Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5ef1c921daf72dea0b8b4678/80

Logopedica Ivana Filipović-Grčić putuje na liječenje u Orlando

Iako se spominjao Izrael, izgleda da bi Ivana ipak trebala poletjeti za Ameriku zbog popuštanja mjera.
Ivana Filipović-Grčić mama je devetogodišnje djevojčice i logopedica u osnovnoj školi Kamen Šine, a njezini prijatelji i kolege pokrenuli su akciju za odlazak na liječenje jer se Ivana bori s melanomom. 

Iako se spominjao Izrael, izgleda da bi Ivana ipak trebala poletjeti za Ameriku zbog popuštanja mjera.

- Konačna potvrda od strane Ivane i doktorice koja je vodi, u petak s mužem ide po vizu i ako sve bude po planu u nedjelju bi trebala poletjeti za Ameriku.

Amerika je i bila prva opcija, ali zbog virusa se nije smjelo putovati u Ameriku, zato je druga opcija koja joj je davala isto liječenje bio Izrael.

- Zbog popuštanja mjera klinika u Orlandu jučer je poslala odobrenje za Ivanin dolazak.
Ivana je presretna da je Amerika dala potvrdu za dolaskom na liječenje, još samo da se u petak dobije viza, to je još jedina karika koju se nadamo da će preci u petak i onda zaista Ivana ide po priliku za novi život, život koji su joj dali dobri ljudi svojim donacijama kroz zadnja 3 tjedna i kroz ogromnu podršku svih medija i poznatih zvijezda koje su skupa  stale u akciji za Ivanu.
Ivana će se sutra obratiti medijima i konačno ćemo čuti njen glas i njen glas za novi život po kojeg ide u Orlando, poručili su organizatori akcije.

Ako se još niste uključili u akciju, detalje možete pronaći OVDJE
hr Tue Jun 23 2020 11:21:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f077214daf72d742e8b457e/80
Foto: Pixabay

Hrvatski pomorci zatočeni diljem svijeta, iz Sindikata poručuju: 'Bit će gadnih posljedica'

Ministarstvo je koncem travnja ipak odlučilo pomorce osloboditi plaćanja poreza na dohodak, zbog pada prometa uslijed pandemije koronavirusa

- Na pomorce, ali i neke druge radnike, se potpuno zaboravilo u ovim trenucima korona krize, a ono što im se dešava je zaista stravično. Dakle, trenutno je strahoviti problem izvršiti smjenu posade bilo kojeg broda bilo gdje u svijetu, jer svaka država vodi svoju politiku kojom se pokušava oduprijeti koroni, i trenutno ne postoji ta međunarodna institucija u svijetu koja bi mogla neku državu natjerati da dozvoli iskrcaj posade i omogući njihov transfer u matične države, kaže Neven Melvan, glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske za Glas Istre

- U normalnim vremenima smo u Hrvatskoj imali između 750 i 800 smjena posada brodova u mjesec dana, a od ožujka jedva trećina pomoraca uspije napraviti smjenu kako treba. To je vrlo ozbiljna situacija koja već dovodi do zabrinjavajućih posljedica, pa se mi svi moramo ozbiljno zapitati u kakvom su psihofizičkom stanju ti ljudi, imaju li uopće dovoljno namirnica, robe i drugih potrepština za biti na brodu. Vjerujte mi, bit će gadnih posljedica, bit će bolesti i samoubojstava, ali kako to riješiti kad se svaka država u svijetu poziva na svoj suverenitet i zadržava pravo da zaštiti svoje građane tako da zatvori granice. U redovnim okolnostima, oko 15 tisuća Hrvata plovi međunarodnim vodama, a u ovom trenutku vam je sigurno između 6.500 i 7.000 Hrvata na raznim brodovima diljem svijeta, od kojih polovica ima problema s povratkom kući, kaže Melvan za Glas Istre

Svjedočanstvo pomorca

Međutim, navodi da je kompanija dužna napravit smjenu pomoraca i pronaći način kako će to napraviti, pa makar to značilo skretanje broda s njegove planirane rute. U nekim slučajevima, zbog nemogućnosti provođenja smjene posade broda, kompanije čak nude veće plaće posadama da bi izdržale još koji mjesec na brodu, dok bude omogućena njihova repatrijacija. Svjesni cijele situacije, iz Sindikata pomoraca su čak uspjeli uvjeriti Ministarstvo da ne kažnjava pomorce u ovakvoj situaciji. Naime, malo je poznato da pomorci moraju imati najmanje 183 dana navigacije da im država ne bi uzela 50 posto onoga što su svakim užasnim momentom na tom brodu zaradili. Evo svjedočanstva jednog pomorca kako njihova svakodnevnica izgleda:

- Opće je poznat podatak da pomorci moraju imati 183 dana navigacije godišnje, to jest 4.392 radnih sati. Usporedbe radi, radnik na kopnu, za 6 mjeseci staža odradi oko 1.080 sati. Pomorci su 4.392 sati pod stresom od posla koji je skoro pa u svakom trenutku opasan, bilo da se bore s "običnim" ciklonama ili valovima i vjetrom koji nerijetko premašuju Beaufortovu ljestvicu koja mjeri valove do 14, 15 metara, pa sekunde čekanja izranjanja prove postaju vječnost i svaki novi val je novi stres opstanka za goli život. Sve su češći napadi pirata. U tom momentu, ako je posada imala sreće, sklonila se u Citadel - sigurnu ili paničnu sobu - a sam naziv dovoljno govori o stresu kojem smo izloženi. Moraju imati 183 dana navigacije da im država ne bi uzela ogroman porez, a ako pomorac umre u godini u kojoj nije ostvario 183 dana navigacije, država svejedno naplati svoj nemilosrdni porez obitelji pokojnog pomorca. Europska komisija je dopustila da se stopa poreza može spustiti i do 0 posto, ali naše Ministarstvo financija nema sluha za to iako hrvatsko gospodarstvo uprihodi milijardu dolara od nekoliko desetaka tisuća naših pomoraca, a to je oko 1.7 posto BDP-a. Dodamo li na to porez koji iznosi 24, odnosno 36 posto, ovisno o zaradi, a k tome još i prirez, plaćanje zdravstvenog osiguranja iako su i na brodu osigurani od poslodavca, pa još puste brevete koje se polažu, obnavljaju i plaćaju svakih par godina, pitamo vlasti zašto tolika pljačka pomoraca, pita se sugovornik Glasa Istre, pomorac.

Stoga je nadležno Ministarstvo koncem travnja ipak odlučilo pomorce osloboditi plaćanja poreza na dohodak, zbog pada prometa uslijed pandemije koronavirusa. Ministarstvo je, naime, donijelo uputu za provedbu odredbi Pomorskog zakonika u svrhu utvrđivanja "183 dana u međunarodnom prometu", radi oslobađanja od plaćanja poreza na dohodak pomoraca za vrijeme trajanja pandemije koronavirusa. Sukladno uputi, pomorcima koji plove u međunarodnoj plovidbi u broj potrebnih 183 dana računaju se i dani provedeni na liječenju od posljedica epidemije koronavirusa, odnosno dani provedenu u izolaciji, samoizolaciji ili karanteni. Osim toga, priznaju se i dani koji nisu ostvareni zbog poslovno uvjetovanih razloga, kao i dani boravka pomoraca na brodu u situacijama kada je nastupio prekid ugovora o radu, a pomorac nije bio u mogućnosti iskrcati se s broda. Budući da je mnogima ova vijest promakla, oni koji nisu uspjeli otići na brod prema planiranom rasporedu i dalje strahuju od naplate poreza. Zapravo je teško reći kome je gore, onima koji se ne mogu iskrcati s broda, ali i dalje dobivaju plaću, ili onima koji se na njega ne mogu ukrcati i zaraditi ono na što su računali, a čitava obitelj ovisi o njima. Najtragičnija situacija u ovom trenutku je na kruzerima diljem svijeta, ističe Melvan.

- U svibnju su vam u Dubrovnik uplovila tri kruzera s posadama od nekoliko stotina, pa i gotovo tisuću članova posade iz raznih zemalja. Repatrijacija i smjena posade se obavila iz Dubrovnika, jer ih niti jedna druga država nije htjela uzet! To je tragično! Znači, Italija, na primjer, nije htjela uzet svoje građane u talijanskoj luci, nego su morali pristat u Dubrovniku i od tuda otići za Italiju. Među njima je bilo i nekoliko stotina Hrvata za koje se ta priča još i dobro završila, za razliku od, primjerice Filipinaca koje njihova država ne želi ni dan danas uzeti natrag, pa sad imate 11 kruzera koji plutaju ispred obale Filipina, a država ne dopušta svojim građanima da stupe na kopno. Danas u svijetu imate nevjerojatno tragičnih priča, pogotovo u kruzing industriji koja je zbog korone totalno propala i neće se sigurno oporaviti još nekoliko godina. Nažalost, imate i takvih kompanija koje bezobrazno koriste ovu situaciju da bi uštedile, jer ih svaka smjena posade itekako košta, pogotovo u ovako kompliciranim situacijama, ali za boga miloga, ljudi moraju ići doma i točka, koliko god da to košta. Zato su se neke kompanije organizirale i zajednički dogovorile charter letove da bi vratile svoje ljude doma. Ali sve to vam malo znači ako neke države zatvore svoje granice i ne dozvoljavaju nikakav promet, kaže Melvan.

Patnja i tragedija pomoraca moraju se hitno okončati

Napominje da je Sindikatu pomoraca problem što im se moraju javiti sami pomorci koji su se našli u ovako nezavidnim situacijama i problemima, a ne njihove obitelji. Zna se dogoditi, recimo, da neki pomorac ima samo potrebu izjadat se svojoj obitelji, koja onda, mimo njihove privole, zove Sindikat i traži da riješe problem. No, jedna je stvar stav i poimanje cijele situacije sa strane članova obitelji, a druga je stvar što taj pomorac želi, ističe Melvan. To dakako ne umanjuje činjenicu da je pomorcima u ovim trenucima jako teško, ali zato se pomorci moraju javiti osobno kako bi Sindikat i nadležna Ministarstva mogli krenuti s rješavanjem problema.

Besmisleno je uopće pokušavati zamišljati kakav utjecaj na zdravlje može imati šestomjesečno zatočeništvo na brodu. Pandemija korone pokazala je da se svatko zatvara u sebe unutar svojih granica i svijet kao „globalno selo“ ne funkcionira. Najveća tragedija na koju nam je ukazala korona je totalni nedostatak bilo kakve solidarnosti, humanosti i suradnje, pa i bezdušnosti prema vlastitim građanima. Međunarodna federacija radnika u prometu (ITF) i Međunarodna brodska komora (ICS) predložile su svim pomorcima koji su prekoračili termine iz svojih ugovora o boravku na brodu da sastave pisanu izjavu da su zdravstveno nesposobni obavljati svoj posao, jer po svim parametrima u mnogim slučajevima to i jesu, a s time se složio i hrvatski Sindikat pomoraca.

- Dogodit će se trenutak kad brodovi više neće moći isplovljavat i možda će se tada konačno netko trgnuti i shvatiti da se mora hitno poduzeti nešto da bi taj svjetski prometni lanac mogao funkcionirati. Ova patnja i tragedija se mora prekinuti i točka, poručuje Melvan za Glas Istre.

hr Thu Jul 09 2020 21:37:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e99601729111c14ee8b45b2/80
Foto: Screenshot / YouTube

Capak o novim preporukama na slavljima: Četiri kvadrata po plesaču i individualni ples

Rekao je da se raspravlja i o obvezi nošenja maski.

Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak u razgovoru za Dnevnik Nove TV komentirao je nove epidemiološke mjere koje se očekuju i kazao da se sada razmatraju sve opcije.

"U diskusiji je bilo i da se ograniči i broj sudionika na svadbama, ali je izglednije da ćemo ostaviti broj, ali uvesti preporuku za sva okupljanja, svadbe, pričesti, krizme i postaviti malo strože mjere. Postojala bi obaveza da se skup prijavi Civilnoj zaštiti, ako ima više od 100 ljudi, a Civilna zaštita će organizirati nadzor. To će biti neke mještovite inspekcije i nadzirati da li se okupljeni drže propisanih mjera", rekao je Capak za Dnevnik NoveTV

Objasnio je i da će nove preporuke sadržavati u uputu koja će se odnositi na ples.

„Podij treba biti dovoljno velik, 4 kvadratna metra po plesaču. Ples treba biti individualan i to bi se sve nadziralo. Svima je u interesu, i onima koji organiziraju i onima koji dolaze da se nitko ne zarazi“, rekao je Capak.

Rekao je da se raspravlja i o obvezi nošenja maski.  

„To je bila jedna od glavnih tema danas ujutro i popodne. Mi za sad imamo obvezu nošenja maski samo u javnom prijevozu, a to bi bilo prošireno i na neke druge zatvorene prostore, no još ne znamo koje. Uglavnom one u kojima je veći broj ljudi gdje je teško držati distancu“, pojasnio je.

Komentirao je i mjere na granicama sa susjednim državama.

„Granice nisu otvorene, još 26. lipnja smo donijeli mjere. Djelimo zemlje na EU i treće zemlje za koje postoji ograničenje osim za neke izuzetke, a sada se razmatra da se za te izuzetke donesu posebne mjere. To vrijedi za sve treće zemlje“, rekao je.

Najavio je i niže cijene testova na koronavirus.

„Razmatra se da se revidiraju cijene reagensa i rada koje su u početku bile visoke, dakle da pružatelji usluge s HZZO-om razmotre nižu cijenu. Svakako možemo očekivati niže cijene“, rekao je za Dnevnik NoveTV

hr Thu Jul 09 2020 20:10:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f0750b8daf72d5a2e8b457d/80
Foto: MMPI

Obalna straža SAD-a odala veliko priznanje Hrvatskoj

Osnova za ispunjavanje kriterija bili su izvrsni rezultati inspekcijskih pregleda Države luke (PSC) naših brodova u američkim lukama.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture obaviješteno je putem dopisa Obalne straže SAD-a da su brodovi hrvatske državne pripadnosti temeljem ostvarenih rezultata u proteklom trogodišnjem razdoblju ispunili najviše kriterije sigurnosti sukladno programu kvalitete  - QUALSHIP 21.

Uvjet za postizanje kriterija za QUALSHIP 21 vrlo je visok, jer broj zaustavljanja brodova u lukama SAD-a mora biti manje od 1 % u trogodišnjem razdoblju, što su  brodovi hrvatske državne pripadnosti i ostvarili.

Osnova za ispunjavanje kriterija bili su izvrsni rezultati inspekcijskih pregleda Države luke (PSC) naših brodova u američkim lukama.

Unaprjeđenje statusa hrvatskih brodova udovoljavanjem kriterija kvalitete QUALSHIP 21 vrijedan je uspjeh postignut zalaganjem Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Hrvatskog registra brodova i hrvatskih brodara čiji brodovi plove u međunarodnoj plovidbi.
hr Thu Jul 09 2020 19:24:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e7e27d829111c6cb08b4647/80
Foto: Pixabay

SDP Split šalje podršku Zagrebu: Filozofski fakultet danas brani demokraciju

Je li dobro ili loše što "visoka veleučilišta i sveučilišta" niču u bosansko-hercegovačkim gradićima brže nego gljive poslije kiše, ne znamo, ali vidimo poveznicu zahvalnice s događanjima na FFZG, kažu iz SDP-a
Priopćenje koje potpisuje Suzana Kačić-Bartulović, predsjednica Savjeta za obrazovanje SDP-a Split prenosimo u cijelosti:

Problem urušavanja ugleda akademske zajednice i odlaska mladih ide k svom vrhuncu, što potvrđuju današnji događaji ispred Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje studenti i profesori prosvjeduju zbog samovoljne odluke rektora Damira Borasa kojom pokušava suspendirati dekanicu zagrebačkog Filozofskog fakulteta prof.dr.sc. Vesnu Vlahović Štetić.

Filozofski fakultet ostala je usamljena sastavnica Sveučilišta u Zagrebu koja se protivi i suprotstavlja autokratskom djelovanju rektora Borasa i otvoreno mu pokazuje neposlušnost pa  je rektor Boras krenuo u konačan obračun.

Ne tako davno, na sjednici Rektorskog zbora održanoj u Zadru, održana je prezentacija pod nazivom ‘Osiguravanje kvalitete kao pokretač promjena’, pri čemu se otvorilo pitanje egzodusa naših mladih stručnjaka u inozemstvo. Rektor Sveučilišta J. Dobrile u Puli, Alfio Barbieri, predložio je obavezu studentima da MORAJU u Hrvatskoj odraditi određeni broj godina, a u suprotnom da moraju platiti studij. Zbog nedostatka radnih mjesta, međutim, predložio je istovremeno i slobodni odlazak bivšim studentima ako u roku od dvije godine ne nađu zaposlenje, no istodobno bi i sveučilišta trebala preispitati svoje kvote. 

Bi li ikoga od studenata u Hrvatskoj zadržala obaveza plaćanja studija u slučaju odlaska u inozemstvo i je li to rješenje problema? Naravno da ne!

Ne tako davno, rektor Damir Boras i Senat Sveučilišta u Zagrebu dodijelili su počasni doktorat  Draganu Čoviću. Sljedeći predloženi bio je gradonačelnik Milan Bandić.

Kroz Vas sagledavam sve velikane koji su gradili stoljetnu tradiciju Sveučilišta u Zagrebu - rekao je Čović tada Borasu pri čemu ostaje nejasno je li pri tome mislio i na  "uspjehe" iz Borasovog mandata kada je zagrebačko Sveučilište nestalo s rang liste 500 najuspješnijih jer ga je preteklo  Sveučilište u Splitu koje je 2018. uvršteno među 500 najboljih sveučilišta na svijetu. Na ovu ga je listu uvrstila ugledna medijska kuća U.S. News & World Report.

- Neka mi dragi Bog pomogne da sve što radim, radim za dobro čovjeka - zaključio je 99. počasni doktor Čović.

Je li dobro ili loše što "visoka veleučilišta i sveučilišta" niču u bosansko-hercegovačkim gradićima brže nego gljive poslije kiše, ne znamo, ali vidimo poveznicu zahvalnice  s događanjima na FFZG.

Treba li zahvaliti rektorima, emeritusima, ministrima (bivšoj i budućima), predsjedniku Vlade ili predsjedniku RH  na bujanju sive ekonomije jer većina učenika i studenata redovno plaća instrukcije, neki da bi dobili pozitivnu ocjenu, drugi da bi upisali fakultete pa položili zahtjevne ispite? O biznisu s oglasima gdje se seminarski i diplomski radovi nude i prodaju za minimum 500  kuna nadalje, dovoljno je "pronjuškati Njuškalo" i oglase na studentskim stranicama.

Tko će pomoći mladim stručnjacima koji su do svog zvanja došli trudom, znanjem i zalaganjem? Trebaju li zato što traže svoje mjesto pod suncem i ne nalaze ga u svojoj domovini isprepletenoj političko-interesnim lobijima na svim razinama još i platiti cijenu jer su MORALI otići?

Tko će izaći pred studente i profesore FFZG  i otvoreno im reći da njihovi kandidati ne prolaze jer nisu podoban kadar rektora Borasa?

Tko će? Nadamo se – Rektorski zbor. Pozivamo rektore svih ostalih hrvatskih sveučilišta da pomognu hrvatskim studentima u stvaranju uvjeta za rad i napredak u Lijepoj Našoj tako što neće dati podršku kolegi Borasu u njegovom nedemokratskom pokušaju svrgavanja uprave Filozofskog fakulteta u Zagrebu .

Nakon toga, neka svi skupa zaustave negativnu selekciju nastavnog kadra i stvaranje obiteljskih manufaktura na sveučilišnim sastavnicama, neka prilagode upisne kvote tržištu rada, uvedu jasne kriterije izvrsnosti i samovrjednovanja pa im sigurno većina mladih neće željeti otići što prije jer s inozemnom plaćom bi u par mjeseci otplatili troškove studija u Hrvatskoj.

Ne želimo gledati  predstave dodjela počasnih doktorata po čudnim kriterijima koje pripadaju kazalištu, a ne akademskoj znanstvenoj razini, a ponajmanje studente i profesore kako sjede  ispred fakulteta i pjesmom pokušavaju spasiti obraz posrnuloj akademskoj zajednici.

Filozofski fakultet u Zagrebu brani dignitet Sveučilišta u Zagrebu. Filozofski fakultet u Zagrebu danas brani demokraciju. Filozofski fakultet u Zagrebu danas brani modernu Hrvatsku!

Kada nepravda postane zakon, otpor postaje obaveza. Podrška iz Splita, stoji u priopćenju koje potpisuje Suzana Kačić-Bartulović, predsjednica Savjeta za obrazovanje SDP-a Split

hr Thu Jul 09 2020 18:32:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .