Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/552624748d48f606008b457c/80

Loše radno okruženje opasnije nego da nemate posao

Što znači posao loše kvalitete? To su sva ona radna mjesta koja su dosadna, zamorna, nestabilna i znatno ispod nečije razine kompetencije te kombinacija sve ove četiri navedene stvari

Nije tajna kako otrovno poslovno okruženje može biti itekako loše za vaše mentalno zdravlje.

No, prema rezultatima nedavnog istraživanja, objavljenima u časopisu "Occupational and Environmental Medicine", takvo radno okruženje može biti opasnije za vaše mentalno zdravlje nego da uopće nemate posao - prenosi Index.

Što znači posao loše kvalitete? To su sva ona radna mjesta koja su dosadna, zamorna, nestabilna i znatno ispod nečije razine kompetencije te kombinacija sve ove četiri navedene stvari. Nažalost, recesija koja i daje vlada svijetom, poslužila je kao rasadnik za upravo takve poslove te podzaposlenost općenito. 

Oni koji su se preselili na optimalna radna mjesta, pokazali su značajno poboljšanje u mentalnom zdravlju, u odnosu na one koji su ostali bez posla, otkrio je autor istraživanja Peter Butterworth. A ispitanici koji su se preselili na radna mjesta loše kvalitete, pokazali su značajno pogoršanje mentalnog zdravlja u odnosu na one koji su ostali bez posla. Istraživači su ocjenjivali poslove na temelju psihosocijalne kvalitete, ili u mjeri u kojoj određeni posao promiče kontrolu, autonomiju, izazov, izbor i zadatak nahođenju.

S druge strane, psihosocijalna kvaliteta određuje da li posao jača ili umanjuje osobno psihičko blagostanje. Ovi rezultati potpuna su suprotnost tvrdnji kako je "svaki posao dobar posao". Svaki je dobar za vaš kućni budžet, ali ne i za vaše zdravlje. A recesija je ta koja je stvorila opće i sve veće nezadovoljstvo radnika diljem svijeta pa se nadamo kako će stvari uskoro postati bolje.
hr Thu Nov 10 2016 22:02:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5adee3512af47f4b898b4846/80

Gluhoća nije prepreka za studiranje: "Uz podršku roditelja i prijatelja sam ojačala i znam koji su moji ciljevi"

Studentica treće godine predškolskog odgoja u Zadru osoba je s invaliditetom. Unatoč tome, ne odustaje od svojih snova i želje da završi fakultet
Žana Vukić studentica je predškolskog odgoja. Odrasla je u obitelji s gluhim roditeljima, teško je prihvaćana u društvu te se susretala s predrasudama. Bez obzira na to odlučila je slijediti svoj put i sada je već na trećoj godini predškolskog odgoja na Sveučilištu u Zadru. Želja joj je da jednoga dana bude teta u vrtiću. 

- Oduvijek sam voljela djecu. Dok sam išla u srednju školu, mama me pitala zašto ne bih upisala Predškolski odgoj da budem odgajateljica u vrtiću kad već znam kako sa djecom, kad ih već volim. Kako ima taj fakultet u Zadru, još mi obitelj živi u Zadru pa sam se upisala ovdje. Imam prevoditelja koji ide sa mnom na predavanja,  a svakako  mi je lakše da sam se upisala u rodnome gradu, u poznatoj okolini, nego negdje drugdje gdje ne bih imala podršku.

U razgovoru nam je otkrila s kojim se predrasudama susretala, kako su prema njoj postupali profesori i što očekuje u budućnosti.

S kakvim si se poteškoćama susretala pri studiranju? Kako te je okolina prihvatila?

Najveće poteškoće su mi bile na početku prilagođavanje kolegijima, novim pojmovima, znanjima. No, na svu sreću, brzo sam sve to savladala. 

Isto tako na početku studiranja je profesorima trebalo neko vrijeme da mi se prilagode.

Kako se profesori odnose prema tebi? Koliko su ti izlazili u susret ako je to bilo potrebno? I na koji način, jesu li bili susretljivi?

Što se tiče profesora, sjećam se da me jedna profesorica upitala kako ću raditi sa djecom u budućnosti ako sam gluha osoba, na što sam ostala iznenađena. Ja jednostavno smatram da ako sam gluha, da to ne znači da sam nesposobna. Jednostavno, ja ne čujem, nosim slušni aparatić dok neka osoba koja slabije vidi nosi naočale za vid. Pa sam objasnila toj profesorici da je meni želja raditi sa gluhom djecom, dok sa normalnom djecom mogu bez problema jer sam odrađivala praksu u vrtiću i djeca su znala da ne čujem. Došla bi do mene, i rukom bi me zvali. I bez problema sam se snalazila na praksi. 

Ostali profesori su mi izašli u susret, kad nisam bila u mogućnosti odgovarati neki predmet usmeno kao što je engleski, profesorica bi mi dala da umjesto usmenog imam pismeni. Isto tako za glazbeni, ne mogu svirati klavir jer nema jake tonove, a mi gluhi možemo pratiti ritam samo po jačini zvuka. I profesorica mi se prilagodila tako što mi je dala zvečkalice i udaraljke. Sjećam se da mi je na početku studiranja bilo jako teško, novi kolegiji, nove nepoznate, teške, dugačke riječi koje je bilo teško zapamtiti jer nikad prije još nisam znala za takve pojmove. Ali da, mogu reći da su mi u ove tri godine studiranja  profesori izlazili u susret, na početku nisu baš dok se nisu naviknuli na mene i sad bez ikakvih problema.

Jesi li se bojala predrasuda okoline prije početka studija?

Isprva mi nije bilo lako. Kad sam upisala prvu godinu, bojala sam se da ću opet doživljavati nerazumijevanje od okoline kao u srednjoj školi i nisam željela više to proživljavati. No, srećom kolegice su bile zrelije i znale su što to znači gluhoća i nije bilo baš nekih predrasuda za razliku od osnovne i srednje škole gdje su svi bili mlađi i nisu znali što je to uopće, smatrali su da je to bolest koja je zarazna.

Jesu li ti kolege studenti pomogli u savladavanju prepreka?

Na početku nisam bila baš toliko bliska sa kolegicama, već su imale svaka svoju ekipu. No, s vremenom je bilo bolje, kad bi mi zatrebala neka skripta, pitala bi ih i posudile bi mi. Ili nešto za prepisati ako nisam uspjela napisati na predavanju uz pomoć prevoditelja, ili nešto za ispit. Sve u svemu, izašle su mi u susret za pomoći.

Što nakon studija - jesi li optimistična po pitanju pronalaska posla u struci ili očekuješ da će ti predrasude okoline smanjiti šanse za zapošljavanje?

Iskreno još ne znam što ću nakon studija. Želje su mi da se zaposlim u SUVAGU u Zagrebu, tamo ima dosta djece koja su gluha ili nagluha poput mene. Jednostavno sam odrasla kao gluho dijete od gluhih roditelja i teško sam bila prihvaćena u okolini i dugo godina sam se borila s time jer prije nisam imala samopouzdanja.

 S godinama, uz podršku divnih roditelja i prijatelje sam ojačala i znam koji su mi ciljevi. I kako sam kao dijete bila društveno izolirana, shvaćam i ovu djecu koja žive u drugim gradovima, koja su isto gluha, koja isto idu u vrtić i nisu prihvaćena u društvo. Zato želim biti uz njih, da im dam do znanja da nisu sami. 

Znam i sigurna sam u to  da će me pri pokušaju zapošljavanja odbiti, pomisliti da sam nesposobna za posao.

Jesi li se spremna izboriti se s eventualnim problemima pri zapošljavanju do kraja i na koji način?

Spremna sam izboriti se sa eventualnim problemima pri zapošljavanju. Rekla bih im da me uzmu na probni rad, da im dokažem da gluhoća nije prepreka za zapošljavanje. Da smo svi mi ljudi sposobni za rad, bez obzira na invalidnost.






hr Tue Apr 24 2018 10:00:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5adedc082af47fd8898b482b/80
Foto: Joško Herceg

Otvorena izložba učenice šestog razreda Jelene Kuzmanić

U okviru manifestacije "Noć knjige", 23.travnja otvorena je izložba radova mlade umjetnice Jelene Kuzmanić.
Jelena je odlična učenica 6. razreda Osnovne škole Majstora Radovana, a u ponedjeljak je na svojoj prvoj izložbi predstavila dvadeset ilustracija i crteža. Crta otkada zna za sebe, a ova njena prva izložba simbolično je nazvana "Izvan okvira"  uz želju organizatora da Jelena pomiče i prerasta postavljene granice i okvire stvarajući nova djela i gradeći sebe kao buduću umjetnicu.

Radovi kojima se predstavila publici, likovi su njenog imaginarnog svijeta, a ti likovi su neobično zreli i stilski ujednačeni za djevojčicu njene dobi. Otvorenje su glazbeno popratili Jelenini prijatelji, učenici Glazbene škole Josipa Hatzea: Ivano Herceg na gitari, Nina Zhang na violini, Klara Dodig i Ivan Piteša na klaviru.

 Izložba se može posjetiti do 5. svibnja na dječjem odjelu Gradske knjižnice Trogir. 

Jelena je odlučila da izložba bude humanitarnog karaktera, pa se slike mogu i kupiti , a skupljeni novac ide u humanitarne svrhe. 
hr Tue Apr 24 2018 09:26:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5904d385b47398de648b4583/80

Sedam razloga zašto jesti jagode

Sezona je jagoda, omiljenog voća većine pa zato iskoristite priliku jer su jako zdrave
Zašto je dobro jesti jagode češće?

1. Lijek za sve

Jagode su bogate kalcijem, magnezijem i vitaminom C. Dobre su za liječenje probavnih smetnji, upale grla, ekcema i prehlada. Posjeduju čak i svojstva analgetika pa su dobre i za sprečavanje glavobolje. 


2. Ubrzavaju metabolizam

Bogate su protuupalnim i protukancerogenim sastojcima jer sadrže mnogo antioksidansa, flavonoida, polifenola, fitonutrijenata i vlakana. Pomažu ubrzati metabolizam i ukrotiti apetit, a istovrmeno jagode mogu biti od velike pomoći i za vaše srce. 


3. Štite od UV zračenja

Rezultati jednog istraživanja pokazali su kako ekstrakt jagode štiti od štetnog ultraljubičastog zračenja, povećavajući njenu otpornost i smanjujući oštećenje DNK.

4. Nisu kalorične

Vjerovali ili ne, danas se uzgaja 600 raznih sorti jagoda. Jagode se ubrajaju u voće s najbogatijim sadržajem nutritivnih sastojaka. Jagode ne sadrže puno kalorija, a olakšavaju mršavljenje, štite nas od bolesti srca, snizuju kolesterol, poboljšavaju pamćenje... Prilično jake stvari za tako malene bobice, zar ne?

5. Pomažu u prevenciji makularne degeneracije

Jagode dokazano pomažu u prevenciji starosne makularne degeneracije, najčešćeg uzroka sljepoće starijih osoba. Istraživanje je pokazalo da je svakodnevnom konzumacijom tri ili više voćki moguće smanjiti rizik razvoja makularne degeneracije za više od 36 posto. Znanstvenici vjeruju kako se dobrobiti mogu pripirati elaginskoj kiselini, antioksidansu iz jagoda.


6. Snižavaju kolesterol

Istraživanje objavljeno u časopisu Nutrition Journal još je jednom potvrdilo snagu jagoda u snižavanju kolesterola.

Sudionice istraživanja koje su pokazivale minimalno tri simptoma metaboličkog sindroma svakodnevno su pile napitak obogaćen s 25 grama dehidriranih jagoda u prahu.

Dobra je vijest da je za četiri tjedna, razina njihovog kolesterola (pogotovo lošeg) pala je prosječnu.

7. Birajte svježe jagode

Važno je naglasiti da samo svježe i smrznute jagode sadrže pregršt korisnih sastojaka koji doprinose zdravlju. Naime, prerađeno voće gubi većinu - ako ne i sve nutritivne vrijednosti., piše ordinacija.hr

hr Tue Apr 24 2018 08:04:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5adec6e32af47f88928b4617/80

U subotu se održava 12. Mosor Grebbening

U organizaciji Planinarsko-ekološke udruge "Gata“ u subotu 28. 04. 2018. održava se treking utrka 12.Mosor Grebbening. Kao što i sam naziv govori trka se gotovo u cijelosti održava grebenom i padinama Mosora.

S obzirom da je simbol natjecanja tovar ( magarac) i natjecateljske kategorije nose nazive po toj životinji :  Sivonja, Tovar i Pule. Središte manifestacije i cilj svih utrka je u Gatima središtu drevne Poljičke kneževine.  

Natjecatelji su podijeljeni u tri kategorije: Sivonja ( dužine 37 kilometar) koja po običaju starta u 8:00 sati s tvrđave u Klisu, Tovar ( dužine 17 kilometara) koja starta u 09:30 iz Sitna Gornjeg  te Pule  ( 7  kilometara ) koja starta u 11:00 u Gatima. Cilj svih kategorija je u Gatima. Napominjemo kako je Pule kategorija  namijenjena  izletnicima rekreativcima koji slobodno vrijeme žele provesti u prirodi i čistom zraku, dok su Sivonja i Tovar ipak za spremnije natjecatelje.

Prijave za utrku: isključivo putem on-line prijavnice na web stranici stotinka.hr. Startnina: Sivonja kategorija: 150 kn, Tovar kategorija:120 kn po osobi, Pule kategorija:100 kn po osobi (mlađi od 16 godina – 50kn).

Treću godinu u nizu u sklopu Mosor Grebbening otganiziramo i dječju utrku u dužini 800m koja se održava po predivnoj šumskoj stazi u Gatima, a na kojoj očekujemo 100 djece. Prijave za dječju utrku na kontakt također na web stranici stotinka.hr ili na brojeve mobitela 095/5994518 i 091/3930039. 

Natjecateljima je osiguran ručak,  uz koji se dobije i nekoliko  feta  - tradicionalnog zaštićenog jela - Soparnika. Ovogodišnji 12.Mosor Grebbening je četvrta od deset utrka Dalmatinske Trail Lige 2018.


hr Tue Apr 24 2018 07:56:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .