Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58e520b8b4739877008b45e9/80

Zašto Hrvatska odbija potencijale hrvatskog iseljeništva?

U Hrvatskoj jednostavno nije bilo dovoljno ni volje ni svijesti da se spozna kako je potpuno povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske od strateškog interesa za brži i djelotvorniji demografski oporavak i gospodarski razvitak Republike Hrvatske. Cijenu tog promašaja već godinama svi zajedno teško plaćamo.

Prema različitim izvorima, izvan Republike Hrvatske živi od dva do tri i pol milijuna Hrvata i njihovih potomaka. Najviše ih ima u gospodarski najrazvijenijim zemljama svijeta: SAD-u, Kanadi, Australiji, Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Švedskoj. Naravno, ne treba zaboraviti ni brojnu hrvatsku dijasporu u Čileu, Argentini i drugim zemljama. U svim tim državama uživaju ugled marljivih i sposobnih ljudi. Međutim, malo detaljnije istraživanje pokazuje da su hrvatski iseljenici u tim zemljama, posebice druga i treća generacija, postigli i zavidne rezultate i zauzimaju visoke položaje u politici, poslovnom svijetu, znanosti, prosvjeti, umjetnosti, sportu, medijima itd. Nažalost, Hrvatska do danas nije ni približno iskoristila iskrenu i dobru volju velikog broja tih ljudi da svoje znanje, iskustvo, poznanstvo pa i kapital, stave na raspolaganje mladoj hrvatskoj državi u njezinoj preobrazbi iz neefikasne marksističke planske privrede u napredno i moderno tržišno gospodarstvo.

U današnjem globaliziranom i informatiziranom svijetu većina iseljenika, koja se ne želi vratiti za stalno u domovinu, može nastaviti živjeti u zemljama u kojima se nalaze te istovremeno kroz razna udruženja, brza i jeftina putovanja, internet i drugu suvremenu komunikaciju, česte posjete i na druge načine aktivno sudjelovati u političkom, gospodarskom, znanstvenom i kulturnom životu svoje domovine.

Na nedavnom kongresu indijskih iseljenika u New Delhiju, na kojem su uz predsjednika države, premijera i druge članove Vlade sudjelovali i predstavnici najvećih indijskih poduzeća, glavna tema nije bila koliko će novca indijski iseljenici uložiti u Indiju, nego koliko su oni bogati u znanju i iskustvima koja su danas potrebna Indiji. Mnogi ideološki protivnici većeg angažiranja hrvatskog iseljeništva u demografskoj i gospodarskoj obnovi Hrvatske trebali bi se zapitati kako to da dvije najmnogoljudnije zemlje na svijetu, Indija i Kina (o kojoj ću nešto više reći u nastavku ove raščlambe), koje broje više od jedne milijarde stanovnika, sustavno razvijaju i održavaju veze i odnose sa svojim iseljeništvom, dok Hrvatska, koja demografski odumire, gotovo mazohistički odbija iskoristiti potencijal hrvatskog iseljeništva za izvlačenje iz višegodišnje teške populacijske i gospodarske krize.

Hrvatsko je iseljeništvo dalo veliki doprinos u prikupljanju sredstava za obranu Hrvatske od velikosrpskog agresora. Ništa manje bitna nije bila ni uloga hrvatskih iseljenika u borbi za međunarodno priznanje Republike Hrvatske. Kao primjer navodim prosvjed oko četrdeset tisuća hrvatskih iseljenika pred australskim Parlamentom u listopadu 1990. (drugi po brojnosti građanski prosvjed u povijesti Australije), koji su zahtijevali da australska Vlada službeno prizna državnu samostalnost Republike Hrvatske. Prema izjavi Hugha Whitea, savjetnika za vanjsku politiku tadašnjeg australskog premijera Boba Hawkea, Australija je poslije tog prosvjeda bila spremna priznati Hrvatsku. No, odustala je nakon konzultacija s Njemačkom, koja je izrazila bojazan da bi preuranjeno australsko priznanje Hrvatske pokvarilo njemačko lobiranje da Hrvatsku zajednički priznaju sve članice Europske zajednice, što se i dogodilo kasnije, 15. siječnja 1992. godine. Zahvaljujući lobiranju hrvatskih iseljenika, dan kasnije, zbog razlike u vremenu, i Australija je priznala Hrvatsku.

Potpuno pogrešna ideološka percepcija hrvatskog iseljeništva uzrok je dugogodišnjeg zastoja u interakciji između domovinske i iseljene Hrvatske

Nakon obrane Hrvatske od vanjskog agresora i njezina međunarodnog priznanja, u hrvatskom je iseljeništvu zavladao velik entuzijazam za stalnim povratkom u domovinu. U tomu su prednjačili mladi i obrazovani iseljenici rođeni izvan Hrvatske, koji su već 1990. i 1991. u većem broju došli u Hrvatsku i dali svoj nemali prilog ne samo kao branitelji, nego i kao PR djelatnici u kontaktu s medijskim izvjestiteljima iz cijelog svijeta. Sjetimo se samo izuzetno pozitivnog imidža Hrvatske kao žrtve agresije iz tog vremena, koji se nije pojavio sam od sebe. Nažalost, poslije rata, kad je trebalo započeti s izgradnjom državnih institucija koje bi bile zadužene za osmišljavanje i sustavno provođenje državne politike prema iseljeništvu, pokazalo se, kao i u drugim područjima, da za to nije bilo ni dovoljno znanja, a ni dovoljno volje.

Dodatan problem u formuliranju korisnog institucionalnog povezivanja domovinske i iseljene Hrvatske predstavljalo je i nadalje ideološki zaslijepljeno mišljenje jednog dijela hrvatske javnosti kako bi Republici Hrvatskoj štetilo da se poveže s iseljeništvom, u kojem dominiraju nazadne i ekstremno desničarske skupine, koje Hrvatsku žele vratiti u prošlost. Naravno, to je bilo sasvim pogrešno predstavljanje hrvatskog iseljeništva. Treba reći da su u stvaranju negativnog, netočnog i za Hrvatsku štetnog mišljenja o hrvatskom iseljeništvu bitnu ulogu odigrali i pojedini hrvatski mediji, koji su javnost hranili jedino negativnim, iako ponekad i opravdanim, pričama o pojedincima koji su svoj povratak u Hrvatsku iskoristili isključivo za svoj probitak. Nažalost, bilo je to jednostrano i neuravnoteženo prikazivanje iseljeništva i svih povratnika, koje je dovelo do razočaranja među brojnim Hrvatima izvan domovine. Oni su u više navrata opravdano i s indignacijom odbacivali tu potpuno neutemeljenu stigmatizaciju. Naposljetku, kako su drukčije i mogli reagirati utjecajni i u svojim sredinama visoko cijenjeni poduzetnici, stručnjaci, akademici, novinari, umjetnici, sportaši itd., koje je Hrvatska tada trebala jednako toliko koliko ih treba i danas? Mnogim je iseljenicima bilo teško shvatiti zašto ih domovina odbacuje u trenucima kad joj je i dalje potrebna pomoć te zašto je Hrvatska spremna platiti strancima visoke iznose za savjete koje bi besplatno mogla dobiti od svojih iseljenika - svjetski priznatih stručnjaka.

Kad se o ulozi hrvatskih iseljenika i povratnika u prvih deset godina hrvatske države u budućnosti bude pisalo objektivno i na temelju znanstvenog istraživanja, na vidjelo će izići prava i stvarna slika pozitivne uloge iseljenika i povratnika u povijesnim trenucima stvaranja samostalne i demokratske Hrvatske. U jednom ovako kratkom tekstu nemoguće je predočiti sve što su deseci tisuća samozatajnih hrvatskih iseljenika samoinicijativno učinili za Hrvatsku na svim poljima, i to u vrijeme kad joj je bilo najteže. To će morati učiniti naše akademske i znanstvene institucije, kao što se to čini i u drugim državama s brojnom dijasporom. Treba također reći i to da je u Hrvatskoj bilo onih koji su se povratku većeg broja hrvatskih iseljenika protivili i zbog straha da bi poduzetnici iz iseljeništva, educirani i uspješni u demokratskom svijetu i u sustavu slobodnog tržišta, mogli ugroziti njihov monopol u procesu privatizacije državnih poduzeća. Osim što je na taj način onemogućena zdrava konkurencija u hrvatskom gospodarstvu, danas smo svi svjesni toga da su takva nemoralnost, gramzivost i intelektualna ograničenost pojedinaca Hrvatsku dovele na sam rub gospodarskog ponora.

Osim nesretnog izbora čelnog čovjeka, koji je imao zadaću ne dopustiti da se ostvari snažniji utjecaj iseljeništva na gospodarstvo u Hrvatskoj, sve što je ranije navedeno u velikoj mjeri predstavlja glavne razloge neuspjeha eksperimenta s Ministarstvom povratka i useljeništva iz 1997. godine. U Hrvatskoj jednostavno nije bilo dovoljno ni volje ni svijesti da se spozna kako je potpuno povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske od strateškog interesa za brži i djelotvorniji demografski oporavak i gospodarski razvitak Republike Hrvatske. Cijenu tog promašaja već godinama svi zajedno teško plaćamo. Najveću je pak cijenu platio velik broj hrvatskih iseljenika povratnika, koji su nakon nekoliko godina života u Hrvatskoj iz egzistencijalnih razloga bili prisiljeni vratiti se natrag u daleke prekomorske zemlje, iz kojih se najvjerojatnije više nikad neće moći vratiti u Hrvatsku.

hr Wed Apr 05 2017 18:53:29 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5904d385b47398de648b4583/80

Besplatno dijele domaće jagode jer ih trgovački lanci ne žele

"Svatko tko želi može doći na moju njivu i sam si ubrati kilogram jagoda za pet kuna."
Zbog velikog uvoza jagoda u Hrvatsku zbog kojih domaće ni na vrhuncu sezone ne žele u nekim trgovačkim lancima, domaći jagodari su započeli veliki prosvjed u 9 sati pred Plodinama pokraj zagrebačkog Arena centra. - piše Večernji

 Nisu, kažu, Plodine jedine gdje se ne prodaju hrvatske jagode. No u odabiru lokacije prevagnulo je što je riječ o "nacionalnom" lancu koji sabotira domaću proizvodnju, tvrde u Hrvatskoj voćarskoj zajednici, udrugama proizvođača Zagreba i zagrebačkog prstena, Vrgorca te voćara i vinogradara Moslavine.

– Svoje jagode više neću ni brati. Svatko tko želi može doći na moju njivu u Velikoj Ludini i sam si ubrati kilogram jagoda za pet kuna – kaže Igor Faltis iz moslavačke udruge.

Voćarima ne ide na pohvalu što su neorganizirani i nemaju količine koje traže trgovački lanci. No sigurno nisu jedini krivci što u Hrvatsku ulaze tegljači jagoda po euro za kilogram koje se cijelu noć iz Italije voze do Hrvatske. Moraju se brzo rasprodati pa se kilogram prodaje i za manje od 10 kuna i domaćima ruši cijenu. - piše Večernji 


hr Mon May 21 2018 09:45:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587784061eea8f82e88b45e4/80
Foto: Vlada RH

Tko će biti nasljednik Martine Dalić?

Plenković bi se danas mogao sastati s predsjednicom Republike kako bi razgovarali "o onome o čemu nisu mogli preko telefona"

Premijer Plenković danas će na sjednici Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a otkriti ime novog ministra gospodarstva nakon što je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić podnijela ostavku u jeku afere Hotmail. - piše Večernji list.

Informacije o nasljedniku M. Dalić posve su proturječne. Dio izvora uvjerava da novi ministar gospodarstva neće biti Tomislav Ćorić, ministar energetike i zaštite okoliša, o kojem se od ostavke Plenkovićeve najbliže suradnice nagađa kao najizglednijem nasljedniku na toj funkciji. 

- Ćorić neće biti ministar gospodarstva, to će biti ponuđeno osobi iz HDZ-a s kojom PPD ekipa neće biti zadovoljna. - tvrdi jedan izvor koji očito aludira na tvrtku Prvo plinarsko društvo te HNS i neke krugove u HDZ-u.

 Ćorićev je uvjet navodno bio da se Ministarstvo gospodarstva pripoji njegovu Ministarstvu energetike i zaštite okoliša i da, kao i M. Dalić, ima funkciju potpredsjednika Vlade. To navodno nije prošlo i Ćorić, po tim informacijama, više nije u igri. Kao mogući ministar spominje se i Krunoslav Katičić, državni tajnik u Ministarstvu državne imovine, inače Plenkovićev prijatelj. Dio izvora pak barata starim informacijama da će to ipak biti Ćorić, a da će njegova zamjena u Ministarstvu energetike biti sadašnji državni tajnik Šiljeg. Prema tim informacijama, zaštita okoliša bi pak bila premještena u Ministarstvo graditeljstva HNS-ova Predraga Štromara. Spominjalo se i da će funkcija potpredsjednika Vlade za gospodarstvo, što je bila Dalić, biti razdvojena od pozicije ministra gospodarstva. U tom se kontekstu pak spominjao HDZ-ov Domagoj Ivan Milošević, kao potpredsjednik Vlade za reforme, ali izvori Večernjeg lista tvrde da to nije točno.

Pred premijerom je u svakom slučaju težak tjedan u kojem će morati odgovoriti na pitanje je li on angažirao odvjetnika Borisa Šavorića, koji je bio prvo pero u kreiranju lex Agrokor, a iz kojeg su ispale odredbe o sprečavanju sukoba interesa, što je omogućilo da oni koji su pisali zakon potom dobiju poslove u procesu restrukturiranja Agrokora. piše Večernji list.

U subotu ga pak čeka Sabor HDZ-a, a izvori bliski Plenkoviću kažu da se usredotočio na današnje Predsjedništvo i stranački Sabor, jer on dolazi u jeku afere s Vladinim konzultantima koji su zaradili u Agrokoru, što je najveća afera koja je uzdrmala premijera. 

Osim toga, Plenković bi se vjerojatno danas mogao sastati s predsjednicom države kako bi razgovarali "o onome o čemu nisu mogli preko telefona". Dakle, vjerojatno o Agrokoru. Moraju se dogovoriti i o sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost koju priželjkuje predsjednica, dok pojedini izvori kažu da premijer navodno nije sklon dramatiziranju s VNS-om. VNS se ne bi održao ovog tjedna jer je ministar obrane Damir Krstičević odsutan do petka, nego onaj idući tjedan. No namjera je da Agrokor, odnosno afera Hotmail, ne bude jedina tema tog sastanka. - piše Večernji list.

hr Mon May 21 2018 08:43:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a6e1328b9e03e1c048b45bc/80
Foto: Pixabay

Uživajte na suncu, stiže promjena vremena

Za vikend je velika vjerojatnost stabilnijeg vremena - pretežno sunčanog i iznadprosječno toplog

Novi će tjedan biti promjenljiv, svakodnevno uz barem poneki sunčani sat, te u ponedjeljak uz još rijetku kišu, a od utorka do petka čestu, ponegdje i obilniju. Za vikend je velika vjerojatnost stabilnijeg vremena - pretežno sunčanog i iznadprosječno toplog.

Ponedjeljak - barem djelomice sunčano, ali ponegdje i kiša

U središnjoj Hrvatskoj malo manje toplo poslijepodne, uz samo poneki pljusak, a bit će i dosta sunca, ujutro i mjestimične magle. Puhat će sjeveroistočnjak i istočnjak, kojega će biti i u gorju. Na sjevernom Jadranu bura, podno Velebita u noći i prijepodne na udare jaka pa i olujna, poslijepodne će oslabjeti. Uz umjeren i jak razvoj oblaka u drugome dijelu dana vjerojatnost za pljuskove bit će povećana, posebice u Lici, no i u dijelu Gorskoga kotara te u unutrašnjosti Istre.

Lokalna kiša i grmljavina mogući su i u unutrašnjosti Dalmacije te samo rijetko na obali srednjeg Jadrana, gdje nije isključena poneka kap kiše u jutarnjim satima, kada će se prolazno naoblačiti. Bura će oslabjeti već prijepodne i okrenuti na istočnjak i jugo, pri čemu će more uglavnom biti malo valovito.

Podjednako i na jugu Hrvatske, gdje će najviša temperatura biti između 24 i 27 °C. Uz više oblaka u noći i ujutro može mjestimice biti poneke kapi kiše, a poslijepodne ponekog pljuska, većinom u unutrašnjosti.

Od utorka do četvrtka česta kiša, zatim stabilnije

Kiša će iduća tri dana na kopnu biti razmjerno česta, posebice u utorak. Pritom treba računati i na pljuskove i grmljavinu, a ponegdje može pasti i veća količina oborine. Temperatura zraka malo će se sniziti, a od četvrtka se ponovno očekuje njezin porast. Prema kraju tjedna vjerojatno stabilnije i uglavnom suho.

Od četvrtka toplije i na Jadranu, a do tada i malo niža temperatura uz promjenljivo i nestabilno vrijeme - povremenu kišu i grmljavinu, a mogući su i neverini, uz koje mjestimice može pasti i veća količina kiše. Puhat će jugo, od četvrtka  sjeverozapadnjak, na obali ponegdje bura. - javlja HRT


hr Mon May 21 2018 08:36:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b0199db2af47f39098b46fb/80
Foto: Croatia Week

Lista za POS-ove stanove nestala s interneta: Šibenčani sumnjaju u malverzacije

Podsjetimo, krajem ožujka Grad Šibenik izvijestio je kako će sufinancirati kupnju šest neprodanih POS-ovih stanova na Šubićevcu stradalima u Domovinskom ratu.

Tko su branitelji kojima će Grad Šibenik sufinancirati kupnju POS stanova na Šubićevcu? Pitanje je to branitelja Domovinskog rata i njegove supruge koji su se prijavili za kupnju POS stana, a sada su se obratili redakciji RTL-ovog Šibenskog portala nezadovoljni što i dalje nisu poznata imena branitelja koji su dobili neprodane stanove na Šubićevcu.

- Muž mi je nazvao APN i oni su već nervozni od upita i zivkanja ljudi s liste i kažu da ne znaju zašto je to gradonačelnik rekao. Oni kažu da nemaju ništa s tom odlukom i nemaju pojma tko su branitelji kojima se poklanjaju stanovi. Moj muž je branitelj i na listi smo, a nismo jedni od tih šest - kazala je Šibenskom portalu supruga šibenskog branitelja koji je kontaktirao Agenciju za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) nakon odgovora gradonačelnika Željka Burića na vijećničko pitanje da je ‘za postupak kupnje stanova odgovoran APN’.

- Na listi je bilo još branitelja koji nisu mogli dobiti kredit i pitanje je zašto se stanovi onda nisu dali njima kad je jasno da nama koji smo se prijavili stan treba, a tih sedam branitelja očito nije na listi, jer bi se već javili - dodaje supruga šibenskog branitelja.

- Nemoguće je doznati imena tih šest branitelja, a niti datum useljenja, zbog čega zaista sumnjamo da se radi o ljudima koji nisu branitelji - govore ogorčeni supružnici.

Kad je muž pitao zašto su stanovi dati nekome van liste kad se zna da je još 150 ljudiostalo do kraja kruga, rečeno mu je da je to tako.

- Postavlja se pitanje jesu li neki od članova Gradskog vijeća koji su bili na POS listi i rečeno je i njima da su stanovi prodani - možda naknadno ipak dobili stan nakon 10. siječnja kad je bio zadnji poziv za stanove - pitaju se.

Također, zadnja lista je misteriozno nestala s interneta.

- Mi je imamo isprintanu. Znači znamo imena ljudi s liste i znat ćemo tko su tih sedam branitelja nakon useljenja. Sad je objavljena lista kupaca stanova u Varaždinu i Zagrebu, očekujemo i mi objavljivanje liste kupaca kako bi vidjeli ima li nepravilnosti. A ovih šest branitelja trebali bi biti ponosni što su branili državu i sad ih nagrađujemo stanom. Ali čemu sram i zašto se ne jave? - poručuju još jedni Šibenčani nezadovoljni procedurom.

Šibenski dogradonačelnik Danijel Mileta još je jednom ponovio kako Grad nema nikakve veze s tim.

- Postojalo je više povjerenstava u Gradu Šibeniku koja su definirala tri liste i one su složene sukladno bodovima. Na te liste nitko se nije bunio i rad povjerenstava je time završen. Liste su potom dostavljene APN-u i oni su dalje nastavili posao. Ako je i bilo primjedbi na liste, one su razjašnjene. Međutim, ukoliko pojedinci smatraju da postoje neke nepravilnosti, neka prijave policiji. Grad je tu apsolutno čist - poručio je Mileta.

Podsjetimo, krajem ožujka Grad Šibenik izvijestio je kako će sufinancirati kupnju šest neprodanih POS-ovih stanova na Šubićevcu stradalima u Domovinskom ratu. Ubrzo nakon toga javio nam se ogorčeni kandidat za kupnju pitajući se jesu li svi ostali ‘ovce i budale zato što smo skupljali dokumente i čekali’.

Grad je potom izvijestio kako će staviti van snage svoj zaključak o prodaji šest POS-ovih stanova stradalnicima Domovinskog rata povući ako se pokaže da je u proceduri koju je proveo APN bilo nedostataka.

Mjesec i pol dana kasnije na aktualnom satu Gradskog vijeća, Iris Ukić Kotarac, vijećnica s Nezavisne liste Stipe Petrina, upitala je šibenskog gradonačelnika što je s POS-ovim stanovima koji će naposljetku biti dodijeljeni braniteljima, a ne ljudima koji godinama čekaju na povoljniju kupnju stambenih kvadrata.

- Rekli ste da ćete kao Grad povući zaključak o sufinanciranju stanova braniteljima ako se utvrde nepravilnosti. Meni su se konkretno javile tri osobe koje su htjele kupiti stan i imale su prigovore na postupak. Što je s time - upitala je Ukić Kotarac.

Burić joj je kratko poručio kako je pitanje uputila na krivu adresu.

- Krivo ste razumjeli. Za postupak kupnje stanova odgovoran je APN. Ovo pitanje pokušaj je ponovne medijske prezentacije nečega s čim je javnost upoznata - kazao je gradonačelnik Burić, piše vijesti.hr.

hr Sun May 20 2018 17:53:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .