Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5838417e1eea8fd1ee8b45ba/80
Foto: Screenshot YouTube

"Proračun za 2017. bit će nastavak dobrih trendova iz 2016."

Ne mogu obećati, to je vrlo teško, da ćemo ponovno uspjeti zamrznuti rashodnu stranu državnog proračuna, ali ipak i to povećanje koje će se dogoditi neće biti drastično - rekao je Marić

Ministar financija Zdravko Marić kazao je u petak kako je u tijeku izrada limita za proračunske korisnike za slijedeću godinu, a ne želeći iznositi detalje smjernica za izradu proračuna, koje bi trebale biti tema sjednice Vlade u ponedjeljak, rekao je samo da će "proračun 2017. biti nastavak dobrih trendova iz 2016. godine".

 "Upravo smo u fazi izrade limita za proračunske korisnike i u vrlo intenzivnoj komunikaciji sa svim resornim ministarstvima i ministrima. Idući tjedan na sjednici Vlade očekujemo donošenje smjernica, a nakon toga ispred sebe imamo intenzivno razdoblje od nekih malo manje od dva tjedna da se proračun zgotovi, kako bismo ga stigli usvojiti na sjednici Vlade početkom prosinca i da tada bude upućen u Hrvatski sabor i u okviru redovne procedure bude raspravljen i usvojen", rekao je Marić novinarima nakon otvaranja savjetovanja Hrvatske udruge menadžera HUM-CROMA.

 Na upit o detaljima proračuna, točnije vjerojatnom rastu rashoda, posebno zbog velikog iznosa duga koji 2017. dolazi na naplatu, Marić je rekao da će ostati "škrt na riječima, kao što je i na novcu", dodavši da se zna kako će rashodi rasti uslijed indeksacije mirovina, participacije u proračun Europske unije te sufinanciranja nacionalne komponente kod korištenja EU sredstava. Što se tiče troškovi duga, pak, rekao je da su oni vrlo egzaktni, jer se zna koliki nam je javni dug.

 "Ali, i u rebalansu (ovogodišnjeg proračuna) smo smanjili izdvajanja za kamate za 318 milijuna kuna i to je ipak veliki iskorak. Nadamo se da ćemo i 2017. biti i dalje ovako uspješni u efikasnom upravljanju javnim dugom, a za sve ostale kategorije još ćemo se malo strpiti", odgovorio je ministar financija, dodajući da je želja puno, a mogućnosti su takve kakve jesu,

 "To ćemo sve skupa uklopiti u jednu dobru priču i mogu sigurno računati da će proračun 2017. biti nastavak dobrih trendova iz 2016.. Ne mogu obećati, to je vrlo teško, da ćemo ponovno uspjeti zamrznuti rashodnu stranu državnog proračuna, ali ipak i to povećanje koje će se dogoditi neće biti drastično i ono što je najbitnije ukupni deficit će, kao i za 2016. godinu, biti unutar 2 posto BDP-a, kao integralni element smanjivanja ukupnog javnog duga", rekao je Marić.

 Nakon što se dovrši posao oko izglasavanja paketa poreznih zakona i proračuna za slijedeću godinu, najavio je, kreće i posao oko smanjivanja ili ukidanja nekih neporeznih davanja, kako bi se pokazalo "da i fiskalno, ali i administrativno želimo rasteretiti gospodarstvo i dat mu impuls za nove gospodarske i investicijske aktivnosti".

Minimalna plaća stvar socijalnog dijaloga

 Upitan može li se očekivati rast minimalne plaće u 2017. godini, ministar financija je kazao da su poreznom reformom stvoreni uvjeti poreznog rasterećenja gospodarstva, što su sindikalci prepoznali kao mogućnost da se otvori i ta diskusija, na što su poslodavci "konstruktivno odgovorili".

 "Ali, to je stvar sjedanja za stol svih strana - sindikalnih čelnika, poslodavaca i Vlade. U kojem smjeru i što će biti konačni rezultat toga svega, to ćemo još vidjeti. Ne bih u ovom trenutku spekulirao s iznosima. Neki su već izašli sa svojim željama i mogućnostima, ali mislim da to treba biti predmet ozbiljne rasprave u okviru GSV-a i općenito socijalnog partnerstva i siguran sam da ćemo naći dobro rješenje. Mislim da je porezna reforma jaki signal svima da se kroz ovo rasterećenje mogu i trebaju i neki drugi elementi gospodarstva otvoriti. Jer bez daljnjih aktivnosti, a tu ne govorim samo o minimalnoj plaći, nego i čitavom nizu nekih drugih strukturnih reformi koje će Vlada predlagati, porezna reforma neće imati onaj svoj puni efekt koji bi u konačnici trebala imati", rekao je Marić.

 U tijeku su i razgovori sa sindikalnim predstavnicima državnih i javnih službi oko povećanja osnovice za plaće u javnom sektoru za 6 posto, a Marić je upitan za njihov rezultat kazao da se "vodi konstruktivan dijalog".

 "Svi dobro znamo da postoji taj sporazum na koji se sindikati pozivaju, ali u isto vrijeme mi smo svjesni s jedne strane potrebe i činjenice da se o tome treba razgovarati, a s druge strane da ima određenih fiskalnih ograničenja. No, mislim da ćemo iznaći dobro rješenje za proračun 2017.", rekao je te istaknuo da je "i da nema tog sporazuma Vlada spremna razgovarati sa sindikalnim predstavnicima ne samo o osnovici, nego i o politici plaća općenito".

 "To je jedan od integralnih elemenata koji mora ići uz cjelokupnu reformu javne uprave, a u konačnici jedino tako možemo polučiti onaj efekt koji hoćemo, a to je da honoriramo rad ljudi u državnoj i javnoj službi, da imamo i stimulativne mjere koje će poticati ljude na bolje rezultate, a u isto vrijeme da napravimo adekvatnu organizaciju cijelog sustava javne uprave koji će biti servis građanima, a ne samo svrha sebi", rekao je Marić.

Javna poduzeća profesionalizirati i depolitizirati

 Upitan, pak, za komentar namjere Mosta da na mjesto zamjenika generalnog direktora Hrvatskih voda postavi Marija Bukmira, kuma Bože Petrova, Marić je kazao da o tome nema dovoljno informacija, ali da je načelni stav ove Vlade da se javna poduzeća moraju profesionalizirati i depolitizirati.

 "Načelo Vlade kojim ćemo se voditi i koje zagovaramo, krenuvši od premijera Andreja Plenkovića do svih nas ministara, je da u javnim poduzećima općenito postoji prostora za unapređenje, u smislu efikasnosti poslovanja i većeg efekta na gospodarsku aktivnost u Hrvatskoj općenito. Za to je, između ostalog, osnovni preduvjet profesionalizacija i depolitizacija, tako da možemo očekivati od ove Vlade pozitivne pomake u tom smjeru", rekao je ministar financija.

Facebook komentari

hr Fri Nov 25 2016 14:50:21 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59c1208ab9e03edf678b46ed/80
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL

Borut Pahor protiv razgovora s Hrvatskom o rješenju granice

Slovenski predsjednik smatra kako bi Ljubljana trebala inzistirati na provođenju presude koju Hrvatske osporava.
Slovenski predsjednik Borut Pahor izjasnio se protiv mogućnosti razgovora s Hrvatskom o rješenju graničnog pitanja. Pahor smatra da Slovenija mora inzistirati na provođenju presude koju Hrvatska osporava.
-Uvjeren sam u implementaciju arbitražne presude i čini mi se da je rješavanje tog pitanja bilateralnim sporazumom neprihvatljivo, izjavio je Pahor za Slovensku tiskovnu agenciju te dodao:
-
Već sam pristanak na razgovore s Hrvatskom o implementaciji arbitražne presude novim dvostranim ugovorom značio bi da time bitno slabimo pravnu vrijednost presude.
Arbitražni sporazum Pahor je potpisao 2009. godine kao slovenski premijer s tadašnjom hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor, kada je Ljubljana tim potpisom uvjetovala nastavak pregovora sa EU-om.
Pahora za nekoliko dana očekuje početak kampanje za predsjednika u kojoj će važnu ulogu imati odnosi između Hrvatske i Slovenije. Smatra da bi prihvaćanje arbitražne presude povećalo mogućnost suradnje dvaju zemalja.
-Odluka hrvatskih vlasti da ne poštuju arbitražni sporazum je narušila povjerenje. Čak ako bi se dogodilo da bi bilateralni sporazum o granici potvrdile obje vlade i dva parlamenta, postavlja se pitanje bi li se ti sporazumi poštovali", rekao je Pahor.


Facebook komentari

hr Tue Sep 19 2017 15:50:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59c0f312b9e03ea06c8b456c/80

Potpuno presušilo Modro jezero

Nacionalni prirodni fenomen Modro jezero u Imotskom, konačno je u potpunosti presušilo. Uzrok takvoj pojavi je velika ovogodišnja suša. Naime, nakon više od pet mjeseci potpune suše, nedavno je pala prva kiša na širem imotskom području, ali ona nije utjecala na razinu podizanja vode u samom jezeru.

Zbog svojih geomorfoloških struktura i kraških odrednica, Modro jezero može u potpunosti presušiti, kao što se to upravo dogodilo. Statistički gledano, do unazad zadnjih tridesetak godina, prosjek presušivanja Modrog jezera u Imotskom bio je jednom ili dva puta u sto godina. Međutim, ovakva presušenost jezera zabilježena je čak tri puta u posljednjih tridesetak godina, što je jedan od indikativnih pokazatelja vezanih uz globalne trendove mijenjanja vremenskih prilika, ne samo u ovom području.

 Nakon što priroda napravi svoje, ponajprije Sunce i vjetar; dno jezera postaje svojevrsna inačica nogometnog terena. Tako taj prirodni ambijent, koji izgledom podsjeća na ugasli krater, postaje zanimljiva kulisa za odigravanje nogometne utakmice između dviju lokalnih ekipa, koje su sastavljene iz različitih dijelova grada, ovisno kojoj strani jezera gravitiraju i lokacijski pripadaju.

 Svakodnevno svjedočimo mijenjanju tradicije i običaja u svim segmentima društvenog života. Jedna od takvih promjena je i velik broj turista na području Imotske krajine, što je prije nekoliko godina bilo gotovo nezamislivo. Tako je, saznavši za mogućnost odigravanja ove nogometne utakmice, skupina gostiju iz Velike Britanije ponudila mogućnost vlastitog angažmana u istoj. Malo je reći da su naišli na potpuni zid nerazumijevanja iz tabora “Vukodlaka“ i “Vilenjaka“, odnosno predstavnika lokalnih nogometnih skupina. Neumoljivi Britanci čak su ponudili i svojevrstan oblik oklade na konačan rezultat, međutim ni to nije bilo dovoljno. Naime, nogometno pravilo za utakmicu na dnu jezera je samo jedno: utakmica mora završiti neriješenim rezultatom. Radi mira u gradu. Isključivo, radi mira u gradu.

 Ostaje za vidjeti hoće li se spomenuti Britanci pojaviti kao gledatelji na utakmici, ukoliko vremenske prilike dopuste odigravanje iste. U svakom slučaju, gledatelja neće nedostajati, jer presušeno Modro jezero plijeni značajnu pozornost brojnih posjetitelja.

Facebook komentari

hr Tue Sep 19 2017 12:36:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59b15731b9e03e2f648b463b/80
Foto: visit vrlika

Otvoreno pismo ministrici Martini Dalić: ˝Vaša neinformiranost i termoelektrana Peruća koče razvoj Cetinskoga kraja!

Građanska inicijativa ˝Ne daj se Cetino˝, nakon verbalnog okršaja ministrice gospodarstva i MOST-ovog zastupnika Mire Bulja te potaknuti izjavom „dosta mi je više slušati laži o Perući“ i nesmotrenom reakcijom u Hrvatskom saboru na činjenice i argumente koje su iznijeli u javnosti, odlučili su se za otvoreno pismo ministrici
Priopćenje prenosimo u cjelosti:

Poštovana gospođo Dalić, Izjavom „dosta mi je više slušati laži o Perući“ optužili ste za laž građansku inicijativu „Ne daj se, Cetino!“ i nas znanstvenike koji argumentima podupiremo građansku inicijativu. Ako javno tvrdite da su građani i znanstvenici iznijeli „laži o Perući“, minimalna pristojnost, poštenje i odgoj nalažu da odmah navedete što je to u našim argumentima lažno. U protivnom, budući da to nismo čuli ni vidjeli ni nakon dosta vremena, Vašu izjavu treba smatrati bahatim, uličarskim politikantskim izgredom za dezinformiranje naroda. Prvo, premda je i naša djedovina potopljena jezerom Peruća, nije nam jasno što ste tom usporedbom htjeli reći.

Zar, ako je Vaša djedovina potopljena, mi ne smijemo govoriti o trenutnom projektu? Ako je Vaša djedovina potopljena, sad se može uništiti Cetinu? Ako je potapanje rastjeralo nekoliko tisuća ljudi prije 50 godina, sad se može rastjerati i ono malo što je ostalo? Konačno, Vašim jezikom, ista ta Peruća je tada bila „najveća energetska investicija“ – a sami ste izjavili da je bila politički projekt. Prema tome, usporedba s potapanjem Peruće mogla bi biti samo argument protiv termoelektrane Peruća, ali to nije argument ni za ni protiv, nego Vaše skretanje s teme jer ovdje je tema budućnost Cetinskoga kraja i Hrvatske, a ne ni naša ni Vaša djedovina. 

Prostorni planeri su ustanovili da hrvatsko priobalje u prosjeku ima oko 25% korisna prostora koji čine zaravnjeni prostori i otvorene riječne i jezerske vode te da je taj ukupni prirodni resurs sve na čemu se gradi razvoj priobalnog prostora – što znači da su vode i prostor ne samo priobalno već i nacionalno bogatstvo koje se kroz nekoliko nerazumljivih valorizacija pretežito političkog karaktera nastojalo obezvrijediti u korist individualnih interesa. Ako je Vama riječ investicija „sveta krava“, onda Vaš bog nije i naš Bog.

Ne bavimo se politikantskim kvaziekonomskim mitologijama, već egzaktnim znanostima i zanima nas samo ozbiljna ekonomija. Ne zanima nas „investicija“ koja može opstati samo pljačkom građana kroz umjetne, nemoralne, štetne, antiekonomske i antiekološke poticaje. Narod Cetinske krajine – a 17 000 ljudi je potpisalo peticiju protiv termoelektrane Peruća – želi dobre investicije koje donose život, budućnost i napredak. Investicija za koju se očito i Vi osobno zalažete donosi smrt, raseljavanje, prošlost i nazadak. Zašto? 

Termoelektrana Peruća odmah će zaustaviti dva inovativna privatna projekta u Hrvacama, koji setemelje na ekološkoj proizvodnji hrane, a u iduće 3 godine zaposlit će oko 300 ljudi (imena nećemoreklamirati, ali Vi biste ih prvi trebali znati). Ugrozit će i egzistenciju oko 70 obitelji koje žive odraznih oblika avanturističkog turizma na Cetini. Uništit će i budućnost preko 100 OPG-ova uHrvacima, koji su svi u ekološkoj proizvodnji, od pčelara, preko mljekara do poljoprivrednika. Natemelju toga, pitamo Vas: koji i kakav to razvoj Cetinskom kraju donosi termoelektrana, konkretno?Termoelektrana donosi uništenje razvojnih investicija koje su sami ljudi u Cetinskom kraju razvili, budućida su od svih vlada RH toliko zaboravljeni da Vi, ministrica gospodarstva, za te investicije očito i neznate.T

Termoelektrana znači uništenje strategijskog rezervoara od 570 milijardi litara pitke vode: ako procijenimotek 10 lipa po litri, to je potencijano uništenje 57 milijardi kuna godišnje! Sa znanstvenog ekološkogmotrišta, vrijednost toga resursa je nemjerljiva i u neposrednoj budućnosti samo može rasti! Samonetko neuk i neodgovoran, istovremeno neobaviješten i zaostao glede razumijevanja smjerova i krizau ovom vremenu, može zanemariti te činjenice. 2Konačno, pitamo Vas: koji je točno od naših argumenata laž?Je li laž da će termoelektrana ispuštati oko 300 MW topline u jezero i Cetinu? Je li laž osnovni zakonfizike, da toplina ne može nestati i da će se jezero i Cetina nedopustivo zagrijavati, što će ukombinaciji s ispuštanjem najmanje 80 milijuna litara otpadnih voda uzrokovati trajnu inepopravljivu štetu glede statusa pitke vode i života u rijeci Cetini? Je li laž da bi se u jezeroispuštalo 200 milijardi litara zagrijane vode, u kojoj je život nužno uništen pri dodiru s vrelomstjenkom izmjenjivača topline?

Ako je laž, dokažite suprotno matematički, fizički i biološki!Je li laž da kroz dimnjak u zrak odlazi, prema navodima studije, 621 kg/s ispušnih plinova, međukojima je neizbježno određeni postotak ili neizgorenih ili nanovo nastalih aromatskih i ostalihugljikovodika i čestica čađe, redovitih nosača kancerogenih tvari? Nije moguće izbjeći da te otpadne tvaridospiju u jezero, što, uz ostalo, nužno znači uništenje jezera kao strategijskog izvora pitke vode!Je li laž da je prosječna cijena plina u 2016. godini bila 30,1 €/MWh, što znači da bi cijena samogoriva u ovoj termoelektrani bila 52 €/MWh, dok je prosječna cijena električne energije u 2016.godini bila cca. 40 €/MWh?Je li laž da je u Zakonu o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji iz 2015. „učinkovitakogeneracija“ u sustavu tržišnih premija i poticaja?Je li laž da bi po navodima studije u toj elektrani bilo formalno 8% kogeneracije, dok točan računpokazuje 1%? Možete li opovrgnuti točan račun? Je li laž da ni za tih 1%, a kamoli za deklariranih8% nema potrošača topline u blizini?Je li laž da je u zapadnoj Europi od 2014. do danas zatvoreno preko 30 ovakvih (kombiniranihkogeneracijskih plinskih) termoelektrana? Je li laž da je uvoz plina ili struje, uvijek i nužno uvoz energije?Je li laž da je ista tvrtka radila i projekt termoelektrane, i Studiju utjecaja na okoliš?

Je li laž da jepedesetpostotni vlasnik tvrtke MCC Ekskluzivne nekretnine, Zoran Burić, suprug Marije Pejčinović-Burić, kako stoji na njenoj imovinskoj kartici?I konačno, je li laž da Peruća ima 570 milijardi litara pitke vode, i je li laž 15 000 ljudi na internetskojpeticiji i preko 3 000 na papirnatoj peticiji?Gdje su Vam argumenti? Naši su znanstveni, matematički, fizički, kemijski, biološki, ekološki,energetski i ekonomski, izračunati i izraženi brojčanim vrijednostima. Ako su brojevi lažni, mogu ihpobiti samo istiniti brojevi. Očekujemo barem Vaš pokušaj, da sve iznesene brojeve pobijete„istinitim“ (s referencama!) jer u suprotnom jedina laž koja ostaje Vaša je laž.

A ovom narodu je dosta laži i manipulacija koje su isključivo u interesu pojedinaca, a na njegovouništenje. Narod Cetinskoga kraja neće dopustiti termoelektranu ni pod kojim uvjetima, makar toopet platili i krvlju, jer životni princip ovog naroda je, kako možete pročitati na vratima najuglednijegzrinsko-frankopanskog grada: „Navik on živi ki zgine pošteno“. To bi trebao znati svatko tko pokušavazastrašiti narod galamom i dezinformacijama.

Prof. dr. sc. Stanko Uršić, profesor fizičke kemije u mirovini Farmaceutsko-biokemijskog fakultetaSveučilišta u ZagrebuProf. dr. sc. Ivo Šimunović, professor emeritus Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u SplituMislav Cvitković, mag. phys., doktorand fizike na Friedrich-Alexander-Universitätu Erlangen-Nürnbergi Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu

Facebook komentari

hr Tue Sep 19 2017 11:57:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5756adeb1e353e2f1c8b45cc/80
Foto: Ilustracija

HRČAK u splitskim dječjim ambulantama

Cilj projekta je prikupljanje dječjih knjiga i slikovnica kako bi se pedijatrijske čekaonice pri ambulantama primarne zdravstvene zaštite u Splitu opremile policama s knjigama i slikovnicama za djecu.

Hrvatsko čitateljsko društvo – Ogranak Split u suradnji s Gradskom knjižnicom Marka Marulića Split, splitskim pedijatrima primarne zaštite, splitskim ogrankom Hrvatskog pedijatrijskog društva, Školom za dizajn, grafiku i održivu gradnju, Obrtno-tehničkom školom i Klubom mladih Split pokreće projekt „HRČAK u splitskim dječjim ambulantama“. Cilj je projekta prikupljanje dječjih knjiga i slikovnica kako bi se pedijatrijske čekaonice pri ambulantama primarne zdravstvene zaštite u Splitu opremile policama s knjigama i slikovnicama za djecu (tzv. male slobodne knjižnice), a sve pod geslom „Čekam i pritom čitam, slušam i uživam!“. Akcija prikupljanja odvijat će se od 20. rujna do 15. listopada 2017. u knjižnicama Gradske knjižnice Marka Marulića te u Klubu mladih Split. Poželjno je da donirane dječje knjige budu prikladne s obzirom na sadržaj i dob djece, ponajviše predškolske dobi, te očuvane. Knjige i slikovnice će, skupa s policama koje će izraditi učenici Obrtno-tehničke škole i Škole za dizajn, grafiku i održivu gradnju u Splitu, biti uručene tijekom Mjeseca hrvatske knjige, od 15. listopada do 15. studenog.

Glavna je svrha ovog projekta poticanje čitanja od najranije dobi, ublažavanje stresa prilikom boravka djece u ambulanti, te promoviranje čitanja kao alternative ekranima raznih uređaja, posebno u  predškolsko dječje doba.

Hrvatsko knjižničarsko društvo i Hrvatsko čitateljsko društvo su u suradnji s nekoliko partnera, među njima i Hrvatskim pedijatrijskim društvom, 2013. godine pokrenuli prvu nacionalnu kampanju za promicanje čitanja naglas djeci od rođenja „Čitaj mi!“. Cilj je kampanje da roditelji mogu na različitim mjestima dobiti informacije o dobrobitima čitanja djeci od rođenja, a posebno na mjestima na kojima borave s djecom (http://www.citajmi.info/kampanja/).

Facebook komentari

hr Tue Sep 19 2017 11:44:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .