Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8d38962af47fcc068b4643/80
Foto: Pixabay/ Ilustracija

Evo što trebate napraviti ako sretnete zmije

Zmije su se probudile iz zimskog sna, izišle na sunce i krenule u potragu za partnerima radi parenja. Aktivnije su u proljeće pa se često 'oči u oči' susreću s izletnicima, ljubiteljima prirode, alpinistima, planinarima, ali i građevinarima.
Kako reagirati kada se nađete u blizini zmije i što napraviti ako vas ugrize, za tportal govore docentica Zavoda za zoologiju osječkog Odjela za biologiju Alma Mikuška i edukatorica u osječkom ZOO vrtu Tatjana Elez.

'Treba biti na oprezu, posebice na područjima na kojima nema ljudi. Zmije neće napasti čovjeka, ali ljudi trebaju biti pažljiviji prilikom kretanja kroz prirodu, posebice ako prolaze kroz gustiše ili planinare. Dobro je imati štap u ruci kako biste uokolo polako lupkali i šuškali jer će one osjetiti vibracije pa se s njima nećete susresti', objašnjava za tportal docentica sa Zavoda za zoologiju osječkog Odjela za biologiju Alma Mikuška.

U Hrvatskoj je 15 vrsta zmija, od kojih su tri otrovne - poskok, riđovka i planinski žutokrug - ali su sve zaštićene.

'Poskok živi u mediteranskom, planinskom dijelu Hrvatske, a riđovki ima i na kontinentu. Žutokruga ima na Velebitu, Biokovu, visokim planinskim predjelima, ali se na njega rjeđe nailazi. Nitko od njih neće prvi napasti, osim ako se ne osjećaju ugroženo. Tada će se braniti, štititi sebe', nastavlja ona.

Iako je u narodu poznat kao poskok, riječ je o zmiji koja ne skače, tumači Mikuška.

'U kontakt s njom mogu doći alpinisti kada se penju po stijenama pa gurnu ruku u pukotinu u kojoj se odmara i sunča. Riđovke je teže vidjeti jer ne izlaze, nego su zavučene, primjerice ispod kamena, pa ljudi koji kopaju ili prenose građevinski materijal mogu doći u kontakt s njima. Na njih smo nailazili i na područjima koja su nekada bila minirana, ali još nisu uređena. Ljudi često dolaze u kontakt sa svim zmijama jer se one hrane glodavcima, poput štakora i miševa, pa ih može biti na zapuštenim područjima kao što su neuređeni vrtovi ili napuštene kuće', odgovara tportalu ova biologinja.

Ostale zmije, nabraja, nisu otrovne i ne predstavljaju nikakvu opasnost za ljude. Izletnici u Kopačkom ritu tako često mogu vidjeti bjelouške i ribarice koje znaju biti duge i po metar i pol, pa ih se ljudi uplaše zbog njihove veličine.

'Zmije plivaju i po riječnim kupalištima, primjerice na Dravi, ali su one bezopasne. Hrane se ribom, žabama i sitnim vodozemcima', tumači Mikuška.

Tko zmiju pokuša uhvatiti, ona će se braniti i ugristi ga. Najjači otrov ima poskok, a najslabiji riđovka.

'Treba se tada smiriti, ne paničariti. Valja ukloniti odjeću i nakit s mjesta ugriza kako ne bi došlo do oticanja. Otrov ne treba isisavati! I treba doći što prije do liječnika', upozorava edukatorica osječkog ZOO vrta Tatjana Elez.

Ako se radi o ugrizu neotrovne zmije, ranu treba dezinficirati.

'Vidjela sam ugrize zmije. Neki čak i ne znaju da ih je ugrizla ova životinja ako ju nisu vidjeli jer ugriz sliči kao da je to učinio neki kukac, nema tragova zubi. No oni koji su sigurni da ih je ugrizla zmija mogu se javiti liječniku zbog infekcije jer one imaju dosta bakterija u slini', opisuje biologinja.

Kada su u pitanju ugrizi otrovnica, dodaje, ranu treba podvezati iznad ugriza kako bi se smanjila cirkulacija i što prije stići liječniku.

'Nikakvo čišćenje ili rezanje rane ne dolazi u obzir. Treba biti što smireniji. Što se tiče količine otrova, ugriz poskoka za odraslu zdravu osobu ne predstavlja životnu opasnost. Koban može biti za starije bolesne osobe, one lošijeg imuniteta, čak i malu djecu', napominje ona.

Nakon zmijskog ugriza, tumači, živci se trebaju rehabilitirati jer je to kao prijelom ruke ili noge.

Cijeli članak pročitajte ovdje

hr Fri Apr 27 2018 08:22:14 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58404b2d1eea8f2c0d8b45af/80

Jeste li osjetili navodni pad cijena hrane?

Trenutna prosječna proizvođačka cijena maslaca na EU tržištu je 555 eura za sto kilograma, što je za pet posto manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. S obzirom da je proizvođačka cijena maslaca i dalje visoka, nije za očekivati da će se cijene u maloprodaji drastično korigirati

Cijene hrane su u srpnju snažno pale u odnosu na lipanj, posebno šećera, mlijeka i mliječnih proizvoda, zahvaljujući obilnoj ponudi i poboljšanim izgledima za proizvodnju – izvijestilo je FAO, Organizacija za hranu i poljoprivredu pri UN-u. Indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda pao je u srpnju 3,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, pri čemu najviše cijene mlijeka i mliječnih proizvoda, odnosno maslaca i sira, za 6,6 posto u odnosu na lipanj. Cijene žitarica također su zamjetno pale, za 3,6 posto u odnosu na lipanj, piše Novi list.

Hrvatska nije osjetila ni pad cijena hrane u srpnju, o kojima govori FAO, pa tako ni pojeftinjenje maslaca, čija je cijena prošle jeseni naglo skočila na oko 25 kuna, dok je godinu prije koštao oko 17 kuna.

Rekordnoj cijeni maslaca kumovao je manjak mlijeka na tržištu, a sad kad je proizvodnja mlijeka porasla – značajnijeg pojeftinjenja ipak nema, cijene maslaca u trgovinama onakve su kakve su i bile.

Akcijske cijene 

Trenutna prosječna proizvođačka cijena maslaca na EU tržištu je 555 eura za sto kilograma, što je za pet posto manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, navode u HGK-u. S obzirom da je proizvođačka cijena maslaca i dalje visoka, nije za očekivati, kažu, da će se cijene u maloprodaji drastično korigirati u korist potrošača.

Slično odgovara i Dalibor Janda iz CroMilka – Udruge hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka. Kako kaže, cijena maslaca na tržištu jest pala, što je u trgovinama pak teško detektirati jer je maslac često na akcijskoj prodaji. Koliko primjećuje, značajniji pad nije zabilježen. Ako je trenutačna proizvođačka cijena maslaca na EU tržištu 555 eura za sto kilograma, to znači da je proizvođačka cijena »kocke« maslaca od 250 grama oko 10,5 kuna, dok njegova prodajna cijena kod nas iznosi od 20 do 25 kuna, dakle dvostruko, ili i više nego dvostruko više.

hr Thu Aug 16 2018 08:03:09 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a256704b9e03ee8198b4585/80

Hitan let s otoka: U vojnom helikopteru rođena djevojčica

U helikopteru Hrvatskog ratnog zrakoplovstva Mi-8 MTV u srijedu je na hitnom medicinskom letu s otoka Raba rođena djevojčica, priopćeno je iz Ministarstva obrane

Majka je rodila djevojčicu prije slijetanja helikoptera na helidrom Delta u Rijeci , a sretnom trenutku porođaja svjedočila je posada Eskadrile transportnih helikoptera (ETH) 91. zrakoplovne baze, piše tportal.

Kapetan posade ETH 91. zrakoplovne baze bojnik Krešimir Abramović poručio je kako je ovo jedno od iskustava koje će sigurno pamtiti cijeli život te kako je na kraju priče, najvažnije da su majka i njezina djevojčica dobro.

"Nitko od nas još nije imao ovakvo iskustvo. Iz perspektive pilota u helikopter je ušla pacijentica na nosilima, a izašla žena sa tek rođenom bebom na prsima. Medicinski tim odlično se snašao i obavio porod i ovom bi prilikom pohvalio profesionalnost svih uključenih i u svoje ime i ime cijele posade, čestitao roditeljima i danas rođenoj curici poželio svu sreću" kazao je Abramović i na kraju zaključio: "Ovo je svima nama bio najljepši let u karijeri i ovakvi trenuci su razlog zašto uživamo u ovom poslu".

hr Thu Aug 16 2018 08:02:51 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b1e0fdd2af47f4c1f8b47a4/80
Foto: Pixabay

Nakon osvježenja, ponovno slijedi sunčano i vruće vrijeme

Idućih dana pretežno sunčano, uz povremeno više oblaka osobito na kopnu, te ponovno toplije, većinom i vruće. Samo su ponegdje mogući kratkotrajni pljuskovi. Umjerene do jake bure na sjevernom će Jadranu biti još većinom u četvrtak prijepodne.
Četvrtak - toplije, samo ponegdje mogući pljuskovi

U istočnoj Hrvatskoj djelomice sunčano, povremeno s umjerenom naoblakom. Uz prolazno više oblaka ponegdje može pasti i malo kiše. Vjetar većinom slab. Najniža jutarnja temperatura zraka od 17 do 19 °C, a najviša dnevna između 28 i 30 °C.

Podjednako relativno toplo, ponegdje i vruće, bit će i u središnjoj Hrvatskoj, uz uglavnom suho i pretežno sunčano vrijeme te većinom slab sjeverni i sjeveroistočni vjetar.

Na sjevernom Jadranu pretežno sunčano i vruće. U gorskim krajevima mjestimice umjerena naoblaka, a ponegdje može pasti i malo kiše. Duž obale će puhati umjerena i jaka bura, podno Velebita u noći i ujutro mjestimice i olujna, koja će do  sredine dana oslabjeti i okrenuti na sjeverozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura zraka od 15 do 18 °C, uz obalu između 20 i 23 °C, a najviša dnevna oko 26 °C, uz obalu između 29 i 31 °C, piše HRT.

Na srednjem Jadranu i u unutrašnjosti Dalmacije barem djelomice sunčano, ali nestabilno. Ponegdje su mogući rijetki pljuskovi i grmljavina. U početku će puhati slaba do umjerena bura, a zatim sjeverozapadnjak. Jutarnja temperatura od 19 do 24 °C, a najviša dnevna između 30 i 32 °C. 

I na krajnjem jugu uz mjestimice umjeren i jak razvoj oblaka povremeno su mogući pljuskovi i grmljavina, ali uz dosta sunčanog vremena. Puhat će slab do umjeren zapadni i sjeverozapadni vjetar.

Od petka - većinom suho, barem djelomice sunčano i vruće

Idućih dana
 u unutrašnjosti barem djelomice sunčano i postupno sve toplije, u mnogim mjestima ponovno i vruće. Lokalno može biti pljuskova, i to uglavnom u gorju, unutrašnjosti Dalmacije i zapadnoj Slavoniji. Vjetar većinom slab.

I na Jadranu idućih dana pretežno sunčano i vruće, uz uglavnom tople noći. Rijetki pljuskovi mogući su većinom na jugu Jadrana. Vjetar uglavnom slab zapadni i jugozapadni, prema otvorenome moru sjeverozapadni.
hr Thu Aug 16 2018 07:56:34 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58e0e643b47398ec0e8b4577/80

Vidno potresena ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu: "Svaki izgubljeni život za nas je teška situacija s kojom uvijek idemo kući"

Inspekcijski nalaz Ministarstva zdravstva trebao bi pokazati je li itko zakazao u slučaju smrti 22-godišnjeg Mattea Ružića iz Zaprešića.

Za Dnevnik NoveTV o cijelom slučaju, ali i o stanju u hrvatskom zdravstvu, je progovorila Maja Grba-Bujević, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.


Gospođo Grba-Bujević, vodite Zavod za hitnu medicinu. Smatrate li se i Vi odgovornom za ovaj tragičan slučaj?

Nisam tu ja važna. Ja bih vama, i svima onima koji nas gledaju, da je moj zavod, hrvatski Zavod za hitnu medicinu, državni zavod. Mi donosimo protokole, standarde, surađujemo zajedno na izradi mreže, tražimo sva poboljšanja u sustavu, sve što se da napraviti.

Vezano uz sve što radimo, a sve je u cilju da spasimo ljudski život, moj 30-godišnji rad s hitnim pacijentima mi daje za pravo da kažem da danas spašavamo više života nego prije. Posao u hitnoj medici je strašno težak. On je težak i naporan. Težak je za liječnike i za medicinske sestre. Nije lako odgovarati za ljudski život, nije lako svaki dan davati cijelog sebe da spasiš nečiji život.

Je li sustav dobro strukturiran?

Sustav svakako zahtjeva poboljšanje i na tome se intenzivno radi i svih ovih godina se unaprjeđuje. Moramo znati da je sustav prije pokretanje reforme bio drugačije organiziran. Imali smo četiri velika centra koja su imali hitnu koju imaju danas. Ne jednako opremljenu ni jednako educiranu, ali su je imali. Ostatak zemlje, to jest 80 posto nje, bio je prepušten organizacijskim modelima koji su rađeni ovisno o tome kako se nekom svidjelo.

Ja sam tada, prije te reforme, isto tako radila u hitnoj i znam da je u Karlovačkoj županiji bio samo jedan defibrilator i on se nalazio u Karlovcu. Ostali timovi defibrilator nisu imali. Nisu imali suvremenu opremu s kojom se treba raditi, nisu imali edukaciju i zbog toga se krenulo s reformom.

Tko je konkretno odgovoran za smrt mladića iz Zaprešića?

Ministar Kujundžić je rekao da će inspekcijski nalaz biti gotov u četvrtak. Ne bih željela ništa prejudicirati niti u ikoga upirati prstom. Mi moramo znati da je kod model organizacije decentralizirani, za razliku od nekih zemalja s centraliziranim modelom. Moj zavod radi ovo što sam vam rekla, a mi nemamo vozila i nemamo djelatnike. Županijski zavodi su u vlasništvu županije i oni provode djelatnost hitne medicine. Inspekcijski nadzor će biti završen, a onda ćemo trijezne glave vidjeti što se dogodilo.

Pretpostavljam da Vi ne znate što je u tom nalazu.

Ja to ne znam niti bi bilo normalno da znam.

Može li broj timova na terenu pokriti sve pozive i potrebe?

Ova mreža ima veliki broj timova. Međutim, njih nikada nije dosta jer su potrebe velike. Mi u ovom trenutku brinemo o strašno velikom broju turista koji se nalaze na našoj obali, a zapravo smo na prometnice dodali 20 timova kako bi u tome pomogli.

I znate što su naši otoci. Nije jednostavno i nije moguće očekivati da u našoj zemlji, kojoj nedostaje liječnika, tim hitne kakav imamo u Zagrebu imamo, recimo, na Visu. Ne može se naći pet doktora da tamo budu samo za hitne slučajeve. Tamo nam pomažu liječnici obiteljske medicine koji su u pripravnosti. Oni su dostupni na poziv ,izlaze na teren i nije im lako. Ja sam specijalist anesteziologije, ali mi svaki put srce zakuca jače kad se radi o pacijentu koji je daleko od bolnice. To nije lako.

Hoće li se mijenjati postojeći sustav? Nije li ovaj događaj ukazao na slabosti u organizaciji?

Ja bih da pričekamo i vidimo što se stvarno dogodilo. Ne mogu dozvoliti da se upire prstom u moje hitnjake. Oni rade vrijedan posao i jako im je teško. To je strašan posao. Vi morate znati, dozvolite mi da to kažem, oni riskiraju svoj život kad uđu u smrskani auto i čekaju da vatrogasci, koji su divni ljudi, to razrežu i pomognu tog pacijenta iznijeti van. Onda tek počinje prava borba za svaku sekundu do dolaska u bolnicu.

Naravno da želimo da svaki pacijent ima jednako pravo, ali nije to lako postići. Ja na to nemam utjecaj, ja sam mali kotačić koji se silno trudi poboljšati sve što se poboljšati da. Mene veseli što smo uspjeli osigurati sredstva za brodove za hitnu medicinu. To će poboljšati sustav. Trebaju nam helikopteri, pravi namjenski helikopteri koji mogu sletjeti na cestu ili dvorište. Na tom tragu se puno radi. Da, treba unaprijediti sustav. Da, to je prestrašno.

Ja sam svjesna da nema pravih riječi koje bi ublažile i šok i bol, te izražavam duboku sućut Matteovoj obitelji koja je doživjela takvu stvar. Za mene, koja 30 godina radim u tom sustavu, koja sam, kao i svi ljudi koji sa mnom rade, svaki dan u spašavanju života, je to prestrašno. Želim da svi zajedno hladne glave sjednemo i vidimo što možemo napraviti. Možemo napraviti svašta, samo trebamo svi željeti da se to napravi i trebamo svi na tome raditi. To znači da trebamo od malih nogu učiti ljude pružati prvu pomoć. Oni koji su na licu mjesta trebaju znati što rade i oni mogu spasiti život. Hitna ne može svugdje za tri minuta, a za tri minute mozak strada. To treba urediti na način da svi zajedno spašavamo te ljude.

Danas nam uistinu pomažu i policija i vatrogasci. A hitnjaci, usprkos svojem trudu, niti imaju beneficirani radni staž niti imaju odgovarajuće plaće. Vi morate znati da doktor u hitnoj dobije 80 kuna po satu, s time da svaki sat ide kući. To su toliko mala sredstva da naši tehničari dobivaju 50 kuna po satu, da riskiraju svoje živote i da se maksimalno trude.

Znači, ipak je problem u ulaganjima i politici?

Ne, ja to ne volim zvati politikom. Svi se trebamo osvijestiti i reći da nam treba zajedništvo i da svi moramo uprijeti od školstva preko zdravstva da se nemile situacije svedu na najmanji mogući broj jer svaki izgubljeni život za nas koji to radimo je teška situacija s kojom uvijek idemo kući,prenosi Dnevnik.hr

hr Wed Aug 15 2018 21:27:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .