Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/585915031eea8f496f8b4665/80
Foto: Miroslav Lelas

Gradsko vijeće - Dnevni red je gotov! Nakon pauze slijedi odluka o privremenom financiranju

Nakon što se završi redovna sjednica, održat će se druga nakon koje će se znati dolazi li povjerenik Vlade u Split iza 1. siječnja ili se to odgađa za tri mjeseca
Sjednica je nastavljena u 9,21 sati. S obzirom na to da jučer nije usvojen proračun s dnevnog reda je povučen prijedlog odluke o izvršenju proračuna za iduću godinu. U tijeku je rasprava o prijedlogu izmjene i dopune  Odluke o koeficijentima za obračun plaće službenika i namještenika Gradske uprave.


Pratimo tijek sjednice uživo:

18.44 - 
Raspravlja se o Davanju suglasnosti na Gradski program za mlade  Grada Splita za razdoblje od 2017. do 2020. godine. 

Krenulo se s raspravom nakon što je Daša Dragnić pitala je li ovaj program vezan uz proračun.  Pročelnica Ureda Marina Protić je objasnila da nema zapreka.

Dragnić je predložila da se izbace iznosi, a prihvate okviri dok se ne usvoji proračun.

- Vidite kako se vijećnici petljaju, htjeli bi pomoći mladima, ali nemojte  tražiti pare. Vi mladi ste kolateralna žrtva političkih borbi između raznih opcija. Ja sam za proračun između ostalog i radi vas. Skinimo maske.
Rečeno je da se ne može prihvatiti proračun, a evo nema točke na kojoj nisu rekli da je dobra i da je podržavaju. Neka se vidi svo licemjerje. Ne postoji drveno željezo – iznio je Grubišić Gire.

-Gire, vrijeme ti je prošlo –dobacio mu je Čepo.

-Tvoje tek dolazi – odgovorio je Gire.

Program mladih je usvojen većinom glasova za.

Nastavlja se s točkom Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji Grada Splita za 2015. godinu. Dragnić i Puljak su se javile za raspravu. 

- Svake godine ima primjedbi na rad i svake godine dobijemo u nalazu revizije da se nije postupilo po naputcima, nitko se ne prepadne jer nema ni posljedica ni kazni. Ima prostora koji nisu u zakupu, pa se kaže da će se dati u zakup do konca 2016. godine. Evo konac je 2016. godine, što se napravilo? U nas u firmi se ljudima tresu gaće, dobijete lošu ocjenu ako dobijete nalaz revizije koji stoji otvoren, a u Gradu nikom ništa - kazala je Puljak.  

- Sve što vam mogu reći je da nema sankcija, takav je zakon - odgovorila joj je Alma Peroš, pročelnica za unutarnju reviziju.

- Odakle vam pravo i obraz i kako vas nije stid da ne radite kako treba? Vjerojatno 100 ljudi obavlja posao kako treba. Ne očekujem odgovor, ali imala sam potrebu to reći - kazala je Daša Dragnić.

-Dijelom ste u pravu, a dijelom ne. Više ih je od sto koji rade, većina zapravo radi. Puno je bolovanja, neki ovdje svašta doživljavsju. Ako netko ne želi raditi, jako teško ga je natjerati - odgovorio joj je Baldasar.

Točka je usvojena većinom glasova za. Idućih nekoliko točaka je prošlo bez većih problema, dvije su čak povučene. Nastailo se s  Prijedlogon rješenja o razrješenju i imenovanju člana Muzejskog vijeća Muzeja Grada Splita. Umjesto Stivena Vladislavića, član vijeća postaje Edin Nurgić. Prijedlog je prihvaćen. 

Izrada akcijskog plana podrške i suradnje između Grada i Sveučilišta usvojena je jednoglasno. 

Posljednja točka dnevnoga reda je prezentacija programa za izmjene GUP-a koji je izradio Ante Zoričić. 

- Jedan od načina na koji možemo ljudima približiti GUP. Mnogi zahtjevi se ponavljaju, izgubite se u tome. Ti zahtjevi si bili uvezeni u debelu knjigu, i nema šanse da pronađete svoj predmet. Postavlja se pitanje od koga krijemo izmjene GUP-a?- počeo je Zoričić.

- Ovaj kompjuterski program je izrađen, ja sam ga platio i poklonit ću ga Gradu. U 5 minuta može postati podlink na stranici Grada, a za 15 dana može biti napunjen. Zahtjevi se mogu pronaći na pet načina. Onog trenutka kad čovjek uđe u svoj zahtjev, tamo sve piše- ime i prezime, adresa, namjena, stanje prije i poslije... Tu može stajati i obrazloženje izrađivača- uputio je Ante Zoričić ostale vijećnike u tematiku. 

Utvrđeno je da postoji određena procedura, gradonačelnik kaže da ako se ovo veže uz GUP, krši se zakon.
Postavilo se još pitanja...

Glasuje se o amandmanima Ante Zoričića. Inicijativa nije prošla.

Sjednica je okončana. Slijedi 10 minuta pauze, pa se nastavlja s odlukom o privremenom financiranju. 


16,56 - Nakon dvosatnog raspravljanja o osnivanju Muzeja sporta, slijedi točka pod nazivom Informacija o utvrđivanju administrativne granice grada Splita. 

-2,4 milijuna kuna godišnje gubi godinama, oko 50 milijuna kuna do sada. Moj prijedlog je da Gradsko vijeće donese odluku i da se ide pred Ministarstvo da se utvrdi granica – predložio je Čepo. 

- Ja predlažem da vi naredite meni da ja razgovaram s gradonačelnikom Solina i da to na taj način riješimo. - odgovorio je Baldasar Čepi. 

- Inicirao sam ovu točku nakon niza razgovora. Mislim da ste razgovarali s gradonačelnikom Solina 2014., ali dogovor nije postignut. Previše godina smo izgubili, izgubili smo možda 50 milijuna kuna, i mislim da ne bi trebali čekat više ni dana. Solin će se teško odreć dva milijuna kuna u svome proračunu. ja predlažem da komisija utvrdi granicu - kaže Čepo. 

- Dva puta sam se sastajao s gradonačelnikom Solina. Spor je dugotrajan. Ja predlažem da ću vam na slijedećoj sjednici dati izvješće- odgovorio je Baldasar.

- Možemo odredit rok od 60 dana ukoliko se to ne riješi razgovorom, da ide zahtjev prema Vladi o utvrđivanju granica između dvije jedinice lokalne uprave - predložio je Čepo. 

Prijedlog je išao na glasovanje, prošao je. 

16,36 - Stvarno je apsurdno da dajemo podršku prijedlogu od prije deset godina, kao da se smijemo sami sebi. Za prvu slijedeću sjednicu trebalo bi pripremiti akt o osnivanju. Treba odrediti kustosa, a što se tiče prostora ponavljam- ne shvaćam koja to postoji zapreka za Poljud!? Grad je vlasnik stadiona na Poljudu, stadion je sportski objekt. Hajduk je sve, samo nije narodski klub, nego je na teret svim ostalim sportovima. Svi su ostali sportaši potpisali apel za osnivanje, samo Hajduk nije.  Umjesto da Hajduk bude inicijator, on neće. Ovdje su potpisani svi sportaši osim Hajduka. Ovdje je taj famozan zakon o sportu koji važi samo za jednog. Neće jer ga zanima samo novac - kaže Podrug. 

Kako kaže Podrug, potrebno je 50 tisuća kuna, kustos možda može biti i kustos nekog drugog muzeja, dok je treća stvar prostor.

- Ako smo mogli Muzej Domovinskog rata staviti u atomsko sklonište, možemo i ovajbilo gdje. Da bi se moglo aplicirati za sredstva EU treba imati akt o osnivanju i prostor. - dodao je Podrug. 

Malo je zaiskrilo zbog spominjanja Hajduka.  Prljević je replicirao da kakve veze ima Zakon o sportu.

-Taj zakon je donesen za jedan klub. Ovdje su svi potpisani osim Hajduka, izgleda da više vrijedi glas tog jednog nego svih 70 potpisanih,  a ja više poštujem više ove sve potpisane nego trgovačko društvo koje zanima profit  a ne igraju naša dica – odgovorio je Podrug Prljeviću.

- Zaista ne postoji adekvatan prostor na Poljudu. Kustosa ne možemo imenovat jer nemamo proračun, a sam akt o osnivanju se može donijeti.- kaže Akrap. 

- Dajmo akt, dajmo lokaciju, dajmo 50 tisuća kuna i dajmo kustosa i pokrenimo stvari s mjesta- kaže Luka Podrug.

Maja Dvornik predlaže da za početak adresa bude u Kući slave pa da se druge stvari rade u hodu. 

- Gospodine gradonačelniče, mislim da ste uvrijedili gospodina Reića. Rekli ste da ništa nije napravljeno, a moram reći da je gosp. Reić jedini nešto učinio. Takav entuzijazam nisam vidio u nikoga, a suze je pustio kada je kazao ovaj slogan. - kazao je Zoričić Baldasaru. 

- Ispričavam se gospodine Reiću, ako sam to kazao- kažao je Baldasar, nakon čega se Zdravko Reić digao i rekao "Idem ća! Tražio sam da se nađem s gradonačelnikom, a on je kazao da se neće nalazit ako će za stolom bit i Reić".  

- 20 puta smo se nalazili, svaki put isto. Bi li vama bilo ugodno da netko vas ovako izvrijeđa!?- kazao je Baldasar Giri (koji je počeo govorit), a podržao ga je i predsjednik Gradskog vijeća. 

Eto, sam je gradonačelnik priznao da je ovo bila besplodna rasprava, jer se ionako ništa ne može učiniti jer nema proračuna. 

- Ako vas 29 nije briga, šta bi mene bila briga - kaže Podrug, digne se i napustio vijećnicu.  

Prihvaća se inicijativa, pozivaju se stručne službe da pokušaju pronaći kustosa koji će privremeno obavljati tu dužnost, kao i prostor. Točka je prošla jednoglasno. 

- Samo da znate, mi smo udruzi za osnivanje muzeja, od 2006. godine do danas,  dali 3,5 milijuna kuna, da bi došli do ovoga. Oni jesu skupili građu koja je prilično bogata - pojasnio je medijima sam gradonačelnik Baldasar. 

16,00 -Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti za sklapanje Ugovora o energetskom učinku, iduća je točka dnevnoga reda. Nije se dugo raspravljalo prije negoli se pristupilo glasovanju. Točka je usvojena jednoglasno. 

Uslijedila je analiza stanja i godišnjeg plana razvoja sustava civilne zaštite na području Grada Splita. Izostala je rasprava, a točka je usvojena jednoglasno. 

Inicijativa za osnivanje Muzeja športa grada Splita, iduća je točka dnevnoga reda. Izvjestitelji su pročelnik za sport Hrvoje Akrap i sportski novinar Zdravko Reić.

- Odradili smo više razgovora, znamo kako do muzeja doći. Problem je pronalaženje adekvatnog prostora za ovaj muzej. - kaže na početku izlaganja Akrap. 

- Godinama nastojimo to pokrenit. 2006. godine Gradsko vijeće odlučilo je da se izgradi Muzej sporta, otvorena je Kuća slave i tu se stalo. Sad se tu javljaju se problemi s Kućom slave, elektronika je zastarila... za 2015. i 2016. godinu nismo izabrali nikoga od sportaša jer se nije imalo novaca.. bili smo strpljivi, nismo tražili da se Muzej odmah ostvari.- nastavio je dalje Reić.
Sport je najveći brend Splita, a ovaj muzej je jedinstveni muzej jer on raste, dolaze novi događaji, pobjede, dočeci..., kaže Reić.  
- Ja vas molim da pogurate, da udarimo rokove.- zamolio je Zdravko Reić na kraju svoga izlaganja. 

Nekoliko vijećnika javilo se za raspravu. 

- Bez lokacije lutamo u mraku. -ponovio je još jednom Akrap. 

- Od 2006. godine da se ne može pronaći prostor za jedan muzej!? Mi trebamo dat podršku neku konkretniju od one donesene 2006. godine - kaže Daša Dragnić. 

- Muzej sporta se razlikuje od drugih muzeja zato što je živ, interaktivan... svakodnevno prima djedu, školarce, živi sa sportskim uspjesima... donosi profit i ne bi bio na teret nikome. Razmišljali smo koji prostor bi bio najbolji. Pa smo razmišljali je li to možda Istočna obala, ako je, onda bi trebalo kad se bude uređivala ukomponirati i Muzej. U razgovorima je isplivala još jedna lokacija, to je Prima Standa. Gradonačelnik kaže da to nije gradsko. To je samo jedna ideja želio sam vam je prezentirat. Grad Split je vlasnik zemljišta na istočnoj strani zgrade suda. Ukoliko grad Split sa Ministarstvom pravosuđa zamijeni nekretnine, mi možemo doći do tog prostora.- kaže Ante Zoričić. 

- Ajmo nać prostor u gradu, jer ako budemo čekali da nama država pokloni nešto, od toga neće biti ništa.- kaže Čepo. 

- Ima niz mogućnosti, a Trg hrvatske bratske zajednice sigurno nije jedna od njih. Grad Split sigurno ima za ponudit koju od lokacija u svome vlasništvu za ovaj muzej.- kaže Vjeko Ivanišević. 

- Ja nisam rekao da je ovo najbolja odluka, ovo je jedna inicijativa. Na ovajj način sud bi riješio svoj problem, a mi bi dobili Standu. Postoji odluka Gradskog vijeća, pa se ništa nije dogodilo. Nemojmo da opet donesemo odluku, pa da opet ne bude ništa od toga.- kaže Zoričić. 

- Gospodin Čepo i gospodin Ivanišević su u pravu. Nije moguća zamjena nekretnina. Možemo samo obaviti kupoprodaju. - uključio se u raspravu i Baldasar.

- Realno bi bilo da Muzej sporta bude vezan uz sportski objekt. Mislili smo to učiniti u Spaladium areni, ali je ona otišla u stečaj. Ako ne bude tamo jednog dana, mogli bi ga smjestit tamo gdje je Muzej domovinskog rata i  Pomorski muzej, a u blizini je sporstkih objekata. Ono što je realno je Muzej Domovinskog rata, Pomorski muzej i Muzej sporta na jednoj lokaciji - kaže Baldasar. 

Zoričić smatra da Muzej sporta na toj lokaciji ne bi bio profitabilan, već bi bio na teret gradu. 

Luka Podrug smatra da bi odlična lokacija bila na Poljudu jer je Grad Split vlasnik tog objekta. 

- Imamo svoj prostor, zašto govorimo o tuđim prostorima.- kaže Podrug. 

- To je podrumski prostor i nije adekvatan.- odgovorio je gradonačelnik. 

- Zaslužujemo imati jedan ovakav muzej. Inicijativa za osnivanje Muzeja sporta je bliža realizaciji od osnivanja Muzeja Domovinskog rata. Ovu inicijativu ćemo podržati.- kazao je Jakov Prkić. 

15,11
- Mi samo govorimo o prodaji naše imovine. Oni koji su bili u prostorima nisu bili dužni održavat ih. Grad je odgovoran za to u kakvom su stanju. Imamo primjere gradova koji su povlačili sredstva iz EU fondova da bi uredili prostore u gradskoj jezgri - kaže Čepo. 

- Plan utroška sredstava koje će se dobiti eventualnom prodajom me zanima. Ja se bojim da ćemo mi to prodat, a sredstva će iscurit na tekuće troškove. Ja se pitam zašto to nismo dobili i zbog toga ne mogu glasovat. Ako ne vidim gdje će ta sredstva otić, za šta uopće glasujemo.- uključila se u raspravu Maja Dvornik. 

- Ako će novac ići za plaće i nova zapošljavanja, ja ću glasati protiv, ali ako će novac ići za škole, vrtiće... onda sam za prodaju.- kaže Ante Zoričić

Maja Dvornik također kaže da bi digla ruku za prodaju da ima na papiru napisano da će novac ići za škole i za vrtiće. 

Zaključena je rasprava i ide se na glasovanje o prodaji gradskih nekretnina. Glasuje se po točkama. Sve je prošlo osim jedne nekretnine, a riječ je o nekretnini na adresi Poljana kraljice Jelene 1. Jedino ta nekretnina neće na prodaju, dok će se svi ostali prostori  prodati. Riječ je o poslovnim prostorima u Alješijevoj 11, Vukovarskoj 83, Kralja Tomislava 6, dijelu poslovne zgrade u Nodilovoj, poslovnom prostoru u Domilijinoj 8, dijelu poslovne zgrade na Mihovilovoj širini 1 te poslovnom prostoru u Šubićevoj ulici. Za sve ovo grad bi mogao utržiti između 15 i 20 milijuna kuna. 

Idućih nekoliko točaka prošlo je glatko, bez rasprave. Sve točke su usvojene većinom glasova za. Riječ je o točkama koje se tiču odricanja prava prvokupa. 

14,15 - Nakon pauze vijećnici raspravljaju o prodaji gradskih nekretnina.

- Moram naglasiti, a maloprije je i policija rekla da postoje neki derutni objekti - kazao je među ostalim pročelnik Ivan Pavić.

- S obzirom na to da smo bili za skidanje ove točke, sukladno tome će biti i naše glasanje - najavio je Blaževski.

- Kažete da nemamo sredstva za uložiti, ulaganje oko 500 eura po kvadratu. Da popravimo mogli bi postići cijenu od 5 tisuća eura po kvadratu. Imamo 3 milijuna spomeničke rente za to. Sve da nemamo novca, ja bi vam glasala za kredit za uložiti. Izglasali smo 8.5 milijuna božićnica, a para nemamo. Da ta ista sredstva uložimo u Ajšinoj i prodamo je po tržišnoj cijeni imali bi za sve. A ovo što radite nije logika dobrog gospodarenja. Upravljanje imovinom se ne bavi kad treba zakrpati rupe pa daj što daš - kazala je Daša Dragnić.

Prkić je dodao:

- Sve nam se pretvara u krevet i fritezu. Dok god imamo vlasništvo možemo imati što mi želimo. Ako u Šubićevoj 3 zadržimo i damo recimo socijalnom slučaju, netko živi cijeli grad. Kad prodamo, prazan grad 1.studenog. Sve je friteza, pomfrit i krevet. To možemo spriječiti. Eventualno s čim se možemo složiti je u Vukovarskoj u gradskom kotaru Sućidar - rekao je.

Škorić je pitao jesu li stručne službe podržale prodaju, a odgovoreno mu je da jest, ali da procjeniteljsko povjerenstvo svakoj procjeni koju provodi vještak mora dati pozitivnu ocjenu.

- Čudi stav kolega iz SDP-a što su podržavali prilikom prošlog proračuna prodaju, a sada ne. Smatram da je objekt na Poljani kraljice Jelene resurs koji se može bolje iskoristiti. Nadam se da ćemo mi to napraviti. Prodaju svih nekretnina osim ovoga, podržat ćemo - najavio je Škorić.

- Ovo objašnjenje je vaše pranje savjesti, peti put se vraća ista točka s istim obrazloženjima. Istina je da smo mi kada smo govorili o prodaji, nije bilo govora o nekretninama u povijesnoj jezgri - replicirao je Čepo, a Škorić mu je odgovorio da se ne mogu pomiriti s gubitkom izbora državnih, a uskoro i lokalnih. 

- Mi smo prvi tražili prije skidanje ove točke - rekao je Škorić.

- Lažete - dobacila je Slavica Bartulović Barač.

Dragnić je rekla da je čudi da će HDZ podržati prodaju i da to pokazuje kako će potencijalno vodeća stranka upravljati imovinom, a da je SDP bio od početka dosljedan kao i vijećnici koji nisu promijenili mišljenje.

- Ovo je pitanje koncepta je li Grad se treba baviti nekretninama. Da je moja privatna firma i ja bih. Grad je u drukčijoj poziciji i služi za servis. Sad ne možemo, jednom se može oformiti gradska agencija koja će se baviti tim i upravljati na komercijalan način. Svatko razuman će reći sada da treba prodati s obzirom na stanje - rekao je Baldasar.


13,16
- U Splitu se ne događa veliki broj kaznenih djela i zato se možda više i pamti kada se neka djela ostanu neriješena. Mene zanima gdje je Petar Gilić i tko je ubio Marijanu Jerković - pitao je Čepo.

- Uvijek sam na strani policije u odnosu na izgrednike i uvijek sam na  strani profesora u odnosu na loše učenike. Mlade generacije danas, na žalost, nemaju takav stav. Mene zanimaju stvari vezane uz komunalu. Čest je slučaj da recimo osoba započne neke radove, dođe čovjek i blokira radove. Kada dođe policija, iako onaj tko izvodi radove pokaže vlasnički list, radovi se zaustavljaju, a oni kažu da je njima najvažnije da nema tuče i da su oni neutralni. Ali oni nisu neutralni jer su radovi obustavljeni. Dakle, ipak se stavljate na stranu onoga koji nema nikakav dokaz. Kako bi se to moglo promijeniti - pitao je Ivica Grubišić Gire.

Marendić im je odgovorio:

- Kada je u pitanju paljevina policijskog vozila postoji počinitelj i na Općinskom sudu i na Državnom odvjetništvu imate informaciju o počinitelju. Ne znam kako bi ona mogla izaći, ali nije na policiji da o tome govori. Ja sam u 26 godina karijere tri puta napadnut i još se čeka pravorijek suda u vezi napada iz 2010. godine, na to policija ne može utjecati. U momentu kada u medijima izlazi snimka dva policajca koja brutalno tuku čovjeka koji skuplja boce ja se osjećam diskriminirano. Prava stvar je da smo mi tom čovjeku pomogli da se ne dovede u opasnost zbog stanja u kakvom je bio. Za nas nema skupine koja je posebno zaštićena. O stanju u nogometu i o navijačima bi se dalo raspravljati. Zadnji slučaj koji je medijski eskalirao ubojstvom na Zapadnoj obali postavio je pitanje osiguranja objekta u izgradnji. Svako treće dijete nam je pijano po statistikama, i bilo tko od njih može glavom proći kroz staklo u Ulici Ruđera Boškovića, ali zar to znači da policija treba čuvati staklo. Kada pročitam Edu Vujević (novinarka koja svoje kolumne završava pitanjem tko je ubio Marijanu Jerković) odmah me nešto stisne. Vrlo je teško očekivati od policajca koji dođe na intervenciju da bude sudac. Policajac tu ne može ništa, oni ne mogu nešto prihvatiti dokaz jer oni nisu tu da ocjenjuju dokaze - rekao je on.

- Policajci su pod pritiskom. Dogodi se da se boje nekoga pitati što ima u džepu jer će mu sutra šef doći i pitati: "Zašto si njega zaustavio, znaš li ti čiji je on?"  - dodao je Marendić.

Tomislav Prljević je pitao kolika je plaća policajca.

- Pitam kako bi to saznala javnost jer se radi o stresnom poslu - rekao je Prljević.

- Ne znam kolika je njihova, ali moja nije tajna. Moja plaća je 10.800 kuna - odgovorio mu je Marendić.

Vijećnici su primili informaciju o stanju sigurnosti u Splitu, a sjednica se nastavlja nakon ručka.

12,25 - 
 Sljedeće godine održati ovakav pozitivan trend je velika stvar za ovaj grad. U bitnom opadanju su i drske krađe u kojima su žrtve najčešće starije osobe. Iza nas su sati rada, u gospodarskom kriminalitetu se dogodi da se pročešljaju nečije knjige, ali ne nađu se elementi kaznenog djela iako ih javnost očekuje. Policija nastoji ne stvarati afere tamo gdje ih nema, nego ako se uhvatimo nekog posla nastojimo ga odraditi po uzusima kaznenog zakona i kriminalistike. Tamo gdje nema kaznenog djela, nećemo ga stvarati. Bit ćemo dosljedni i uporni. U studenom su bila tri slučaja zapaljenja vozila i dva ubojstva.

 Naravno da ne postoji objašnjenje koje bi zadovoljilo Gradsko vijeće, ali to su događaji koje je policija odradila kvalitetno Ove godine smo imali niz okupljanja koja nisu ograničena na građane Splita,. Sjetite se Ultre, uzmite u obzir da ova PU doprinosi organizaciji brojnih javnih okupljanja, sjetite se nogometnih utakmica u kojima se angažira značajan potencijal. Stanje sigurnosti u Splitu je zadovoljavajuće, ali subjektivni osjećaj svakog građanina može generirati drugačije mišljenje - rekao je Slobodan Marendić koji obavlja poslove načelnika PU SD.

Prvi za raspravu javio se Luka Podrug.

- Svjestan sam da je statistika jedna, a dojam nešto drugo. Dobro je da je tako. Možda se neki događaji previše potenciraju, možda se nekima daje pretjerana medijska pažnja. Ja bi kao laik vama dao čistu peticu, fasciniran sam koliko brzo reagirate, rješavate slučajeve vrlo brzo, ali bi vam dao i jednu jedinicu. Zapali se policijsko vozilo za vrijeme utakmice i mi još ne znamo ime, nedaleko od vaše zgrade zapali se automobil zagrebačkih oznaka i još se ne zna tko je to napravio, a tu je i svastika na Poljudu. Mene je jedan taksist napao 2010. godine, vaše kolege su došle brzo, dao sam izjavu, ali do danas nema nikakve odluke. Kakva se poruka time šalje? Šalje se poruka da se vijećnike može tuči. Na Gay paradi kažete "u, a" i odmah svi pritvoreni, a vijećnici nekada dolaze na sjednice pod otvorenim prijetnjama. Postoji sfera medijskog sijanja otvorene mržnje i pozivanja na nasilje. Kada je u Stobreču napadnut nogometni sudac čovjek koji mu je pomogao morao je reći da mu je pomogao jer nije znao tko je to. Molio bi vas da u vašem radu kriterij bude jednak za sve. Stop nasilju. Policija ponekad žmiri, a imam dojam da kada se radi o navijačkim skupinama čak i podržava nasilje - kazao je Podrug.

Čepo je rekao da se u najvećem dijelu slaže s Lukom Podrugom.

- Mislim da nije dobro da tražimo opravdanje ili da umanjujemo neka djela. Mi nismo ugrožena skupina, mi smo odabrali da iznosimo javno svoj stav. Ovo je mali grad i uvijek će se netko nekome zamjeriti - kazao je Čepo.

Jakov Prkić pitao je Marendića bi li odluka Gradskog vijeća o zabrani konzumacije alkoholnih pića na javnim mjestima pomogla policiji u njihovom radu, a Petar Škorić pitao je zašto Split nema načelnika Policijske uprave.

- To je podcjenjivanje Splita i Dalmacije s vrha policije... - krenuo je Škorić, a prekinuo ga je Boris Ćurković.

- Morat ću vas prekinuti, ovo je tema za Sabor, a vi ste saborski zastupnik - rekao je Ćurković, a Škorić je naglasio kako se vrhu policije treba poslati poruku da Split mora dobiti prvog čovjeka policije, a ne samo osobu koja ima ovlasti obavljati poslove načelnika.

- Nemojte koristiti poziciju gradskog vijećnika za obračun s vašim koalicijskim partnerima na nacionalnoj razini. Vi ste saborski zastupnik, izvolite to riješiti u Saboru - rekao je Čepo.

- Od Čepe nisam više ni očekivao, ali ovo se odnosi na upravljanje vaše stranke, na MUP i Ranka Ostojića - odgovorio je Škorić.

11,45
Raspravlja se o prijedlogu plana upravljanja pomorskim dobrom radi davanja primjedbi i prijedloga.

Daša Dragnić je pohvalila što se ovo našlo pred vijećnicima, ali smatra da opet nije sve uređeno kako treba.Jakov Prkić pitao je što znači da nema novih koncesijskih odobrenja na žnjanskom platou dok je u tijeku izrada DPU-a. 

- Znači li ovo da se za sljedeću godinu neće izdavati koncesijska odobrenja na Žnjanu i što znači to za njih – pitao je Prkić. 

- Znači, ugostitelji na Žnjanu ne mogu legalno raditi od 1.siječnja do usvajanja plana – rekla je Maja Dvornik.

- Dobro je to da se ugrade instrumenti osiguranja da tu ne može svatko raditi sve što mu padne na pamet. Bio je zaključak da se izradi Detaljni plan obalnog pojasa, da se napravi idejno rješenje i to se nije napravilo. Imamo situaciju da koncesionari ponovno mogu raditi što ih je volja - kazao je Škorić.

- Čeka se DPU, u tom trenutku bi se napravio kompletan opis i unifikacija. Ajmo nešto napraviti kako treba i da to bude ozbiljan dokument. Mislim da je dobar pravac da se stavi moratorij na izdavanje bilo kakvih dozvola dok se ne donese DPU - dodala je Dvornik.

- Dijelom se slažem, a dijelom ne. Jedno su konačni planovi, a drugo je međuprostor. Ovdje su ugrađene određene mjere, a neke koje su spominjane nisu ugrađene. Moramo ostaviti što manje prostora za malverzacije i nered u prostoru - istaknuo je Škorić.

- Veći dio obalnog pojasa je pod upravljanjem Županije, a samo dio koji oni ne žele ostavili su Gradu da izdaje koncesije na rok od godinu dana. Grad Split na žalost nema sustav upravljanja svojim resursima, a neki od naših najvrjednijih resursa su u rukama države. To nam onemogućava da donosimo kvalitetne odluke. Neće biti novih odobrenja što znači da se ne može dogoditi da nam se oteža donošenje odluke. Prostor koji je Gradu ostao su Slatine gdje nema nekih zahtjeva za obalnim montažnim objektima - rekao je Kovačević.

Točka je usvojena,a prije nego se počelo raspravljati o prodaji gradske imovine Milan Blaževski je zatražio pauzu kako bi se članovi Odbora za imenovanja dogovorili oko imenovanja u vijećima kulturnih ustanova. Boris Ćurković je to odobrio.


11,03 - Sjednica je nastavljena u 11,03 sati, a prvi se javio Gojko Čepo.

- Prekinuli ste raspravu i odlučili ste da se povučete s Klubovima vijećnika, a pozvali ste i Marijanu Puljak koja nema Klub. Ovdje sjedi 12 vijećnika koji nisu dio nijednog Kluba. Odlučili ste se povući i donijeli ste zaključak, a nas ste ovdje ostavili pet minuta, a svi oni koji su bili ovdje znaju koliko je to trajalo. Čiji je to zaključak koji ćete nam sada pročitati - rekao je Čepo.

- Bila je poslovnička primjedba. Tko smatra da je Čepo u pravu? Hoćete li da se glasuje ili da čitam zaključak - pitao je Ćurković.

- Zašto prekidate raspravu za koju je bilo prijavljenih vijećnika, zašto ste se povukli samo s nekim vijećnicima. Zna se da li je nešto po Poslovniku ili nije, o tome ne glasaju vijećnici - rekao je Čepo.

- Niste u pravu. Rasprava nije ni otvorena - kazao je Ćurković, a vijećnici nisu usvojili Čepin prijedlog.

Usvojeno je da se današnja točka tretira samo kao informacija o kojoj se neće odlučivati, da se podupire inicijativa Ministarstva da se donese zakon, a odlučeno je i da će formirati povjerenstvo sastavljeno od vijećnika koji će pregledati sve prijedloge i predstaviti ih Vijeću.

Sjednica je nastavljena raspravom o stanju sigurnosti u Splitu. Ta se točka trebala na dnevnom redu naći kasnije, ali su vijećnici odlučili da je stave prije rasprave o prodaji gradske imovine. 

10:18
Počela je rasprava o izmjeni Odluke o taksi prijevozu.

- Nama je kao Gradskom vijeću dužnost da svim udrugama, pojedincima ili društvima omogućimo da se na Gradskom vijeću raspravlja o njihovom problemu. Mi smo prikupili samo potpise da ovo dođe na dnevni red sjednice bez ikakvog prejudiciranja odluke. Mi podržavamo liberalizaciju taksi tržišta, ali pod jednakim uvjetima. Nema nikome monopola, ni Uberu, Ni Cammeu, ni našim taksistima i ja ću glasati za liberalizaciju - rekao je Ivica Grubišić Gire.

- Molim vas da nam pojasnite o čemu se radi. Mi svaki sekund dobivamo nove materijale. Ovo je bila inicijativa, a mi dobivamo gotove prijedloge odluke od strane komisije. Recite nam na početku što je točka ovog dnevnog reda - replicirao je Podrug.

- Slažem se s Lukom Podrugom. Mi smo svi dobili jako puno mailova i prijedloga, ali nam ti prijedlozi nisu dobro pripremljeni. Mislim da mi ne možemo donijeti kvalitetnu odluku danas. Je li netko napravio analizu cijena? Predlažem da se točka povuče i obradi, a s obzirom na to da bi se danas trebala donijeti odluka o privremenom proračunu neka se kvalitetna odluka donese u siječnju ili u ožujku - rekao je Srđan Gjurković.

- Kao predsjednik Gradskog vijeća morao sam prihvatiti 16 potpisa vijećnika. Ovo je trebala biti informacija, napisano je kao gotova odluka baš kao što se i sada bez mog odobrenja vama dijeli na stol. Ostajem pri svom, poštivajući 16 vijećnika i njihove potpise morao sam ovo staviti na Vijeće da bi se javnost i Vijeće upoznali s mišljenjem Cammea, ali ništa više od toga - kazao je Boris Ćurković.

Milan Blaževski se složio da bi ovo trebalo biti tek prvo čitanje i da se nikakva odluka ne može donijeti danas.

- Trebamo izdati dozvole onima za koje smo se odlučili, a ilegalan ulazak na tržište ja neću podržati - kazala je Ljubica Vrdoljak.

- Svio smo dobili dopis od Cammea, točka je stavljena na dnevni red. Ovdje nije cilj nikoga gurnut, maknut, odvesti ili dovesti. Cammeo je potaknuo inicijativu, on je bio inicijalna kapisla. Mi smo na Gradsko vijeće htjeli staviti priču o legalizaciji taksi tržišta bez prejudiciranja rezultata - istaknuo je Hrvoje Marušić.

- Mi smo dobili prijedlog odluke što znači da je onaj koji je ovo stavio na dnevni red pretpostavio da ćemo ovo prihvatiti. Da inspekcija nije počela plijeniti auta ništa oni nas ne bi pitali nego bi nastavili raditi bez da nas išta pitaju - rekao je Čepo.

- Mi nismo predlagatelji, mi smo morali prihvatiti inicijativu vijećnika. Ministarstvo je donijelo da se radi o ilegalnoj aktivnosti, inspekcije su ih zaustavile. Svaka odluka koju bi mi danas donijeli može biti u suprotnosti s nečim što će biti izglasano za dva, tri mjeseca. Predlažem da se ova točka povuče, pustimo Ministarstvo da donese zakon, možemo se očitovati na taj zakon i možemo ga početi primjenjivati - rekao je Baldasar i izazvao pet replika.

- Ako mi danas prihvatimo ovu odluku, imat ćemo rješenje koje će ići ka liberalizaciji te usluge. Ovo je prijedlog koji je na snazi u nekim drugim gradovima u Hrvatskoj, ali se ne zastupaju interesi ovih ili onih firmi ili udruženja, nego u interesu građana - kazala je Marijana Puljak.

- Dopusnice za 62 nova taksista još nisu ispisane. Mi smo kao vijećnici izloženi pritiscima javnosti i udruga kao i brojnim zahtjevima. Mislim da nije uredu da vijećnici primaju razna udruženja, a da u Gradskoj upravi nailaze... - krenuo je Škorić, ali ga je prekinuo predsjednik Boris Ćurković.

- Ne možemo tako. Recite, čime niste zadovoljni - pitao ga je.

- Nisam zadovoljan kako je došla ova točka i kako je pripremljena. Predlažem da klubovi dogovore način rada i kako u budućnosti pristupiti rješavanju ovakvog problema - odgovorio je Škorić.

- Pet minuta pauze! Pozivam predsjednike klubova i vas gospodine Grubišiću da se dogovorimo što ćemo i kako ćemo dalje - zaključio je Ćurković.

9:52
Raspravlja se o potvrđivanju Odluke o povjeravanju komunalnih poslova upravljanja i održavanja javnom rasvjetom na području Grada tvrtki SEM.

- U siječnju 2103. proveden je javni natječaj za održavanje javne rasvjete na nivou grada to je dobio SEM na četiri godine, jedan od kandidata na natječaju se žalio i Upravni sud je donio presudu u kojoj je Gradu naložio ponovno provođenje postupka. Grad je formirao povjerenstvo koje je izvršilo novo bodovanje dvije ponude pristigle na natječaj 2013. godine te je ponovno izabran SEM - rekao je pročelnik Špiro Cokarić.

- Presuda Upravnog suda je jasna. Predmet se vraća tuženiku na ponovni natječaj. Po meni je to trebalo ići ponovno na javni natječaj, a Grad je oformio novo Povjerenstvo koje je ponovno ocjenjivalo ponude pristigle 2013. godine. Sud je rekao da jamstvo banke koja je SEM-u dala pismo namjere nije dobro. Kako ovih pet članova Povjerenstva može odlučiti suprotno odluci Upravnog suda? Osim toga, ta banka koja je tvrtki SEM dala jamstvo više ne postoji te se kao takva ponuda SEM-a uopće ne može razmatrati. Ja bi mrtav hladan podnio kaznenu prijavu protiv ovog Povjerenstva. Mislim da mi ovo ne bi trebali prihvatiti. Nemaju oni što prihvatiti ili ne prihvatiti, sud je rekao svoje i to je to - kazao je Jakov Prkić.

- Čuo sam prijedlog da ovo ne bi trebalo prihvatiti, ali nisam čuo što bi mi trebali napraviti. Ova koncesija će uskoro isteći, ako ovo nećemo prihvatiti, dajte prijedlog što ćemo - pitao ga je Gojko Čepo.

- Pa, imamo presudu i ona kaže što napraviti. A članovi povjerenstva to nisu napravili - odgovorio mu je Prkić.
Nezavisna Daša Dragnić pitala je kako se mogu iste ponude različito bodovati.

- Zato što nemamo pravilnik. Jer tko god jednom dobio posao, teško ga je maknuti. Oni koji održavaju ceste, kolnike, rade duže nego što je HDZ na vlasti u Županiji. Pravilnik je problem - naglasio je Prkić.

Luka Podrug rekao je da je suglasan s onim što je rekao Jakov Prkić i da smatra da Vijeće ne može donijeti odluku koja je suprotna odluci Upravnog suda.

- Ako sud kaže da neko jamstvo ne zadovoljava, a povjerenstvo kaže da to ne prihvaća jer ne bi mogli prihvatiti ponudu SEM-a. Ja ću glasati protiv, a mislim da bi tako trebali napraviti i ostali vijećnici - rekao je Podrug.

- Nećete vjerovati, ali slažem se s gospodinom Prkićem. Što se mene tiče ja bi ovo povukao - rekao je Baldasar.

- Povucite ovo i neka stručne službe dobro pripreme materijale i ponovno ih stavite pred Gradsko vijeće. Ne moramo mi misliti jesu li odluke koje donosimo zakonite ili ne - dodao je Čepo, a potom je točka povučena s dnevnog reda.

Facebook komentari

hr Tue Dec 20 2016 07:00:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58ada6a4b47398fc6e8b4575/80
Foto: Twitter@Mirna_Kukec

Veliki požar u Zagrebu: Gori studentski dom na Cvjetnom

Gori krovište na jednom od paviljona studentskog doma Cvjetno
Zagrebački vatrogasci doili su u srijedu u 15.16 sati dojavu o požaru koji je buknuo u četvrtom paviljonu Studentskog doma Cvjetno naselje.

Na mjesto požara odmah je upućeno osam vatrogasnih vozila sa 26 vatrogasaca, doznaje se u Operativnom dežurstvu javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba.

Oblak gustog crnog dima nadvio se nad Studentskim domom, koji su studenti, iz sigurnosnih razloga, morali napustiti, javili su mediji.





Facebook komentari

hr Wed Feb 22 2017 15:45:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58ad92b9b47398456e8b459a/80
Foto: Ilustracija/Dalmacija News

Marijan Miletić novi/stari predsjednik splitskog suda unatoč "aferi" s porotnicima?

Šibenčanin na čelu Županijskog suda jedini je kandidat za još jedan četverogodišnji mandat. O imenovanju odlučuje DSV, no Miletića ne vole svi...
Novi/stari predsjednik splitskog Županijskog suda bit će Marijan Miletić! Šibenčanin koji je proveo turbulentne četiri godine na čelu drugog po veličini suda u Hrvatskoj jedini je kandidat koji se uopće prijavio za (novi) mandat za šefa splitskog suda, na natječaju koji je nedavno završen. Više je nego očekivano da formalne uvjete Miletić zadovoljava, no stvar ipak nije posve sigurna jer "debela još uvijek nije zapjevala" (izraz koji potječe iz Wagnerove opere "Prsten Nibelunga") – konačni sud, odnosno potvrdu Miletićevog novog mandata tek treba dati Državno sudbeno vijeće u iduća dva mjeseca.

Izbor vrši dakle DSV, a svoje mišljenje daje u Sudačko vijeće splitskog Županijskog suda. To mišljenje nije obvezujuće za DSV, no uobičajeno se kod ovakvih stvari osluškuje stav "baze". Naravno, DSV i bez toga može prihvatiti ili odbiti (jedinog) kandidata. U slučaju da odbiju Miletića, raspisuju se novi izbori.Dosadašnji predsjednik splitskog suda mogao bi naići na određene probleme upravo u "svojoj kući". Od kada je stigao u Split, naišao je na otpor kod dijela sudaca, i to ne baš beznačajnog broja. Također, svojim postupcima je neke marginalizirao, druge "ovancirao" pa su se tako stvorili klanovi što je zapravo uobičajeno u svakoj većoj firmi, a pogotovo u instituciji ovakvog kalibra. Predsjednik Miletić je svoje poteze pravdao učinkovitijim radom i potrebama posla, za što je tijekom vremena dobio i neke brojčane pokazatelje koje je rado prezentirao – za vrijeme njegovog mandata broj neriješenih predmeta pao je za 60 posto, a splitski sud je preuzimao predmete drugih velikih sudova, riječkog primjerice.

Sukobi klanova

Sudačko vijeće Županijskog suda u Splitu ima devet članova: prema aktualnom stanju i sazivu tih devet sudaca, prilično je izgledno da Marijan Miletić neće dobiti njihovu preporuku... U kontekstu međusobnih nesnošljivosti, koje su u nekim momentima prerastale u otvoren sukob s predsjednikom suda, nedavno je na različite mail adrese (između ostalih i one ministra pravosuđa Ante Šprlje i predsjednika Vrhovnog suda Branka Hrvatina) stigao dopis zanimljivog sadržaja...Ukratko, sudska uprava i Miletić prozivaju se zbog "afere koja se pokušava prikriti, jer su u kaznenim vijećima i brojnim raspravama sjedili suci-porotnici kojima je istekao mandat prije više godine što znači da će se svi ti slučajevi morati ponovno suditi zbog bitne povrede Zakona o kaznenom postupku".Nota bene, u tom dopisu (a više-manje je nepromijenjen objavljen na jednom Internet portalu) spominju se i imena dvoje poznatih splitskih novinara, koji "šute o toj aferi u zamjenu za buduće privilegirane informacije". Zbog takve objave se očekuju i tužbe tih renomiranih, dugogodišnjih novinara...

Mi smo pak proveli (javnosti anonimnu) svojevrsnu anketu na splitskom sudu gdje je slučaj dvoje porotnika dobro poznat. I rezultati su daleko od jednoglasnih. Još interesantnije, odgovori nisu ovisili o pripadnosti "klanovima": jedan od sudaca s kojima smo razgovarali smatra da nije u pitanju bitna povreda ZKP-a, da porotnici kojima je isteklo imenovanje (a imenovanje porotnika obavlja Županijska skupština te se kasnije o pozivanju članova vijeća iz reda građana brine sudska uprava koja ima popis porotnika koji su "friško" izabrani) mogu sjediti u sudskom vijeću i da to ne predstavlja nepravilan sastav vijeća. Taj sudac je inače daleko od nekakvog simpatizera Miletića... Neki od uvaženih i dugogodišnjih sudaca u splitskoj palači pravde pak drže kako je doista u pitanju težak propust sudske uprave s Miletićem na čelu, koji su čak, tvrde nam oni, pokušali prikriti grešku svojevrsnim antidatiranjem pismena... "To je isto kao da vam presudu donosi sudac koji – nije sudac!", uvjeren je jedan od doajena splitskog sudišta, dok se drugi pak pozivaju na stav Vrhovnog suda u nekim ranijim, sličnim situacijama.

Dugogodišnji sudac i odvjetnik o "aferi" porotnici

O neobičnoj situaciji koja je uzburkala duhove na sudu, a možda bi tek mogla rezultirati ozbiljnim problemima u smislu upitnog "preživljavanja" brojnih slučajeva i presuda donesenih u tom sastavu, za komentar smo pitali izv. prof. dr. sc. Damira Primorca, nekad dugogodišnjeg suca (na Općinskom i Županijskom sudu u Splitu), sada uspješnog odvjetnika te profesora Kaznenog procesnog prava na Sveučilišnom odjelu za forenzične znanosti Sveučilišta u Splitu: 

- Treba razlikovati dvije odvojene situacije. U prvom slučaju ako imenovanje novih sudaca porotnika nije obavljeno do isteka roka na koji su imenovani, tada suci porotnici nastavljati obnašati dužnost do imenovanja suca porotnika. Prema tome, ako je riječ o takvoj situaciji, onda nema nikakve opasnosti da bi se radilo o nepropisno sastavljeno sudu odnosno vijeću i da bi presuda iz toga razloga mogla biti ukinuta odnosno ako je presuda postala pravomoćna da bi se mogao podnijeti jedna od izvanrednih pravnih lijekova.  
 

Međutim, u drugom slučaju, ako je obavljeno imenovanje novih sudaca porotnika nakon što je starim istekao rok na koji su imenovani, tada stari suci porotnici koji nisu ponovno imenovani ne mogu više obnašati dužnost suca porotnika. Ako bi stari porotnici nastavili obnašati dužnost te ako su sudjelovali u donošenju presude, tada se radi o bitnoj povredi odredaba kaznenog postupka jer je sud odnosno vijeće bilo nepropisno sastavljeno i to je razlog za ukidanje presude. Inače, na takvu povredu viši sud pazi i po službenoj dužnosti. Ako je pak presuda postala pravomoćna i ako je u njezinom donošenju sudjelovao stari sudac porotnik koji nije ponovno imenovan, tada je povrijeđen zakon i to je razlog za podnošenje jednog od izvanrednih pravnih lijekova budući da je sud odnosno vijeće bilo nepropisno sastavljeno – kazao nam je odvjetnik izv. prof. dr. sc. Damir Primorac.


Facebook komentari

hr Wed Feb 22 2017 15:30:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/588cfa101eea8fcd3a8b4577/80
Foto: Pixabay

Skup ravnatelja: Možemo biti vrlo zadovoljni stanjem u obrazovnom sustavu

Možemo biti vrlo zadovoljni stanjem u obrazovnom sustavu, ustvrdila je u srijedu načelnica Istraživačko-razvojnog odjela Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) Jasminka Buljan Culej u Opatiji, u završnoj raspravi državnog stručnog skupa ravnatelja osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova

Buljan Culej je takvu svoju ocjenu potkrijepila rezultatima posljednjeg PISA istraživanja među učenicima, po kojem su hrvatski srednjoškolci u prosjeku europskih srednjih škola po većini pokazatelja, osim po matematici. U osnovnim školama rezultati su i bolji, jer su učenici po čitalačkoj pismenosti izvrsni, u prirodoslovlju su natprosječno dobri, a u matematici su popravili rezultat u odnosu na prethodno istraživanje, kazala je.

Načelnik Službe općih poslova i odnosa s javnošću NCVVO-a Nenad Marković rekao je kako se u u obrazovnom sustavu ništa više ne može sakriti, jer se sve ono što je dobro i što nije može izmjeriti te dostaviti podatke ministarstvu, agencijama i osnivačima škola, koji imaju zadatak poboljšati škole.

Načelnik Odjela za organizaciju i provođenje ispita u tom centru Zlatko Zadelj je, na pitanje sudionika skupa da ocijeni aktualno stanje u srednjim školama, kazao kako NCVVO izvrsno surađuje sa školama na provedbi ispita državne mature, te se ne slaže sa zamjerkama u javnosti da je sustav loš i ne valja.

Tijekom završne rasprave, iz redova ravnatelja mogao se čuti prijedlog da se ukinu strukovne gimnazije, jer predstavljaju kompromis između gimnazija i strukovnih škola, a u biti nisu ni jedno ni drugo već, rečeno je, privlače pažnju na upisima samo zbog naziva i vanjskih odlika ustanove. Škole trebaju biti ili strukovne ili gimnazije, a onda treba raditi na njihovoj kvaliteti, isticali su ravnatelji.

Ravnateljica NCVVO-a Maja Jukić rekla je kako je zasad rano govoriti o vrijednosti ovakvog tipa škola, jer je nužno pričekati da se vidi koje su kompetencije i znanja stekli učenici te, ako kasnije krenu na fakultet, kakvi će biti studenti. Izdvojila je primjer Poljske koja se, kaže, već sedam godina trudi ukinuti takav tip škola, jer je povećan broj upisnih mjesta u školama za koja potom nema odgovarajućih radnih mjesta. Sličan problem, dodaje, ima i Makedonija zbog nedostatka radnih mjesta koja bi trebala proizaći iz strukovnih škola, pa mora uvoziti radnu snagu.

Facebook komentari

hr Wed Feb 22 2017 15:10:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/542ba97e189942f7410000b8/80

Uvodi se e-matura, ispit će se polagati na računalu

S obzirom na sporost promjena u obrazovanju, najoptimističnije očekivanje pokazuje da bi e-ispiti u Hrvatskoj mogli ući u primjenu tek za pet godina
Sedam godina od početka primjene državne mature, u razradi je model kojim bi papirnate ispite u potpunosti zamijenili e-ispiti. Glavninu troškova državne mature, na koju se prosječno po godini utroši 20 milijuna kuna, predstavljaju troškovi vezani za tisak i distribuciju ispita do škola (oko četiri milijuna kuna) te ocjenjivanje ispita, na koje otpada oko osam milijuna kuna.

- Ti bi se troškovi mogli znatno smanjiti uvođenjem e-ispita. Međutim, troškovi nisu glavni razlog uvođenja e-ispita - kaže za Jutarnji list psihometričarka Natalija Ćurković iz Odjela za promicanje kvalitete obrazovanja u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

- Osim cijene, glavni razlog za napuštanje modela “papir-olovka” jest u činjenici da pomoću e-ispita možemo preciznije izmjeriti učeničko znanje. E-ispiti omogućavaju ispitivanje na zanimljiviji i kreativniji način. Ne treba zanemariti niti veću motivaciju današnjih učenika, kojima je e-ispit prirodnije okruženje - objašnjava N. Ćurković.


Dugoročan projekt

Ističe da bi uvođenje e-ispita bio bi velik korak naprijed: 

- Nije to stvar trenda, nego činjenice da su e-ispiti kreativniji i zanimljiviji učenicima, a rezultati ocjenjivanja su pouzdaniji, brži te je cijena puno niža. Uvođenje e-ispita na državnoj maturi cijeli bi proces učinio točnijim i pouzdanijim. Uz to, računalo omogućuje mjerenje cijele akcije rješavanja pojedinog zadatka.

Više je razloga zbog kojih je primjena e-ispita dugoročan projekt. Jedan od njih jest što škole u Hrvatskoj nisu povezane širokopojasnim internetom i nemaju dovoljan broj računala jednakog standarda. Uz to, dodaje Ćurković, svi učenici nisu jednako izloženi internetu niti imaju jednako razvijene vještine korištenja računala poput brzoga tipkanja. Ipak, godišnje uštede od nekoliko milijuna kuna, uvjerena je Ćurković, mogle bi se uložiti u daljnji razvoj i unapređenje sustava.

S obzirom na sporost promjena u obrazovanju, najoptimističnije očekivanje pokazuje da bi e-ispiti u Hrvatskoj mogli ući u primjenu tek za pet godina. U Ministarstvu obrazovanja skloni su podržati projekt ovisno o ocjeni struke, ali ne preko noći, piše Jutarnji list.

Facebook komentari

hr Wed Feb 22 2017 14:58:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .