Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58fa68a0b473988e408b462c/80

Disanje kao prirodna antistres terapija

Obično kad smo uznemireni prijatelji nam predlažu da udahnemo duboko i izbrojimo do deset prije no što učinimo nešto nepromišljeno. Da li disanje stvarno može poslužiti kao ”mini-terapija” u stresnim situacijama?

Disanje, kao jedno od metaboličkih mehanizama organizma odavno je prepoznato kao dio psihosomatike. Povezivano je s psihičkim stanjem, bilo u okviru neke kronične bolesti, kao što je astma, ili kao jedan od simptoma nekih neuronskih reakcija, kao što je doživljaj gušenja tijekom napada panike. Tehnike koje se primjenjuju u ublažavanju stanja anksioznosti, ali i u terapiji nekih složenih poremećaja, kao što su fobije, temelje se na udisanju ili uspostavljanju pravilnijeg disanja, piše National Geographic, prenosi N1.

Na primjer, psihička uznemirenost može izazvati intenzivno i ubrzano udisanje i izdisanje zbog čega se smanjuje količina ugljičnog-dioksida u organizmu što dovodi do sužavanja krvnih žilica u mozgu. Najjednostavniji i sasvim dostupan postupak umanjivanja štetnih posledica hiperventilacije je izdisanje i udisanje u vrečicu jer se tako izdahnuti ugljični-dioksid vraća u tijelo i smanjuje nemir i tjeskobu.

S druge strane, psihoterapijske metode u liječenju iracionalnih strahova koriste postupno vezivanje ugodnog osjećaja smirenosti postignutog opuštanjem organizma putem kontroliranog disanja za zamišljeni predmet straha. Opuštenost se može postići metodom progresivne relaksacije u kojoj važnu ulogu igra pažljivo usmjeravano disanje iz trbuha, udisanje par sekundi na nos, i dvostruko duže izdisanje na usta.

Disanje i stres

Utvrđeno je da postoje velike razlike u aktivnosti amigdale (dijela mozga zaduženog za emocije, naročito za strah) i hipokampusa (ima ulogu u procesu pamćenja i regulaciji ponašanja i osjećaja) između udisaja i izdisaja. “Otkrili smo da se prilikom udisanja pokreću neuroni čitavog limbičkog sistema”, tvrdi Zelano.

Prvobitno je ova pojava zapažena tijekom praćenja sedam pacijenata koji su se liječili od epilepsije, gdje su implantirane elektrode u mozgu služile da se otkrije porijeklo napada: očitani električni signali pokazali su da je aktivnost mozga varirala u skladu s disanjem – pojavljivala se u zonama za obradu emocija, sjećanja i mirisa. Ovo otkriće je navelo znanstvenike da provjere utječe li disanje na kognitivne funkcije smještene u tim zonama – obradu emocije straha i pamćenje.

Sudionici istraživanja su lakše prepoznavali lik uplašene osobe ukoliko im je slika pokazana dok su udisali, nego ako su izdisali. Ovaj efekt je bio potpuno poništen ukoliko je ispitanik disao na usta – tako da je efekt specifičan za emociju straha u vezi s nazalnim disanjem (kroz nos).

U drugom dijelu istog eksperimenta, ispitanicima su prikazivane slike na ekranu koje je trebalo što bolje upamtiti. Kasnije je zatraženo da se prisjete prikazanih predmeta: prisjećanje je bilo bolje ukoliko su slike prikazivane tijekom udisanja. Zelano zaključuje da ova otkrića mogu ukazivati da je brže disanje u funkciji boljeg snalaženja u opasnim situacijama: “Ako se nađete u stanju panike, ubrzava vam se ritam disanja a rezultat je mnogo više udisaja nego u mirnom stanju. Na taj način naš urođeni odgovor na strah u vidu ubrzanog disanja može pozitivno utjecati na funkcije mozga, tako što on brže reagira na opasnosti u okolini”.

Zelano navodi i povoljne implikacije na tehnike relaksacije, kada se prakticira fokusirano disanje – tako udisanje postaje mehanizam harmonizacije limbičkog sistema, koji je centar naših emocija. Tako se svjesno i voljno može usmjeravati najfunkcionalniji način disanja u specifičnim okolnostima koji se može i uvježbati i kao takav postati unutarnji obrazac reakcije u funkciji kontrole pozitivnih i negativnih osjećaja – neka vrsta “mini-terapije” u stresnim situacijama.

Facebook komentari

hr Fri Apr 21 2017 22:28:32 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58eff3c1b473983b228b4579/80
Foto: Pixabay

Korisni trikovi: Jaja zamrznite bez ljuske, a sir prije zamrzavanja naribajte

Sačuvaj pa uštedi - višak vina zamrznite u kalupima za led pa ih iskoristite za bolju aromu gulaša i rižota, a ledene kockice kave ubacite u smoothie ili napitke s mlijekom
Kava, jaja, svježe začinsko bilje, pa čak i sir samo su neke od namirnica koje možete zamrznuti i na taj način im produljiti rok trajanja. Ako se zamrzava povrće, potrebno ga je najprije očistiti, oprati, prema potrebi narezati i potom kratko obraditi kipućom vodom, tj. blanširati. Nakon blanširanja slijedi hlađenje pod mlazom što hladnije vode, temeljito sušenje i pakiranje, kaže Vesna Bosanac, nutricionistica i koautorica računalnog programa za izradu jelovnika “Program prehrane”. Jednom odmrznute namirnice upotrijebite u roku od 24 sata, pišu 24 sata.

Zamrznuti se mogu i jaja, ali bez ljuske koja će se raspuknuti na niskim temperaturama u zamrzivaču. Jaja pospremite u vrećice ili plastične posude te koristite za omlet i kajganu. 

Na hermetički zatvorenu posudu stavite naljepnicu s datumom i brojem jaja, a u zamrzivaču mogu izdržati do osam mjeseci. Jaja možete i zamrznuti tako da ih umutite sa soli ili šećerom. Tako ćete biti sigurni da će zadržati lijepu strukturu nakon odleđivanja.
 

Na svakih pet velikih jaja dodajte žličicu i pol šećera ili pola žličice soli. Na isti način možete zamrznuti samo žumanjke, a bjelanjke najprije propustite kroz cjedilo i zamrznite bez dodataka, u prikladnoj posudi. Tijesto za pizzu razvaljajte u mini pizze i zaledite. Nije ga potrebno odmrzavati, nego samo dodati nadjev i ispeći. Kruh prethodno zamotajte u foliju i stavite u vrećicu za zamrzavanje. 

Odledite ga u zagrijanoj pećnici na 150°C. Pecite ga oko deset minuta i dobit ćete svjež kruh, s hrskavom koricom i mekom sredinom. Svježi đumbir se često presuši u hladnjaku, ali sitno nasjeckanom i zamrznutom produljit ćete vijek trajanja. Bez imalo grižnje savjesti možete pospremiti u hladnjak i humus, namaz od slanutka te bilo koji drugi povrtni namaz.
 

Orašastim plodovima će zamrzivač produljiti rok trajanja, a hladnoća spriječiti da ulja u njima užegnu. Očišćene bademe, orahe ili lješnjake pospremite u plastične vrećice ili posude.
 

Orahe čuvajte do šest mjeseci, a lješnjake i do godinu dana. Tvrde sorte sireva mogu se zamrzavati, najbolje naribani i pospremljeni u plastičnim vrećicama. Sir naribajte jer ga tako možete bez odmrzavanja posipati po pizzi, tjestenini ili gratiniranim jelima. 

Ostatke vina i kave zamrznite u kalupe za led pa aromatizirajte gulaše, rague i umake ili iskoristite za druge napitke, koktele i slastice od kave.

Cijeli članak pročitajte ovdje.

Facebook komentari

hr Thu Jun 22 2017 21:30:04 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/543bea111899429279000302/80
Foto: Screenshot

Novi Zeland postaje magnet za istospolne brakove

Novozelandski krajolici nisu jedini razlog prekomorskih dolazaka parova koji se ondje žele vezati za čitav život jer otkad je Novi Zeland 2013. legalizirao istospolne brakove onamo hrle homoseksualni i lezbijski parovi iz cijelog svijeta.

Svojim netaknutim plažama, planinama pod snijegom i bujnim šumama, Novi Zeland nudi raskošnu pozadinu za fotografije s vjenčanja. Međutim nudi i ono što parovi iz Njemačke, Australije, Singapura i mnogih drugih zemalja ne mogu dobiti kod kuće: mogućnost da se zakonito ožene.

Novi Zeland legalizirao je istospolne brakove 2013. i otad je postao magnet za parove koji se žele vjenčati.

Procjenjuje se da je 2016. pola od blizu 1000 istospolnih brakova koji su se oženili na Novom Zelandu bili stranci. Gotovo 60 posto došlo ih je iz Australije i 17 posto iz Kine, a u obje zemlje istospolni brakovi nisu legalni. 

Za usporedbu, samo 11 posto heteroseksualnih parova koji su se oženili na Novom Zelandu bili su iz prekomorskih zemalja.

 


Facebook komentari

hr Thu Jun 22 2017 20:59:08 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/574bf756aae0e30f008b4679/80

Omiljeni sladoled od vanilije mogao bi još poskupjeti

Cijena prirodnog sladoleda od vanilije proteklih je godina porasla širom svijeta i male su nade da će se smanjiti, rekao je Bernd Hachmann, vlasnik tvrtke Aust&Hachmann koja tržište opskrbljuje vanilijom.

Cijene su na nekim mjestima povećane 16 puta, skočivši od prosječno 30 eura po kilogramu na oko 500 eura.

Aust&Hachmann, osnovan 1881. u Hamburgu, specijalizirao se za sve vrste vanilije i na godinu prodaje oko 300 tona tog sastojka.

"Proizvodnja vanilije u dubokoj je krizi", rekao je Hachmann čija je tvrtka jedna od najpoznatijih opskrbljivača.

 Burbon vaniliju primjerice, koja potječe s Madagaskara, otoka Reunion ili Komora,  gotovo je nemoguće naći, naglasio je. "Trenutno je uopće ne možemo ponuditi", rekao je Hachmann. Umjesto toga prodaje se tahićanska vanilija, koja ima blagu aromu i potječe s Papue Nove Gvineje.

Dok se proizvodnja prirodne vanilije smanjila ponajviše zahvaljujući niskim cijenama na Madagaskaru, potražnja među potrošačima za prirodnim sastojcima je porasla. 

Aroma vanilije dobiva se iz fermentirane mahune vanilije, koja je posebna vrsta orhideje i budući da treba tri do četiri godine da se uspostavi plantaža vanilije zasad nema načina da se situacija poboljša.  


Facebook komentari

hr Thu Jun 22 2017 20:57:25 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58ebda94b473982c128b45b9/80
Foto: Ljubav je na selu

Nevenka Bekavac rodila je sina!

Umirovljeni nosač kofera iz Sinja, Zvone Petričević (44), još nije stigao vidjeti malenog

Nevenka Bekavac (41), koja je nedavno otkrila da je u trudnoći dobila 15-ak kilograma, danas je u rodilištu u Splitu na svijet donijela malenog dječaka. Maleni se rodio sasvim zdrav. - javlja 24sata

Iako su ona i njezin Zvone najavljivali da će malenog nazvati Tomislav, sad govore kako još nisu odabrali ime.

Umirovljeni nosač kofera iz Sinja, Zvone Petričević (44), još nije stigao vidjeti malenog.

Par se u travnju vjenčao u Sinju nakon dvije godine veze. Cijeli članak pogledajte ovdje.


Facebook komentari

hr Thu Jun 22 2017 17:21:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .