Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5826c7151eea8f6ab28b45f3/80
Foto: Boris Kačan / www.kacan.cm

Mediteranu se ne piše dobro: Na udaru klimatskih promjena Dalmacija među najugroženijim regijama

Od deset zemalja s najvećim ekološkim otiskom na vodu, pet ih je na Mediteranu: Portugal, Španjolska, Italija, Grčka i Cipar, a 82 posto potrošnje vode južnomediteranskih zemalja odlazi na poljoprivredu

Sredozemlje očekuju do sada neviđeni pritisci na prirodne resurse koji su posljedica klimatskih promjena, pa one moraju na razumljiv način biti predstavljene široj javnosti, rečeno je na trodnevnom skupu mediteranskih novinara i klimatskih stručnjaka koji je počeo u petak u marokanskom gradu Marakešu, istodobno kada i UN-ova konferencija o klimatskim promjenama COP22.

Današnjim odnosom utječemo na klimu kakva će biti za trideset godina, a Mediteran je jedno od područja na kojem se očekuju najveće posljedice, pa je potrebno omogućiti svim ljudima da se znaju zaštititi, te izvršiti pritisak na donositelje odluka da ozbiljno shvate upozorenja, kazao je u ime suorganizatora skupa, direktor IUCN-a za Sredozemlje Antonio Troya.

Marokanski klimatolog Mohammed-Saïd Karrouk rekao je da "nova klima" znači pomicanje toplih područja prema sjevernom polu i trajnu nestabilnost klimatskih prilika koje smanjuju mogućnost predviđanja. To su bili uzroci da je, primjerice, 2015. u zapadnom dijelu SAD-a bila suša, a u istočnom poplave, dok su iste godine marokanske dijelove pustinje zahvatile poplave, kazao je Karrouk.

Predsjednik Euro-mediteranskog centra za klimatske promjene Antonio Navarra objasnio je da su klimatske promjene slojevite i dalekosežne te da među neke malo poznate posljedice spada i pojava nedostatka kisika u moru. Do nje može dovesti podudarnost nekoliko uzroka, a može imati velike posljedice na život u moru.

Povećanje temperature od dva stupnja izazvat će u nekim dijelovima svijeta smanjenje i do 30 posto raspoložive količine vode, a pored količine smanjuje se njezina kvaliteta i povećavaju zahtjevi za vodom, kazao je direktor u Francuskom nacionalnom centru za znanstvena istraživanja Joel Guiot.

Istočni Mediteran suočen s najčešćim sušama u zadnjih 900 godina  

Dodao je da se istočni dijelovi Mediterana, koji su poprište aktualnih ratova, suočavaju s najvećom učestalosti suša u zadnjih 900 godina. Suše su mijenjale tijek povijesti, kazao je i naveo podatak po kojem je ondje prije 3200 godina vladala 300-godišnja suša, što koincidira s pojavom piratskog naroda poznatog pod imenom Morski ljudi.

Na Drugom skupu okolišnih novinara novinskih agencija u Sredozemlju direktor Instituta za zaštitu vlažnih područja Mediterana Jean Jalbert najavio je da se u Sredozemlju očekuje dosad neviđen pritisak na prirodne resurse, na kojemu je i sada ekološki otisak razvoja gotovo dvostruko veći nego drugdje u svijetu.

Od deset zemalja s najvećim ekološkim otiskom na vodu, pet ih je na Mediteranu: Portugal, Španjolska, Italija, Grčka i Cipar, a 82 posto potrošnje vode južnomediteranskih zemalja odlazi na poljoprivredu, kazao je Jalbert.

O vrijednosti vlažnih staništa, poput močvara i delta govori podatak po kojem zauzimaju svega šest posto svjetske vodene površine, a daju  otprilike jednu četvrtinu, odnosno 24 posto primarne produkcije svih ekosistema, kazao je Jalbert, napomenuvši da su to ujedno i najugroženija staništa.

Klimatske promjene prijete istrebljenju vrsta u vlažnim staništima; ugrožena i Dalmacija

Tijekom 20. stoljeća uništena je polovica površine vlažnih staništa, a među danas postojećim vlažnim staništima 30 posto je umjetnih, kazao je Jalber i zaključio da klimatske promjene prijete istrjebljenjem brojnih vrsta u sredozemnim vlažnim staništima, najviše u Španjolskoj, Izraelu i Dalmaciji u Hrvatskoj.

Profesor ekonomije iz Venecije Roberto Roson radio je makroekonomske procjene utjecaja klimatskih promjena na gospodarstva pojedinih zemalja, te kazao da bi porast temperature od tri stupnja umanjio šest posto poljoprivrede u Izraelu i Turskoj, te šest i pol posto turizma na Malti.

Marokanska oceanografinja Maria Snoussi ocijenila je da mediteranske zemlje rade nepromišljene zahvate na obalama mora, pri čemu se odriču neizmjernih benefita koje daju prirodne obale i još moraju sanirati štete koje nastaju erozijama obala.

Na sva ta opterećenja ekosistema dolaze klimatske promjene, pa bi upravo one trebale biti prilika da se promijeni odnos prema prirodi i okolišu, kazala je Snoussi na skupu kojem je cilj povećati kapacitete izvješćivanja o klimatskim promjenama na Sredozemlju.

U nastavku skupa predviđeno je predstavljanje Vodiča Okolišno izvješćivanje na Mediteranu i online platforme koje će koristiti okolišnim novinarima.

Suorganizatori skupa su Udruženje novinskih agencija Sredozemlja (AMAN) i Španjolska novinska agencija (EFE).

Facebook komentari

hr Sat Nov 12 2016 08:31:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5900fad7b4739857558b4633/80

Zašto su djeca danas sve bezosjećajnija i spremna na nasilje?

Najmanje svako četvrto dijete je, prema istraživanjima, žrtva vršnjačkog nasilja, najčešće u dobi od 10 do 14 godina

U društvu u kojem se neprestano govori o reformi obrazovanjakao vidu brige za djecu, vlada šutnja o tome da su djeca krivnjom roditelja, ali i škola koje zanemaruju odgojnu funkciju bezosjećajnija, sklona vršnjačkom nasilju, izrugivanju, isključivanju druge djece iz igre i druženja. Barem svako četvrto dijete je, prema istraživanjima, žrtva vršnjačkog nasilja, najčešće u dobi od 10 do 14 godina. U nizu škola stvarnost je takva da djeca neće reći djetetu koje je izostalo iz škole zbog bolesti zadaću, dobro znajući da nenapisana zadaća znači minus u dnevniku, a više ih donosi i jedinicu, piše večernji list.

Mnogi roditelji žale se da kad im dijete zamoli zadaću preko Vibera ili WhatsAppa da ga djeca iz razreda ignoriraju ili pak satima čeka odgovor iako vidi da su svi pročitali poruku. Da ne govorimo o izrugivanju djece zbog nemarkirane odjeće, verbalne agresije licem u lice ili preko društvenih mreža “da je ružno, glupo, luzer(ica)”. Dječji psihijatar Nenad Jakušić ističe da se mnogi roditelji danas ponašaju u stilu da je bolje da im je dijete nasilno, nego da bude žrtva kao da ne postoji ništa između, kao da nije najbolja ravnoteža – odgoj djeteta, koje neće biti ni žrtva, ni nasilnik, nego dobar čovjek. Kao voditelj Centra za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladeži u zagrebačkoj Klaićevoj bolnici upoznat je sa stanjem u školama i među djecom.

– Danas se u školi često događa isključivanje djece iz igre i druženja, pa se stvaraju grupice djece po imovinskom statusu, izgledu, po tome kako tko kotira u razredu i kako se odijeva, ali i po ocjenama. Djeca puno puta ne žele posuditi bilježnice djeci iz razreda kad nisu bila u školi ili se prave da ne znaju zadaću. Najčešće se to događa u višim razredima osnovne škole i srednjoj. Kako su ocjene u školi najvažnije zbog suparništva, ima i zluradosti među djecom koja se vesele neuspjehu drugog. A škole baš briga za to i kako se djeca osjećaju jer je glavno da provedu svoj nastavni program. Ima, naravno, dobrih školi s manjim razredima koji na vrijeme reagiraju prije nego dođe do bullyinga – kaže Jakušić. Djeca su si, slaže se, prije više pomagala jer nije bilo negativne kompetitivnosti. A djeca koja ne žele reći zadaću, koja su odgojena tako da je najvažnije da je njima dobro i da ih baš briga za druge takva će ostati i kao ljudi. Psihologinja, prof. dr. Mirjana Nazor, ističe da se zanemaruje da je škola prije svega odgojno-obrazovna institucija, a danas su fetiš ocjene, a ne odgoj.

Cijeli članak pročitajte OVDJE.

Facebook komentari

hr Thu Apr 27 2017 07:15:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fe5876b47398724b8b46b3/80
Foto: D.N.

Hoće li ljudska noga zakoračiti na dno Crvenog jezera u Imotskom?

Taj bi se zaron iskoristio i za detaljno ispitivanje flore i faune Crvenog jezera, kada bi se pokušalo ustanoviti i do koje dubine egzistira život u samom jezeru
Za nekih desetak dana, preciznije 5. svibnja, planira se održavanje značajne speleoronilačke akcije u Crvenom jezeru u Imotskom. Tada bi ljudska noga trebala prvi puta u povijesti zakoračiti na dno ovog svjetski poznatog nacionalnog krškog fenomena. Taj povijesni zaron predvodit će Frederic Swierczynski, svjetski poznati speleoronilac.  Ujedno, taj bi se zaron iskoristio i za detaljno ispitivanje flore i faune Crvenog jezera, kada bi se pokušalo ustanoviti i do koje dubine egzistira život u samom jezeru.

Kontaktirali smo direktora Turističke zajednice Imotski Luku Kolovrata, koji nam je priopćio kako teku pripreme za ovu akciju:

- U tijeku su finalne, posljednje pripreme za organizaciju ovog projekta, odnosno povijesnog ronjenja do samog dna Crvenog jezera u Imotskom. Ne radi se tek o običnom zaronu, iako nijedan zapravo nije takav, što znaju svi koji se bave ronjenjem, ali ovdje se radi gotovo o pustolovnom događaju, jer ne možemo predvidjeti što nas sve očekuje pod vodom. Također, ovaj događaj sadrži i znanstvene značajke jer će tim speleoronilaca pokušati prikupiti što je moguće više uzoraka flore i faune, kako bismo i na taj način dobili što više informacija o životu u jezeru.

Moram istaknuti kako su već ishodovane sve potrebne dozvole i dopuštenja za organizaciju ovog događaja. Posebno pazimo na sigurnost svih aktera. U čitavoj organizaciji sudjelovali su djelatnici Turističke zajednice te članovi Ronilačkog kluba “Crveno jezero“, koji su na raspolaganju za sve logističke radove. Trenutno se radi na konstrukciji odgovarajuće platforme za potrebe samog projekta. Evo, nadam se da će i povoljni vremenski uvjeti ići u prilog svim sudionicima ovog događaja - istaknuo je Kolovrat.

Spomenimo i to kako za čitav događaj vlada izniman medijski interes. Samo iz Francuske najavljen je dolazak nekoliko desetaka novinarskih ekipa, a upiti pristižu iz mnogih europskih zemalja, posebno onih s dugom pomorskom tradicijom. Također, najavljeni su i dolasci mnogobrojnih javnih medijskih servisa iz Hrvatske. Naš portal Dalmacija News također će prisustvovati ovom svojevrsnom ronilačkom spektaklu.

Facebook komentari

hr Mon Apr 24 2017 21:56:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fbc0b3b4739809458b4649/80

Žene manje tipkaju: Muškarci su veća opasnost na cestama

Prvo istraživanje korištenja komunikacijske tehnologije na sigurnost u prometu u Hrvatskoj pokazalo je da tek 24% vozača u prometu ne koristi mobitel u vožnji, dok čak više od 60% mladih piše poruke i fotografira se
Statistike pokazaju kako popularne "selfije" okida svaki osmi vozač, dok svaki dvanaesti fotografira krajolik. Žene u prometu mobitel koriste manje od muškaraca, njih 46% čita poruke za vrijeme vožnje, dok isto čini čak 65% muškaraca.

S druge strane, sasvim je očekivano što čak 61 posto vozača ispod 35 godina čita poruke, dok to čini samo 28 posto starijih od 50. No, razlog apstinenciji kod starijih vozača uglavnom nije veće iskustvo i briga za sigurnost u prometu, nego nedovoljno poznavanje tehnologije.

Ne iznenađuje niti to što najrizičniju skupinu čine mlađi do 24. Oni ne samo da redovito čitaju i pišu poruke za vrijeme vožnje, nego njih čak 60 posto i fotografira, a 45 posto ih snima i video materijale u vožnji.

Istraživanja su pokazala kako korištenje mobitela za vrijeme vožnje povećava mogućnost nesreće za 12 puta, ali i samo posezanje za mobitel povećava istu mogućnost za čak pet puta. Nedostatak koncentracije vozača uzrokuje kašnjenja u reakciji za čak 50%, odnosno u prosjeku za 3 desetinke sekunde.

Facebook komentari

hr Sun Apr 23 2017 14:13:42 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/58f097f1b473983b228b4603/80
Foto: Christiane Northrup

Apple radi na razvoju senzora za mjerenje šećera u krvi bez igle

Tvrtka Apple angažirala je tim biomedicinskih inženjera na razvoju senzora uz pomoć kojih bi se preko kože pratila razina šećera u krvi, a cilj je pridonijeti borbi protiv dijabetesa, izvijestio je CNBC, pozivajući se na izvore bliske projektu

Na osmišljenju projekta je navodno radio i Steve Jobs, a posrijedi je rad na neinvazivnoj vrsti senzora čija je svrha pratiti razinu glukoze u krvi kroz kontakt s kožom. 

CNBS piše da inženjeri na projektu rade dulje od pet godina u uredu u Palo Altu, tisućama kilometara udaljenom od sjedišta tvrtke u Cupertinu. Proizvodnja senzora zamisao je Stevea Jobsa, osnivača i bivšega direktora Applea, koji je dosad razvio i druge slične prenosive uređaje, poput pametnih satova koji prate rad važnih vitalnih organa, razinu kisika i broj otkucaja srca. 

Jobs je umro 2011. Nova tehnika temeljila bi se na korištenju optičkih senzora koji bi se spojio s Appleovim satom, lansiranim 2015. 

Proizvodnja optičkih senzora, po mišljenju znanstvenika najzamršeniji je tehnički izazov. 

Iz Applea su odbili komentirati informacije. 

Dosad su brojne tvrtke pokušale osmisliti uređaj kojim će se razina glukoze u krvi pratiti bez svakodnevnih uboda iglom u jagodicu prsta.

Među njima je tehnološka kompanija Alphabet, krovna tvrtka koja u sastavu ima Google i sa švicarskim Novartisom radi na razvoju pametnih leća za dijabetičare koje bi analizom suza mogle odrediti razinu glukoze u krvi. 

Mediji prenose da Apple već testira senzore u kliničkim centrima u području Bay Area u San Francisku. U projekt bi se trebalo uložiti nekoliko milijarda dolara, no u konačnici bi mogao predstavljati spas za milijuna dijabetičara.

Facebook komentari

hr Fri Apr 14 2017 14:14:51 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .