Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/56aa94f17d7d3c0a008b5c9a/80

Prosječna mjesečna neto plaća premašila iznos od 6000 kuna

Tendencija rasta plaća na godišnjoj razini nastavljena je tako i u prva tri ovogodišnja mjeseca te je prosječna neto plaća u ožujku iznosila 6022 kune što je 128 kuna više nego u veljači

Ožujak je četvrti mjesec zaredom u kojem neto plaća raste brže od bruto plaće i u kojem nominalan rast plaća nadmašuje njihov realan rast. Tako je prema prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku u ožujku prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila 8 109 kuna, što je 179 kuna više nego u veljači te 284 kune ili 3,6% više nego u ožujku 2016. godine, stoji u priopćenju Hrvatske gospodarske komore. - pišu 24sata

Istodobno je prosječna mjesečna neto plaća u ožujku ove godine iznosila 6 022 kune i bila je 128 kuna veća nego u veljači ove godine te 300 kuna ili 5,2% viša nego u ožujku 2016. godine. Uzimajući u obzir rast potrošačkih cijena, u realnom je izrazu bruto plaća na godišnjoj razini porasla za 2,5%, a neto plaća za 4,1%.

Rast će se nastaviti

- Tendencija rasta plaća nastavit će se i u narednom razdoblju zbog uspostavljenoga gospodarskog rasta, povoljnijih kretanja na tržištu rada i utvrđenog rasta plaća u državnom i javnom sektoru, kazao je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

Na temelju obrade dosad objavljenih podataka proizlazi da je prosječna mjesečna bruto plaća u prvom kvartalu ove godine iznosila 7 983 kune, što je 2,9% više nego u prvom kvartalu 2016. godine. 

Istodobno je prosječna mjesečna neto plaća iznosila 5 937 kuna, što je nominalno 4,6% više nego u istom razdoblju prethodne godine. 

I u drugim zemljama Europske unije gospodarski je rast popraćen porastom plaća i time poduprt povećanjem domaće potrošnje. Pritom se, među sličnim zemljama, proširio krug zemalja koje ostvaruju prosječnu mjesečnu bruto plaću višu od tisuću eura pa su uz već uobičajenu Sloveniju (1 624 euro) i Hrvatsku (1 093 eura) u tu skupinu zemalja u ožujku ušle Poljska (1 067 eura) i Slovačka (1 033 eura). 

Prema visini bruto plaće slijede Mađarska (963 eura), Crna Gora (762 eura), Bosna i Hercegovina (678 eura), Rumunjska (724 eura), Makedonija (536 eura) te Srbija i Bugarska (530 eura). 

Pri utjecaju izmjena u porezu na dohodak tijekom ove godine bilježit će se viša dinamika rasta neto plaće u odnosu na bruto plaću, dok će zbog povratka inflacije realan rast plaća biti niži od nominalno izraženog, napominju iz HGK. 

Tendencija rasta plaća na godišnjoj razini nastavljena je tako i u prva tri ovogodišnja mjeseca, s tim da se od prosinca prošle godine bilježe promjene u dinamici kretanja bruto i neto plaće te u odnosu realne i nominalne plaće. Naime, od početka ove godine na snazi su promjene u oporezivanju dohotka koje su omogućile porast neto plaće, uključujući tu i plaću za prosinac prošle godine koja je isplaćena u siječnju ove godine prema novim poreznim propisima. Zbog toga dinamika rasta neto plaće, koja je do prosinca prošle godine zaostajala za bruto plaćom, ponovno nadmašuje rast bruto plaće, stoji u priopćenju Hrvatske gospodarske komore. - pišu 24sata

Facebook komentari

hr Tue May 23 2017 15:40:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a91327d2af47f8e0b8b4660/80
Foto: HRT

Stiže ledeno doba: Hoće li se Dalmacija zabijeliti?

I dok su snijeg i bura ovih dana glavna meteorološka tema, od nedjelje će to biti jaki val hladnoće koji će zahvatiti Europu i Hrvatsku.
Pritom će i dalje biti vjetrovito, povremeno uz snijeg, u nedjelju i ponedjeljak čak i na dalmatinskoj obali, pa i otocima. Pripremimo se na iznimno hladno vrijeme, s ledenim danima, rijetko kada zabilježenim krajem veljače. Budimo spremni!, piše HRT.

Subota - razvedravanje, navečer i zahladnjenje

U Slavoniji, Baranji i Srijemu
 slabog snijega mjestimice će još biti u noći i ujutro, a zatim se ponegdje očekuju kraća sunčana razdoblja. Vjetar povremeno umjeren sjeveristočni i sjeverni. Temperatura od -2 °C ujutro do 3 °C poslijepodne.

U središnjoj Hrvatskoj u prvom dijelu dana većinom oblačno, ponegdje sa slabim snijegom, Zatim prestanak oborina i djelomično razvedravanje, ponajprije u najsjevernijim područjima. Vjetar većinom umjeren sjeveristočni. Najviša dnevna temperatura oko 0 °C, a najniža i do -4 °C.

U gorskim predjelima i u subotu snijeg, ali slabiji nego prošlih dana, i češći u noći i prijepodne. Mjestimice može biti i novog tanjeg pokrivača. Puhat će umjeren do jak sjeveroistočnjak, a na sjevernom Jadranujaka bura, podno Velebita i olujna s orkanskim udarima, koja će pahulje donositi i na obalu, gdje će biti djelomice sunčano. More valovito i jače valovito, na otvorenom i uzburkano.

Kao i na sjevernom Jadranu, i u Dalmaciji se temperatura zraka u subotu još neće znatnije mijenjati - jutarnja će biti većinom od 4 do 9 °C, a najviša od 8 °C u Zagori do 13 °C na otocima. Bit će djelomice sunčano, uz jaku buru, mjestimice na udare i olujnu.

Pretežno sunčano, povremeno s umjerenom naoblakom bit će i na jugu Hrvatske. Puhat će umjerena i jaka bura, a more će biti manje valovito nego na srednjem Jadranu. Temperatura zraka i dalje iznadprosječno visoka, najviša i do 15 °C.

Od nedjelje - vjetrovito, hladnije, nove oborine

Od nedjelje u unutrašnjosti umjereno do pretežno oblačno, uglavnom do utorka povremeno sa slabim snijegom, osobito u gorju i na istoku, gdje u ponedjeljak snijeg može biti i jači. Bit će osjetno hladnije, uz  dnevnu temperaturu nerijetko nižu od -5 °C, a jutarnja i od -10 °C, pri čemu će još puhati umjeren do jak sjeveroistočni vjetar.

Na Jadranu umjerena i jaka bura, na sjevernom dijelu i olujna bura. Osjet hladnoće bit će vrlo velik, ne samo zbog vjetra, nego i zbog jakog pada temperature, pogotovo na sjevernom i srednjem dijelu. Od ponedjeljka se ondje tijekom dana očekuje najviše oko 0 °C, a ujutro će biti i do -6 °C. Bit će i susnježice i snijega, osobito u Dalmaciji tijekom nedjelje i ponedjeljka, kada će prevladavati oblačno. Stoga i će i u Dalmaciji zimska služba imati dosta posla.

Facebook komentari

hr Sat Feb 24 2018 10:35:54 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a91246f2af47f8d0b8b4660/80

Upozorenje ženama širi se mobitelima: "To je nov način bandi da kradu, siluju i otimaju žene"

Svako malo se poruke sličnog sadržaja šalju okolo...
Nema koga nisu u djetinjstvu plašili crnom rukom ili bijelim kombijem koji odnosi djecu, zatim bandama koje u trgovačkim centrima otimaju djecu... Doduše, u zadnjem primjeru dijete bude u zadnji tren spašeno, pronađeno u wc-u obrijane glave i presvučeno...

Naslušali smo se takvih priča, neke su stare 20-ak i više godina, a uglavnom su se prenosile usmenom predajom. Širile su se gradom od usta do usta, neki su im vjerovali, neki ne... Vremena su se promijenila,  no ne i običaji. I danas se prenose gradom slične priče, no u skladu s vremenom, one se danas više ne prenose usmenom predajom- danas se šalju poruke.

Tako u posljednje vrijeme mobitelima kruži poruka slijedećeg sadržaja: Ova poruka je za svaku ženu. Ako naiđete na neko dijete kako plače na ulici i pokaže vam adresu i kaže da ga odvedete na tu adresu, odvedite to dijete u prvu policijsku stanicu i molimo vas nemojte ga voditi na tu adresu. TO JE NOV NAČIN BANDI DA KRADU, SILUJU I OTIMAJU ŽENE. 

- Ove poruke se ponavljaju svako malo. Više ne znaš jel istina ili je samo nekome dosadno pa ovako zabavlja i zavarava narod.- kazala nam je jedna od žena koja je nedavno primila poruku ovog sadržaja. 


Facebook komentari

hr Sat Feb 24 2018 09:53:24 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/575025b5aae0e331298b4577/80

U ovoj brojci krije se jedan od glavnih razloga za iseljavanje iz Hrvatske

Prema najnovijim podacima Eurostata, Hrvatska drži uvjerljivo vodeće mjesto u Europskoj uniji po zapošljavanju na određeno vrijeme

Na razini cijele Europske unije, 2,3 posto radnika zaposleno je na ugovore koji ne traju duže od tri mjeseca, a neslavno prvo mjesto drži Hrvatska, u kojoj je na nesigurne poslove osuđeno čak 8,4 posto zaposlenih, piše t portal.

Znatno iznad europskog prosjeka su i Francuska (4,8 posto), Španjolska (4,7 posto), Poljska i Slovenija (4,5 posto).

Kratkotrajni ugovori o radu najmanje su uobičajeni u Rumunjskoj (0,2 posto) te Ujedinjenom Kraljevstvu i Češkoj (0,4 posto).

'Stanje je puno gore. Evidentno je to da je Hrvatska od 2003. godine naovamo unutar zemalja Europske unije imala najveću stopu i najbrži rast poslova na određeno vrijeme i drugih nestalnih oblika rada', ističe Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.  

Pritom napominje da je istraživanje Eurostata obuhvatilo samo najužu kategoriju radnika s ugovorima na određeno dok tzv. prekarni poslovi obuhvaćaju puno širu skupinu radnika koji žive u nesigurnosti.

Prekarijat se odnosi na sve oblike rada na određeno vrijeme, privremeni ili sezonski rad te agencijski rad, kojima su zajedničke osobine nesigurnost, niske plaće, slaba socijalna zaštita i zaštita na radu te ograničena radnička prava.

Na razini Europske unije kratkotrajni ugovori o radu najprisutniji su u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, a u Hrvatskoj najviše ih je u turizmu i ugostiteljstvu.

'Kod nas se u pravilu za gotovo sve novozaposlene daju ugovori na neodređeno vrijeme. Od izmjena Zakona o radu 2003. došlo je do drastičnog rasta nesigurnih oblika rada, a zapošljavanje na određeno dodatno je pojačano izmjenama Zakona o radu iz 2013. i 2014. godine', upozorava Sever.

Ističe kako je u razdoblju od 2003. do 2016. nakon izmjena Zakona o radu udjel radnika s nesigurnim ugovorima o radu porastao s 10 na 22,2 posto,a projekcije za 2017. govore da je taj udjel dostigao 24 posto zaposlenih.      

Prema rezultatima istraživanja koje su proveli sindikati, rad na određeno je, uz niske plaće, glavni razlog iseljavanja iz Hrvatske.

Sever napominje da je Europska unija uočila problem nekontroliranog rasta poslova na određeno te je u dokumente Europske komisije za novi semestar ugradila preporuke za povećanje udjela poslova s ugovorom na neodređeno vrijeme.

Vlada Andreja Plenkovića zasad nije pokazala zabrinutost zbog alarmantnih podataka Eurostata, a Hrvatska udruga poslodavaca traži nove izmjene Zakona o radu, kojima bi se dodatno fleksibiliziralo tržište rada.

Facebook komentari

hr Sat Feb 24 2018 08:19:56 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a905c912af47f110a8b46d0/80

Tjedan psihologije u Splitu: Za djecu koja se bave sportom ključno je podizanje samopouzdanja i dobar trener

Tjedan psihologije u Hrvatskoj je manifestacija s ciljem prikaza širokih i različitih mogućnosti psihologa u poboljšanju kvalitete života pojedinca i zajednice

U punoj dvorani Gradske knjižnice Marko Marulić, u ponedjeljak je  održano predavanje „Samopouzdanje i sport“ u sklopu 11. tjedna psihologije u Hrvatskoj. Predavanje su održali dječja psihologinja Žana Pavlović, sportske psihologinje Nataša Stefanovski i Vedrana Radić Brajnov te profesor kineziologije Boško Rozga.

Na predavanju je bilo govora o razvoju samopouzdanja djece i mladih općenito, a osobito onih koji se bave sportom. Psihologinja Pavlović  istaknula je da značaj samopouzdanja na mentalno zdravlje. Samopouzdanje se odnosi na procjenu vlastitih sposobnosti za obavljanje različitih zadataka ili oblika ponašanja. 

„Nikad od tebe velikog sportaša! Kako si mogao promašiti onakvu priliku?”„Zašto ne možeš biti kao ...? Kad sam ja igrao nogomet...”; „Kad jednog dana postaneš Messi”„Sredit će tebe trener“ primjeri su negativnih i demotivirajućih  poruka koje roditelji upućuju djeci a koje treba izbjegavati.  Negativne poruke formiraju njegov kognitivni stil, povećavaju osjećaj bespomoćnosti i umanjuju samopoštovanje kod djece. 

Izbor sporta 

Psihologinja Pavlović govorila je o izboru sporta za pojedino dijete. Djeci s naglašenom „strašljivošću” nisu pogodni borilački, kontaktni sportovi već plivanje, većina atletskih disciplina, veslanje i slično. Za djecu s naglašenom „agresivnošću” pogodni su nogomet, košarka, rukomet, vaterpolo i slični sportovima. 

Na ovom korisnom predavanju, bilo je prilike čuti kako djetetu biti roditelj, a ne trener. Roditelji bi trebali biti dovoljno informirani o događajima u klubu i natjecanjima, podrška treneru ne miješajući se u njegov posao. Također, ne trebaju očekivati da njihovo dijete igra svaku utakmicu ili osvoji medalju na svakom natjecanju. Osnovni cilj bavljenja sportom je zabava i opuštanje, upoznavanje novih prijatelja i usvajanje zdravih navika.

Treneri ključni u razvoju djeteta

Na predavanju je istaknuto da su treneri važni u razvoju samopouzdanja, osobito treneri mlađih dobnih kategorija koji moraju provoditi sistem"otvorenih vrata" i u skupnim sportovima biti dijelovi i preko 20-tak obitelji.Tu se ističe i važnost "roditeljskim sastanaka" i konstruktivnog odnosa s roditeljima. Pored kompetencija za pojedini sport i velike empatije, trener mora imati znanja iz psihologije, pedagogije i sposobnosti prenošenja znanja na djecu i mlade. Što dijete privlači u sportu, a što ga odbija? Dijete privlači zabava, igra, prijatelji, ali i dobar trener.  Pobjeda kao imperativ, pritisak  kluba i trenera, česte ozljede kod djeteta, nedostatan napredak, ali i ismijavanje mogu djelovati demotivirajuće na bavljenje sportom kod djece. 

Podizanje samopouzdanja

Sportske psihologinje Nataša Stefanovski i Vedrana Radić Brajnov ukazale su na važnost samopouzdanja u sportu koje snažno utječe na sportsku izvedbu. Ono djeluje kao zaštitni faktor natjecateljske anksioznosti, povećava motivaciju jer sportaš vjeruje u svoje sposobnosti te poboljšava koncentraciju, obzirom da je sportaš usmjeren na zadatak, a ne na svoje mane i pogreške. Upoznale su zainteresirane s različitim tipovima samopouzdanja sportaša, predstavile karakteristike sportaša koji imaju nisko, optimalno i prekomjerno samopuzdanje. Istakle su važnost uloge trenera i načina rada sa sportašima kako niskog tako i prekomjernog samopouzdanja ("lažno" i "napuhano" samopouzdanje). Zaključile su kako bi cilj svakog sportaša trebao biti postizanje optimalnog samopouzdanja.

Profesor kineziologije Rozga koji radi kao trener Judo kluba Kaštela, govorio je o svom dugogodišnjem iskustvu u radu s djecom i mladima. Trener Rozga je istaknuo je da je kvalitetan odnos s djecom, poznavanje njihovog razvoja i suradnja s roditeljima ključni za izgradnju mlade osobe-sportaša koji ostaje dugo u sportu. Na samom kraju ovog iznimno posjećenog predavanja, posjetitelji su dobili odgovore na mnoga pitanja.


Facebook komentari

hr Fri Feb 23 2018 19:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .