Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5825a9321eea8f1dae8b4610/80
Foto: Vlada Republike Slovenije

Cerar želi uređene odnose sa svim susjednim zemljama

Za razliku od Slovenije, Hrvatska je odlučila da je više ne obvezuje arbitražni sporazum nakon što je zbog postupaka Slovenije kompromitiran, pa se traži novo rješenje, dok Slovenija ustraje da arbitražu treba završiti obvezujućom presudom koju će priznati i Hrvatska

Slovenski premijer Miro Cerar izjavio je u srijedu da je njegova želja da Slovenija ima uređene odnose sa svim susjednim zemljama, te da se nada kako će i Hrvatska priznati odluku arbitražnog suda o graničnom prijeporu za koji slovenski mediji navode da bi mogla uslijediti ove godine.

 - Što se tiče bilaterale, želimo u prvom redu dobre i uređene odnose sa susjednim zemljama. Godina u koju smo ušli u tom će pogledu biti posebno značajna - kazao je Cerar u govoru pred slovenskim diplomatima okupljenim na Brdu kod Kranja na redovnom godišnjem skupu, kako bi razgovarali o najvažnijim pitanjima međunarodne politike i dobili svoje zadaće za ovu godinu.

- Iskreno se nadam da će unatoč sadašnjoj teškoj situaciji nakon odluke arbitražnog suda doći do rješenja graničnog pitanja, što će omogućiti bolju suradnju naših država - kazao je Cerar.

Za razliku od Slovenije, Hrvatska je odlučila da je više ne obvezuje arbitražni sporazum nakon što je zbog postupaka Slovenije kompromitiran, pa se traži novo rješenje, dok Slovenija ustraje da arbitražu treba završiti obvezujućom presudom koju će priznati i Hrvatska.

- Slovenija će presudu arbitražnog suda poštovati. Očekujemo da će tako unatoč svemu postupati i Hrvatska, te da će nam u tom smislu u obrani vladavine prava i poštivanja međunarodnih ugovora pomoći i međunarodna zajednica - kazao je Cerar.

Po njegovim bi riječima takav stav međunarodne zajednice bio važan i zbog stanja u širem okruženju.

- Arbitražna presuda neće utjecati samo na odnose između naše dvije susjedne države nego i na rješavanje sličnih predmeta u regiji. A njih nije malo - kazao je slovenski premijer u govoru diplomatima iz slovenskih diplomatsko-konzularnih predstavništava u svijetu.

Naglasio je također važnost davanja euroatlantske perspektive državama zapadnog Balkana.

- Za stabilnost na zapadnom Balkanu, koji se nalazi u našem neposrednom susjedstvu i koji je za Sloveniju od strateške važnosti potrebna je jasna euroatlantska perspektiva država te regije - kazao je slovenski premijer i dodao da je to osobito važno u sadašnjoj situaciji u Europi i u svijetu.

Prvog dana toga skupa diplomatima su se obratili slovenski predsjednik Borut Pahor i ministar vanjskih poslova Karl Erjavec koji su u utorak rekli kako se Slovenija zalaže za dobre bilateralne odnose sa susjedima, te naglasili da bi i Ljubljana i Zagreb trebali izbjegavati sve izjave koje bi narušile odnose u očekivanju odluke o arbitraži koja će biti "vrlo zahtjevan projekt.

Cerar se u svom govoru najviše dotaknuo mogućeg ponavljanja migracijske krize, te eventualnog pogoršanja stanja u Europskoj uniji.

- Sada, kad se Europa suočava s novim sigurnosnim i migracijskim izazovima, Slovenija može i dalje biti na raspolaganju za pomoć cijeloj regiji - kazao je Cerar diplomatima.

Što se tiče odnosa s velesilama i pozicije u svijetu, slovenski je premijer rekao da će njegova vlada i dalje održavati dobre odnose s političkim i ekonomskim velesilama, te s njima tražiti mogućnosti za razvoj političkih, ekonomskih i drugih odnosa.

- Nakon američkih predsjedničkih izbora sve su oči svijeta uprte u formiranje američke administracije, uz špekulacije o promjenama američkog djelovanja u međunarodnoj zajednici. Očekujem da će SAD nastaviti s tradicijom promicanja demokratskih vrijednosti i promoviranje mira i ljudskih prava u svijetu - kazao je Cerar, dodavši kako vjeruje da će se partnerstvo Slovenije i SAD-a nastaviti.

Facebook komentari

hr Wed Jan 04 2017 12:24:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d57063b473989dd08b4632/80
Foto: Dalmacija News

Motociklist bacio 1500 eura u vjetar, al doslovno

Tridesetšestogodišnji motociklist bacio je u vjetar 1500 eura vozeći se za vikend autocestom na jugu Njemačke kada su se novčanice rasule iz plastične vrećice u kojoj je držao 9000 eura, objavila je policija.

Neopreznom motociklistu novčanice su se razletjele po autocesti sjeverno od Muenchena u subotu. 

Kad je shvatio što se događa, muškarac se zaustavio i stao skupljati novac, a drugi sudionici u prometu pozvali su policiju koja je tijekom 45 minuta zaustavila promet kako bi mu u tome pomogla.

Ipak za mnoge je novčanice bilo prekasno pa je oko 1500 eura već prohujalo s vihorom.

Facebook komentari

hr Mon May 29 2017 10:38:06 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/592bac71b9e03e54178b4888/80

Veliki koraljni greben u većoj opasnosti no što se mislilo

Izbjeljivanje koralja na australskom Velikom koraljnom grebenu ozbiljnije je no što se mislilo i još će više ubrzati ako se ne poduzmu mjere kako bi se smanjilo ispuštanje stakleničkih plinova, upozorili su znanstvenici u ponedjeljak.

Veliki koraljni greben dug je 2.300 kilometara i uvršten je na UNESCO-vu listu svjetske prirodne baštine. Prošle je godine njegova razgradnja ubrzala najviše otkada se počeo pratiti taj proces, i to zbog podizanja temperature mora u ožujku i travnju.

Početna istraživanja iz zraka i iz mora pokazala su da je 2016. godine razgrađeno 22 posto koralja u plićem moru. Sada je utvrđeno da je uništeno još više koraljnog ekosustava, čak 29 posto, a njegova je perspektiva prilično sumorna s obzirom na drugu uzastopnu godinu 'izbjeljivanja', što je bez presedana u njegovoj povijesti.

"Jako nas brinu posljedice tog procesa po sam Veliki koraljni greben i po zajednice i privredne grane koje se na njega oslanjaju", upozorio je predsjedatelj Agencije za morski park na Velikom koraljnom grebenu (GBRMPA) Russell Reichelt.

"Godine 2016. od posljedica izbjeljivanja uginulo je više koralja no što smo početno procjenjivali a nastavi li se proces tim tempom - iako izvješća još nisu završena - očekuje se da će se razgradnja koraljnog pokrova u cjelini nastaviti i u 2017. godini", upozorio je Reichelt.

'Izbjeljivanje' nastupa kada koralji zbog neuobičajenih uvjeta, poput viših temperatura mora, počnu izbacivati sićušne fotosintetske alge, pa gube boju. Novija istraživanja pokazala su da se taj proces sada odvija i na većim dubinama, nedostupnima roniocima.

Mortalitet grebena nije bilo moguće sustavno procijeniti.

Istraživanje ipak pokazuje da je najteže pogođena regija sjeverno od popularnog australskog turističkog odredišta Port Douglasa, gdje je prema nekim procjenama uginulo 70 posto koralja u plitkom moru.

Među područjima najteže pogođenima izbjeljivanjem u 2017. godini su Cairns i Townsville, također jako popularne turističke destinacije, iako su njihovi južni dijelovi izbjegli najgoru sudbinu.

Koralji se mogu oporaviti ako temperatura vode padne i alge ih ponovo nasele ali oporavak može potrajati čitavo desetljeće.

Greben inače ugrožava otpad iz akvakulture, te izgradnja i pojave zvjezdača a na probleme se ove godine nadovezao i snažan ciklon.

Reichelt napominje da je ovogodišnja tropska oluja utjecala na četvrtinu grebena, dodajući da će kompletna slika ovogodišnjih posljedica biti dostupna tek iduće godine.

GBRMPA je prošlog tjedna bio domaćin skupa više od 70 vodećih stručnjaka za morski svijet koji su se okupili kako bi sastavili prijedloge za otklanjanje raznovrsnih prijetnji.

Među razmotrenim su mogućnostima koraljne 'jaslice', strategije za uklanjanje zvjezdača, proširivanje sustava praćenja i identificiranje prioritetnih lokacija za obnovu koralja.

Ključan je uvjet uspjeha tih strategija ipak smanjena emisija stakleničkih plinova kako bi se spriječilo podizanje temperature mora.

"Veliki koraljni greben velik je i otporni sustav koji je dosada pokazivao da ima snage za oporavak ali aktualne promjene potkopavaju tu otpornost", ističe Reichelt.

"Sudionici skupa izrazili su veliku zabrinutost zbog potrebe da se na globalnoj razini poduzmu mjere kako bi se smanjila emisija stakleničkih plinova, glavni uzrok promjene klime", dodaje.

Zemlje iz cijelog svijeta dogovorile su u Parizu 2015. godine da će smanjenom upotrebom fosilnih goriva ograničiti prosječan rast temperature na dva stupnja celzija iznad razina iz predindustrijskog doba.

Facebook komentari

hr Mon May 29 2017 08:05:19 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/592af2e8b9e03e54178b484b/80

Kad si gladan nisi svoj, znaju to i neki suci

Predsjedavajući palestinskih islamskih sudova u nedjelju je odredio sucima da tijekom mjeseca ramazana ne izriču presude o razvodima jer cjelodnevno suzdržavanje od hrane i cigareta u sklopu strogog posta koji nalaže vjera, može rezultirati naglim i nepromišljenim odlukama.

U priopćenju vrhovnog suca Mahmuda Al Habaša stoji da se njegova odluka temelji na "iskustvu iz ranijih godina". 

Tijekom muslimanskoga svetog mjeseca, koji je započeo u subotu, "neki vjernici, jer ne jedu i ne puše, stvaraju probleme u braku te nerijetko donose ishitrene odluke", objasnio je. 

Da bi se izbjegli takvi slučajevi, zahtjevi za razvodom braka tijekom ramazanskog mjeseca neće se razmatrati. O njima će se odlučivati nakon što post završi. 

Po sudskim podacima, razvodi su među Palestincima sve češći, većinom zbog teških ekonomskih prilika na okupiranim teritorijima gdje su siromaštvo i nezaposlenost gotovo pravilo.

Po službenim podacima tijekom 2015. na području Zapadne obale i u Pojasu Gaze sklopljeno je više od 50.000 brakova, a više od 8000 ih je razvrgnuto. 

O sklapanjima i razvodima brakova na Palestinskim teritorijima odluke smiju donositi isključivo vjerski sudovi. 

Facebook komentari

hr Sun May 28 2017 18:00:37 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/592ab79bb9e03e54178b482a/80

Od 1. siječnja 2018. Talijani ukidaju kovanice od 1 i 2 centa

Od 1. siječnja 2018. Talijani više neće koristiti kovanice od jednog i dva centa, odlučio je u subotu parlamentarni odbor za financije.

Ukidanje sitnih kovanica rezultirat će godišnjom uštedom od oko 20.000 eura.

Nacionalna agencija Ansa podsjeća da je od uvođenja eura 2004. talijanska vlada potrošila milijune na proizvodnju sitnih novčića te da će zahvaljujući ovom potezu sve cijene u Italiji biti zaokružene na najbližu svotu koja završava na nula ili na pet centi. 

I ostale članice EU-a, uključujući Njemačku, razmatraju mogućnost ukidanja kovanica od jednog i od dva centa. 

U Belgiji, Finskoj, Nizozemskoj i Irskoj cijene se često zaokružuju kako bi se izbjeglo korištenje sitnih kovanica, iako one i dalje postoje kao zakonsko sredstvo plaćanja. 

Facebook komentari

hr Sun May 28 2017 13:47:45 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .