, tako i za sve naše građane. Visoko vrednujemo naše transatlantsko savezništvo i podupiremo daljnje jačanje ovog savezništva na temelju vjerodostojnog i odgovornog prinosa Republike Hrvatske", rekla je, dodajući kako posebice izdvaja inicijativu triju mora koja, ocijenila je, afirmira snažni srednjoeuropski povijesni, duhovni, kulturni, politički i gospodarski prostor koji sve više postaje kralježnicom Europe na korist mira, suradnje i napretka i država u nju uključenih te cijele Europske unije.

 Istaknula je i poblem demografske obnove s kojim se, kako je rekla, suočavaju i mnoge druge europske države, pa i one gospodarski razvijenije od Hrvatske. To jasno upućuje da rješenje problema nije samo u gospodarskom razvoju i materijalnom standardu, nego i duhovnim sadržajima o kojima ovisi stabilan razvoj svakog pojedinog društva, kao što su kulturni, prosvjetni i odgojni, ocijenila je, dodajući kako je, uz otvaranje sigurne životne perspektive mladima, za Europu danas od primarne važnosti jačati sadržaje zajedničkog europskog identiteta.

Po njezinim riječima, među prioritetima hrvatske državne politike jest i daljnje učvršćivanje veza s mnogobrojnim iseljeništvom, s hrvatskim manjinama u europskim zemljama i s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, s kojima nas "vežu jedinstveni nacionalni interesi, čvrsto usidreni i Ustavom Republike Hrvatske, te odgovornost što je imamo kao država potpisnica Washingtonskoga i Daytonskog sporazuma". Zaštita konstitutivnosti hrvatskoga naroda i ravnopravnost svih naroda u BiH od ključne su važnostii za stabilnost jugoistočne Europe, ocijenila je Kolinda Grabar-Kitarović.

U ime diplomatskog zbora hrvatskoj predsjednici zahvalio je na primanju doajen diplomatskog zbora u Republici Hrvatskoj apostolski nuncij, mons. Giuseppe Pinta.  

 Predsjednica Grabar-Kitarović sastala se u Iloku s gradonačelnicom Marinom Budimir, a posjetila je i iločku osnovnu školu. Prije podne je bila u vukovarskoj tvornici Borovu te u osječkoj humanitarnoj udruzi "Rijeka ljubavi".

 

 


Facebook komentari

hr Mon Jan 15 2018 16:23:17 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .