Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/53633c6d1799428f469c9107/80

Oko 300.000 umirovljenika želi se zaposliti, a najmanja satnica koja se nudi je 25 kuna

Ovo im je, tvrde, nova prilika
- Iako sam u mirovini, sretna sam da imam priliku i dalje raditi posao koji volim. To mi omogućuje da i dalje budem produktivna, da budem dio tima i družim se s kolegicama i kolegama te poboljšam budžet - ispričala nam je Vera Babajko koja je, nakon što je lani otišla u mirovinu, nastavila raditi četiri sata dnevno u zadarskom Super Konzumu.

Osim što može podebljati često tanak umirovljenički budžet, rad na četiri sata dnevno, kaže 65-godišnja gospođa Vera, olakšava joj i privikavanje na umirovljeničke dane.

Proširena mogućnost

Naime, od početka godine širom su otvorena vrata zapošljavanju umirovljenika. To su omogućile izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, koje su stupile na snagu 1. siječnja, a kojima se, kako su nam pojasnili u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, proširuje mogućnost zapošljavanja umirovljenika na pola radnog vremena i uz nastavak primanja pune mirovine, piše novac.hr

Na tom tragu razmišljaju i u Sparu, koji je ovih dana objavio prve oglase za posao u kojima traže umirovljenike.

- Uz zadržavanje postojeće mirovine umirovljenicima nudimo dodatne prihode, ugovor o radu na pola radnog vremena na radnome mjestu prodavača-blagajnika, a onima kojima je potrebno osiguravamo i plaćeni prijevoz te mogućnost izbora lokacija rada - poručio je Helmut Fenzl, čelnik Spara u Hrvatskoj.

Za rad penzionera otvoreni su i u Taxi Cammeu u kojem su, prema riječima izvršnog direktora Petra Dragića, “u nedostatku radne snage odlučili angažirati umirovljenike”. Dosad su na ovaj način zaposlili petnaestak vozača u Zagrebu, a prijave novih kandidata stalno dolaze, budući da od početka ove godine mogu raditi i osobe koje primaju vojne mirovine.

Mogućnost za rad umirovljenika ukazala se, naime, nakon 1. lipnja prošle godine kada je zakonodavac omogućio da vozač taksi vozila ne mora nužno biti profesionalan vozač. Svoju je priliku tu ugledao i Milodrag Pijetlović, koji se Taxi Cammeu pridružio u kolovozu prošle godine. Kada je početkom ove godine i službeno otišao u mirovinu, za njega nije bilo dvojbe.

- Nisam uopće to doživio na način da zato što sam ja sad u mirovini, ne trebam ništa raditi. Čovjek mora naći neku zanimaciju - objašnjava nam 65-godišnji gospodin Milodrag koji će, kako kaže, taksi voziti dok je zdrav i dok osjeća da može.

- Obično kad ljudi odu u mirovinu misle da su postali beskorisni i onda se jako brzo razbole i umru - kaže i poručuje kako bi svim umirovljenicima koji mogu i žele raditi preporučio da potraže posao ili barem hobi kojima će si ispuniti dane.

U ovom je trenutku teško procijeniti koliko bi se umirovljenika moglo odlučiti na rad u staroj životnoj dobi. Prema procjenama Lazara Grujića, predsjednika Stranke umirovljenika, bit će ih maksimalno 300.000 koji bi se mogli ponovno okušati na tržištu rada. Međutim, i to bi bio velik priljev radne snage na naše tržište, iako ono sve više vapi za radnicima. Umirovljenici bi se, smatraju stručnjaci, najviše mogli zapošljavati u turizmu i ugostiteljstvu te trgovini, dok je u drugim djelatnostima u kojima kronično nedostaje radnika, poput građevinarstva, zbog težine poslova, teško očekivati veće zapošljavanje starijih ljudi.

Dobra opcija

- Davanje mogućnosti umirovljenicima da rade na pola radnog vremena i nastave primati mirovinu je dobra opcija - smatra Višnja Fortuna, predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske.

​Ako je suditi prema podacima portala danasradim.hr, specijaliziranog za oglašavanje privremenih poslova, interes umirovljenika za poslom sve je veći. Danas ih je na tom portalu registrirano više od 2000, a u posljednja dva mjeseca bilježe rast prijava umirovljenika od 30 posto, u odnosu na dva mjeseca ranije.

- Najveći broj prijava bilježimo na poslovima prodavača, anketiranja od kuće, dostavljača, zaštitara te za poslove telefonske podrške - istaknuli su te dodali kako su umirovljenici zainteresirani i za rad u poljoprivredi, poput berbe jagoda ili jabuka. Satnice, dodaju, ovise o radnome mjestu, a najmanja oglašena na portalu danasradim.hr iznosi 25 kuna.

Problem kroničnog manjka radnika, zapošljavanjem umirovljenika nastoje ublažiti i u zaštitarskoj industriji. Procijenjeni je manjak radnika u sektoru privatne zaštite u Hrvatskoj, otkrivaju nam u zaštitarskom društvu Sokol Marić, oko 23 posto ukupno zaposlenih zaštitara.

Pandorina kutija

- Mjera dopuštanja rada umirovljenicima je i mjera barem privremenog i djelomičnog rješavanja kadrovske problematike ovog sektora - smatraju u Sokol Mariću u kojem su već zaposlili nekoliko umirovljenika.

S obzirom na to da su nove izmjene zakona tek stupile na snagu, pravi volumen njihovih učinaka tek će izaći na vidjelo u mjesecima koji slijede. Unatoč tome, Grujić smatra da rješenje za koje se odlučila Vlada nije dobro. Razloga je za to, kaže, puno, a jedan od njih jest i taj što bi to moglo otvoriti Pandorinu kutiju rada na crno. Mnogi će umirovljenici, strahuje naš sugovornik, zapravo raditi puno radno vrijeme, a biti prijavljeni samo na pola radnog vremena.

No, da u Hrvatskoj postoji interes za radom umirovljenika potvrđuju i podaci HZMO-a, prema kojima je s krajem prošle godine 5138 umirovljenika radilo četiri sata dnevno.

hr Sat Jan 19 2019 10:16:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ce40e5029111c41978b4587/80
Foto: Facebook

Bulj uručio Bobanu svijeću: "Djeca u Cetinskom kraju uče pod svijećama! Upalite svijeće kad dođete na Alku!"

Upozorio je Bulj na problem Sinja i Cetinskog kraja koji su, u svega nekoliko dana, četiri puta na duže vrijeme ostali bez opskrbe električnom energijom
- Prije je bilo da kada vrabac stane na žicu električne energije nestane i struje, a sada, sve češće i češće, posebice u večernjim satima Cetinska krajina ostaje bez opskrbe električne energije. To se događa u mjestu koje ima 50 tisuća više stanovnika od Ličko-senjske županije. Djeca uče pod svijećama - ustvrdio je Bulj na sjednici Županijske skupštine i nastavio:
- HEP je sponzor Sinjske Alke. Šefovi su zauzeli sve sobe da mogu jesti i piti u gradu Sinju, a, župane i svi vi kolege vijećnici, očekujem da ukažemo na ovaj problem jer se nije u istoj mjeri ulagalo i zbog toga dolazi do pada električne mreže - kazao je Bulj pritom upozoravajući na problem Sinja i Cetinskog kraja koji su, u svega nekoliko dana, četiri puta na duže vrijeme ostali bez opskrbe električnom energijom, a baš to za vrijeme održavanja važnih događaja u okviru manifestacije "Dani Alke i Velike Gospe".

- Uslijed programa "Dani Alke i Velike Gospe" ljudi ne mogu uživati u raznom programu, štoviše, to donosi i velike gubitke ugostiteljima koji moraju zatvarati svoje objekte - oštro je govorio Bulj i pozvao sve direktore HEP-a da dođu na Sinjsku Alku i napune cijelu Svečanu ložu. Pritom je HEP nazvao "državom u državi" jer, kako kaže, njih ne briga ulaganje nego samo sponzorstva.

Na kraju izlaganja, već uobičajeno je, Bulj završio s anegdotom:
- Dat ću vam dvije svijeće da ih, kad dođete na Sinjsku Alku, možete upaliti

Dobacio je, nakon što je dobio svijeću, župan Blaženko Boban Bulju pitanje je li svijeća domaća ili kineska proizvodnja na što je vijećnik MOST-a uzvratio kako je neozbiljan i da se ovdje radi o vrlo ozbiljnom problemu misleći da će on biti puno glasniji oko tog pitanja. 
hr Tue Jul 23 2019 12:34:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/572799a6368af638008b4623/80

Kuščević prisegnuo za županijskog vijećnika: "Ne vidim razloga da me kontaktira Uskok za podmetnute afere"

Lovro Kuščević na današnjoj je sjednici Županijske skupštine prisegnuo i tako postao županijski vijećnik
Nakon što je dobio "kartu u jednom smjeru" s mjesta ministra Kuščević se vratio u županijsku skupštinu, ali i u Općinsko vijeće općine Nerežišća.

- Ja nemam nikakvih afera iza sebe, to su sve namještene afere koje se već 10 godina povlače i rezultiraju lažnim novinskim napisima. Ja sam bio županijski vijećnik, i dalje ću nastaviti s istim žarom raditi na boljitku naše županije i otoka Brača. Podržavat ću Vladu, kao saborski zastupnik u svim dobrim projektima, i župana Bobana u svim njegovim dobrim projektima - kazao je Kuščević pred medijima koji su ga dočekali prije ulaska u prostore županijske vijećnice.

Jeste li pali s konja na magarca, niste više ministar - upitao ga je jedan od prisutnih novinara:
- To vi sami procijenite - rekao je Kuščević te zaključio kako on ne vidi razloga da ga, zbog podmetnutih afera, kontaktira Uskok.

Prije odlaska u prostorije vijećnice komentirao je kako je rekonstrukcija Vlade odlična.
hr Tue Jul 23 2019 12:00:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b9bcbe9cb557a8ea08b480e/80

Drama u splitskoj Čistoći: U jutarnjim satima u prostorije upao Uskok, ima uhićenih?

Rano jutros oko 7 sati službenici Uskoka ušli su u splitsku Čistoću te izvršili pretres
Obavljeno je niz razgovora u upravnoj zgradi, ali i na susjednom odlagalištu Karepovac.
Nakon nešto više od sat vremena napustili su prostore Čistoće, ali s njima su otišli jedan poslovođa i nekoliko radnika, a nešto prije deset sati i direktor tvrtke Ante Aleksić

Zasad nema potvrde radi li se o formalnim privođenjima. Po nekim saznanjima direktor je uhićen.

Prethodno su se istražitelji duže vrijeme zadržali u Aleksićevu uredu, gdje su po svemu sudeći obavljali pretres. On je na direktorsku funkciju imenovan prije nekoliko mjeseci, no prethodno je u Čistoći duži niz godina bio zaposlen u srednjem menadžmentu.

Kako doznaje tportal.hr, brojka privedenih iza deset sati znatno se povećala, a među njima se nalazi i veći broj osoba zaposlenih na samom odlagalištu. Nekima od njih istražitelji su tijekom jutra istovremeno pretresali i privatne stanove.

hr Tue Jul 23 2019 10:23:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d36c00529111cff1a8b45c9/80
Foto: Arhiv VAD-a

MAČKULA II: Junačke alke kroz povijest i fantastičan učinak aktualnog alajčauša

Nepuna dva tjedna ostala su do početka ovogodišnjih alkarskih svečanosti u Sinju. Čitatelje našeg portala i Sinj povezat ćemo u rubrici "Mačkula" kroz koju će biti riječi o Alci i raznim zanimljivostima viteškog natjecanja iz centra Dalmatinske zagore

Čak desetorica Alkara kroz 304 godine dugu alkarsku povijest okitilo se slavodobitničkim plamencom na specifičan način - s tri pogotka "u sridu". Junačko natjecanje kroz bogatu povijest imalo je slavodobitnike s pet, ali i sa 16 punata, ali ipak posebno mjesto imaju one osvojene s devet punata iz tri trke.

Petru Vuletiću pošlo je to za rukom davne 1866. godine, a na tako častan način Alku je odnio Nikola Cerinić u čak tri navrata - 1887., 1898. i 1899. godine na svojem posljednjem nadmetanju. 
Vuletić je inače bio iz stare alkarske loze, ukupno 13 godina bio je alkar kopljanik, a uz Alku iz 1866. s "triput u sridu" ponio je slavodobitnički plamenac i dvije godine nakon. Nikola Cerinić najtrofejniji je alkar u zabilježenoj povijesti viteškog natjecanja, a iako je bio rodom s Brača zbog 20-godišnjeg neprekidnog boravka u Sinju mogao se nadmetati na ovom prestižnom nadmetanju.

1901. godine veliki trostruki podvig napravio je Josip Ćatipović, poznati sinjski trgovac, a poslije alkarske karijere i član Časnog alkarskog suda. Pet godina kasnije, kao debitant, junačko koplje imao je i Stipe Milun. S 19 godina ovaj je alkar odnio pobjedu, a po još jednom rekordu ostao je zapisan u alkarske anale - onom s čak 43 nastupa u Alci. Samo je Ante Grabovac imao dva nastupa više.

Slavodobitnikom je s "triput u sridu" 1931. postao Stjepo Tripalo, također debitant, a nakon nekoliko godina "posta" junački skor je 1948. imao Dušan Romac. Zanimljiv je bio alkarski put ovog Glavičanina pa je tako jednom prilikom Romac zaustavljao konja i udario u kameni dio šahta pa je konj slomio nogu, a Romac dobio suspenziju. 

Jedan od najslavnijih alkara u povijesti je Ante Milun Antić koji je Alku s devet punata odnio 1960. godine, a tri godine poslije isto je, za rukom, pošlo i Dušanu Jerkanu, rođenom mještaninu susjednih Hrvaca.

Pune 43 godine čekale su se da Alka ponovno dobije epitet junačke. 2006. godine Ante Poljak dobio ju je s tri pogođene sride. Bila je to oproštajna Alka za Poljaka koji je, u svojim alkarskim vitrinama, osvojio još dvije Bare i dvije Čoje.

Posebno će upečatljiva ostati i 294. Alka kada je, u svom tek trećem alkarskom nastupu, s tri sride slavodobitnički plamenac ponio Ante Zorica. Iako je Zorica pogodio tri sride cijela je pozornost otišla na Denisa Gugića koji je, nakon dvije trke, imao šest punata, a onda je, na zadovoljstvo alkarske obitelji Zorica, pogodio u jedan i slavlje u Hrvacama je moglo otpočeti.


Trenutak radosti i sreće Ante Zorica te 2004. godine opisao je ovako:
- Prolazak kroz grad je posebna priča. Tisuće ljudi na ulicama, a kada sam na Pijaci spustio koplje i poklonio se Gospi, u tom trenutku moj ćaća Branko bacio se prema meni i na konja samo da me zagrli i čestita mi. Uz njegove suze uspio sam u onon transu zapaziti kako je cila Pijaca emotivno proživila taj trenutak. A kad je narod klica moje ime, skoro mi je srce stalo 


Posebna priča s alkarskih proba

Fantastičan uspjeh, s čak tri sride u tri trke, imao je na jučerašnjim probama i alaj-čauš Ivica Filipović-Grčić. Bio je to povod da se, kroz povijest, vratimo u junačke alke junaka vitezova, a po mnogočemu će ostati u pamćenju baš te, spomenute, probe u ponedjeljak.


Uz tri sride zapovjednika čete alkara kopljanika još je u deset navrata pogođeno "u sridu", a najzanimljivi je, svakako, bio onaj alkara Jure Domazeta Loše kojemu je, nakon pogotka, puklo koplje pa se pred namještača alke vratio s tek donjim dijelom koplja.

U svojoj je trci Josko Masnić zahvatio jednu nestašnu mačku koja je, u krivom trenutku, krenula pretrčati Alkarsko trkalište, ali ničega, prvotno misleći na ozljede, osim uzdaha publike, na sreću, nije bilo. 

hr Tue Jul 23 2019 10:06:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .