Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5826c7151eea8f6ab28b45f3/80
Foto: Boris Kačan / www.kacan.cm

Mediteranu se ne piše dobro: Na udaru klimatskih promjena Dalmacija među najugroženijim regijama

Od deset zemalja s najvećim ekološkim otiskom na vodu, pet ih je na Mediteranu: Portugal, Španjolska, Italija, Grčka i Cipar, a 82 posto potrošnje vode južnomediteranskih zemalja odlazi na poljoprivredu

Sredozemlje očekuju do sada neviđeni pritisci na prirodne resurse koji su posljedica klimatskih promjena, pa one moraju na razumljiv način biti predstavljene široj javnosti, rečeno je na trodnevnom skupu mediteranskih novinara i klimatskih stručnjaka koji je počeo u petak u marokanskom gradu Marakešu, istodobno kada i UN-ova konferencija o klimatskim promjenama COP22.

Današnjim odnosom utječemo na klimu kakva će biti za trideset godina, a Mediteran je jedno od područja na kojem se očekuju najveće posljedice, pa je potrebno omogućiti svim ljudima da se znaju zaštititi, te izvršiti pritisak na donositelje odluka da ozbiljno shvate upozorenja, kazao je u ime suorganizatora skupa, direktor IUCN-a za Sredozemlje Antonio Troya.

Marokanski klimatolog Mohammed-Saïd Karrouk rekao je da "nova klima" znači pomicanje toplih područja prema sjevernom polu i trajnu nestabilnost klimatskih prilika koje smanjuju mogućnost predviđanja. To su bili uzroci da je, primjerice, 2015. u zapadnom dijelu SAD-a bila suša, a u istočnom poplave, dok su iste godine marokanske dijelove pustinje zahvatile poplave, kazao je Karrouk.

Predsjednik Euro-mediteranskog centra za klimatske promjene Antonio Navarra objasnio je da su klimatske promjene slojevite i dalekosežne te da među neke malo poznate posljedice spada i pojava nedostatka kisika u moru. Do nje može dovesti podudarnost nekoliko uzroka, a može imati velike posljedice na život u moru.

Povećanje temperature od dva stupnja izazvat će u nekim dijelovima svijeta smanjenje i do 30 posto raspoložive količine vode, a pored količine smanjuje se njezina kvaliteta i povećavaju zahtjevi za vodom, kazao je direktor u Francuskom nacionalnom centru za znanstvena istraživanja Joel Guiot.

Istočni Mediteran suočen s najčešćim sušama u zadnjih 900 godina  

Dodao je da se istočni dijelovi Mediterana, koji su poprište aktualnih ratova, suočavaju s najvećom učestalosti suša u zadnjih 900 godina. Suše su mijenjale tijek povijesti, kazao je i naveo podatak po kojem je ondje prije 3200 godina vladala 300-godišnja suša, što koincidira s pojavom piratskog naroda poznatog pod imenom Morski ljudi.

Na Drugom skupu okolišnih novinara novinskih agencija u Sredozemlju direktor Instituta za zaštitu vlažnih područja Mediterana Jean Jalbert najavio je da se u Sredozemlju očekuje dosad neviđen pritisak na prirodne resurse, na kojemu je i sada ekološki otisak razvoja gotovo dvostruko veći nego drugdje u svijetu.

Od deset zemalja s najvećim ekološkim otiskom na vodu, pet ih je na Mediteranu: Portugal, Španjolska, Italija, Grčka i Cipar, a 82 posto potrošnje vode južnomediteranskih zemalja odlazi na poljoprivredu, kazao je Jalbert.

O vrijednosti vlažnih staništa, poput močvara i delta govori podatak po kojem zauzimaju svega šest posto svjetske vodene površine, a daju  otprilike jednu četvrtinu, odnosno 24 posto primarne produkcije svih ekosistema, kazao je Jalbert, napomenuvši da su to ujedno i najugroženija staništa.

Klimatske promjene prijete istrebljenju vrsta u vlažnim staništima; ugrožena i Dalmacija

Tijekom 20. stoljeća uništena je polovica površine vlažnih staništa, a među danas postojećim vlažnim staništima 30 posto je umjetnih, kazao je Jalber i zaključio da klimatske promjene prijete istrjebljenjem brojnih vrsta u sredozemnim vlažnim staništima, najviše u Španjolskoj, Izraelu i Dalmaciji u Hrvatskoj.

Profesor ekonomije iz Venecije Roberto Roson radio je makroekonomske procjene utjecaja klimatskih promjena na gospodarstva pojedinih zemalja, te kazao da bi porast temperature od tri stupnja umanjio šest posto poljoprivrede u Izraelu i Turskoj, te šest i pol posto turizma na Malti.

Marokanska oceanografinja Maria Snoussi ocijenila je da mediteranske zemlje rade nepromišljene zahvate na obalama mora, pri čemu se odriču neizmjernih benefita koje daju prirodne obale i još moraju sanirati štete koje nastaju erozijama obala.

Na sva ta opterećenja ekosistema dolaze klimatske promjene, pa bi upravo one trebale biti prilika da se promijeni odnos prema prirodi i okolišu, kazala je Snoussi na skupu kojem je cilj povećati kapacitete izvješćivanja o klimatskim promjenama na Sredozemlju.

U nastavku skupa predviđeno je predstavljanje Vodiča Okolišno izvješćivanje na Mediteranu i online platforme koje će koristiti okolišnim novinarima.

Suorganizatori skupa su Udruženje novinskih agencija Sredozemlja (AMAN) i Španjolska novinska agencija (EFE).

Facebook komentari

hr Sat Nov 12 2016 08:31:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5885006e1eea8fc71d8b45a9/80
Foto: NASA

Evo što radimo našem planetu već trideset godina

Snimke prikazuju nevjerojatne promjene krajolika našeg planeta

Američka svemirska agencija NASA objavila je slike koje prikazuju koliko se naš planet Zemlja promijenio u samo 30 godina.

Snimke prikazuju nevjerojatne promjene krajolika našeg planeta, uzrokovane plavljenjem porječja, nestankom jezera ili ledenjaka, nastajanjem vulkanskih otoka te nestajanjem ogromnih površina šumske vegetacije uzrokovanih požarima. Iz svemira su čak vidljivi i utjecaji urbanog širenja i svjetlosnog zagađenja na naš krajolik - prenosi tportal

Facebook komentari

hr Sun Jan 22 2017 19:49:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5883e4291eea8f85188b4602/80
Foto: NASA Modis

Snijeg na Braču vidljiv i iz Svemira!

Vedro nebo nad Dalmacijom "otkrilo" je snijegom prekrivene površine sa satelitskim snimkama bolje rezolucije
U drugoj dekadi siječnja snijeg je zabijelio većinu dalmatinskih planina, pa čak i neke dijelove obale i otoka. Prisjetimo se, 16. siječnja zabijelili su se dijelovi Visa, Korčule, Hvara i Brača, a na Vidovoj Gori palo je više od 20 cm snijega.

Usprkos porastu temperature zraka zadnjih dana, snijeg se u višim predjelima Brača i dalje dobro drži pa je tijekom subote snježni pokrivač bio vidljiv na satelitskim snimkama NASA-inih MODIS Terra i Aqua satelita. Naravno, znatno obilniji snijeg vidi se na planinama Mosoru, Biokovu, Svilaji, Dinari, Kamešnici, te osobito u susjednoj BiH.

Tera i Aqua (sateliti ranije oznake EOS AM-1 i EOS PM-1) nose MODIS instrument - Moderate Resolution Imaging Spectroradiometer. Serija je to satelita u cirkumpolarnoj orbiti oko Zemlje na udaljenosti 705 kilometara od površine.


Facebook komentari

hr Sun Jan 22 2017 08:00:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/588233c01eea8fae138b4620/80
Foto: Facebook - Sveučilište u Splitu

Sveučilište u Splitu: tri doktorska studija dobili markicu "izvrstan"

Kako bi bilo još bolje Sveučilište se treba više posvetiti internacionalizaciji
Rektor splitskog Sveučilišta Šimun Anđelinović osvrnuo se na podatke koje su jučer dobili od Agencije za visoko obrazovanje o četverogodišnjem periodu akreditacije Sveučilišta.

- Dobili smo sve nedostatke i prednosti koje smo imali. Veseli nas što su naši doktorski studiji ocijenjeni s markicom "izvrstan" i to tri takva studija. To je najveći stupanj kvalitete i usklađenosti s međunarodnim standardima – pohvalio se Anđelinović.

Naglasio je kako vrijede novi kriteriji koji se odnose na sam odnos prema studentu te da na tome planiraju poraditi u budućnosti.-Tu spada i pomoć studentu od standarda do učenja i u tom dijelu će se naše Sveučilište za drugi akreditacijski ciklus dodatno pripremiti u smislu da treba modernizirati načine podučavanja, treba biti veća okrenutost prema studentima, treba pratiti njihove karijere, s dionicima gledati kakva su njihova izlazna znanja i kava je njihova spremnost za tržište – rekao je Anđelinović te dodao kako smo napredovali i kada su u pitanju ocjene koje studenti daju profesorima.

- Napravili smo pomak iz početnog stanja i sada smo u srednjem stanju razvijenosti i idemo prema razvijenom dijelu. Mislim da su akreditacijski ciklus i  i kontrola kvalitete na sastavnicama već donijeli rezultate, pomaci su se napravili u našoj kontroli kvalitete. S ocjene tri došli smo na 4,3 – rekao je Anđelinović te napomenuo kako je jedan od najvećih nedostataka slaba internacionalizacija.

- Na tome inzistiraju europski kriteriji i na tom planu ćemo ovog ljeta napraviti sveučilišnu školu na engleskom jeziku. Uvest ćemo i dodatne kriterije da naši nastavnici trebaju svoj predmet prevesti na engleski i pripremiti ga za edukaciju na engleskim jeziku tako da stranci mogu doći na jedan ili dva predmeta, uzeti ECTS bodove i vratiti se na svoju sastavnicu – najavio je Anđelinović te zaključio kako će osnovati Povjerenstvo koje će se brinuti o suradnji unutar Sveučilišta koja je trenutno slabo razvijena.

Facebook komentari

hr Fri Jan 20 2017 16:59:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5368f6bf179942e730868d4d/80
Foto: D.N.

HAZU u petak obilježava 400. obljetnicu smrti Fausta Vrančića

Na dan Vrančićeve smrti 20. siječnja u 11 sati u Knjižnici HAZU održat će se edukativna multimedijalna radionica "Faust Vrančić – Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu". Riječ je o nastavku događanja kojima je HAZU 2016. sudjelovala u obilježavanju 400. obljetnice Vrančićeva djela "Novi strojevi"

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti prigodnim će programima u petak, 20. siječnja obilježiti 400. godišnjicu smrti hrvatskoga polihistora, izumitelja, leksikografa, diplomata i biskupa Fausta Vrančića.

- Faust Vrančić jedna je od najistaknutijih osoba cjelokupne hrvatske kulturne i znanstvene povijesti, pravi renesansni čovjek koji se ostvarivao u različitim područjima i čiji nam život i djelo i danas mogu biti nadahnuće. Poput Ruđera Boškovića i Nikole Tesle, i Vrančić je bio veliki vizionar, čovjek ispred svoga vremena - rekao je u povodu 400. obljetnice Vrančićeve smrti predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić.

Vrančić nam daje primjer, dodao je, kako se humanističke i tehničke znanosti mogu skladno povezivati i prožimati s ciljem izgradnje boljeg i naprednijeg svijeta.

- Bio je jedan od onih hrvatskih humanista koji su na različite načine pridonosili kulturnom i znanstvenom razvoju Europe, a istovremeno i afirmaciji hrvatskog jezika i kulture. Iako je veći dio života, kao i mnogi hrvatski znanstvenici, proveo izvan Hrvatske, kao pravi domoljub trajno je ostao povezano s njom - istaknuo je Kusić.

- U današnje vrijeme ubrzanog tehnološkog napretka Vrančić nam šalje poruku koliko je važno biti u toku sa suvremenim znanstvenim i tehničkim dostignućima, ne zaboravljajući istovremeno niti osnovne vrednote na kojima počiva ljudska civilizacija - zaključio je predsjednik HAZU.

Na dan Vrančićeve smrti 20. siječnja u 11 sati u Knjižnici HAZU održat će se edukativna multimedijalna radionica "Faust Vrančić – Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu". Riječ je o nastavku događanja kojima je HAZU 2016. sudjelovala u obilježavanju 400. obljetnice Vrančićeva djela "Novi strojevi".

Projekt "Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu", čija je voditeljica dr. sc. Marijana Borić iz Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU osmišljen je radi afirmacije hrvatskoga znanstvenog nasljeđa, a u sklopu projekta aktivnosti se održavaju i izvan Hrvatske kako bi se naglasila univerzalnost znanstvene baštine.

U sklopu obilježavanja obljetnice Marijana Borić će 2. veljače u Knjižnici HAZU održati predavanje "Faust Vrančić – 400. godina poslije".

Faust Vrančić rodio se u Šibeniku 1. siječnja 1551. Na njegov je život osobito je utjecao stric Antun Vrančić, ostrogonski nadbiskup koji mu je omogućio studij u Padovi i Veneciji. Ondje je Vrančić pokazao iznimno zanimanje za filozofiju, fiziku i matematiku.

Nakon studija, vratio se u Šibenik 1571., ali je ubrzo ponovno otišao stricu u Ugarsku, gdje se bavio znanstvenim radom. Bio je u službi rimsko-njemačkog cara i hrvatskog kralja Rudolfa II. na njegovom dvoru u Pragu i bio jedan od najutjecajnijih ljudi tadašnje Europe. Bio je naslovni biskup Csanáda u Transilvaniji, a posljednjih desetak godina života potpuno je napustio svjetovni život, pristupio je redu svetog Pavla u Rimu te se posvetio pisanju djela.

Faust Vrančić dao je značajan doprinos različitim područjima te je napisao više djela trajne vrijednosti. Među njima se posebno ističu petojezični leksikon "Dictionarium" (Venecija, 1595.), prvi cjeloviti hrvatski rječnik, u koji je uvrstio "dalmatinski" (hrvatski) jezik u društvo "pet najizvrsnijih europskih jezika". Rječnik sadrži oko 3800 hrvatskih riječi.

Najpoznatije Vrančićevo djelo su "Machinae novae" (Venecija, 1615./1616.), kapitalno djelo renesansne tehnike u kojem kroz svoje vizionarske projekte anticipira daljnji razvoj tehnike. Pojedini izumi koji su prvi put zaživjeli u tiskanom obliku upravo u ovom njegovu djelu koriste se i danas: padobran, most od metala, most ovješen o lance i žičara, modificirani u skladu sa suvremenim razvojem tehnike.

Napisao je i knjižicu na hrvatskom jeziku "Život nikoliko izabranih divic" (1606.), o 12 ranokršćanskih mučenica, a posvetio ju je benediktinkama samostana svetog Spasa u Šibeniku.

Faust Vrančić umro je 20. siječnja 1617. u Veneciji, te je prema vlastitoj želji prenesen i pokopan u crkvi svete Marije u Prvić Luci gdje mu je do danas sačuvan grob. Od 1992. ime Fausta Vrančića nosi Državna nagrada tehničke kulture.



Facebook komentari

hr Thu Jan 19 2017 16:36:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .