Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5ac9de762af47f09588b4a6e/80
Foto: PIXABAY

"Molimo biskupe i sve ostale da prestanu ljude hraniti strahom od različitog"

Jacqueline Bat, Jadranka Brnčić, Lana Bobić i Marina Škrabalo o Crkvi, biskupima, kampanji protiv Istanbulske konvencije
U televizijskim raspravama o Istanbulskoj konvenciji, pred najširom javnošću dogodilo se nešto čega inače u Hrvatskoj baš i nema: unutarcrkvena javnost. Kada je nakon zagrebačkog prosvjeda protiv ratifikacije konvencije na Hrvatskoj televiziji Kristina Pavlović, predsjednica konzervativne i Crkvi bliske udruge Grozd, rekla da se čuo glas hrvatskog naroda i vjernika, sugovornica Ana Raffai, katolička teologija i mirovna aktivistkinja, smireno joj je odgovorila da je to bio samo dio naroda i dio vjernika, piše Večernji.hr

U jednoj televizijskoj emisiji predsjedniku Hrvatske biskupske konferencije nadbiskupu Puljiću vrlo je hrabro oponirala Marina Škrabalo, naglašavajući: “i ja sam vjernica.”

Ovim razgovorom želimo pokazati drugo, pluralističko lice Katoličke crkve u Hrvatskoj, kroz iskustvo četiri vjernice. Marina Škrabalo upraviteljice je zaklade Solidarna za ljudska prava i solidarnost, mirovna aktivistica i stučnjakinja za javne politike.

Ona doista živi onu molitvu sv. Franje koja kršćane upućuje da budu utjeha i pomoć gdje god je patnja i nepravda. Lana Bobić predstavlja se kao teološka aktivistkinja. Time daje do znanja da je studirala teologiju, ali da je prvo polje njezina djelovanja aktivizam. Za nju je teologija teorija koja pomaže u artikulaciji vjere, koja mora doći iznutra i temelj je prakse. Jacqueline Bat po struci je profesor rehabilitator, defektolog, slikar i likovni terapeut. Predstavljajući se, ona sama te riječi koristi u muškom rodu.

Vodi i podružnicu zaklade “Otok Brač – negdje između mora i zvijezda”. Svoju vjeru živi i kao benediktinska oblata, dakle svjetovna redovnica benediktinka, laikinja.

Jadranka Brnčić radi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i po struci je biblijska hermeneutičarka. Piše i pjesme, a svoje nadahnute eseje u kojima razmatra svoju vjeru i Crkvu objavila je u dvije knjige: “Biti katolik još” (Golden marketing, 2007) i “Biti kršćanin s Papom Franjom” (Synopsis, 2016).

Za razgovor o Crkvi i vjeri u uskrsnom vremenu namjerno sam odabrao samo žene, podsjećajući tako da su, prema Novom zavjetu, upravo žene bile i pod Isusovim križem, a prve su došle i na prazan grob i susrele Uskrslog, te prenijele radosnu vijest učenicima koji su se razbježali i sakrili.

Kakav je vaš odnos s Katoličkom crkvom i kako se u njoj osjećate?

J. Brnčić: Kad kažete Katolička crkva, to je znači sveopća, univerzalna crkva u kojoj postoji niz načina na koji ljudi žive svoju vjeru i izražavaju je kroz različite kulture. Osjećam se vrlo dobro u toj crkvi, ali ne baš tako dobro u Hrvatskoj. Čini mi se da je kod nas nastao kulturološki lom nakon 1991. Ja sam odgojena na Drugom vatikanskom koncilu i očekivala sam da ćemo tada početi razvijati i živjeti u javnosti sve potencijale koje imamo. Dogodilo se nešto sasvim drugo. Mobilizirali smo samo neke najniže momente u vjeri. Tako da se ne osjećam baš dobro i doživljavam neugodnosti zato što se usudim reći javno što mislim.

Zar i u crkvi u koju odlazite na misu?

J. Brnčić: Osobno imam sreće da mogu odlaziti na liturgiju u franjevačkoj crkvi u Samoboru gdje se ne moram bojati što ću čuti na propovijedi, odnosno gdje se mogu radovati da ću čuti tumačenje pročitanog evanđelja. No, na drugim mjestima znala sam doživjeti neugodnosti. Jednom mi je u Zagrebu pristupio nepoznat čovjek odmah poslije pričesti i kroz zube komentirao: “Ti nemaš što tu raditi kad blatiš našu Crkvu”, a dobivam katkad i vesele mailove optužbi da služim “đavlu” ili da me plaćaju komunisti, soroševci ili tko zna tko.

Jedan čovjek mi je jednom preko Facebooka poslao poruku da “ću vidjeti svojega boga“, a ja sam mu odgovorila: “Da bar...”

Stoljećima smo odgajani da mislimo kako je Crkva, točnije da je crkvena hijerarhija predstavnica Božja na Zemlji te da kritizirajući nju, kritiziramo samoga Boga, (kao da bi to bio golem grijeh!). Drugi vatikanski koncil nije zaživio u nas u tom najvažnijem području: razumijevanju da je svatko od nas Crkva i odgovoran za Crkvu te da svi dijelimo dar Duha Svetoga i pozvani smo međusobno se ispravljati i bodriti. A nismo ni doista svjesni da je poslanje Crkve da brigom i ljubavlju budemo odgovorni za cijeli svijet kao naš dom i za svakog čovjeka bez obzira na njegove identitarne pripadnosti.

Kršćanski aktivizam, koji je jedan način očitovanja te odgovornosti, u nas ide uglavnom u sasvim drugom smjeru: u očuvanje vlastitoga shvaćanja identiteta koji se svima hoće nametnuti kao jedini ispravan. No, ima, hvala Bogu, i divnih primjera kršćanskog aktivizma koji u središte svojega djelovanja stavljaju sadržaj Evanđelja: mir (Katarina Kruhonja i Mirovni centar u Osijeku), nenasilje (Otto i Ana Raffai), dijalog (Lana Bobić, U dobroj vjeri), a zacijelo ima i niz akcija dobrih ljudi koje nisu poznate javnosti.

M. Škrabalo: Ja sam odgojena u katoličkoj vjerskoj zajednici, u crkvi sv. Križa, gdje sam imala veliku sreću što sam pohađala vjeronauk u župi koja je funkcionirala kao živa dinamična zajednica. Mi smo samodoprinosom izgradili vlastitu crkvu, ja sam krštena u baraci. Imala sam sjajne vjeroučitelje i vjeroučiteljice, franjevce. Pater Emanuel Hoško bio je naš župnik, a imala sam i sjajnu vjeroučiteljicu koja se vratila iz Indije kao redovnica Majke Tereze. Doživjela sam Crkvu kao zajednicu vjernika, redovnika i svećenika koja je ovdje da bismo jedni druge podržali u što kvalitetnijem životu u zajednici i u svojim osobnim duhovnim putovanjima. A početkom devedesetih godina počela sam volontirati, najprije u izbjegličkom kampu u Gašincima, a nakon toga sam u mirovnom projektu u Pakracu. Mirovni rad mi je bio jako važan za vrijeme rata.

To ste povezivali s vjerom?

Da, naravno, zato što je to pitanje nekih temeljnih načela. I ja sam odgojena u duhu Drugog vatikanskog koncila kojem je moj otac bio izuzetno posvećen i veliki pobornik. U našoj kući bili su mnogi svećenici kao obiteljski prijatelji i meni je bilo logično da je u trenutku kada se događa rat crkva mjesto utjehe i ohrabrenja. Mjesto gdje ćemo učiti kako da se nosimo s mržnjom, s problemom velikih povreda, a da ne odbacimo čovjeka, to jest da nađemo put nenasilja. Ja to u crkvi nažalost nisam čula. Slušala sam samo molitve isključivo za jednu stranu i proklinjanja neprijatelja. U tom trenutku morala sam otići u neki drugi prostor, a to je bila Antiratna kampanja Hrvatske.

Kod mene je s vremenom prevagnuo taj ljudskopravaški zagovarački okvir, promišljanje ljudskih prava i izgradnja mira, što je moja najjača identitetska točka, u odnosu na moje vjerske motive. Ali, to je dio mog identiteta i ja i dalje istinski vjerujem da Katolička crkva može činiti mnogo sjajnih stvari širom svijeta kao što ih i radi. Nažalost, u Hrvatskoj imamo dominaciju pravaca kojima je prioritet čistoća nečije vjere, ponašanja, nacije, gledanje koga uključujemo, a koga isključujemo, a ne na koji način da se ponovo svi povežemo i da jedni drugima, tamo gdje treba, oprostimo.

L. Bobić: Samim tim što sam studirala protestantsku teologiju olako me se otpisuje kao protestantkinju, a čula sam već o sebi i da sam pravoslavka. Pa se pitam hoću li morati uvijek sa sobom nositi potvrdu o krštenju, pričesti i krizmi iz splitske Župe sv. Frane. Sve mi je to u najmanju ruku mučno. Ja se jako dobro osjećam u jednoj, svetoj, apostolskoj, Katoličkoj crkvi, zajednici vjernika kojoj je glava Isus Krist. Pridjev katolička znači sveobuhvatnost. Međutim, jako se loše osjećam u instituciji Crkve kakvu imamo danas u Hrvatskoj gdje se ljudima zapravo nameće što i tko moraju biti da bi bili pravovjerni, gdje se ljudima govori kako trebaju vjerovati, a ne slušaju se ljudi i njihove potrebe.

Mislim da u Hrvatskoj ima jako puno ljudi koji napuštaju Crkvu upravo iz tih razloga, ljudi koji traže prostor zajednice, duhovnosti i kršćanstva, ali ne nalaze odgovore na svoja pitanja unutar Rimokatoličke crkve kakvu imamo u Hrvatskoj i kakvu promovira Hrvatska biskupska konferencija. Ja sam se našla u aktivizmu upravo zbog tih razloga. Nedostajao mi je prostor u kojem mogu djelovati. Kada je krenula migrantska kriza, nedostajao mi je prostor zajednice koja će bez postavljanja ikakvih pitanja, tko su ti ljudi, odakle i zašto dolaze, primijetiti da su to ljudi u nevolji, otići na teren i pružiti im ruku.

J. Bat: Kao i Lana, osjećam se dobro u zajednici vjernih, u univerzalnoj, sveopćoj Katoličkoj crkvi. Svoj katolicitet živim na univerzalnoj, sveopćoj razini. Također, osjećam se jako dobro u zajednici sa svojom monaškom braćom, u benediktinskoj zajednici u koju sam se uključila početkom 2000-ih tražeći svoj prostor ovdje, ne želeći napustiti svoju Crkvu zbog stvarnosti koja skreće od koncilskog dokumenta Gaudium et Spes (Radost i nada), od individualnih sloboda, kao i od dokumenta Dei verbum (Božja riječ) koji naglašava prakticiranje riječi božje kod laika. U okviru nametnutih tema ja se i po svojoj umjetničkoj vokaciji ne mogu snaći. Uvijek preispitujem prostor oko sebe i svoj unutarnji. Ne pristajem na gotove istine i zadane teme u okviru kojih se može misliti kršćanstvo. A pogotovo ne pristajem na povezivanje Crkve i nacije, na preispitivanje jesi li Hrvat ili nisi, jesi li katolik ili nisi i da se sve to interpretira u binarnom sustavu koji, nažalost, moja Crkva, kojoj pripadam, prakticira da bi potpirivala antagonizme.

Moje mišljenje je da je to zbog njezine želje za svjetovnom moći, za utjecajem na krojenje zakona i građansku stvarnost. Nažalost, sve češće slušamo o uređenju građanskog društva na temelju kršćanskih vrednota. Time HBK, koja se svrstala uz bok biskupima Slovačke, Poljske, Latvije i Estonije, negira tekovine Drugog vatikanskog koncila kojem su polazišta osobne ljudske slobode, sekularnost države i razlikovanje kompetencija.

Ipak, Crkva je pluralistična, premda se čini da nije, bez obzira ne neke dominantne note. Ja sam inače socioliberal i politički sam angažirana u stranci Pametno. Ne mogu reći da sam od župnika ikada doživjela išta više od pošalice poput “da čujem što sad Pametno kaže” ili “još ću završiti na webu Pametno”, ali od pojedinih vjernika da. Čak su me zgrabili jednom na izlazu iz crkve i tražili da se ispišem iz stranke jer da to nije spojivo s kršćanstvom, a s druge strane cijeli moj crkveni zbor je na lokalnim izborima, na kojima sam bila nositeljica liste, glasao za mene. Ono što nedostaje je prostor za diskusiju.

L. Bobić: Osjećamo se kao izbjeglice u vlastitoj Crkvi, jer nam se ne dopušta biti dio Crkve zato što možda razmišljamo drugačije ili propitkujemo neke stvari. Osobno sam bila aktivna u Crkvi dok nisam počela preispitivati žensku ulogu u njoj i pitati svog svećenika o ulozi Marije Magdalene. Jer ja sam pročitala u Evanđelju da ona Isusa zove “Učitelju”, pa mi nije bilo jasno zašto mi o njoj učimo kao o bludnici, a ne kao jednoj od učenika. Kad sam počela postavljati takva pitanja, dobila sam odgovore tipa “joj, nemoj to pitati, zbunjuješ druge učenike na vjeronauku”. Ili nisam dobivala odgovore, ili bi mi se reklo da ne budem heretična.

A kada kršćanstvo počnemo povezivati za jednu od političkih opcija činimo veliku, veliku pogrešku jer na taj način isključujemo one aktere u društvu koji su isto tako dio njegov dio i čiji su glasovi isto tako potrebni da bismo krojili zajedničko društvo po mjeri svih. To se događa onda kada se brani pozicija moći. A naš kršćanski poziv je uvijek osporavati poziciju moći koja je zapravo ta koja potlačuje.

M. Škrabalo: Ono što mene jako, jako zabrinjava, jest da mi u Hrvatskoj ne samo da imamo situaciju tradicionalnog kompleksa u kojem se nacionalni identitet povezuje s vjerskim. Nego sada imamo novi moment koji se događa s pokretima koji su trenutačno dominantni i među aktivnim vjernicima laicima i institucijama, a koji tako čitaju i predstavljaju doktrinu da u prvi plan ispada da je jednakost nešto loše.

Imamo gospodina Batarela i njegove aktiviste koji otvoreno govore da je jednakost protivna Bogu, da se naravni zakon temelji na hijerarhiji, da nismo svi isti i da ne možemo biti solidarni sa svima, nego samo s nekima, koje smo proglasili da žive i djeluju po slici božjoj, a one druge ćemo ili odbaciti ili preodgojiti.

Kako je došlo do te promjene i odstupanja od Drugog vatikanskog koncila?

J. Brnčić: Rat je pridonio tome da se mobiliziraju instinkti za preživljavanje. I to je normalno. Ali je problem što smo te instinkte nastavili njegovati i osuđivati druge.

L. Bobić: I tako već skoro trideset godina nakon rata mi i dalje živimo u izrazito ratnom mentalitetu. Brojni naši ljudi iz Crkve, svećenici i biskupi, njeguju vrlo militantnu retoriku. Meni je to vrlo zabrinjavajuće. Cijela bit evanđelja je u tome da pružamo ruku jedni drugima i ljubimo jedni druge. Mi, kao vjernici, bez obzira na to osjećamo li se kao pripadnici institucije Crkve ili ne, koji želimo autentično živjeti Kristov nauk i svjedočiti vjeru kao što su je svjedočili prvi kršćani koji su bili spremni za tu vjeru i ginuti, mi moramo širiti vijest o radikalnom nenasilju i radikalnoj ravnopravnosti i prekidanju tog cikličkog niza konstantnog ponavljanja tragedije i patnje.

Kako gledate na ovaj otvoreni sukob Crkve i Vlade RH oko Istanbulske konvencije?

M. Škrabalo: Dogodilo se nešto bez presedana u odnosima Katoličke crkve i države u Hrvatskoj. Potpuno je legitimno da se Crkva oglašava kao jedan od dionika u oblikovanju našeg društva, ali ne smije pretpostavljati da ima privilegiranu poziciju u odnosu na bilo kojeg društvenog aktera. A u slučaju Istanbulske konvencije Crkva se izravno umiješala ne samo u političko pitanje nego u unutarstranački i unutarkoalicijski obračun.

Mislim da je tu prijeđena crta koja je neprihvatljiva i na razini opstanka i čuvanja interesa Katoličke crkve u odnosu na državne vlasti širom svijeta. Ovdje se jedan član vladajuće koalicije, stranka Hrast, povezala s antirodnim pokretom, njegovim aktivistima i s Crkvom koja je izravno mobilizirala ljude da bi se išlo protestirati protiv politike Vlade RH koju vodi druga stranka u toj istoj koaliciji. Prosvjed je bio politički skup i po tome što se čitava antirodna kampanja vodi pod logom i okriljem ICPM-a, međunarodne političke grupacije političkih stranaka, a ne društvenih pokreta. Prema tome, to nije nikakav suverenistički narodni pokret, kako ga se prikazuje. Nadbiskup Puljić se kao predsjednik HBK u ovoj situaciji vrlo ozbiljno izložio kao politički akter i to je odgovornost koju će on morati preuzeti, a i nekoga izvijestiti o tome u Vatikanu koji je, isto tako, organiziran i na razini diplomatskih odnosa s državama širom svijeta.

J. Brnčić: Ja vidim i pozitivnu stranu u tome da će cijeli taj populistički pokret i politička manipulacija koja je na djelu u antirodnom pokretu biti stavljena na svoje mjesto, a to je krajnje desno i ultrakonzervativno. Sad su se “autali”. Čuli smo biskupe, da čujemo vaše uskrsne poruke.

L. Bobić: Ja bih poručila HBK da sam drugotna jedino i samo u odnosu na Boga, i da ih ponovo iskreno pozivam da se otvore vjernicima laicima i vjernicama laikinjama jer možemo pomoći Crkvi da nađe svoje mjesto u suvremenom društvu, jer to je potrebno i neophodno. Ako kritiziramo Crkvu, to ne znači da je želimo rušiti, nego je kritiziramo upravo zato što želimo stupiti u dijalog i pomoći ne mijenjati ovaj svijet, nego ga rehabilitirati. Svi smo mi duboko traumatizirani, pa i Crkva. Nama je potrebna rehabilitacija društva, a to ćemo moći samo u zajedništvu.

J. Bat: Ja se svoje Crkve nikada neću odreći zbog dominantnih nota zato što mislim da je prostor mog unutarnjeg traganja prvenstveno prostor vjere i sumnje. Ne razumijem vjeru koja se hrani strahom od različitog. Zato molim vodeće ljude svoje Crkve, HBK i sve ostale da prestanu ljude hraniti strahom. Ja ga nemam. Ne mislim da je Crkva klub istomišljenika i ne očekujem to od svoje župne zajednice, ali voljela bih da zajedno kao Crkva rastemo u pouzdanju i vjeri i shvatimo da nas razlike obogaćuju.

Koja je ono bila glavna Isusova poruka nakon uskrsnuća?

J. Bat: Ne bojte se!
hr Sun Apr 08 2018 11:18:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5904d385b47398de648b4583/80

Jedite ove biljke i izgubite višak kila

Jeste li znali da da ljekovite biljke potiču metabolizam? One mogu regulirati razine šećera u krvi, čiste jetru i snižavaju kolesterol, i zbog toga su najbolji saveznik vitkosti
Celer potiče mršavljenje i regulira tlak

Pravi celer (Apium graveolens) poznavali su još stari Grci i Rimljani, koji su vjerovali i u njegova afrodizijačka svojstva. Celer je pun vode, minerala i vitamina te vlakana, ali ima malo kalorija. Stoga potiče probavu te je odličan sastojak svake zdrave i uravnotežene dijete, piše 24sata.hr.

Grickanje celera između obroka potiče mršavljenje, a ujedno će vas smiriti ako ste pod stresom zahvaljujući magneziju i eteričnim uljima iz celera koji umiruju živčani sustav. Celer također sadrži sastojke koji smanjuju loš kolesterol u organizmu i time ujedno utječe na smanjenje previsokog krvnog tlaka.

Bogat je vitaminom A, magnezijem, natrijem i vitaminom K. Čaj se priprema od četrdesetak grama celerova lišća koje se prokuha u litri vode nekoliko minuta pa ostavi poklopljeno dok se ne ohladi. Procijedi se i pije nekoliko puta dnevno tijekom nekoliko tjedana, ovisno o tegobama koje se liječe.

Celer ima protuupalno djelovanje kod bolesti grla, otklanja loš zadah, a u proljeće je moćno oružje protiv proljetnog umora. Istraživanja su pokazala da celer sadrži i znatne količine kumarina koji pojačava imunitet organizma. 

Sok od celera

Uz pomoć sokovnika napravite svježi sok od 250 grama korijena celera, njegovih stabljika i dodajte malo lišća, ali oprezno s njim jer će sok inače biti pregorak. Sok možete piti ili ga koristiti za ispiranje usta i grla ako ste promukli ili prehlađeni.

Napitak se koristi u ranoj fazi liječenja reumatizma, gihta ili kod reguliranja menstrualnog ciklusa. Kod smanjenja kolesterola treba biti uporan i piti sok redovito dva mjeseca. Kao pomoć pri mršavljenju, sok od celera možete miješati s drugim sokovima ugodnijeg okusa, na primjer jabukom i ciklom. 

Doručak koji regulira šećer

Uzmite nekoliko stabljika celera s lišćem i pola litre kiselog mlijeka, jogurta ili kefira. Isjeckajte celer na sitno i pomiješajte s odabranim fermentiranim mliječnim proizvodom. Uzmite nekoliko žlica ovoga pripravka svako jutro prije doručka tijekom više mjeseci.

Cikorija regulira kolesterol

Cikorija ili vodopija (Cichorium intybus) stoljećima je poznata kao biljka s protuupalnim i antiseptičkim svojstvima pa se upotrebljavala u melemima za smanjivanje naticanja. Odnedavno je poznato da može smiriti upalu izazvanu reumatizmom ili gihtom. U ljekovite svrhe upotrebljavaju se listovi, cvjetovi i korijen cikorije.

Cijela biljka je bogata inulinom koji potiče razvoj bakterija koje su potrebne da bi crijeva uredno radila. Potiče apetit, izlučivanje želučanih i probavnih žlijezda te pražnjenje crijeva. Poboljšava rad jetara, žučnog mjehura, bubrega i poticajno utječe na metabolizam, što je karakteristično za biljke koje imaju velike količine inulina.

Zbog toga cikorija može biti preventiva, ali i lijek za probleme kao što su usporena probava, čirevi probavnog trakta i nadimanje. Također se pokazalo da inulin može snižavati razinu kolesterola u krvi. Budući da snižava i razine šećera u krvi, cikorija je prikladna hrana za dijabetičare. 

Pripremite od 13 do 30 g mješavine korijenja, listova i cvjetova cikorije. Stavite u litru vode i kuhajte pet minuta. Pijte po šalicu čaja prije ručka i večere. Ovaj čaj pomaže protiv tegoba s jetrima i bubrezima, naticanja, povraćanja, usporene probave i nadimanja.

Čudotvorna kopriva

Kopriva (Urtica dioica) bogata je vitaminima, mineralima i ljekovitim tvarima. Koristi se kao diuretik jer može pojačati uklanjanje natrija i mokraćne kiseline te tako olakšati stanje kod reumatizma i artritisa. Kopriva djeluje protiv proljeva i pomaže kod hemoroida. Čaj se rabi za ispiranje mokraćnih organa, sprečavanje stvaranja pijeska u bubrezima, povećanje količine urina i kod svih upalnih procesa u tijelu.

Kopriva snižava i razinu šećera u krvi pa se stoga koristi u brojnim čajnim mješavinama protiv dijabetesa. Prema talijanskom istraživanju iz 2002., ekstrakt korijena koprive mogao bi biti učinkovit i u snižavanju krvnog tlaka. Korijen koprive najčešće se rabi kod otežanog mokrenja zbog povećane prostate.

Pripravci od korijena olakšavaju i tegobe kod povećane prostate iako se veličina žlijezde ne smanjuje. Čaj od koprive dobro je sredstvo za jačanje jer opskrbljuje organizam željezom i uspješno djeluje protiv umora. Može se praviti i od svježih listova. 

Listovi i korijen koprive gotovo su neizostavni sastojak čajeva i biljnih kapi za čišćenje krvi, poticanja boljeg rada jetre, snižavanje masnoća u krvi, za pojačavanje cirkulacije i lakše mršavljenje.

Ljekovita breza

Listovi breze imaju diuretičko djelovanje pa se često koriste u čajnim mješavinama za pospješivanje gubitka kilograma. Čaj od đumbira ubrzava metabolizam i potiče sagorijevanje masti pa pomaže pri mršavljenju.

Daje dulji osjećaj sitosti, smanjuje apetit i čisti jetru. Cvjetovi jaglaca mogu se pomiješati s jednakim dijelovima brezova i koprivina lista te od njega pripravljati čaj koji se upotrebljava za proljetno ‘čišćenje krvi’. Takav čaj pije se polagano, od dva do tri puta na dan.

Dobričica

Dobričica je u našoj zemlji vrlo česta i rasprostranjena biljka, izuzevši primorske krajeve s mediteranskom florom. Raste u gajevima, kraj potoka, po vlažnim livadama i travnjacima, uz plotove, jarke, živice, grmlje i puteve, po zidovima, močvarnim pašnjacima, neobrađenim poljima, na vlažnim mjestima. Raširena je i kao korov po poljima, njivama i vrtovima.

Cijela biljka miriše aromatično a okus joj je gorko pikantan. Raste uz rubove šuma i livada, živica, plodova, gajeva itd. Bere se cijela biljka u cvatu u proljeće koju sušimo brzo na toplome mjestu u hladu. U ljetno vrijeme bere se list koji također sušimo brzo. Od svježe biljke dobivamo sok ili je možoemo dodavati jelima, a suha se koristi za čaj. Regulira kolesterol, potiče mršavljenje i čisti organizam. 

Komorač pomaže probavu

Plodovi komorača (zamjene su anis, kim ili korijander) svojim eteričnim uljima pomažu protiv nadutosti, gastritisa, bolova u području želuca, jetre ili žuči. Pomažu u probavi masne hrane.

Zato se ove biljke koriste kao pomoć pri mršavljenju, kao dodatak drugoj hrani ili u čajnim mješavinama. Ova biljka ubrzava metablizam, poboljšava okus čajnim mješavinama i povoljno djeluje na probavu. Iskušajte čaj od svježih listova.  

Pirika čisti jetru

Podanak pirike pomaže kod masne jetre (povišene masnoće u krvi), a poticanjem bubrega na rad kompletno čisti krv od toksina. Ova biljka raste kao vrlo uporan korov, a od nje se mogu pripremati čajevi i tinkture.

Cvjetovi jaglaca mogu se pomiješati s jednakim dijelovima brezova i koprivina lista te od njega pripravljati čaj koji se upotrebljava za proljetno ‘čišćenje krvi’. Takav čaj pije se polagano, od dva do tri puta na dan.

Listovi borovnice sadrže znatnu količinu mirtilina, ljekovite aktivne tvari koja regulira razinu šećera u krvi, potiče rad gušterače u lučenju inzulina i potiče kompletni metabolizam. Koriste se kao čaj i u čajnim mješavinama.

Dijeta s jagodama

Kod povećane tjelesne mase, kao i kod hemoroida, narodna medicina preporučuje dijetu od jagoda. Tijekom 5-6 tjedana svakoga dana treba prije svakog obroka ili međuobroka pojesti po 200 grama jagoda.
Ako se jagodama doda malo limunova soka, ova dijeta pomaže kod uklanjanja kamenca.

Detoks čaj

Tri žlice mješavine od 10 g listova jagode, 10 g listova kupine, 10 g listova maline, 10 g cvijeta tratinčice i 10 g listova maslačka preliti s 6 dl kipuće vode. Poklopiti i nakon jednog sata procijediti. Piti po 2 dl zaslađenog čaja tri puta dnevno prije jela. 

Čaj od duda

Čaj se pravi od lisnatih pupoljaka duda koji se skupljaju preko zime, a onda se suše. Ovaj način primjene potječe iz korejske tradicionalne medicine u kojoj se ovaj čaj također upotrebljava kao sredstvo za mršavljenje.

Za mršavljenje i protiv celulita

Potrebno vam je 25 g listova maslačka, 25 g listova koprive, 25 g korijena maslačka i 25 g korijena čička. U jednoj staklenci pomiješajte listove, a u drugoj korijenje. Žličicu korijenja prelijte šalicom vode, stavite na vatru i kuhajte 20 minuta. Dodajte žličicu lišća, maknite s vatre, ostavite da stoji deset minuta pa procijedite. Popijte od dvije do tri šalice čaja na dan.

Kamilica blažava glad, ali i smiruje

Cvjetovi kamilice imaju prutuupalno djelovanje. Čaj od  kamilice pomaže kod gastritisa, poboljšava rad bubrega, potiče znojenje, pomaže u jačanju metabolizma, kod nadutosti i mučnine. Za razliku od ostalih biljaka, također ima i blago sedativno djelovanje - pomaže nam protiv stresa, nervoze, gladi, smiruje nas i olakšava nam san.


hr Mon Apr 23 2018 09:47:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/57590dbb1e353e91278b4585/80

Stalno ste pred ekranom?: Evo što to radi vašem mozgu

Već svi znamo da svakodnevno višesatno sjedenje pred ekranom nije dobro za zdravlje, ali...

Ako ste jedni od onih koji za život zarađuju sjedeći u uredu ispred ekrana, najnovija studija University of California u Los Angelesu mogla bi vas neugodno iznenaditi.

Iako je već i javna tajna da svakodnevno višesatno sjedenje pred ekranom nije dobro za zdravlje, istraživanje koje je objavio Plos pokazalo je kako sjedeći način života utječe na debljinu sljepoočnog moždanog režnja koji je odgovoran za memoriju.

Naime, u istraživanju koje je provedeno nad 35 ljudi u dobi od 45 do 65 godina, kod osoba koje su provele više sati pred ekranom tjedan prije istraživanja, primijećena je tanja struktura režnja.

Iako znanstvenici nisu mogli potvrditi da je upravo to razlog tanje strukture, u zaključku su naveli kako neaktivni način života može dovesti do demencije i kognitivnog pada u kasnijoj dobi, a sve to zato što je neaktivnost već povezana s bolestima srca, dijabetesom i rakom debelog crijeva.

Znanstvenici zato poručuju da bi se trebali što više aktivirati ako želite smanjiti šansu od gore navedenih bolesti te navode kako je aktivnost najbolji preventivni lijek za Alzheimerovu bolest. - piše Večernji list.

hr Sun Apr 22 2018 19:40:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5adca4482af47fb68c8b46a1/80
Foto: Facebook

11. Susret klapa “Pismo moja“ u Imotskom

Na Susretu će nastupiti osam klapa, a ulaz na koncert u Gradsku kino dvoranu je slobodan

Slijedeću nedjelju u Imotskom, održava se još jedna kulturna manifestacija, koja je zaživjela s Gradom, njegovim stanovnicima i njihovim gostima. Radi se o susretu klapa, koji svake godine pomiče očekivanu razinu kvalitete, kako u organizacijskim standardima, tako i u vokalnim interpretativnim mogućnostima.  Sam događaj najavila je Maja Punoš Rebić, iz istoimene kulturne udruge, koja skrbi o ovoj, ali i drugim kulturnim manifestacijama:

 - Održavanjem  još jedne klapske svečanosti grada Imotskog, kojom se čuva i promiče njegova bogata klapska tradicija, uključeni smo u veliku proslavu i obilježavanje Europske godine kulturne baštine, proglašene u svibnju 2017. godine.  Klapska pjesma neraskidiv je dio baštine grada Imotskog , a kulturni kapital i važnost  ovog hrvatskog tradicijskog bisera prepoznao je cijeli svijet (UNESCO).

  U nedjelju, 29.travnja u 20 sati, pozivamo vas na večer klapske pjesme koja će pokazati svu svoju raskoš, od tradicijskih  napjeva do višeglasnih ,klapskih obrada popularnih dalmatinskih pjesama. Ovom klapskom večeri  naglasit ćemo  i ljepotu glazbenog stvaralaštva jednog od najvećih hrvatskih glazbenika-Olivera Dragojevića, ovogodišnjeg dobitnika nagrade Porin, za životno djelo. Oliverovo stvaralaštvo postalo je sastavni dio repertoara mnogih klapa i programa klapskih manifestacija.

 Dolaskom na ovogodišnji 11.Susret klapa “ Pismo moja'' u Imotskom, poklonite sebi večer iznimnog glazbenog užitka i budite dionicima proslave Europske godine kulturne baštine kojoj pripada i dalmatinska klapska pjesma.

Na Susretu će nastupiti osam klapa, a ulaz na koncert u Gradsku kino dvoranu  je slobodan. Dobro nam došli!

Poučeni iskustvom iz prethodnih godina, uvjereni smo kako će se i ove godine tražiti stolica više, za sve one koji budu željeli prisustvovati ovom događaju.

hr Sun Apr 22 2018 17:03:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8d962c2af47f80088b45bb/80

Samo jedno alkoholno piće na dan može vam skratiti život

Stručnjaci kažu da rezultati ovoga istraživanja dovode u pitanje teze da je umjereno konzumiranje alkohola dobro za zdravlje

Istraživanje koje je obuhvatilo 600.000 osoba koje piju alkohol utvrdilo je da konzumiranje pet do deset pića tjedno vjerojatno skraćuje život do šest mjeseci. Skraćivanje života raste s povećanjem unosa alkohola pa oni koji tjedno popiju 18 ili više pića izgube do pet godina života.

Samo jedno alkoholno piće dnevno može vam skratiti život, pokazalo je novo veliko istraživanje sveučilišta Cambridge koje prenosi BBC. Stručnjaci kažu da rezultati ovoga istraživanja dovode u pitanje teze da je umjereno konzumiranje alkohola dobro za zdravlje.

Znanstvenici su uspoređivali zdravlje i navike konzumiranja alkohola u 19 zemalja te računali koliko bi života ljudi zbog toga mogli izgubiti ako bi istu količinu alkohola dnevno unosili od 40-te godine života do kraja života.

Utvrdili su da je gornja granica sigurnosti uz koju ne raste rizik od prijevremene smrti 12,5 alkoholnih jedinica tjedno što primjerice odgovara pet čaša od 1,75 decilitara srednje jakog vina.

No ističu da konzumiranje bilo koje količine alkohola povećava rizik od kardiovaskularnoh bolesti. Za svakih 12,5 alkoholnih jedinica tjedno rizik raste: za 14 posto za moždani udar, za 24 posto za smrtonosnu hipertenzivnu bolest, za 9 posto za zatajenje srca i  za 15 posto za smrtonosnu aortalnu aneurizmu.

Konzumiranje alkohola bilo je povezano s nižim rizikom od nesmrtonosnih srčanih bolesti no znanstvenici kažu kako su koristi poništene povećanim rizicima za druge oblike srčanih bolesti.

Ranija istraživanja sugerirala su da konzumiranje crnog vina može koristiti srcu. Ranije dansko istraživanje pokazalo je i da je konzumiranje tri do četiri pića tjedno povezano sa smanjenim rizikom od dijabetesa tip 2.

- Ovo istraživanje jasno pokazuje da, kad se podvuče crta, nema koristi za zdravlje od konzumiranja alkohola, što je obično slučaj sa stvarima koje predobro zvuče da bi bile istinite - kaže Tim Chico, profesor kardiovaskularne medicine sa sveučilišta Sheffield, koji nije bio uključen u studiju.

hr Sun Apr 22 2018 16:26:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .