Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/582838351eea8f2ab68b461a/80
Foto: Screenshot / YouTube

Poljoprivreda kao žrtva je rješenje za klimatske promjene

Poljoprivreda je uz to veliki proizvođač stakleničkih plinova, pridonoseći globalnom zatopljenju koje povratno utječe na klimatski sustav

Diplomatska natezanja oko toga kako se boriti protiv klimatskih promjena ispunjavat će ovoga tjedna novinske stupce, no stručnjaci kažu da će se još veća, no zasad ne pretjerano vidljiva borba odigravati na farmama diljem svijeta.

Poljoprivreda je u ambivalentnoj ulozi žrtve klimatskih promjena, ali nudi i rješenje za taj problem, kažu.

U izvješću uoči klimatskih pregovora u Marakešu od 7. do 18. studenoga, direktor UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) upozorio je na rizike za opskrbu hranom zbog suša, poplava, trovanja tla, dezertifikacije i rastuće potražnje.

- Klimatske promjene bez ikakve sumnje utječu na sigurnost opskrbe hranom - rekao je šef agencije Jose Graziano da Silva.

Osjetljivost usjeva osobito je bila vidljiva ove godine, djelomično zbog El Nina, vremenskog fenomena čiji utjecaj brojni znanstvenici vide kao obrazac budućih klimatskih promjena.

Urodi su dramatično pali u žitnicama Latinske Amerike, Sjeverne Afrike i Europe zbog teških suša ili poplava.

U idućih desetak godina, poljoprivrednici u zemljama u razvoju snosit će najteže posljedice porasta globalih temperatura, upozorava FAO.

Nakon 2013. "negativni pritisci na proizvodnju hrane proširit će se na druge dijelove svijeta", kažu stručnjaci.

Poljoprivreda je uz to veliki proizvođač stakleničkih plinova, pridonoseći globalnom zatopljenju koje povratno utječe na klimatski sustav.

Sedamanaest posto zatopljenja dolazi s farmi, posebno putem emisije metana iz stočarstva i s rižinih polja. Tome također pridonose deforestacija i pretvaranje šuma u obradiva tla.

Puno je ideja kako riješiti taj problem, no ključno je pitanje tko će sve to platiti. Ideal je poljoprivreda koja koristi manje resursa i istovremeno daje više hrane uz smanjeno zagađenje.

Fokus je na manje farmere, osobito u Africi koji bi trebali koristiti održive tehnike proizvodnje. Neke od opcija su rotiranje kultura, sjeme otporno na sušu i racionalna upotreba vode.

Stručnjaci za poljoprivredu osim toga jako zagovaraju sadnju mahunarki, graška i leće koje upijaju dušik iz zraka i ugrađuju ga u tlo, prirodno ga oplođujući.

Sebastien Abis, istraživač s Instituta za međunarodne i strateške odnose, upozorava da će svjetsko stanovništvo 2015. doseći 9.7 milijardi ljudi, prema 3.7 milijardi 1970. Posljednično će porasti potražnja za mesom, čija proizvodnja jako pridonosi emisijama štetnih plinova.

Stoga je "opasno" misliti da može doći do smanjenja intenziteta proizvodnje hrane, rekao je Abis.

Hans Herren, švicarsku stručnjak za razvoj i predsjednik instituta Millenium iz Washongtona, nešto je optimističniji.

On vjeruje da bi cilj trebale biti kvalitetnije kalorije, a ne više njih, pri čemu je ključno smanjiti otpad i povećati efikasnost.

- Svijet danas proizvodi dvostruko više hrane nego što je potrebno, 4600 kalorija po osobi dok nam je potrebno samo 2300 kalorija - rekao je Herren.

Facebook komentari

hr Sun Nov 13 2016 10:54:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/588233c01eea8fae138b4620/80
Foto: Facebook - Sveučilište u Splitu

Sveučilište u Splitu: tri doktorska studija dobili markicu "izvrstan"

Kako bi bilo još bolje Sveučilište se treba više posvetiti internacionalizaciji
Rektor splitskog Sveučilišta Šimun Anđelinović osvrnuo se na podatke koje su jučer dobili od Agencije za visoko obrazovanje o četverogodišnjem periodu akreditacije Sveučilišta.

- Dobili smo sve nedostatke i prednosti koje smo imali. Veseli nas što su naši doktorski studiji ocijenjeni s markicom "izvrstan" i to tri takva studija. To je najveći stupanj kvalitete i usklađenosti s međunarodnim standardima – pohvalio se Anđelinović.

Naglasio je kako vrijede novi kriteriji koji se odnose na sam odnos prema studentu te da na tome planiraju poraditi u budućnosti.-Tu spada i pomoć studentu od standarda do učenja i u tom dijelu će se naše Sveučilište za drugi akreditacijski ciklus dodatno pripremiti u smislu da treba modernizirati načine podučavanja, treba biti veća okrenutost prema studentima, treba pratiti njihove karijere, s dionicima gledati kakva su njihova izlazna znanja i kava je njihova spremnost za tržište – rekao je Anđelinović te dodao kako smo napredovali i kada su u pitanju ocjene koje studenti daju profesorima.

- Napravili smo pomak iz početnog stanja i sada smo u srednjem stanju razvijenosti i idemo prema razvijenom dijelu. Mislim da su akreditacijski ciklus i  i kontrola kvalitete na sastavnicama već donijeli rezultate, pomaci su se napravili u našoj kontroli kvalitete. S ocjene tri došli smo na 4,3 – rekao je Anđelinović te napomenuo kako je jedan od najvećih nedostataka slaba internacionalizacija.

- Na tome inzistiraju europski kriteriji i na tom planu ćemo ovog ljeta napraviti sveučilišnu školu na engleskom jeziku. Uvest ćemo i dodatne kriterije da naši nastavnici trebaju svoj predmet prevesti na engleski i pripremiti ga za edukaciju na engleskim jeziku tako da stranci mogu doći na jedan ili dva predmeta, uzeti ECTS bodove i vratiti se na svoju sastavnicu – najavio je Anđelinović te zaključio kako će osnovati Povjerenstvo koje će se brinuti o suradnji unutar Sveučilišta koja je trenutno slabo razvijena.

Facebook komentari

hr Fri Jan 20 2017 16:59:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5368f6bf179942e730868d4d/80
Foto: D.N.

HAZU u petak obilježava 400. obljetnicu smrti Fausta Vrančića

Na dan Vrančićeve smrti 20. siječnja u 11 sati u Knjižnici HAZU održat će se edukativna multimedijalna radionica "Faust Vrančić – Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu". Riječ je o nastavku događanja kojima je HAZU 2016. sudjelovala u obilježavanju 400. obljetnice Vrančićeva djela "Novi strojevi"

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti prigodnim će programima u petak, 20. siječnja obilježiti 400. godišnjicu smrti hrvatskoga polihistora, izumitelja, leksikografa, diplomata i biskupa Fausta Vrančića.

- Faust Vrančić jedna je od najistaknutijih osoba cjelokupne hrvatske kulturne i znanstvene povijesti, pravi renesansni čovjek koji se ostvarivao u različitim područjima i čiji nam život i djelo i danas mogu biti nadahnuće. Poput Ruđera Boškovića i Nikole Tesle, i Vrančić je bio veliki vizionar, čovjek ispred svoga vremena - rekao je u povodu 400. obljetnice Vrančićeve smrti predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić.

Vrančić nam daje primjer, dodao je, kako se humanističke i tehničke znanosti mogu skladno povezivati i prožimati s ciljem izgradnje boljeg i naprednijeg svijeta.

- Bio je jedan od onih hrvatskih humanista koji su na različite načine pridonosili kulturnom i znanstvenom razvoju Europe, a istovremeno i afirmaciji hrvatskog jezika i kulture. Iako je veći dio života, kao i mnogi hrvatski znanstvenici, proveo izvan Hrvatske, kao pravi domoljub trajno je ostao povezano s njom - istaknuo je Kusić.

- U današnje vrijeme ubrzanog tehnološkog napretka Vrančić nam šalje poruku koliko je važno biti u toku sa suvremenim znanstvenim i tehničkim dostignućima, ne zaboravljajući istovremeno niti osnovne vrednote na kojima počiva ljudska civilizacija - zaključio je predsjednik HAZU.

Na dan Vrančićeve smrti 20. siječnja u 11 sati u Knjižnici HAZU održat će se edukativna multimedijalna radionica "Faust Vrančić – Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu". Riječ je o nastavku događanja kojima je HAZU 2016. sudjelovala u obilježavanju 400. obljetnice Vrančićeva djela "Novi strojevi".

Projekt "Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu", čija je voditeljica dr. sc. Marijana Borić iz Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU osmišljen je radi afirmacije hrvatskoga znanstvenog nasljeđa, a u sklopu projekta aktivnosti se održavaju i izvan Hrvatske kako bi se naglasila univerzalnost znanstvene baštine.

U sklopu obilježavanja obljetnice Marijana Borić će 2. veljače u Knjižnici HAZU održati predavanje "Faust Vrančić – 400. godina poslije".

Faust Vrančić rodio se u Šibeniku 1. siječnja 1551. Na njegov je život osobito je utjecao stric Antun Vrančić, ostrogonski nadbiskup koji mu je omogućio studij u Padovi i Veneciji. Ondje je Vrančić pokazao iznimno zanimanje za filozofiju, fiziku i matematiku.

Nakon studija, vratio se u Šibenik 1571., ali je ubrzo ponovno otišao stricu u Ugarsku, gdje se bavio znanstvenim radom. Bio je u službi rimsko-njemačkog cara i hrvatskog kralja Rudolfa II. na njegovom dvoru u Pragu i bio jedan od najutjecajnijih ljudi tadašnje Europe. Bio je naslovni biskup Csanáda u Transilvaniji, a posljednjih desetak godina života potpuno je napustio svjetovni život, pristupio je redu svetog Pavla u Rimu te se posvetio pisanju djela.

Faust Vrančić dao je značajan doprinos različitim područjima te je napisao više djela trajne vrijednosti. Među njima se posebno ističu petojezični leksikon "Dictionarium" (Venecija, 1595.), prvi cjeloviti hrvatski rječnik, u koji je uvrstio "dalmatinski" (hrvatski) jezik u društvo "pet najizvrsnijih europskih jezika". Rječnik sadrži oko 3800 hrvatskih riječi.

Najpoznatije Vrančićevo djelo su "Machinae novae" (Venecija, 1615./1616.), kapitalno djelo renesansne tehnike u kojem kroz svoje vizionarske projekte anticipira daljnji razvoj tehnike. Pojedini izumi koji su prvi put zaživjeli u tiskanom obliku upravo u ovom njegovu djelu koriste se i danas: padobran, most od metala, most ovješen o lance i žičara, modificirani u skladu sa suvremenim razvojem tehnike.

Napisao je i knjižicu na hrvatskom jeziku "Život nikoliko izabranih divic" (1606.), o 12 ranokršćanskih mučenica, a posvetio ju je benediktinkama samostana svetog Spasa u Šibeniku.

Faust Vrančić umro je 20. siječnja 1617. u Veneciji, te je prema vlastitoj želji prenesen i pokopan u crkvi svete Marije u Prvić Luci gdje mu je do danas sačuvan grob. Od 1992. ime Fausta Vrančića nosi Državna nagrada tehničke kulture.



Facebook komentari

hr Thu Jan 19 2017 16:36:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/587f9f9d1eea8f670c8b459a/80
Foto: Pixabay

Svjetske temperature 2016. probile novi rekord treću godinu zaredom

NASA je objavila gotovo identične podatke, a britanski Meteorološki ured i Sveučilište East Anglia, koji također prate globalne temperature za UN, proglasili su 2016. najtoplijom godinom do sada
Svjetske temperature dostigle su 2016. rekordne visine treću godinu zaredom, približivši se dopuštenom pragu za globalno zagrijavanje, objavili su u srijedu američki znanstvenici.

Podaci su objavljeni dva dana prije inauguracije novog američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji dovodi u pitanje znanstvene tvrdnje da je klimatske promjene izazvao čovjek.

Prosječne temperature na kopnu i temperature oceana 2016. bile su 0,94 stupnjeva Celzijevih više od prosjeka za 20. stoljeće od 13,9 stupnjeva Celzijevih, po podacima Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA).

NASA je objavila gotovo identične podatke, a britanski Meteorološki ured i Sveučilište East Anglia, koji također prate globalne temperature za UN, proglasili su 2016. najtoplijom godinom do sada.

"Ne očekujemo rekordne godine svaku godinu, ali postojeći trend dugoročnog zatopljavanja je jasan", rekao je Gavin Schmidt, direktor NASA-ina Goddardova instituta za svemirska istraživanja.

Daljnji porast prosječne globalne temperature ove se godine ne očekuje jer je El Nino popustio, iako se nastavlja nakupljanje CO2 u atmosferi.

Piers Forster, stručnjak za klimu Sveučilišta u Leedsu, rekao je da će ova godina vjerojatno biti hladnija. "Ipak, ako se ne dogodi neka velika vulkanska erupcija, očekujem da će rekord ponovno biti probijen za nekoliko godina", rekao je.

Facebook komentari

hr Wed Jan 18 2017 18:03:24 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/587c9e281eea8fdaff8b4594/80

Antacidi u trudnoći možda povezani s astmom u djece

Ustanovili su da su lijekovi za žgaravicu povezani s 46-postotnim povećanjem rizika za astmu u djece

Uzimanje lijekova za žgaravicu u trudnoći možda povećava rizik od razvoja astme u djece, piše New York Times.

Znanstvenici iz Škotske i Finske analizirali su podatke osam ranije provedenih studija u koju je bilo uključeno čak 1,6 milijuna pacijenata. Rezultate su objavili u časopisu Journal of Allergy and Clinical Immunology. 

Ustanovili su da su lijekovi za žgaravicu povezani s 46-postotnim povećanjem rizika za astmu u djece. 

Razlog te povezanosti nije  u potpunosti razjašnjen, ali neke studije provedene na životinjama upućuju na to da se antacidi možda prenose u probavni trakt, ostavljajući neke prehrambene alergene neprobavljenima, a oni se onda prenose na plod. 

No budući da ni u jednoj od navedenih studija u obzir nisu uzeti ostali faktori koji mogu utjecati na pojavu astme, autori priznaju da nisu dokazali da upravo antacidi utječu na razvoj te bolesti. 

"Želučani refluks je čest u trudnoći", kaže dr. Aziz Sheikh, profesor na sveučilištu u Edinburghu i jedan od autora studije. "Kod većine žena na refluks se može utjecati promjenom životnog stila ili prehrane". 

Potrebno je provesti dodatna istraživanja kako bi se objasnila čvršća veza između antacida i astme, no dotad znanstvenici savjetuju da se, ako je već nužno koristiti lijekove za žgaravicu u trudnoći, uzimaju umjerene količine. 

Facebook komentari

hr Mon Jan 16 2017 11:20:07 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .