Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58df612db47398470c8b4572/80

Dok broj kratkotrajno blokiranih pada, zabrinutost stvara rast broja građana i iznosa kod dugotrajnih blokada

Izlazak iz krize značajno je pridonio smanjenju broju građana koji imaju blokirane račune do 365 dana, ali je problem što raste broj blokiranih građana i iznosa kod dugotrajnih blokada preko 365 dana, pokazala je analiza "Ovršeni dug (blokade) građana" koju je u Zagrebu, na panelu posvećenom rješavanju problema blokiranih, predstavio direktor Arhivanalitike Velimir Šonje.

„To su one situacije kod kojih niti zakonske promjene koje su donošene u međuvremenu, kao što je Zakon o osobnom stečaju koji je stupio na snagu 2016. niti neke druge akcije nisu dale rezultate“, rekao je Šonje na skupu na kojem su među ostalima bili predstavnici Hrvatske udruge banaka, Ministarstva pravosuđa, lokalne uprave i udruge Blokirani.

Izlazak iz krize pridonio je smanjenju s 90 na oko 50 tisuća građana s kratkotrajno blokiranim računima, što je, ocjenjuje Šonje, trag izlaska iz krize. No, problem je najizraženiji kad je riječ o dugotrajnim blokadama preko 365 dana. Iznos duga i broj građana u dugotrajnoj blokadi raste, iako zadnjih mjeseci usporava, rekao je Šonje. Iako izlazimo iz krize i vidimo poboljšanja, poanta je u tome, kaže Šonje, da je problem i dalje veliki i akutan.

Deset tisuća građana nosi 63 posto duga

Dublja analiza podataka po njegovim riječima pokazuje da je rast duga koncentriran kod vrlo malog broja velikih dužnika i da postoji izrazita koncentracija kod nekoliko tisuća osoba u najgornjem segmentu, gdje se prosječni iznos duga po osobi penje i na nekoliko milijuna kuna. Šonje je pritom iznio podatak po kojem 63 posto duga nosi tek deset tisuća građana.

Iako nema uvida o kojim se konkretno slučajevima radi jer su tajni podaci Fine, Šonje pretpostavlja da su se kod djela ljudi poslovne poteškoće prebacile na njihove osobne poteškoće, vjerojatno zato što su osobnom imovinom jamčili za obaveze svojih poduzeća ili sličnim aranžmanima.

Socijalni problemi koncentrirani su u djelu malih dugova, rekao je Šonje. Smatra da treba strogo razlikovati male dugove i male dužnike, uvjetno rečeno obične građene; srednji dio vezan uz hipotekarne kredite; te veliki dug za koji je analiza pokazala da je vrlo velik i da se u njemu bilježi porast dugovanja duljih od 365 dana.

U Hrvatskoj je trenutno 320 tisuća blokiranih, što je oko 8000 manje od maksimuma koji je bio 328 tisuća prije nešto više od godinu dana, rekao je Šonje.

Smatra da bi se problem mogao riješiti postizanjem ravnoteže između financijske discipline i odgovornosti s jedne strane i s druge strane društvene solidarnosti, što je zadaća države.

Socijalni problem: Veliki broj dugova do 10.000 kuna

Sarajko Baksa iz udruge Blokirani smatra da se problem ovršenih može riješiti trenutnim stavljanjem Ovršnog zakona izvan snage jer je jedina funkcija tog zakona, tvrdi Baksa, gomilanje duga s obzirom da se broj blokiranih smanjio ali ukupno dugovanje neizmjerno raste.

Baksa kaže da treba napisati potpuno novi zakon koji će ispuniti svoju svrhu, a to je naplata potraživanja, jer važeći zakon služi da bi određene interesne skupine ostvarivale ekstra dobit.

Predstavnik udruge blokiranih kaže kako se uvijek govori o iznimno malom broju blokiranih koji duguju najviše iznose, no napominje kako treba uključiti socijalni aspekt jer iznimno veliki broj građana duguje iznose do 10 tisuća kuna.

„To su ljudi koji ne mogu plaćati račune. Ne mogu se problemi hrvatskog gospodarstva stavljati na teret običnog građana. Oslobodimo ljude velikih pristojbi, iznimno velikih zateznih kamata i troškova, omogućimo ima da plate svoj dio duga. Na koji način? Dajte im posla“, rekao je Baksa.

Bivši ministar pravosuđa, saborski zastupnik Orsat Miljenić smatra da je pogrešno problem gurati prema pravosuđu i Ovršnom zakonu. „Ovršni zakon je samo provedba, vi nećete riješiti pitanje blokiranih mijenjanjem zakona“, rekao je Miljenić. On smatra da se to pitanje može riješiti davanjem poreznog rasterećenja  za vjerovnike ako ne idu u naplatu određenih kategorija.

Upitan treba li Ovršni zakon i naplatu prebaciti na sudove, što traže blokirani jer smatraju da bi se time postigli minimalni troškovi, ili treba ostaviti postojeći sustav, Miljenić je rekao da bi to po njemu bio jedan trošak više. „Fina se može financirati od drugih stvari, ne mora se financirati iz ovrhe, vraćanjem na sud nisam siguran što bi se dobilo, ali može se razgovarati o tome“, rekao je Miljenić.

Na napomenu novinara kako je Vlada u kojoj je on bio smanjivala kamate na dug, ali da kamate i dalje gomilaju dug od 42 milijarde kuna kojem treba dodati 22 milijarde kuna kamata, Miljenić je rekao da su u svoje vrijeme zatekli najviše kamate u Europi koje su smanjili prema europskom minimumu.

Adrović: Prodajom dugova banke poboljšavaju makroekonomske pokazatelje

Direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović rekao je da bankama velike iznose duguje manji broj građana. Upitan zbog čega se banke rješavaju svojih dugova, rekao je da prodajom dugova pokušavaju riješiti dio bilaničnih problema čime poboljšavaju makroekonomske pokazatelje Hrvatske. „Zemlja je bolja i uspješnija i ide k boljem kreditnom rejtingu ako ima manje loših kredita u ukupnim kreditima i upravo to banke ovih dana čine“, rekao je Adrović.

Predstavnik Hrvatske udruge agencija za naplatu potraživanja Matija Arapović rekao je novinarima da ne bi imali današnji broj blokiranih da agencije imaju mogućnost naplate kroz sve državne strukture.

Otvore li se agencijama vrata za izvansudsku naplatu, davat će se automatski dužnicima mogućnost da ih se sasluša s više strana, da se ako dođe do problema pokuša napraviti reprogram prije nego što se posegne za zaštitom vjerovnika, što je isto važna tema, rekao je Arapović.

Arapović: Izvansudska naplata isključuje dodatne troškove  

Kad bi dugovi za vodu, struju i sl. ušli u sustav izvansudske naplate, u konačnici bi mali postotak ljudi morao završiti na ovrhama, a ostali bi imali mogućnost da podmire obveze u skladu s mogućnostima.

Izvansudskom naplatom po njegovim bi se riječima, izbjegli svi daljnji troškovi naplate, uključujući javnobilježničke, odvjetničke i sudske. Vjerovnik bi angažirao agenciju koja bi za određeno potraživanje kontaktirala dužnika, prvo bi tog dužnika osvijestila o čemu se radi i u dogovoru s dužnikom pokušala pronaći model koji bi odgovarao vjerovniku i dužniku“, rekao je Arapović.

Predstavnik Ministarstva pravosuđa Igor Vidra rekao je da se izmjenama Ovršnog zakona želi definirati uloge svakog tijela u ovršnom zakonu. Objasnio je da je prvi zakon o ovrsi donesen 1996., kad je jedino sud mogao provoditi ovrhu, od 2005. u sustav su ušli javni bilježnici, dok je 2011., odnosno 2012. u sustav ušla Fina.

Panel su priredili 'Styria Hrvatska' i tjednik 'Express'.

hr Mon Nov 27 2017 16:28:16 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59faf29db9e03e649a8b459b/80
Foto: Vlada RH

Pavić: Ne smanjujemo mirovine i većina građana neće u mirovinu sa 67 godina

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić u subotu je u povodu sindikalnog prosvjeda protiv mirovinske reforme poručio da građani ne trebaju brinuti jer mirovine reformom neće biti smanjene, već je ona, istaknuo je, pokrenuta upravo radi povećanja mirovina i održivosti mirovinskog sustava.

Prosvjedi su demokratsko pravo i Vlada ih itekako poštuje, ali, htio bih bih apsolutno umiriti naše građane, sadašnje i buduće umirovljenike, Vlada donosi cjelovitu mirovinsku reformu da bude na boljitak hrvatskih građana, upravo u smjeru da mirovine budu veće, rekao je Marko Pavić u izjavi novinarima u Ministarstvu nakon što je u Zagrebu održan prosvjedni skup protiv najavljene mirovinske reforme pod nazivom "Doživi mirovinu i tebe se tiče", piše tportal.

Sadašnjim umirovljenicima ministar je poručio da je isplata mirovina neupitna te će, istaknuo je, mirovine 'samo rasti u sljedećih godinu dana'.

'U zadnjih dvije godine mandata vlade Andreja Plenkovića mirovine su rasle 6,39 posto i sljedeće godine očekujemo sličan rast', dodao je.

Pavić ističe i ciljeve mirovinske reforme - da su mirovine veće, održivost mirovinskog sustava i da nema diskiminacije bilo koje kategorije građana.

"Kada ne bismo išli u ovu reformu, građani koji od sljedeće godine idu u mirovinu imali bi 600 do 700 kuna manju mirovinu nego sadašnji umirovljenici”, rekao je.

Umirovljenici s najnižim mirovinama, njih 248 tisuća, naveo je Pavić, uz usklađivanje za koje očekuje da će biti od 2,5 do 3 posto, od 1. srpnja sljedeće godine mogu očekivati i dodatnih 3 posto povećanja mirovina.

Naglašava i da većina građana neće raditi do 67. godine života, već samo oni koji ne mogu ostvariti 41 godinu staža. "Postoji već pravo dugogodišnjeg osiguranika koje kaže da netko tko navrši 41 godinu staža i ima 60 godina može ići u punu mirovinu”, navodi te kao primjer daje medicinske sestre, konobare i građevinske radnike koji svi rano ulaze na tržište rada.

Studenti, koji studiraju do 24 godine te će imati 41 godinu staža u mirovinu će moći ići sa 65 godina, dodaje. "Prema tome, većina građana ići će u mirovinu između 60 i 65 godina, a samo oni koji ne mogu ostvariti 41 godinu staža ići će u mirovinu sa 67 godina”, napominje Pavić.

Osvrnuo se i na, kako je rekao, broj SDP-ovih saborskih zastupnika na prosvjedu, a znakovitim izdvaja i to da sindikati nisu prosvjedovali 2014. godine, kada je SDP-ova vlada donijela zakon kojim je uvedena odredba o odlasku u mirovinu sa 67 godina života.

"Ne znam je li razlog tome jer su se sindikati obojali SDP-ovom bojom ili je razlog što je SDP u totalnom rasulu i nesposoban organizirati svoje aktivnosti, pa su se, eto, prikrpali sindikatima na prosvjed. Nekako mi se čini da je ovo drugo u pitanju, da je SDP u rasulu. Gospodin Bernardić se očito ne snalazi u svojoj ulozi, što se vidi i po rejtingu i po broju ljudi koji ga napuštaju”, ocijenio je.

A Vlada, zaključio je u izjavi nakon koje nije bilo novinarskih pitanja, donosi cjelovitu mirovinsku reformu da bude na boljitak hrvatskih građana, upravo u smjeru da mirovine budu veće i da hrvatski građani ne trebaju brinuti.

Prosvjed u Zagrebu organizirale su tri sindikalne središnjice - Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) i Matice hrvatskih sindikata (MHS).

hr Sat Oct 20 2018 17:43:58 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bcb1d980e493802018b494f/80
Foto: dalmacija.hr

Župan Blaženko Boban otvorio Centar izvrsnosti iz prirodoslovlja

Danas se ispred srednje Prirodoslovne škole u Splitu okupilo više stotina učenika, roditelja, nastavnika i profesora – mentora na otvaranju četvrtog po redu, županijskog Centra izvrsnosti iz prirodoslovlja. Uz već otvorene CI iz matematike, informatike i novih tehnologija, s ovim Centrom se završava uspostava centara izvrsnosti za STEM područje.

Uz župana Blaženka Bobana i zamjenika župana Luku Brčića, županijske pročelnike i djelatnike, ovaj događaj su uveličali prorektor splitskog Sveučilišta Željko  Radić, dekani i prodekani fakulteta, pročelnik gradskog Odjela za prosvjetu, Mate Omazić, ravnatelji osnovnih i srednjih škola, vijećnici županijske Skupštine, nastavnici i profesori – mentori, roditelji i više stotina učenika osnovnih i srednjih škola.

Izvrsnost nije cilj. Izvrsnost je stav. Geslo Centara izvrsnosti govori, draga djeco, prije svega o vašem stavu, a izvrsnost je naša odgovornost i obveza, nas koji obnašamo određene dužnosti, vaših roditelja i mentora. Vaš stav i naša obveza i odgovornost predstavljaju način kako otjerati pesimizam i crne vijesti kojima smo svakodnevno izloženi, koje kod nas sviju izazivaju brigu i nesigurnost. Gledajući danas vašu vedrinu i optimizam koji širite, znam da takav stav mora rezultirati pozitivnim učinkom, ako ne prije, onda onoga trenutka kad se nađete na tržištu rada“ – kazao je župan te ispričao kako je ovih dana, obilazeći cijelu županiju povodom 25. godišnjice županije, čuo od mnogih roditelja da im se ovaj projekt toliko svidio da su spremni po potrebi i dodatno ulagati u svoju djecu, kako bi ih spremili za testiranje i pristup našim Centrima izvrsnosti.

Na testiranje za sva 4 Centra izvrsnosti prijavilo se oko 1000 djece, a njih 370  je prošlo. Župan je stoga najavio već početkom iduće godine utemeljenje posebne županijske ustanove, Centri izvrsnosti SDŽ, pri kojoj će djelovati ovi centri a za te potrebe se obnavljaju prostori na Splitu 3.



hr Sat Oct 20 2018 14:20:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bcb1cb70e49380b008b4965/80
Foto: PU Splitsko dalmatinska

Sajam mogućnosti u Splitu okupio veliki broj djece na Rivi

U sklopu preventivnog projekta „Zajedno više možemo“ danas, 20.listopada , na splitskoj rivi osmi put za redom održan je Sajam mogućnosti koji je Policijska uprava splitsko-dalmatinska organizirala u suradnji s Gradom Splitom.

Djeca svih uzrasta, a posebno osnovnoškolci,  uživali su u dječjem programu koji je bio prepun plesa, pjesme i sporta. Svoj rad su na više od 20 štandova prezentirali razni sportskih klubovi, kulturno-umjetnička društva i plesni klubovi. Tijekom Sajma mogućnosti djeca su mogla zaigrati  košarku, okušati se u hokeju na travi, stolnom tenisu, upoznati se s plivanjem, ronjenjem i drugim sportovima, a u zabavnom programu koji se odvijao na pozornici, djeca i odrasli uživali su u tradicionalnim narodnim plesovima, ali i modernom plesu, te nastupima djece iz raznih dječjih klubova. Djevojčice i dječaci pokazali su vještine i znanja vezana uz ples i sport, odnosno vještine koje su naučili i stekli tijekom izvanškolskih aktivnosti.  Na pozornici su se izmjenjivali i djeca koja se aktivno bave sportom kako bi pokazali dio vještina koje su naučili u izvanškolskim aktivnostima.  Također, na Sajmu mogućnosti pridružili su nam se HGSS i Crveni križ.

 Cilj Sajma mogućnosti je na jednom mjestu predstaviti rad kulturno-umjetničkih udruga, športskih klubova i ostalih klubova kako bi djeca mogla izabrati izvanškolsku aktivnost. Preventivni projekt „Zajedno možemo više“ usmjeren je na prevenciju zlouporabe droga i drugih sredstava ovisnosti, vandalizma, vršnjačkog nasilja i svih drugih oblika rizičnih ponašanja, a namijenjen je učenicima četvrtih, petih i šestih razreda osnovnih škola.

Uz djelatnike Odjela prevencije na Sajmu mogućnosti na Sajmu su bili policijski službenici Postaje prometne policije Split,  kontakt policajci Prve i Druge policijske postaje, te članovi prometne jedince mladeži. Tijekom Sajma mogućnosti policijski službenici su na info pultu građanima dijelili promotivne edukativne materijale kako bi se upoznali sa drugim preventivnim projektima Ministarstva unutarnjih poslova i PU splitsko-dalmatinske. Sunčana subota i atraktivni sadržaji, te ples i šušur, na rivi je okupio veliki broj građana, roditelja i djece. Djeca su uz roditelje, te bake i djedove rado prilazili info pultu gdje su se nalazili policijski službenici, uzimali su informativne materijale, a ponešto su saznali i o projektima policije koji su namijenjeni i djeci i odraslima. Ovo je bila još jedna prilika da djeca izbliza vide policijski motor i fotografiraju se s policajcima, te ponešto saznaju o njihovom radu. Najmlađima je uvijek poseban doživljaj uz pomoć policajca motoriste sjesti na službeni motocikl i fotografirati se.  

 Nadamo se da su djeca koja su tijekom održavanja Sajma mogućnosti pokazala veliki interes za izvanškolske aktivnosti, zainteresirala za sport ili neku drugu aktivnost  kojom će se baviti u slobodno vrijeme.  I na kraju, zahvaljujemo se Gradu Splitu na pomoći i potpori,  svima koji su danas pomogli zajedničko druženje na rivi, ali posebno djeci koja su sudjelovala u zabavnom programu.


hr Sat Oct 20 2018 14:17:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bcb148e0e4938be0a8b4642/80
Foto: Čitatelj DN

Požar na Mosoru: kanader pristigao u pomoć

Nitko nije ugrožen
NOVO:

Stanje je bolje,  veći dio vatre je ugašen..

Ranije objavljeno: 

Na Mosoru je oko 11.20 izbio požar od Lugarnice prema vrhu Ljubljan. Vatrogascima su dojavili prolaznici, a na terenu su vatrogasci DVD Žrnovnica.

Na zahtjev kanader im je pristigao u pomoć u 12.45 sati. Gore trava i nisko raslinje,a teren je nepristupačan. 

Za sada nitko nije ugrožen, a o tipu požara i koliko je područje opožareno trebalo bi uskoro biti poznato.

hr Sat Oct 20 2018 13:42:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .