Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58df612db47398470c8b4572/80

Dok broj kratkotrajno blokiranih pada, zabrinutost stvara rast broja građana i iznosa kod dugotrajnih blokada

Izlazak iz krize značajno je pridonio smanjenju broju građana koji imaju blokirane račune do 365 dana, ali je problem što raste broj blokiranih građana i iznosa kod dugotrajnih blokada preko 365 dana, pokazala je analiza "Ovršeni dug (blokade) građana" koju je u Zagrebu, na panelu posvećenom rješavanju problema blokiranih, predstavio direktor Arhivanalitike Velimir Šonje.

„To su one situacije kod kojih niti zakonske promjene koje su donošene u međuvremenu, kao što je Zakon o osobnom stečaju koji je stupio na snagu 2016. niti neke druge akcije nisu dale rezultate“, rekao je Šonje na skupu na kojem su među ostalima bili predstavnici Hrvatske udruge banaka, Ministarstva pravosuđa, lokalne uprave i udruge Blokirani.

Izlazak iz krize pridonio je smanjenju s 90 na oko 50 tisuća građana s kratkotrajno blokiranim računima, što je, ocjenjuje Šonje, trag izlaska iz krize. No, problem je najizraženiji kad je riječ o dugotrajnim blokadama preko 365 dana. Iznos duga i broj građana u dugotrajnoj blokadi raste, iako zadnjih mjeseci usporava, rekao je Šonje. Iako izlazimo iz krize i vidimo poboljšanja, poanta je u tome, kaže Šonje, da je problem i dalje veliki i akutan.

Deset tisuća građana nosi 63 posto duga

Dublja analiza podataka po njegovim riječima pokazuje da je rast duga koncentriran kod vrlo malog broja velikih dužnika i da postoji izrazita koncentracija kod nekoliko tisuća osoba u najgornjem segmentu, gdje se prosječni iznos duga po osobi penje i na nekoliko milijuna kuna. Šonje je pritom iznio podatak po kojem 63 posto duga nosi tek deset tisuća građana.

Iako nema uvida o kojim se konkretno slučajevima radi jer su tajni podaci Fine, Šonje pretpostavlja da su se kod djela ljudi poslovne poteškoće prebacile na njihove osobne poteškoće, vjerojatno zato što su osobnom imovinom jamčili za obaveze svojih poduzeća ili sličnim aranžmanima.

Socijalni problemi koncentrirani su u djelu malih dugova, rekao je Šonje. Smatra da treba strogo razlikovati male dugove i male dužnike, uvjetno rečeno obične građene; srednji dio vezan uz hipotekarne kredite; te veliki dug za koji je analiza pokazala da je vrlo velik i da se u njemu bilježi porast dugovanja duljih od 365 dana.

U Hrvatskoj je trenutno 320 tisuća blokiranih, što je oko 8000 manje od maksimuma koji je bio 328 tisuća prije nešto više od godinu dana, rekao je Šonje.

Smatra da bi se problem mogao riješiti postizanjem ravnoteže između financijske discipline i odgovornosti s jedne strane i s druge strane društvene solidarnosti, što je zadaća države.

Socijalni problem: Veliki broj dugova do 10.000 kuna

Sarajko Baksa iz udruge Blokirani smatra da se problem ovršenih može riješiti trenutnim stavljanjem Ovršnog zakona izvan snage jer je jedina funkcija tog zakona, tvrdi Baksa, gomilanje duga s obzirom da se broj blokiranih smanjio ali ukupno dugovanje neizmjerno raste.

Baksa kaže da treba napisati potpuno novi zakon koji će ispuniti svoju svrhu, a to je naplata potraživanja, jer važeći zakon služi da bi određene interesne skupine ostvarivale ekstra dobit.

Predstavnik udruge blokiranih kaže kako se uvijek govori o iznimno malom broju blokiranih koji duguju najviše iznose, no napominje kako treba uključiti socijalni aspekt jer iznimno veliki broj građana duguje iznose do 10 tisuća kuna.

„To su ljudi koji ne mogu plaćati račune. Ne mogu se problemi hrvatskog gospodarstva stavljati na teret običnog građana. Oslobodimo ljude velikih pristojbi, iznimno velikih zateznih kamata i troškova, omogućimo ima da plate svoj dio duga. Na koji način? Dajte im posla“, rekao je Baksa.

Bivši ministar pravosuđa, saborski zastupnik Orsat Miljenić smatra da je pogrešno problem gurati prema pravosuđu i Ovršnom zakonu. „Ovršni zakon je samo provedba, vi nećete riješiti pitanje blokiranih mijenjanjem zakona“, rekao je Miljenić. On smatra da se to pitanje može riješiti davanjem poreznog rasterećenja  za vjerovnike ako ne idu u naplatu određenih kategorija.

Upitan treba li Ovršni zakon i naplatu prebaciti na sudove, što traže blokirani jer smatraju da bi se time postigli minimalni troškovi, ili treba ostaviti postojeći sustav, Miljenić je rekao da bi to po njemu bio jedan trošak više. „Fina se može financirati od drugih stvari, ne mora se financirati iz ovrhe, vraćanjem na sud nisam siguran što bi se dobilo, ali može se razgovarati o tome“, rekao je Miljenić.

Na napomenu novinara kako je Vlada u kojoj je on bio smanjivala kamate na dug, ali da kamate i dalje gomilaju dug od 42 milijarde kuna kojem treba dodati 22 milijarde kuna kamata, Miljenić je rekao da su u svoje vrijeme zatekli najviše kamate u Europi koje su smanjili prema europskom minimumu.

Adrović: Prodajom dugova banke poboljšavaju makroekonomske pokazatelje

Direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović rekao je da bankama velike iznose duguje manji broj građana. Upitan zbog čega se banke rješavaju svojih dugova, rekao je da prodajom dugova pokušavaju riješiti dio bilaničnih problema čime poboljšavaju makroekonomske pokazatelje Hrvatske. „Zemlja je bolja i uspješnija i ide k boljem kreditnom rejtingu ako ima manje loših kredita u ukupnim kreditima i upravo to banke ovih dana čine“, rekao je Adrović.

Predstavnik Hrvatske udruge agencija za naplatu potraživanja Matija Arapović rekao je novinarima da ne bi imali današnji broj blokiranih da agencije imaju mogućnost naplate kroz sve državne strukture.

Otvore li se agencijama vrata za izvansudsku naplatu, davat će se automatski dužnicima mogućnost da ih se sasluša s više strana, da se ako dođe do problema pokuša napraviti reprogram prije nego što se posegne za zaštitom vjerovnika, što je isto važna tema, rekao je Arapović.

Arapović: Izvansudska naplata isključuje dodatne troškove  

Kad bi dugovi za vodu, struju i sl. ušli u sustav izvansudske naplate, u konačnici bi mali postotak ljudi morao završiti na ovrhama, a ostali bi imali mogućnost da podmire obveze u skladu s mogućnostima.

Izvansudskom naplatom po njegovim bi se riječima, izbjegli svi daljnji troškovi naplate, uključujući javnobilježničke, odvjetničke i sudske. Vjerovnik bi angažirao agenciju koja bi za određeno potraživanje kontaktirala dužnika, prvo bi tog dužnika osvijestila o čemu se radi i u dogovoru s dužnikom pokušala pronaći model koji bi odgovarao vjerovniku i dužniku“, rekao je Arapović.

Predstavnik Ministarstva pravosuđa Igor Vidra rekao je da se izmjenama Ovršnog zakona želi definirati uloge svakog tijela u ovršnom zakonu. Objasnio je da je prvi zakon o ovrsi donesen 1996., kad je jedino sud mogao provoditi ovrhu, od 2005. u sustav su ušli javni bilježnici, dok je 2011., odnosno 2012. u sustav ušla Fina.

Panel su priredili 'Styria Hrvatska' i tjednik 'Express'.

hr Mon Nov 27 2017 16:28:16 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a3782c8b9e03e8a298b465c/80
Foto: Pixabay

Solin ostao bez vode: Došlo je do puknuća magistralnog cjevovoda

Djelatnici Vodovoda i kanalizacije Split su na terenu i rade na sanaciji kvara

Obavještavaju se potrošači da je došlo do puknuća magistralnog cjevovoda u Solinu, a zbog čega su bez opskrbe pitkom vodom ostali potrošači na području Solina i to: potrošači Ulice kralja Zvonimira do pošte i potrošači ulice Stjepana Radića od Širine do zgrade Ine. 

Djelatnici Vodovoda i kanalizacije Split su na terenu i rade na sanaciji kvara, a uspostava redovne vodoopskrbe se očekuje se u noćnim satima.

Za dodatne informacije možete se obratiti Dežurnoj službi Vodovoda i kanalizacije Split na broj 383 816.

CISTERNA S PITKOM VODOM NALAZI SE NA PARKIRALIŠTU NA POČETKU ULICE KRALJA ZVONIMIRA.

hr Thu Jul 19 2018 21:16:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b50d561cb557ad51d8b4bd1/80
Foto: Screenshot / Dnevnik

Dva dana nakon otvaranja pored mosta Čiovo osvanuo veliki grafit

Grafit je nastao samo dva dana nakon što je most službeno pušten u promet, a otvorio ga je premijer Andrej Plenković

Ponukana velikim uspjehom Vatrenih na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji, nepoznata osoba u blizini mosta Čiovo ispisala je grafit "Vatreni <3 nek se zove most". - javlja Dnevnik

Grafit je nastao samo dva dana nakon što je most službeno pušten u promet, a otvorio ga je premijer Andrej Plenković.

- Most je uvijek dobra vijest, a ovo je fantastična vijest koju su ljudi generacijama čekali. Nakon što smo ove godine potpisali ugovor za Pelješki most, dokaz je to da realiziramo svoje velike infrastrukturne projekte i mostova će biti još. - poručio je premijer.

Most je dugačak gotovo 547 metara. Širina plovnog puta je 25 metara. Radovi su iznosili 207 milijuna kuna, od čega je 85 posto financirano iz europskih fondova. - piše Dnevnik


hr Thu Jul 19 2018 20:16:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b50cb3acb557afa2e8b4814/80
Foto: PU

Porezna uprava najavljuje pojačane nadzore fiskalizacije

Porezna uprava obavještava sve porezne obveznike da će se u suradnji s Carinskom upravom u narednom razdoblju provoditi pojačani nadzori Fiskalizacije
Kroz provedene aktivnosti izdavanja i fiskaliziranja računa uočeno je da još uvijek postoji znatan broj poreznih obveznika koji ili ne izdaju račune ili izdane račune ne fiskaliziraju čineći pri tome najteže porezne prekršaje.

Stoga, Porezna uprava obavještava sve porezne obveznike da će se u suradnji s Carinskom upravom u narednom razdoblju provoditi pojačani nadzori Fiskalizacije.

Prema poreznim obveznicima kod kojih se utvrde ponovljeni porezni prekršaji te prema poreznim obveznicima koji čine najteže porezne prekršaje primijenit će se sve zakonom dopuštene mjere uključujući mjeru zabrane rada – pečaćenjem poslovnih prostora.

Nadzori Fiskalizacije provodit će se očevidom na terenu u poslovnim prostorima poreznih obveznika, provjerom izdavanja računa u realnom vremenu putem mobilnih uređaja i drugih aktivnosti uključujući i provjeru računalnih sustava te opreme koji se koriste za fiskalizaciju.

Porezna uprava želi graditi partnerski odnos s poreznim obveznicima i spremna je pružiti stručnu pomoć i potporu u ispunjavanju poreznih obveza, ali mora i spremno i brzo zaustaviti najteže porezne prekršaje, štiteći pri tome uredne porezne obveznike. - stoji na web stranici. 
hr Thu Jul 19 2018 19:32:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b50c691cb557ad51d8b4bc1/80
Foto: Facebook / Ante Bradarić Šljujo

Bradarić Šljujo: Prometni i komunalni nered u Splitu nikada veći zahvaljujući i odgovornima u Gradu

"Priopćenje Gradonačelnika da Grad nije znao za početak radova iznenađuje jer za svako ovakvo izvođenje radova potrebna je suglasnost Grada i može se samo konstatirati da se u Banovini procesi i samo upravljanje ne odvijaju na adekvatan način"

MOST-ov splitski gradski vijećnik Ante Bradarić Šljujo danas je na svom Facebook-u komentirao prometni kaos i komunalne probleme u Gradu Splitu. Njegov status prenosimo u cijelosti. 

- Vrijeme je da Gradonačelnik sa svojim zamjenicima i nadležnima iz Grada Splita preuzme odgovornost za prometne kaos i komunalne probleme u Gradu!

Nove gužve u gradu Splitu, te novi prigovori naših sugrađana da radovi traju za vrijeme ljetnih mjeseci i to u vrijeme najvećih prometnih gužvi u povijesti Splita.

Ove godine grad Split ima gotovo svakodnevne prometne kolapse čak i na dionicama gdje do sada kroz povijest nisu bile.

O problemu gužvi u našem Gradu pričam još od sjednice GV u ožujku, te nakon toga ponovno putem e-maila upozoravao sam Gradonačelnika i njegove zamjenike, te nadležne gradske službe na gužve koje se stvaraju u našem Gradu, a mnoge od njih su uzrokovane baš zbog postavljanja plinovoda od strane koncesionarske tvrtke.

Nažalost, nikad dobio odgovor od nadležnih službi ni Gradonačelnika, a kao što mogu primijetiti promjena nema već baš suprotno gužve su još veće.

Najnovije primjer su radovi u Hercegovačkoj ulici zbog izgradnje plinovoda u tom dijelu Grada i radovi bi trebali trajati do 10. rujna 2018 godine.

Prema informacijama koje imamo odobrenje za radove je odobrio pročelnik po ovlaštenju gospodin Damir Babić datuma 3. srpnja 2018 godine. 

Također o samim radovima na navedenoj trasi je bila upoznata gradska tvrtka Promet Split d.o.o. kako bi na adekvatan način organizirali prometovanje autobusnih linija koji inače prometuju tom rutom.

Zbog navedenih radova jutros se dogodio potpuni kolaps Grada u ranim jutarnjim satima,a tek možemo pretpostaviti što slijedi u sjedećim danima i tjednima dok se turistička sezona približava svome vrhuncu u našem Gradu. 

Priopćenje Gradonačelnika da Grad nije znao za početak radova iznenađuje jer za svako ovakvo izvođenje radova potrebna je suglasnost Grada i može se samo konstatirati da se u Banovini procesi i samo upravljanje ne odvijaju na adekvatan način te je neshvatljivo da Gradonačelnik nije upoznat s radovima u jednoj od važnijih prometnica u gradu Splitu koji trebaju trajati sljedećih dva mjeseca.
Pitanje koje se nameće je da li Gradonačelnik uopće upoznat sa stanjem u Gradu i što se događa u Gradu s obzirom da svakodnevno imamo sve veće komunalne probleme i prometni kaos.

Ovim lošim PR gašenjem požara i štete koja je učinjena stvara se mogućnost podizanja tužbe investitora prema Gradu Splitu i mogućnosti da će samu štetu plaćati upravo građani našeg Grada.

hr Thu Jul 19 2018 19:13:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .