Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5b8914c8cb557afe798b4b60/80
Foto: Zoran Baković

Koncertom kvarteta saksofona Mobilis otvoren 9. MAGfestival, sutra koncert festivalskog ansambla

Na drugoj večeri festivala, u subotu (1.9.) nastupit će festivalski ansambl sastavljen mahom od splitskih glazbenika i gostiju s izvedbom komornih skladbi Martinůa i Dohnányja

U četvrtak, koncertom kvarteta saksofona Mobilis u Muzeju grada Splita, otvoren je deveti MAGfestival - međunarodni festival komorne glazbe. Kvartet saksofona Mobilis je sjajnim koncertom oduševio splitsku publiku i strane goste programom na kojem su se našli A. Vivaldi, J.S. Bach, P. Dubois, G. Tudor i S. Barber.

Na drugoj večeri festivala, u subotu (1.9.) nastupit će festivalski ansambl sastavljen mahom od splitskih glazbenika. U izvedbi članova Udruge MAG i gostiju čut ćemo komorne skladbe Martinůa i Dohnányja nastale u 20. stoljeću, djela koja se rijetko izvode na pozornicama u Hrvatskoj. 

Festivalski ansambl ove godine čine Iva Ledenko (oboa), Yaroslav Sadovyy (klarinet), Frano Barović (rog), Renato Palatinuš (mali bubanj), Petromila Marica Jakas (violina), Luka Jadrić (violina), Marica Vilibić (violina), Blaž Žagač (violina), Stipe Marinić (violina), Mia Grubišić (violončelo) i Ivan Batoš (klavir).

Program koncerta sastavljen je od skladbi nastalih u relativno kratkom povijesnom razdoblju između 1924. i 1935. godine. No ipak, svaka od njih na neki način izmiče povezanosti s linearnim tijekom povijesti glazbe. Kronološki gledajući zadnji je nastao Sekstet za klarinet, rog, violinu, violu, violončelo i klavir op. 37 Ernő Dohnányja. Bez obzira na uspješnu solističku te promotorsku karijeru, njegov skladateljski opus bio je uvelike zanemaren među suvremenicima. Pripadao je nekom drugom, ne tako davnom, ali već zaboravljenom vremenu. Sekstet je njegovo zadnje veliko komorno djelo, oblikom uvelike proizlazi iz kasnoromantičke tradicije, dok glazbeni jezik, posebice harmonijska komponenta, odiše novitetima 20. stoljeća.

Samo tri godine ranije nastao je niz Serenata Bohuslava Martinůa. U njima se istodobno isprepliće nekoliko vremenskih linija: talijanska inačica naziva upućuje na barokni status tih skladbi, kao onih glasnijih od Cantata, odnosno prikladnijih za izvedbu na otvorenom; prevladavanje pjevnosti te lakog, zabavnog sadržaja nad dramatičnom glazbenim narativom, kao u Serenadama XVIII-XIX st. karakterističnim između ostaloga i za njegovu rodnu Bohemiju; te na kraju sam glazbeni jezik - sinteza neofolklorizma s modernim elementima nove francuske glazbe, posebice Šestorice.

Na kraju Martinůov Kvartet za klarinet, rog, violončelo te mali bubanj prava je vremenska kapsula. Skladba je nastala 1924. odmah po dolasku u Pariz. U znatnoj mjeri bila je inspirirana Pričom o vojniku Igora Stravinskog, iako je instrumentalni sastav ansambla još radikalniji od uzorka. Odmah nakon skladanja Kvarteta, radi njegovog tiska, Martinů je poslao rukopis u rodnu Češku. Stjecajem okolnosti to se nije ostvarilo sve do 1975, kad je Praški Narodni Muzej otkupio istu iz privatne arhive te je posmrtno objavio.

Program:

B. Martinů (1890. – 1959.)

Serenade No. 1 for clarinet,

horn, three violins and viola

Allegro moderato

Larghetto

Allegro

B. Martinů (1890. – 1959.)

Serenade No. 3 for oboe, clarinet, four violins and violoncello

Poco

AllegroThema con Variazioni

B. Martinů (1890. – 1959.)

Quartet for clarinet, french horn, violoncello and side-drum

Allegro moderato

Poco andante

Allegretto ma non troppo

E. Dohnányi (1877. – 1960.)

Sextet in C major Op. 37 for piano, violin, viola, violoncello and piano

Allegro appassionato

Intermezzo – Adagio

Allegro con sentimento

Finale – Allegro vivace, giocoso

Pokrovitelji ovog iznimnog kulturno umjetničkog događaja su Predsjednica RH Kolinda Grabar – Kitarović, Ministarstvo kulture RH, Grad Split i Turistička zajednica Grada Splita. Festival medijski pokrivaju: Slobodna Dalmacija, Splitski portal, SoundGuardian, Dalmatinski portal, Dalmacija News, Music-Box i  Radio Sunce.

Ulaznice za pojedinačne večeri (40 kn), kao i kompleti ulaznica za cijeli festival (120 kn) moći će se nabaviti na recepciji Muzeja grada Splita. Karte su mogu i rezervirati na kontakt telefon 021/ 360 – 171. Kako bi posjetiteljima koncerata priuštili poseban doživljaj uz kupljenu ulaznicu posjetitelji imaju slobodan ulaz u Muzej grada Splita i Galeriju Emanuel Vidović tijekom trajanja festivala.

Svi koncerti počinju u 20 h.

hr Fri Aug 31 2018 12:13:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf448490e49382b1f8b4578/80
Foto: Pixabay

Savršeni hamburger ima devet slojeva i visok je 7 centimetara

Okus čini 15 posto hamburgera, 15 posto je u izgledu, a 30 u mirisu, kaže chef s Oxforda. Najbolji hamburgeri visoki su sedam centimetara, široki su pet centimetara i imaju - devet slojeva

Jedna od teorija kaže da su hamburgeri dobili ime po njemačkom gradu Hamburgu, u kojemu se meso slično onome u današnjim hamburgerima posluživalo s okruglim pecivima. 

Najbolji hamburgeri visoki su 7 cm, široki 5 cm i imaju 9 slojeva, tvrdi Charles Michel, gastro znanstvenik i stručnjak za hranu s britanskog Sveučilišta Oxford. Njegovo istraživanje pokazalo je da je idealni hamburger visok 7 cm jer je tako prilagođen ustima i možemo uživati u svim slojevima odjednom, no može biti visok i dodatnih 2 cm zbog mekanog kruha koji se stisne rukama, pišu 24 sata.

- Savršena tekstura hamburgera na jeziku je 30 posto umami (japanska riječ koja opisuje mesni okus), 25 posto slana, 20 posto slatka, 15 posto kisela i pet posto gorka - kaže Michel. Tvrdi da je okus samo jedna komponenta savršenog hamburgera. 

- Naime, 30 posto privlačnosti hamburgera leži u njegovu mirisu, 25 posto u tome kako se osjećamo dok ga jedemo te po 15 posto u izgledu i zvukovima koje proizvodimo dok ga jedemo. Kakav hamburger ima okus, zauzima samo 15 posto njegove privlačnosti - smatra stručnjak Michel. 

On smatra da se za najbolje iskustvo hamburger ne smije jesti pomoću pribora. 

- Treba ga uvijek poslužiti u omotu, a ne na tanjuru s priborom. Osjećaj mekog, toplog peciva u ruci poboljšava percepciju okusa, a omot održava strukturu i toplinu do zadnjeg ugriza - smatra Michel. Tvrdi da jedemo očima i ušima baš kao i ustima. 

- Mi zapravo ‘kušamo’ hranu sa svim našim osjetilima i znanstveno je netočno uzeti u obzir samo okus hrane u ustima kad se raspravlja o specijalitetima - tvrdi chef. Objašnjava da zato početni izgled sočnog hamburgera u atraktivnom okruženju i dobroj atmosferi može potaknuti uživanje u obroku.

- Zvuk omota, hrskave slanine ili pršuta te salate, kao i dobra glazba u pozadini, poboljšavaju doživljaj - kaže Michel. Objašnjava da je znanost pokazala da je slasnost percepcija stvorena u mozgu stimulacijom svih osjetila, a ne samo osjećajem koji se događa u našim ustima. Gastro znanstvenik dr. Stuart Farrimond napravio je matematičku formulu za osnovne sastojke. 

- Pljeskavica treba težiti oko 120 g, a pritisne se na 1,5 cm debljine. Kriška rajčice treba biti debela 1 cm, a burger treba sadržavati još 9 g iceberg salate, 13 g sira ili prženog luka i 6 g kečapa - kaže Farrimond koji smatra da je pljeskavicu najbolje grilati, a njegovo istraživanje je pokazalo da je vrijeme pečenja za svaku stranu otprilike četiri i pol minute na temperaturi od 150 do 180°C. 

hr Tue Nov 20 2018 18:46:27 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5baf8949cb557a0fa98b4d70/80
Foto: Pixabay

Je li se i vama srušio Facebook? Najveća društvena mreža u kvaru

Facebooku ne mogu pristupiti u Europi i diljem istočne obale Sjedinjenih Američkih Država, a ista je situacija i sa njegovim manjim bratom

Najveća društvena mreža na svijetu u utorak je u popodnevnim satima - pala, piše tportal.

Naime, brojni su korisnici, prvenstveno u Europi i na istočnoj obali SAD-a, javili kako Facebooku ne mogu pristupiti ili se on sporo učitava.

Iz same kompanije nisu se oglasili oko kvara, a ista stvar zabilježena je i na Instagramu.

Ovakvi kvarovi na Facebooku i Instagramu rijetki su, no šteta, s obzirom na oglašivački potencijal, može biti velika.

hr Tue Nov 20 2018 15:32:14 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a28505ab9e03e221c8b4573/80
Foto: Pixabay

Znate li što je za zdravlje opasnije od cigareta? Iznenadit ćete se

Jednom tjedno prošetate sat vremena i mislite da ste učinili dovoljno za zdravlje? Na žalost, u krivu ste

Znamo da su cigarete jako štetne za zdravlje, no jeste li znali da je manjak tjelesne aktivnosti još opasniji?

Izbjegavanje tjelovježbe je opasnije od pušenja, srčanog udara i dijabetesa. Ako mislite da niste u rizičnoj skupini jer jednom tjedno odete na aerobik, u krivu ste. Znastvenici upozoravaju da je i mala fizička aktivnost jednako opasna kao nikakva, piše Život i stil.

"Dosad smo uvijek fokus imali na bolestima i porocima jer je očigledno da oni podižu rizik od smrtnosti, no sada smo otkrili da nam je najveći rizik uvijek bio pred nosom - manjak tjelesne aktivnosti", kaže kardiolog dr. Wael Jaber, autor studije iz Cleveland klinike. 

Istraživači su analizirali podatke 122.000 pacijenata koji su bili hospitalizirani u spomentuoj klinici od 1991. do 2014. godine. Pokazalo se da su osobe koje nisu vježbale bile u puno gorem zdravstvenom stanju od osoba koje su vježbale.

Osobe koje su bile u kondiciji i koje nisu imale višak akilograma imale su najbolje rezultate. Primjerice, osobe starije od 70 godina koje su bile u dobroj kodniciji, imale su 30 posto manji rizik od smrtnosti od osoba koje nisu vježbale.

"Ozbiljno savjetujemo svima da se svakodnevno rekreiraju. Trčite, hodajte, vježbajte. Budite u pokretu. Čineći to, opskrbljujete tijelo kisikom, obnavljate stanice i istovremeno ga čistite od toksina", kaže dr. Jaber. 

hr Tue Nov 20 2018 15:32:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5aca1eee2af47f286b8b46b8/80

Silikonski implantati povezani s rakom kože i brojnim drugim bolestima

Nedavno je provedena najveća studija ikada o kvaliteti implatanata i zdravstvenim rizicima koje nose

Implantati za dojke već se desetljćima koriste u estetskoj kirurgiji. I dok ih dio žena ugrađuje kako bi imale atraktivniji dekolte, velik broj ih se odlučuje na implantate nakon mastektomije, odnosno odstranjivanja dojke zbog raka. Koriste se slikonski implatanti i salinski, piše Život i stil.

Nedavno je provedena najveća studija ikada o kvaliteti implatanata i rizicima koje nose. U studiji je sudjelovalo 100.000 žena, od kojih ih 80.000 ima silikonske implantate, a 20.000 implantate punjene salinom. Rezultati istraživanja objavljeni su u Annalas of Surgery.

Zahvaljujući ovoj studiji, znanstvenici su otkrili da žene sa silikonskim umetcima imaju za šest do osam posto veći rizik za razvoj reumatoiodnog artritisa, sklerodermije i Sjogrennovog sindroma od žena koje nemaju implantate.

Silikonski implantati su također povezani s povišenim rizikom za razvoj raka kože te trudnoćama sa smrtnim ishodom.

Kod silikonskih implatanata postoji veći rizik od postoperativnih komplikacija, za razliku od implatanata punjenih salinom. 

Zaključak studije je da silikonski implantati uzrokuju više zdravstvenih problema, no salinski, ali i da je postotak toliko nizak da se žene ne moraju brinuti, poručuju znanstvenici. 

hr Tue Nov 20 2018 15:31:51 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .