Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/589d63deb473982a328b456a/80
Foto: Vlada RH

Oporba žestoko napala Barišića, HDZ ga branio

Oporbeni saborski klubovi u četvrtak su u Saboru žestoko napali ministra znanosti i obrazovanja Pavu Barišića optužujući ga za plagiranje, dok ga je vladajući HDZ branio tvrdeći da je ga se etiketira bez dokaza te da je saborski Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju odluku o plagijatu donio na temelju lažnih informacija


Miroslav Tuđman (Klub zastupnika HDZ-a) kazao je da su pri formiranju zahtjeva za izglasavanje povjerenja Barišiću korištene dezinformacije, krivotvorine  i manipulacije, te da je Odbor za etiku bio politički instrumentaliziran.

"Odbor koji je iznio ovo stajalište se raspao upravo zato što se išao politički instrumentalizirati od današnje oporbe prije nego što je donio svoj sud jer je to bilo, znači, naručeno mišljenje, rasprava s 9 članova se svela na 5 članova", kazao je Tuđman.

"Ovo su političke diskvalifikacije, na njega idu dezinformacijama. Ako imate argumente, idite s njima, a ne s krivotvorinama", poručio je oporbi Tuđman.

Naglasio je da su Sveučilište u Zagrebu i Sveučilište u Splitu dalo iskaz da Barišićev rad nije plagijat, te da je to potvrdio i Rektorski zbor.

Tuđman je također predložio da Vlada nabavi znanstvenoj zajednici softver za utvrđivanje plagiranja, poput onog koje koriste mnoga svjetska sveučilišta, ocinenivšo da bi to bio najučinkovitiji potez borbe protiv plagiranja u Hrvatskoj.

"Posežete za difamacijama kada vam se ne svidi odluka nekog tijela", kazao je Grbin na dovođenje u pitanje vjerodostojnosti Odbora za etiku i visoko obrazovanje."Da sam ja pripremajući seminar ili diplomski rad i da sam upotrijebio vaš znanstveni rad, a da ga nisam citirao - da li bih diplomirao?", upitao je Grbin.

Ako Barišić ne da otkaz, onda će otkaz morati dobiti Odbor za etiku i visoko obrazovanje, zaključuje Predrag Matić (SDP).

Nada Turina-Đurić (Klub HNS-a i HSU-a) smatra da je Odbor za etiku meritum i da je ministar Barišić trebao podnijeti ostavku."Kako ćemo nametati standarde djeci u školama kad na čelu ministarstva imamo osobu koja je od meritornog tijela proglašen plagijatorom", upitala je.

"Premijer je priznao da ste napravili propust,po njemu niste plagijator već ste roba s greškom i kao takav ne možete biti ministar obrazovanja. To je stav HNS-a i HSU-u", poručila je.

Turina -Đurić razočarana je također što je premijer Andrej Plenkovič minorizirao odluku, Odbora a na površinu izvukao odluke Sveučilišta u Zagrebu i Splitu ."To je promašeno", ocijenila je.

Sabina Glasovac (SDP) poručila je da Barišić više ne može biti ministar. "Ja ću moći pogledati u oči svakog roditelja, nastavnika, znanstvenika jer smo pokušali ovdje poslati poruku kako je nedopustivo prepisivati i ulaziti u sukob interesa.", kazala je, dodavši da se radi o poruci novim generacijama. "Vi ste primjer i uzor, a mi ne želimo da budete primjer i uzor našoj djeci"".

Ivan Pernar (Živi zid) također je pozvao Barišića na ostavku, pritom optuživši HDZ za kriminal i izvlačenje milijuna iz javnih tvrtki.

Miroslav Tuđman (HDZ) odgovorio mu je da vrijeđa sve zastupnike i da je takvo ponašanje nedopustivo te pozvao da ga se spriječi svaki puta kada daje takve kolektivne optužbe.

Na zamjerke Gordana Marasa (SDP) što MOST ne sudjeluje u raspravi, javio se za repliku Miro Bulj (MOST) spočitnuvši SDP-u da je digao ruku za plagijatoricu za člana Ustavnog suda. "Možete me prozivati ali zasigurno neću glasovati kako vi kažete", poručio je.

Barišić je završno odbacio sve optužbe na svoj račun.


Facebook komentari

hr Fri Feb 10 2017 07:41:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a184a9bb9e03ebe0b8b45e6/80
Foto: novilist.hr/Snimio Sergej DRECHSLER / NL arhiva

Hrvatska pošta traži radnike: Posla ima, radnika nedostaje

Traže da su komunikativni, da imaju nižu ili srednju stručnu spremu. Ali i da znaju voziti motor do 50 kubika.

"Nama nedostaje radne snage, potrebni su nam poštari. Pozivamo sve koji su zainteresirani za stabilan posao, puno radno vrijeme, urednu plaću i sve beneficije propisane kolektivnim ugovorom", rekla je Jo Kempen iz Ureda za korporativne komunikacije Hrvatske pošte.

"Četiri, pet poštara bilo je na bolovanju. Ja nisam mogao pokriti sve lokacije", rekao je za Dnevnik.hr jedan karlovački poštar. "Nemamo beneficije nikakve. Mučimo se po kiši, snijegu i zimi", dodao je.

On je jedini poštar koji obiđe više od 1.500 sumještana u nekoliko naselja. A sada je ostao i bez pomoći.

Zbog takvih uvjeta mnogi više ne žele raditi te odlaze u inozemstvo. Kronično je u većini hrvatskih županija, u kojima je poslodavac u potrazi za novim radnicima., piše poslovni.hr

"Nama nedostaje radne snage, potrebni su nam poštari. Pozivamo sve koji su zainteresirani za stabilan posao, puno radno vrijeme, urednu plaću i sve beneficije propisane kolektivnim ugovorom", rekla je Jo Kempen iz Ureda za korporativne komunikacije Hrvatske pošte.

Traže da su komunikativni, da imaju nižu ili srednju stručnu spremu. Ali i da znaju voziti motor do 50 kubika.

"Radi se ujutro, vikende si slobodan, dobro je okruženje, upoznaš jako puno novih ljudi", rekao je drugi poštar.

Na burzi je trenutno 41 nezaposlen poštar.

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 17:36:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/53517c0b179942a90e9f88b7/80
Foto: Zvonimir Barišin / CROPIX

DHMZ: Zima će biti iznadprosječno topla, a u većini krajeva količina oborina bit će uobičajene

Dugoročna prognoza vremena Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) za Hrvatsku, kao i usuglašena prognoza međunarodnih stručnjaka za područje Jugoistočne Europe predviđa da će ova zima biti iznadprosječno topla, a u većini krajeva količina oborina bit će oko uobičajene.

"Klimatološki, zima započinje 1. prosinca, a završava sa zadnjim danom veljače. Predviđanje da će taj period biti iznadprosječno topao ne isključuje kraća razdoblja hladnog vremena, a niti jača negativna odstupanja od minimalne i maksimalne temperature koju za sezonu zime bilježe klimatolozi. Također, predviđanje da će količina oborine biti oko uobičajene ne znači da ponegdje nije moguća manja količina oborine od prosječne (suše razdoblje), a negdje veća", izjavila je za Hinu Dunja Plačko-Vršnak iz DHMZ-a, prognostičarka koja se bavi i dugoročnom prognozom vremena.

Što se oborine tiče, istaknula je kako sezonskom prognozom nije moguće predvidjeti vrstu oborine, odnosno hoće li padati kiša, snijeg, susnježica ili kiša koja se smrzava na tlu. Stoga, važno je pratiti vremenske prognoze za kraća vremenska razdoblja, osobito kada su u pitanju vremenski ekstremi, kao što su primjerice obilne oborine, nagla zahladnjenja ili zatopljenja, objasnila je.

Plačko-Vršnak rekla je da se o sezonskim prognozama, mogućnostima povećanja njihove pouzdanosti te korisnosti za niz aktivnosti vezanih za područje poljoprivrede, energetike, upravljanja vodnim resursima, zdravstva, prevencije štetnih posljedica od opasnih vremenskih pojava i prirodnih katastrofa raspravljalo ovih dana u Zagrebu.

Naime, od 20. do 23. studenog održan je međunarodni znanstveno-stručni skup regionalnog Mediteranskog klimatskog foruma Svjetske meteorološke organizacije kao i predregionalnih organizacija za Jugoistočnu Europu i Sjevernu Afriku, kojem je domaćin bio DHMZ. Na skupu su znanstvenici, pored razmjene iskustva i saznanja vezano za izradu sezonskih prognoza, zajednički izradili prognozu za zimu za Jugoistočnu Europu.

"Sezonska prognoza je vrsta dugoročne prognoze i rezultat je interpretacije velike količine dostupnog prognostičkog materijala. Sezonska prognoza Službe za vremenske analize i prognoze DHMZ-a ponajprije se odnosi na podatke dobivene računalnim modelom za dugoročnu prognozu, a koje DHMZ, kao predstavnik Hrvatske, preuzima iz Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) čije je sjedište u Readingu, Velika Britanija.

U obzir se uzimaju i dugoročne prognoze ostalih velikih meteoroloških službi iz Velike Britanije, Francuske, SAD-a i Japana", istaknula je Dunja Plačko-Vršnak. 

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 16:07:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5763ec2ed84d6421198b45cd/80
Foto: Goran Mehkek / CROPIX

Grabar-Kitarović: Briga o zaštiti identiteta i interesa hrvatske manjine u drugim zemljama zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda

Naglasila je i da među hrvatskim iseljeništvom, čiji se broj procjenjuje na najmanje tri milijuna, hrvatske manjine u europskim državama pripadaju najstarijem valu iseljavanja

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u petak da Hrvatska treba štititi identitet i interese pripadnika hrvatskoga naroda izvan državnih granica, jer je to njezina obaveza, ali i zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda. 

- Hrvatska vas nije zaboravila, ali zasigurno možemo i moramo učiniti još i više. Danas, kada smo suverena i samostalna država, tako se moramo i ponašati prema zaštiti identiteta i interesa pripadnika hrvatskoga naroda izvan hrvatskih državnih granica. To je naša obveza, ne samo kao dug prema prošlosti, nego još više kao zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda", poručila je Grabar-Kitarović otvarajući 23. Forum hrvatskih manjina na temu "Tradicijska kultura u hrvatskim manjinskim zajednicama - prošlost, sadašnjost i budućnost".

Forum je organizirala Hrvatska matica iseljenika (HMI), a nazočili su mu i izaslanik premijera i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas, predstavnici institucija i udruga hrvatskih manjina iz Italije, Srbije, Slovenije, Mađarske, Austrije i Slovačke te predstavnici diplomatskog zbora zemalja u kojima naše manjine žive.

Istaknuvši kako je odnos između domovinske i iseljene Hrvatske u žarištu njezine politike od početka mandata, Grabar-Kitarović rekla je i da je to jedno od područja državne politike za koje moramo imati izoštren senzibilitet i u kojemu trebamo pokazati maksimalno jedinstvo.

- Stoga želim dati potporu i poticaj svima koji izravno rade na tom području, u čemu Hrvatska matica iseljenika ima važnu i neizostavnu ulogu", kazala je.

Naglasila je i da među hrvatskim iseljeništvom, čiji se broj procjenjuje na najmanje tri milijuna, hrvatske manjine u europskim državama pripadaju najstarijem valu iseljavanja. Pritom, ponegdje je prisutnost Hrvata, primjerice u Gradišću ili Moliseu, duga najmanje petsto godina, dok je, primjerice u Boki kotorskoj, gdje su Hrvati posve autohtoni, dulja od tisućljeća.

Grabar-Kitarović istaknula je i važnost očuvanja tradicijske kulture Hrvata u pojedinim zemlja, napominjući da je ta baština izvanredno vrijedna, ne samo zbog svoje raznolikosti i identitetske važnosti, nego i stoga što tradicijski običaji kućnoga i društvenoga života, kako vjerski, tako i svjetovni, često čuvaju vrlo stare jezične i materijalne sadržaje, pa i neke koje više ne nalazimo u Hrvatskoj ni u BiH.

Naglasila je i značaj hrvatskog iseljeništva u jačanju gospodarske, kulturne i političke suradnje između domicilnih država i Hrvatske. Pozvala je i hrvatsku diplomaciju da pojača napore kako bi u državama u kojima hrvatska nacionalna manjina još nema status priznate nacionalne manjine dobila takav status na visini dobrih europskih standarda, a ako je moguće i više tj. na razini koju nacionalne manjine uživaju u Hrvatskoj.

Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske pokušava riješiti najveće izazove, rekao je Milas navevši da je u Austriji prioritet učinkovita implementacija članka 7 Državnog ugovora Austrije iz 1955. godine koji se odnosi na uporabu jezika, u Bugarskoj bolja organiziranost zajednice, u Crnoj Gori briga o Bokeljskoj mornarici i drugoj vrijednoj kulturnoj baštini, dok se u Češkoj zalažu za završetak Hrvatskog doma Moravskih Hrvata u Jevišovki, a u Italiji vode brigu o manjinskom statusu kao i u Makedoniji.

Kako je istaknuo, na Kosovu se zalažu za opstojnost Hrvata nakon više od šest stoljeća života na tim prostorima, u Mađarskoj za obnovu i proširenje Hrvatskog kazališta.

Navodeći kako su prava Hrvata u Rumunjskoj na dobroj razini ali se suočavaju s iseljavanjem stanovništva, Milas je rekao i da se u Slovačkoj treba pronaći trajno rješenje za smještaj hrvatskih kulturnih institucija, a u Sloveniji, nažalost, Hrvatima nije priznat manjinski status. U Srbiji bi, naglasio je, trebalo osnovati katedru hrvatskog jezika te osigurati predstavničko zastupanje Hrvata na svim razinama.

Napominjući kako Hrvatska pridaje veliki značaj manjinama, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika (HMI) Mijo Marić istaknuo je da HMI već 66 godina nastoji poboljšati položaj manjina i unaprijediti odnose s većinama, kako bi se manjine osjećale sigurno.

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 14:40:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a181a64b9e03e26098b46f0/80
Foto: Wikipedija

Trogir dobio mobilno reciklažno dvorište

Ovo je jedan od osnovnih koraka pri rješavanju problema odlaganja otpada u Trogiru, istaknuo je gradonačelnik Ante Bilić

Grad Trogir dobio je mobilno reciklažno dvorište. Radi se o pokretnoj jedinici koja služi odvojenom prikupljanju i skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada iz kućanstva. Otpad je potrebno prethodno razvrstati i u prikladnoj ambalaži može ga se predati u reciklažno dvorište, pri čemu je potrebno imati osobni identifikacijski dokument te posljednji plaćeni račun za komunalne usluge, prema uputama djelatnika Trogir Holdinga.

 - Ovo reciklažno dvorište jedan je od osnovnih koraka pri rješavanju problema odlaganja otpada u Trogiru. Osim toga, počeli smo sa saniranjem divljih deponija, a inzistirat ćemo na tome da trajno rješenje za naš grad bude županijsko odlagalište otpada - istaknuo je gradonačelnik Ante Bilić.

 Mobilno reciklažno dvorište mijenjat će lokacije po unaprijed zadanom rasporedu za svaki mjesec, pa je tako još danas i sutra u MO Plano (igralište društveni dom), od 30. studenog do 2. prosinca na Čiovu (PŠU Banj), od 7. do 9. prosinca u MO Travarica (Soline), a od 14. do 16. prosinca u MO Žedno (kod groblja). Radno vrijeme je: četvrtkom i petkom 12-16 h, a subotom 8-12h.

 

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 14:13:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .