Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/59f4d764b9e03e0a948b4623/80

Devet loših navika koje pokazuju da ste zapravo pametniji nego što mislite

Zbog svojih loših navika vjerojatno se nerijetko sramite, no ono što ne znate jest da one mogu biti znak inteligencije te su dobre za vas. Suprotno onome što su vaša mama, učitelj ili šef govorili, ove navike su zapravo dobre.

Zabušavanje

Postoje tisuće knjiga u kojima netko savjetuje kako da se riješite navike odugovlačenja posla, no profesor Adam Grant tvrdi da odugovlačenje nije samo znak lijenosti, već naše želje da posao odradimo u pravo vrijeme, piše Independent. Drugim riječima, odugovlačenje može poboljšati našu kreativnost i pomoći nam da dođemo do još boljih ideja nego što ih imamo na početku, piše Index.

U razgovoru za Business Insider Grant je kao primjer osobe koja je profitirala od razvlačenja zadataka istaknuo Stevea Jobsa.

"Vrijeme koje je Jobs proveo odgađajući zadatke i smišljajući različite mogućnosti bilo je dobro utrošeno, jer su mu na pamet padale različite ideje i nije išao za onima najočitijima i konvencionalnima", rekao je Grant.

Kašnjenje

Kronično kašnjenje može ometati vaše osobne i profesionalne odnose, a vi možete ostaviti dojam neorganizirane osobe koja ne poštuje tuđe vrijeme. S druge strane, Diane DeLonzor, autorica knjige "Never Be Late Again" tvrdi da stalno kašnjenje i nije toliko loše.

"Brojni ljudi koji stalno kasne su optimistični i nerealistični, a to utječe na njihovu percepciju vremena. Oni zaista misle da mogu otići na trening, pokupiti rublje iz kemijske čistionice, kupiti namirnice u pokupiti klince u školi u samo sat vremena", prenosi New York Times njene riječi.

Odnosno, ljudi koji stalno kasne zaista se nadaju i očekuju najbolje, što u svakodnevnom životu može biti dvostruki mač.

Žalopojke

Nitko ne želi biti ona osoba koja se stalno žali, no u nekim slučajevima se nemate čega sramiti. Istraživanje objavljeno u časopisu The Atlantic pokazalo je da su ljudi koji se žale s određenim ciljem u glavi sretniji od onih koji se samo jadaju.

Ako se morate požaliti na nešto, postoji način kako to napraviti a da ne pogoršate problem i da vas ljudi ne počnu izbjegavati.

"Efikasna žalba tiče se problema koji se može riješiti i upućena je osobi koja ima moć da ga riješi", piše Anisa Purbasary iz Business Insidera.

Učinkovita žalba ima tri sloja: prvi je olakšanje kad nekome kažete što vas muči, drugi je predstavljanje problema na način koji nije napadački i treći, osobi kojoj se žalite dajte do znanja da će svaki njihov potez usmjeren rješavanju problema biti dobrodošao.

Žvakanje žvakaće gume

Nepristojno je žvakati tijekom razgovora za posao, no kad ste sami to vas može opustiti i povećati vašu produktivnost.

Nekoliko studija pokazalo je da nam žvakanje žvakaće gume pomaže da se fokusiramo, a jedna studija je pokazala i da ljudi koji žvaču bolje prolaze na testovima inteligencije.

Druga istraživanja pokazala su da nam popravlja raspoloženje i smanjuje razine hormona stresa kortizola.

Neurednost

Ako vaš radni stol izgleda kao hrpa papira, možda je vrijeme da ga pospremite, ali nemojte se osjećati loše zbog toga. Posljednja istraživanja pokazala su da su neuredni ljudi uspješniji jer red koji im nedostaje na radnom stolu traže negdje drugdje. Drugim riječima, vaš neuredan stol može vas potaknuti na veće stvari.

Vrpoljenje

Iako nije baš preporučljivo tijekom sastanka sa šefom, lupkanje nogom, vrpoljenje u stolcu i lomljenje prstiju pomažu vam da očuvate zdravlje. Vjerovali ili ne, jedna studija pokazala je da žene koje se vrpolje na poslu žive dulje od žena koje to ne čine.

Tračanje

Istraživanja su pokazala da nam (malo) tračanja pomaže da se osjećamo bolje.

Jedna studija pokazala je da nam srce ubrzano kuca kad mislimo da izdajemo nečije povjerenje. U istraživanju su sudionici mogli drugima dati bilješke o bilo čemu, a polovica njih pisala je tračeve koje su znanstvenici označili kao "prosocijalne". Nakon dijeljenja takvih tračeva, puls im se smanjio i osjećali su se bolje.

Sanjarenje

Prije sedam godina objavljeno je istraživanje koje je tvrdilo da nas sanjarenje čini nesretnima, no druga istraživanja pokazuju da vas pet minuta "lutanja misli" može učiniti produktivnijima i kreativnijima. Primjerice, jedno istraživanje objavljeno u The Harvard Business Review pokazalo je da vam 12 minuta maštanja tijekom rada na zahtjevno zadatku može pomoći da brže nađete rješenje.

Upotreba poštapalica

Pa, međutim, ono... Možda zvuče neprofesionalno ako ih prečesto koristite, no Quartz piše da osobe koje vas slušaju bolje razumiju i pamte što ste im rekli. Jedno istraživanje pokazalo je pak da savjesni i marljivi ljudi češće koriste poštapalice u govoru. 

Facebook komentari

hr Sat Oct 28 2017 21:20:10 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a60eba1b9e03eb74b8b474b/80
Foto: Pixabay

Hrana iz konzerve: Što kupovati, a što izbjegavati?

Ovo su tri najbolje namirnice iz konzerve i tri koje bismo ipak trebali preskočiti i odabrati bolji izbor

Konzervirane hrane uglavnom se ne bismo trebali bojati, jer je dobra pomoć kad želimo brz i zdrav obrok, čak i ako znamo da se u konzervama obično krije malo veća količina soli. - piše Index

No taj se problem relativno lako ublaži ako ćete namirnice iz konzerve prije konzumacije isprati u tekućoj vodi.

Tako ćete isprati dobar dio dodanih soli i moći uživati u zdravim zalogajima, no to ipak ne znači da je baš sve iz konzerve dobro.

Što kupovati konzervirano, a što je ipak bolje birati svježe ili smrznuto, odgonetnula je nutricionistica Keri Gans koja je odabrala tri najbolje namirnice iz konzerve i tri koje bismo ipak trebali preskočiti i odabrati bolji izbor.

Najbolje:

Grahorice

Nema razloga da ne uživate u grahu i ostalim grahoricama iz konzerve jer su jednako bogate dobrim nutrijentima kao da ste ih i sami pripremali. Jedino što morate pripaziti je količina soli pa je dobro da prije kupnje obratite pozornost na deklaraciju ili se najjednostavnije osigurate od svega tako što ćete sadržaj konzerve dobro isprati vodom.

Povrće

Iako će mnogi radije odabrati smrznuto ili svježe povrće, nećete pogriješiti ako kupite povrće iz konzerve te s njim postupite kao s grahoricama. Što god se nalazi u konzervi može se lako isprati od dodanih soli te od toga brzo spraviti zdrav obrok. Ono ima i dodatnu prednost, jer se neće tako brzo osušiti ili pokvariti ako nećete iskoristiti odmah sve.

Riba 

Osim što je dostupnija, riba u konzervi često je jeftinija od svježe, a odličan je izvor esencijalnih nutrijenata i masnih kiselina, posebno Omega 3.

Ako nemate mogućnost nabavke svježe, zdrave ribe, ne bojte se one iz konzerve. Što god odabrali - tunu, losos ili sardine - bit će to dobar dodatak zdravoj prehrani koja mora uključivati dovoljnu količinu ribe.

Što izbjegavati:

Juhe

Namirnice iz konzerve koje nije moguće isprati najbolje je izbjegavati, jer sadrže previše štetne soli.

Tjestenina i umaci

Gotovi proizvodi na bazi tjestenine kao i gotovi umaci puni su soli i dodataka koje biste trebali maksimalno izbjegavati.

Na koncu, svaka je tjestenina relativno brzo kuhana, kao i jednostavni umaci od povrća, što je svakako puno zdraviji izbor od već gotovog obroka.

Voće

S obzirom na to da danas ipak imamo relativno širok izbor voća tijekom cijele godine, doista biste trebali izbjegavati ono iz konzerve. Uostalom, ako već nemate svježe voće, radije kupite smrznuto čiji su vitamini i minerali očuvani smrzavanjem, a ne gomilom šećera kao što je slučaj s voćem iz konzerve. - piše Index

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 19:47:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58628a631eea8f339b8b45ab/80
Foto: Ilustracija

Znanstvenici ukazuju na bogatstvo na deponijima smeća diljem Europe

Znanstvenici su završili prvu studiju o dragocjenom materijalu koji se nalazi na velikim deponijima smeća i na otpadu diljem Europe u sklopu projekta ProSUM koji se provodi na razini Europske unije.

Konzorcij 17 partnera, koji predstavljaju istraživačke institute, geološke institute i industriju, u srijedu je pokrenuo internetsku bazu podataka o "urbanim rudnicima" na kojoj su detaljno navedene dragocjene sirovine skrivene u odbačenim akumulatorima i baterijama, u elektroničkim uređajima ili na otpadima vozila diljem Europe. 

Cilj projekta ProSUM je utvrditi inovativne mogućnosti za upotrebu sekundarnih izvora kritičnih sirovina (KS) u reciklažnoj industriji te ukazati na mjesta na kojima se nalaze aluminij, bakar i zlato u vrijednosti od više milijarda dolara. 

Grupa, koja uključuje i Sveučilište UN-a, navodi da su bogat izvor spomenutih sirovina suvremena vozila, a među njima su litij iz električnih automobila te čelik i magnezij. 

Ističe da je u pametnim telefonima koncentracija zlata 25 puta veća nego u najbogatijoj podzemnoj rudi. 

Projektom ProSUM uspostavljena je europska mreža znanja o sekundarnim izvorima kritičnih sirovina koje su od vitalnog značaja za današnje visoko tehnološko društvo. Svrha projekta je koordinirati i prikupiti podatke o sekundarnim izvorima kritičnih sirovina te usporediti karte zaliha iz "urbanih rudnika". 

Projekt se financira iz programa Obzor 2020 (Horizon 2020) Europske unije za istraživanje i inovacije u razdoblju od 2014. do 2020.

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 15:46:47 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a60b1c4b9e03eb64e8b4660/80

Loš zadah? Možda je zbog jezika!

Većina ljudi zna da dobra oralna higijena znači četkanje zuba i upotreba zubnog konca, ali što je s jezikom?

Neugodan zadah iz usta, medicinski nazvan halitoza, problem je s kojim se svatko od nas susreo bar nekoliko puta u životu, na vlastitom primjeru ili u svakodnevnim susretima s drugim ljudima.

U većini slučajeva rezultat je loše higijene usta i usne šupljine, no može biti znak i nekih drugih zdravstvenih problema. 

Usta su dom loših i dobrih bakterija. One se ne gomilaju samo na zubima, nego i na jeziku. Loše bakterije, osobito Helicobacter Pylori, jedan su od glavnih uzroka lošeg zadaha. 

H. Pylori uglavnom živi na jeziku, pa svaki put kada perete zube, četkicom prijeđite i preko jezika. Ako ste u mogućnosti, zube četkajte dva do tri puta dnevno. 

S obzirom na to da bakterije bujaju u suhim ustima, dodatni savjet za loš zadah je ispijanje više tekućine.

Ako ni čišćenje zuba niti jezika ne pomognu, vrijeme je za posjet liječniku.

Uzrok lošeg zadaha, naime, može biti i u dišnim putevima ili u želucu.

Najbolja prva pomoć protiv lošeg zadaha je žvakaća guma. No i tu postoji zamka. Naime, žvakaće gume koje sadrže šećer neće vam pomoći, pa treba pripaziti da kupite one bez dodatka šećera.  

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 15:46:23 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a60629fb9e03ead508b4585/80
Foto: Pixabay

Što kada strah postane fobija?

Zamislite da vas oblije znoj, drhtite i nekontrolirano brinete da ćete možda propustiti telefonski poziv zato što ste ostavili mobitel kod kuće? Zvuči apsurdno, ali to je vrlo stvarno stanje nazvano nomofobija.

Nomofobija je jedna od više od 250 poznatih fobija, vrsta tjeskobe koje su najčešće rezultat nekog osobnog dramatičnog iskustva, objašnjava profesor psihologije Juergen Margraf.

Taj dramatičan događaj pohranjen je u mozgu i neki okidači mogu izazvati i tjelesnu reakciju.

Bez obzira je li riječ o gelotofobiji, strahu od ismijavanja, ili oneirogmofobiji, strahu od "mokrih snova", osoba koja pati od fobija to teško podnosi, a može se i razboljeti.

Fobija se klasificira kao bolest nakon što se ispuni nekoliko kriterija, kaže Margraf. Primjerice, kada strah dosegne nepodnošljivu ili jedva podnošljivu razinu ili kada fobija ograničava kvalitetu života.

U tom slučaju osoba bi trebala potražiti pomoć psihoterapeuta. "Fobije se često liječe kognitivno-bihevioralnom terapijom", kaže Peter Falkai, ravnatelj sveučilišne klinike za psihijatriju i psihoterapiju Ludwiga Maximilijana.

Terapeut će s pacijentom pokušati kreirati situaciju koja izaziva tjeskobu i zatim je analizirati i pokazati moguća rješenja. Terapija se obično kombinira s odgovarajućom količinom antidepresiva, a vrsta fobije utječe na izbor terapije.

Neki ljudi fobiju uspiju prevladati sami, ali ako samoterapija ne da rezultate, rad s iskusnim terapeutom najbolji je način da ovaj psihički poremećaj postane kroničan.

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 10:02:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .