Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/59f4d764b9e03e0a948b4623/80

Devet loših navika koje pokazuju da ste zapravo pametniji nego što mislite

Zbog svojih loših navika vjerojatno se nerijetko sramite, no ono što ne znate jest da one mogu biti znak inteligencije te su dobre za vas. Suprotno onome što su vaša mama, učitelj ili šef govorili, ove navike su zapravo dobre.

Zabušavanje

Postoje tisuće knjiga u kojima netko savjetuje kako da se riješite navike odugovlačenja posla, no profesor Adam Grant tvrdi da odugovlačenje nije samo znak lijenosti, već naše želje da posao odradimo u pravo vrijeme, piše Independent. Drugim riječima, odugovlačenje može poboljšati našu kreativnost i pomoći nam da dođemo do još boljih ideja nego što ih imamo na početku, piše Index.

U razgovoru za Business Insider Grant je kao primjer osobe koja je profitirala od razvlačenja zadataka istaknuo Stevea Jobsa.

"Vrijeme koje je Jobs proveo odgađajući zadatke i smišljajući različite mogućnosti bilo je dobro utrošeno, jer su mu na pamet padale različite ideje i nije išao za onima najočitijima i konvencionalnima", rekao je Grant.

Kašnjenje

Kronično kašnjenje može ometati vaše osobne i profesionalne odnose, a vi možete ostaviti dojam neorganizirane osobe koja ne poštuje tuđe vrijeme. S druge strane, Diane DeLonzor, autorica knjige "Never Be Late Again" tvrdi da stalno kašnjenje i nije toliko loše.

"Brojni ljudi koji stalno kasne su optimistični i nerealistični, a to utječe na njihovu percepciju vremena. Oni zaista misle da mogu otići na trening, pokupiti rublje iz kemijske čistionice, kupiti namirnice u pokupiti klince u školi u samo sat vremena", prenosi New York Times njene riječi.

Odnosno, ljudi koji stalno kasne zaista se nadaju i očekuju najbolje, što u svakodnevnom životu može biti dvostruki mač.

Žalopojke

Nitko ne želi biti ona osoba koja se stalno žali, no u nekim slučajevima se nemate čega sramiti. Istraživanje objavljeno u časopisu The Atlantic pokazalo je da su ljudi koji se žale s određenim ciljem u glavi sretniji od onih koji se samo jadaju.

Ako se morate požaliti na nešto, postoji način kako to napraviti a da ne pogoršate problem i da vas ljudi ne počnu izbjegavati.

"Efikasna žalba tiče se problema koji se može riješiti i upućena je osobi koja ima moć da ga riješi", piše Anisa Purbasary iz Business Insidera.

Učinkovita žalba ima tri sloja: prvi je olakšanje kad nekome kažete što vas muči, drugi je predstavljanje problema na način koji nije napadački i treći, osobi kojoj se žalite dajte do znanja da će svaki njihov potez usmjeren rješavanju problema biti dobrodošao.

Žvakanje žvakaće gume

Nepristojno je žvakati tijekom razgovora za posao, no kad ste sami to vas može opustiti i povećati vašu produktivnost.

Nekoliko studija pokazalo je da nam žvakanje žvakaće gume pomaže da se fokusiramo, a jedna studija je pokazala i da ljudi koji žvaču bolje prolaze na testovima inteligencije.

Druga istraživanja pokazala su da nam popravlja raspoloženje i smanjuje razine hormona stresa kortizola.

Neurednost

Ako vaš radni stol izgleda kao hrpa papira, možda je vrijeme da ga pospremite, ali nemojte se osjećati loše zbog toga. Posljednja istraživanja pokazala su da su neuredni ljudi uspješniji jer red koji im nedostaje na radnom stolu traže negdje drugdje. Drugim riječima, vaš neuredan stol može vas potaknuti na veće stvari.

Vrpoljenje

Iako nije baš preporučljivo tijekom sastanka sa šefom, lupkanje nogom, vrpoljenje u stolcu i lomljenje prstiju pomažu vam da očuvate zdravlje. Vjerovali ili ne, jedna studija pokazala je da žene koje se vrpolje na poslu žive dulje od žena koje to ne čine.

Tračanje

Istraživanja su pokazala da nam (malo) tračanja pomaže da se osjećamo bolje.

Jedna studija pokazala je da nam srce ubrzano kuca kad mislimo da izdajemo nečije povjerenje. U istraživanju su sudionici mogli drugima dati bilješke o bilo čemu, a polovica njih pisala je tračeve koje su znanstvenici označili kao "prosocijalne". Nakon dijeljenja takvih tračeva, puls im se smanjio i osjećali su se bolje.

Sanjarenje

Prije sedam godina objavljeno je istraživanje koje je tvrdilo da nas sanjarenje čini nesretnima, no druga istraživanja pokazuju da vas pet minuta "lutanja misli" može učiniti produktivnijima i kreativnijima. Primjerice, jedno istraživanje objavljeno u The Harvard Business Review pokazalo je da vam 12 minuta maštanja tijekom rada na zahtjevno zadatku može pomoći da brže nađete rješenje.

Upotreba poštapalica

Pa, međutim, ono... Možda zvuče neprofesionalno ako ih prečesto koristite, no Quartz piše da osobe koje vas slušaju bolje razumiju i pamte što ste im rekli. Jedno istraživanje pokazalo je pak da savjesni i marljivi ljudi češće koriste poštapalice u govoru. 

hr Sat Oct 28 2017 21:20:10 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/59197d49b9e03ee90a8b463b/80
Foto: Pixabay

Rak češće pogađa visoke ljude

Razna istraživanja otkrivaju nam sve više uzročnika pojave raka i tumora, a posljednje otkriva da uzročnik može biti i visina.
Zbog većeg broja stanica u tijelu visokim ljudima prijeti veći rizik od raka, a nova je studija pokazala kako se sa svakih dodatnih deset centimetara visine ta opasnost povećava za desetak posto; točnije za 12 posto kod žena, a devet kod muškaraca. Naime studija je pokazala da rak češće pogađa ljude koji u tijelu imaju više stanica od prosjeka, a visoki ih ljudi imaju više, proporcionalno s njihovom visinom, piše miss7zdrava.

Po istom načelu taj rizik opada kod ljudi s nekim oblicima dvarfizma ili patuljastog rasta. Naime znanstvenici su dokazali kako hormon IGF1 (inzulinu sličan faktor rasta), koji gotovo sve stanice u tijelu potiče na rast, na rast potiče i stanice tumora.  Znanstvenici s kalifornijskog sveučilišta Riverside su u ovom istraživanju pokušali procijeniti rizik od 23 različite vrste tumora, a rizik su povezivali s visinom; računajući da je prosječna visina muškarca 1,75 cm, a žene 1,62 cm. 

Došli su do zaključka da ženama proporcionalno s visinom raste i rizik od tumora tiroidne žlijezde, tumora kože, limfnih čvorova, debelog crijeva, jajnika i dojke. Kod muškaraca isto raste rizik od tumora tiroidne žlijezde, kože, limfnih čvorova i debelog crijeva, koje slijedi rizik od tumora bubrega, žučnog trakta i centralnog živčanog sustava. Na neke tumore visina pak nema nikakav utjecaj, a među njima su tumor jednjaka, trbušne šupljine, usta, i grlića maternice kod žena. 

"Vjerujemo da kod odraslih osoba nivo IGF-1 direktno utječe na rizik od tumora", potvrdio je voditelj istraživačkog tima, profesor Leonard Nunney, i objasnio kako vjerojatno postoji povezanost između porasta rizika od raka kod viših ljudi, i umanjenog rizika kod ljudi s nedostatkom hormona rasta. Ljudi patuljastog rasta koji boluju od iznimno rijetkog 'Laronovog sindroma' imaju čak za 50 posto manje šanse da će oboljeti od bilo kojeg od 28 tipova tumora, nego što je to kod ljudi prosječne visine. Inače, prosječna je muška osoba koja boluje od spomenutog sindroma visoka 1,24 cm, a prosječna žena 1,18 cm.  

Skupina znanstvenika iz Kalifornije koja je provela ovo istraživanje, ali i analizirala mnoštvo podataka sakupljenih diljem svijeta, kao zanimljivu činjenicu ističe spoznaju kako na neke tipove tumora visina pak uopće ne utječe; na primjer na tumor pluća; od kojeg rizik rapidno raste zbog pušenja, i grlića maternice kod žena koji često uzrokuje bakterija 'Helicobacter pylori'. Valjanost ovog istraživanja su potvrdili i iz britanskog Centra za istraživanje tumora. Njihova je službenica za informiranje javnosti o zdravlju Georgina Hill potvrdila kako su 'brojne dosadašnje zdravstvene studije već pokazale naznake da bi mogla postojati uzročno posljedična veza između nekih vrsta tumora i visine, a kako je ova studija to nepobitno i dokazala.  

"Natprosječno visoki ljudi u tijelu imaju veći broj stanica od ostalih zbog čega postoji i veći potencijal da neka od njih postane stanica tumora", rekla je Georgina Hill, i dodala kako, iako povećan rizik postoji, on nije toliki da bi se zanemarili drugi čimbenici koji u puno većem postotku povećavaju rizik od tumora; kao što ga npr. povećavaju pušenje ili prekomjerna tjelesna težina. 

 Studija je objavljena u znanstvenom časopisu znanstvene akademije 'Royal Society' pod imenom 'Proceedings B'.  


hr Tue Nov 20 2018 20:48:14 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5afd630c2af47f2e038b469c/80

Zašto krumpir baš nikada ne biste smjeli stavljati u hladnjak?

Držanjem krumpira u hladnjaku možete ozbiljno ugroziti svoje zdravlje. Kemijski spoj koji nastaje zbog stajanja na niskoj temperaturi je kancerogen.

Vratili ste se s tržnice, dućana ili iz vrta sa sela s vrećicom krumpira, no zasigurno ga nećete odjednom potrošiti. Bi li bila dobra ideja staviti ga u hladnjak da zadrži svježinu? Nikako, piše portal Živim.

Držanjem krumpira u hladnjaku ozbiljno možete riskirati zdravlje i dodatno se izložiti riziku za razvoj raka. Evo i zašto.

 

Opasni akrilamid

Niska temperatura u hladnjaku pogoduje bržem pretvaranju škroba iz krumpira u šećer. Potom kada pečete ili pržite krumpir na visokoj temperaturi (višoj od 120 stupnjeva), iz tog šećera i aminokiseline asparagina, koja je prirodni sastojak namirnica poput krumpira i šparoga, nastaje opasan kemijski spoj akrilamid koji je označen kao kancerogen.

Akrilamid se prvotno koristio u industrijskoj proizvodnji plastike, papira i ljepila, a slučajevi otrovanja radnika izloženih visokim koncentracijama pokazali su da akrilamid djeluje štetno na živčani sustav. 

Istraživanja na životinjama pokazala su da akrilamid u visokim dozama uzrokuje karcinom i negativno utječe na reproduktivni sustav.

 

Znate li gdje ga još ima?

Nacionalni institut za rak u Americi izvijestio je 2002. godine da je akrilamid otkriven i u hrani te da se razvija izlaganjem hrane visokim temperaturama. Akrilamid je pronađen u hrani poput krumpirića, čipsa, keksa i krekera, žitarica za doručak i pekarskih proizvoda, a novija su ispitivanja pokazala da ga sadrži i suho voće, pečeno povrće, crne masline te neki prženi orašasti plodovi i kava.

Pušenje također povećava izloženost čovjeka akrilamidu. Istraživanja su pokazala potencijalni rizik za nastanak raka bubrega, jajnika, endometrija. Iz tog razloga krumpir držite u smočnici ili drugdje na suhom i tamnom mjestu.

 

Kako smanjiti akrilamid u hrani

● smanjite ili izbacite prženu hranu
● ne jedite prepržene ili zagorene krumpire
● ne jedite zagoreni tost, zagrijavajte ga do zlatnožute boje
● krumpir ne čuvajte u hladnjaku, a prije prženja držite ga u vodi 15 do 20 minuta uz dodatak ružmarina, koji ima antioksidativno djelovanje
● češće pijte zeleni čaj i crno vino te jedite češnjak jer polifenoli iz tih namirnica sprečavaju promjenu DNK uzrokovanu akrilamidom koja može dovesti do nastanka raka.
hr Tue Nov 20 2018 19:54:22 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf456f50e4938151f8b457f/80
Foto: Pixabay

Glavna saveznica: 10 razloga zašto sto su starije sestre zakon

Svatko ima svoje mišljenje o tome je li bolje biti mlađa ili starija sestra, ali jedno je sigurno. Super je imati stariju sestru, a u nastavku pronađite 10 dokaza za tu tvrdnju

1. Uvijek je korak ispred. Utabala je put, prije vas prošla kroz sve zamke odrastanja i odnosa s roditeljima. Zna što ih ljuti, a što ostavlja ravnodušnima. Prava je majstorica u izvlačenju iz nevolja, piše Zadovoljna

2. Njezin ormar je bolji od vašeg. Kada ste bili mali, vjerojatno vas je ljutilo to što stalno morate nositi staru odjeću svoje sestre. Tek u tinejdžerskim danima shvatimo kako je njezin ormar zapravo sjajan i da se u njemu skrivaju odjevni komadi koje bismo željeli nositi. Dugo je treba nagovarati na posudbu omiljene majice ili suknje, ali naposljetku ipak pristaje na to jer vam ništa ne može odbiti.

3. Iskrena je. Kada vam nitko drugi neće htjeti reći istinu, starija sestra uvijek je tu da vam sve iskreno kaže u lice jer ona jednostavno ne zna drugačije.

4. Možete učiti na njezinim greškama. Sve klasične greške koje radimo tijekom odrastanja odradila je prije vas, a vama je preostalo samo da učite na njezinim iskustvima.

5. Ona je vaša "putovnica" za izlazak u svijet. Skeptični roditelji dopuštaju večernje izlaske i odlazak na prve koncerte samo ako je starija sestra uz mlađu.

6. Zna kako vas dovesti u red. Svi ponekad bezrazložno dramatiziramo. I dok će naše prijateljice uglavnom pretrpjeti našu žutu minutu bez prigovora, starija sestra to neće "trpjeti". Ona će nas dovesti u red s par edukativnih rečenica u “sestrinskom” stilu.

7. Nikada ne osuđuje. Naravno da se uvijek ne slaže s vama, ali poštuje vaš izbor i vaše odluke te vas nikada ne osuđuje.

8. Uvijek je na vašoj strani. Bez obzira na sestrinske razmirice i svađe, u trenucima kada vam je potrebna njezina potpora, ona bezrezervno staje na vašu stranu, onako kako to samo sestre znaju.

9. Jedina vas može oraspoložiti u sekundi. Uz vas je od prvog dana, gledala vas je kako rastete i dobro zna što vas rastužuje, a što vam odmah može vratiti osmijeh na lice. Ponekad vam se čini da ima telepatske sposobnosti jer u pravom trenutku zna reči pravi stvar i oraspoložiti vas u sekundi.

10. Bez nje ne možete izdržati obiteljska okupljanja. Zajedno se dosađujete, udarate jedna drugu nogom ispod stola kada član obitelji po stoti put priča istu (ne)zabavnu anegdotu, uskačete u pomoć kada treba odgovarati na klasična pitanja o udaji i djeci.
 

hr Tue Nov 20 2018 19:48:47 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf448490e49382b1f8b4578/80
Foto: Pixabay

Savršeni hamburger ima devet slojeva i visok je 7 centimetara

Okus čini 15 posto hamburgera, 15 posto je u izgledu, a 30 u mirisu, kaže chef s Oxforda. Najbolji hamburgeri visoki su sedam centimetara, široki su pet centimetara i imaju - devet slojeva

Jedna od teorija kaže da su hamburgeri dobili ime po njemačkom gradu Hamburgu, u kojemu se meso slično onome u današnjim hamburgerima posluživalo s okruglim pecivima. 

Najbolji hamburgeri visoki su 7 cm, široki 5 cm i imaju 9 slojeva, tvrdi Charles Michel, gastro znanstvenik i stručnjak za hranu s britanskog Sveučilišta Oxford. Njegovo istraživanje pokazalo je da je idealni hamburger visok 7 cm jer je tako prilagođen ustima i možemo uživati u svim slojevima odjednom, no može biti visok i dodatnih 2 cm zbog mekanog kruha koji se stisne rukama, pišu 24 sata.

- Savršena tekstura hamburgera na jeziku je 30 posto umami (japanska riječ koja opisuje mesni okus), 25 posto slana, 20 posto slatka, 15 posto kisela i pet posto gorka - kaže Michel. Tvrdi da je okus samo jedna komponenta savršenog hamburgera. 

- Naime, 30 posto privlačnosti hamburgera leži u njegovu mirisu, 25 posto u tome kako se osjećamo dok ga jedemo te po 15 posto u izgledu i zvukovima koje proizvodimo dok ga jedemo. Kakav hamburger ima okus, zauzima samo 15 posto njegove privlačnosti - smatra stručnjak Michel. 

On smatra da se za najbolje iskustvo hamburger ne smije jesti pomoću pribora. 

- Treba ga uvijek poslužiti u omotu, a ne na tanjuru s priborom. Osjećaj mekog, toplog peciva u ruci poboljšava percepciju okusa, a omot održava strukturu i toplinu do zadnjeg ugriza - smatra Michel. Tvrdi da jedemo očima i ušima baš kao i ustima. 

- Mi zapravo ‘kušamo’ hranu sa svim našim osjetilima i znanstveno je netočno uzeti u obzir samo okus hrane u ustima kad se raspravlja o specijalitetima - tvrdi chef. Objašnjava da zato početni izgled sočnog hamburgera u atraktivnom okruženju i dobroj atmosferi može potaknuti uživanje u obroku.

- Zvuk omota, hrskave slanine ili pršuta te salate, kao i dobra glazba u pozadini, poboljšavaju doživljaj - kaže Michel. Objašnjava da je znanost pokazala da je slasnost percepcija stvorena u mozgu stimulacijom svih osjetila, a ne samo osjećajem koji se događa u našim ustima. Gastro znanstvenik dr. Stuart Farrimond napravio je matematičku formulu za osnovne sastojke. 

- Pljeskavica treba težiti oko 120 g, a pritisne se na 1,5 cm debljine. Kriška rajčice treba biti debela 1 cm, a burger treba sadržavati još 9 g iceberg salate, 13 g sira ili prženog luka i 6 g kečapa - kaže Farrimond koji smatra da je pljeskavicu najbolje grilati, a njegovo istraživanje je pokazalo da je vrijeme pečenja za svaku stranu otprilike četiri i pol minute na temperaturi od 150 do 180°C. 

hr Tue Nov 20 2018 18:46:27 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .