Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5826c7151eea8f6ab28b45f3/80
Foto: Boris Kačan / www.kacan.cm

Mediteranu se ne piše dobro: Na udaru klimatskih promjena Dalmacija među najugroženijim regijama

Od deset zemalja s najvećim ekološkim otiskom na vodu, pet ih je na Mediteranu: Portugal, Španjolska, Italija, Grčka i Cipar, a 82 posto potrošnje vode južnomediteranskih zemalja odlazi na poljoprivredu

Sredozemlje očekuju do sada neviđeni pritisci na prirodne resurse koji su posljedica klimatskih promjena, pa one moraju na razumljiv način biti predstavljene široj javnosti, rečeno je na trodnevnom skupu mediteranskih novinara i klimatskih stručnjaka koji je počeo u petak u marokanskom gradu Marakešu, istodobno kada i UN-ova konferencija o klimatskim promjenama COP22.

Današnjim odnosom utječemo na klimu kakva će biti za trideset godina, a Mediteran je jedno od područja na kojem se očekuju najveće posljedice, pa je potrebno omogućiti svim ljudima da se znaju zaštititi, te izvršiti pritisak na donositelje odluka da ozbiljno shvate upozorenja, kazao je u ime suorganizatora skupa, direktor IUCN-a za Sredozemlje Antonio Troya.

Marokanski klimatolog Mohammed-Saïd Karrouk rekao je da "nova klima" znači pomicanje toplih područja prema sjevernom polu i trajnu nestabilnost klimatskih prilika koje smanjuju mogućnost predviđanja. To su bili uzroci da je, primjerice, 2015. u zapadnom dijelu SAD-a bila suša, a u istočnom poplave, dok su iste godine marokanske dijelove pustinje zahvatile poplave, kazao je Karrouk.

Predsjednik Euro-mediteranskog centra za klimatske promjene Antonio Navarra objasnio je da su klimatske promjene slojevite i dalekosežne te da među neke malo poznate posljedice spada i pojava nedostatka kisika u moru. Do nje može dovesti podudarnost nekoliko uzroka, a može imati velike posljedice na život u moru.

Povećanje temperature od dva stupnja izazvat će u nekim dijelovima svijeta smanjenje i do 30 posto raspoložive količine vode, a pored količine smanjuje se njezina kvaliteta i povećavaju zahtjevi za vodom, kazao je direktor u Francuskom nacionalnom centru za znanstvena istraživanja Joel Guiot.

Istočni Mediteran suočen s najčešćim sušama u zadnjih 900 godina  

Dodao je da se istočni dijelovi Mediterana, koji su poprište aktualnih ratova, suočavaju s najvećom učestalosti suša u zadnjih 900 godina. Suše su mijenjale tijek povijesti, kazao je i naveo podatak po kojem je ondje prije 3200 godina vladala 300-godišnja suša, što koincidira s pojavom piratskog naroda poznatog pod imenom Morski ljudi.

Na Drugom skupu okolišnih novinara novinskih agencija u Sredozemlju direktor Instituta za zaštitu vlažnih područja Mediterana Jean Jalbert najavio je da se u Sredozemlju očekuje dosad neviđen pritisak na prirodne resurse, na kojemu je i sada ekološki otisak razvoja gotovo dvostruko veći nego drugdje u svijetu.

Od deset zemalja s najvećim ekološkim otiskom na vodu, pet ih je na Mediteranu: Portugal, Španjolska, Italija, Grčka i Cipar, a 82 posto potrošnje vode južnomediteranskih zemalja odlazi na poljoprivredu, kazao je Jalbert.

O vrijednosti vlažnih staništa, poput močvara i delta govori podatak po kojem zauzimaju svega šest posto svjetske vodene površine, a daju  otprilike jednu četvrtinu, odnosno 24 posto primarne produkcije svih ekosistema, kazao je Jalbert, napomenuvši da su to ujedno i najugroženija staništa.

Klimatske promjene prijete istrebljenju vrsta u vlažnim staništima; ugrožena i Dalmacija

Tijekom 20. stoljeća uništena je polovica površine vlažnih staništa, a među danas postojećim vlažnim staništima 30 posto je umjetnih, kazao je Jalber i zaključio da klimatske promjene prijete istrjebljenjem brojnih vrsta u sredozemnim vlažnim staništima, najviše u Španjolskoj, Izraelu i Dalmaciji u Hrvatskoj.

Profesor ekonomije iz Venecije Roberto Roson radio je makroekonomske procjene utjecaja klimatskih promjena na gospodarstva pojedinih zemalja, te kazao da bi porast temperature od tri stupnja umanjio šest posto poljoprivrede u Izraelu i Turskoj, te šest i pol posto turizma na Malti.

Marokanska oceanografinja Maria Snoussi ocijenila je da mediteranske zemlje rade nepromišljene zahvate na obalama mora, pri čemu se odriču neizmjernih benefita koje daju prirodne obale i još moraju sanirati štete koje nastaju erozijama obala.

Na sva ta opterećenja ekosistema dolaze klimatske promjene, pa bi upravo one trebale biti prilika da se promijeni odnos prema prirodi i okolišu, kazala je Snoussi na skupu kojem je cilj povećati kapacitete izvješćivanja o klimatskim promjenama na Sredozemlju.

U nastavku skupa predviđeno je predstavljanje Vodiča Okolišno izvješćivanje na Mediteranu i online platforme koje će koristiti okolišnim novinarima.

Suorganizatori skupa su Udruženje novinskih agencija Sredozemlja (AMAN) i Španjolska novinska agencija (EFE).

Facebook komentari

hr Sat Nov 12 2016 08:31:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/534883901799429e5daa3386/80

Predugo spavanje i sjedenje nezdravo kao pušenje i alkoholiziranje

Rezultati nedavno provedenog istraživanja pokazali su da su predugo spavanje i sjedenje jednako nezdravi poput pušenja i konzumiranja prevelike količine alkohola
Znanstvenici s australskog Instituta Sax proveli su istraživanje u koje su uključili više od 230.000 osoba starijih od 45 godina. Ispitanici su ispunili anketu o svojim nezdravim navikama. Postavljena su im pitanja o tome jesu li pušači, koliko alkohola konzumiraju, vode li računa o zdravoj prehrani, jesu li fizički neaktivni, sjede li predugo na poslu, pred televizorom ili kompjutorom (više od sedam sati) i spavaju li previše (dulje od devet sati).

Trideset posto odgovorilo je pozitivno na dva do tri postavljena pitanja. Nakon šest godina objavljen je podatak da je 16.000 ispitanika umrlo. Ustanovljeno je da je vjerojatnost od preuranjene smrti kod osoba koje se nisu bavile tjelesnom aktivnošću 1,6 puta veća nego kod fizički aktivnih. Fizička aktivnost definirana je kao '150 minuta umjerene ili veće tjelesne aktivnosti tjedno'.

Studija je pokazala da je kombinacija tjelesne neaktivnosti, sjedilačkog načina života i spavanja duljeg od devet sati bila povezana sa smrtnošću većine sudionika istraživanja u jednakom omjeru kao kombinacija pušenja i konzumiranja velike količine alkohola. Fizička neaktivnost bila je usko povezana sa smrtnošću sudionika istraživanja, rekla je glavna autorica studije Melody Ding, profesorica na Odjelu za javno zdravlje Sveučilišta u Sydneyu.

- Posljedice tjelesne neaktivnosti u kombinaciji s dugim spavanjem i razdobljima duljeg sjedenja još su gore. Kombinacija više negativnih navika bez sumnje je opasnija od samo jedne dodala je Ding. Rezultati istraživanja objavljeni su u stručnom časopisu PLOS Medicine.

Facebook komentari

hr Tue Mar 14 2017 13:13:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/58c7cc96b473985ac18b4594/80

Ovo su najopasnije bakterije na svijetu, a antibiotici sve slabiji

WHO je objavila popis od 12 najopasnijih bakterija s namjerom da potakne vlade da one potiču tvrke i institucije na razvoj novih antibiotika - jer su dosadašnji sve nedjelotvorniji

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je popis 12 najopasnijih bakterija, u nastojanju da potakne razvoj novih antibiotika.

- Otpornost na antibiotike je sve veća, a brzo nam ponestaju mogućnosti liječenja - rekla je predstavnica WHO-a zadužena za inovacije Marie-Paule Kieny.

Farmaceutske kompanije ne žele istraživati nove antibiotike zbog rizika da bi mogući novi lijek ubrzo mogao postati neučinkovit.

- Ako to prepustimo samo tržištu, novi antibiotici koji nam hitno trebaju neće biti razvijeni na vrijeme - upozorila je, prenose 24sata.

WHO je poručio da vlade moraju poticati javne institucije i tvrtke da razvijaju nove antibiotike.

WHO-ov popis predvode bakterije koje su otporne na više lijekova i velik su rizik za zdravlje u bolnicama i staračkim domovima.

Tri najopasnije bakterije su Acinetbocater, Pseudomonas i razne vrste Enterobacteriaceae, među kojima E. coli.

Ostale bakterije na popisu sve su otpornije na lijekove. U tu kategoriju spadaju spolno prenosiva gonoreja, trovanje hranom uzrokovano salmonelom te dizenterija uzrokovana shigellom.

Popis su zajedno sastavili WHO i Sveučilište u Tuebingenu u Njemačkoj.


Ovo su tih 12 bakterija:

Prioritet 1 - kritično: 

Acinetobacter baumanniiPseudomonas aeruginosaEnterobacteriaceae

Prioritet 2 - visoko: 

Enterococcus faeciumStaphylococcus aureusHelicobacter pyloriCampylobacter spp.SalmonellaeNeisseria gonorrhoeae

Prioritet 3 - srednje:

Streptococcus pneumoniaeHaemophilus influenzaeShigella spp. 

WHO je podijelio popis u 3 kategorije, a označavaju hitnost za antibioticima koji liječe ove bakterije. Najopasnije su Acinetobacter, Pseudomonas i različite vrste Enterobacteriaceae koje mogu prouzročiti smrtonosne infecije poput upale pluća i sepse. 

Zbog sve manje učinovitosti antibotika stručnjaci se boje da bakterije uskoro neće uopće moći liječiti, ali i da će zbog superbakterija karcinomi postati neizlječivi. 

U WHO-u smatraju da se ovom problemu treba pristupiti s jednakom ozbiljnošću i snagom kao i terorizmu, piše Daily Mail. 

Facebook komentari

hr Tue Mar 14 2017 12:00:14 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/58c6d7b5b473989ebf8b45a4/80
Foto: NASA

NASA nahvalila Splićanku: Marina Brozović vodi tim svemirskih detektiva

Prije četiri dana američka svemirska agencija NASA na svojim je službenim stranicama pohvalila hrvatsku znanstvenicu Marinu Brozović, o kojoj je i Wired prošle godine objavio priču
Brozović je spomenuta u kontekstu pronalaska dviju letjelica koje su bile u orbiti Mjeseca. Kako je objašnjeno iz NASA-e, pronalazak starih letjelica i svemirskog smeća težak je zadatak i kad se one nalaze u orbiti Zemlje, a još teži kad je u pitanju orbita Mjeseca. Naime, zbog jakog blještavila Mjeseca optički teleskopi vrlo teško mogu uočiti malene predmete u njegovoj orbiti, piše Jutarnji list.

Problemu su doskočili znanstvenici NASA-inog Jet Propulsion Laboratorija u Pasadeni (Kaliforniji) koji su, koristeći interplanetarni radar, razvili metode promatranja uz pomoć radiovalova koje Mjesečev sjaj ne može zaslijepiti. Osim što olakšava pronalaženje izgubljenih letjelica i smeća, ova nova metoda mogla bi biti korisna u budućim misijama na Mjesec.

- Uz pomoć radara smještenog na Zemlji u Mjesečevoj orbiti identificirali smo NASA-in Lunar Reconnaissance Orbiter [LRO] te Chandrayaan-1 Indijske svemirske agencije. Pronalazak LRO-a bio je relativno jednostavan jer su s nama radili i navigatori s te misije koji su imali precizne podatke u kojem dijelu orbite je lociran. Pronalazak indijskog Chandrayaan-1 satelita je zahtijevao malo više detektivskog rada, budući da je zadnji kontakt s letjelicom bio u kolovozu 2009. godine - rekla je Brozović, voditeljica NASA-inog programa.

Budući da je indijski satelit vrlo malen (riječ je o kocki sa stranama od 1,5 metara), njegov pronalazak je tim impresivniji, piše u tekstu koji je objavila NASA. Iako su se interplanetarni radari i ranije koristila promatranje malih asteroida udaljenih milijunima kilometara od Zemlje, znanstvenici nisu bili sigurni da njime mogu otkriti toliko male objekte na udaljenostima poput one od Zemlje do Mjeseca (384 400 km), čaki i s najmoćnijim radarima na Zemlji. Stoga se indijski satelit Chandrayaan-1 pokazao kao savršen za demonstraciju uspješnosti nove metode.

Marina Brozović (44) je odrasla u Splitu, a u NASA-inom Jet Propulsion Laboratoriju radi već godinama. Kako je sama rekla za Wired, opsesiju Sunčevim sustavom i načinom kako on funkcionira razvila je kao djevojčica gledajući legendarnu seriju Cosmos, Carla Sagana.

U svojem profilu na NASA-i Brozović je istaknula da je kao dijete bila sretna odrastajući u Splitu jer je, između ostalog, zbog relativno malog svjetlosnog zagađenja mogla promatrati zvijezde na čistom noćnom nebu. Prema astronomiji ju je gurnula i njezina majka koja je ponešto znala o svemiru iako nije bila znanstvenica, a čim je bila dovoljno stara Marina se pridružila astronomskom klubu.

Fiziku je diplomirala na PMF-u Zagrebu, svoj je znanstveni put nastavila na prestižnom sveučilištu Duke u SAD-u, a u Jet Propulsion Laboratoriju radi od 2007. godine.

Facebook komentari

hr Mon Mar 13 2017 18:32:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/58bbca45b47398619f8b459e/80
Foto: Pixabay

Mrzite prelazak na ljetno računanje vremena? Niste jedini!

Prelazak na ljetno računanje vremena kratkoročno znači sat vremena kraći san, no dugoročno donosi dulje trajanje dana tijekom šest mjeseci od konca ožujka do konca listopada

Pomicanje sata za jedan sat unaprijed tijekom ljetnih mjeseci, uobičajena praksa u Europi i Sjevernoj Americi, može uzrokovati zdravstvene tegobe i imati niz štetnih posljedica, tvrde znanstvenici.

Prelazak na ljetno računanje vremena kratkoročno znači sat vremena kraći san, no dugoročno donosi dulje trajanje dana tijekom šest mjeseci od konca ožujka do konca listopada.

Međutim, znanstvena su istraživanja pokazala kako će pomicanje satova s 2 na 3 sata u nedjelju 26. ožujka vjerojatno rezultirati povećanjem broja srčanih i moždanih udara, izazvati rast broja automobilskih nesreća, te smanjiti radnu učinkovitost.

Pritom, neće rezultirati smanjenjem potrošnje električne energije, suprotno nekadašnjim vjerovanjima.

Prema podacima nedavno objavljenim u jednom psihološkom znanstvenom časopisu, dan nakon prelaska na ljetno računanje vremena, savezni suci skloni su davati u prosjeku pet posto dulje zatvorske kazne, nego u tjednu prije ili u tjednu poslije.

Znanstvenici tvrde kako čak i manji poremećaji ustaljenih obrazaca spavanja mogu imati značajne posljedice.

- Naša studija ukazuje na to da nagle, pa i male promjene ritma sna mogu imati štetan učinak. - istaknuo je Amneet Sandhu sa Sveučilišta u Koloradu, čija je studija bolničkih podataka otkrila 25-postotni skok broja srčanih udara u ponedjeljak, dan nakon početka ljetnog računanja vremena.

Ljetno računanje vremena, koje ove godine traje do 29. listopada, usvojeno je za vrijeme Drugog svjetskog rata kao mjera štednje struje. Logika je bila da dulje trajanje dana znači da će ljudi manje sati provoditi uz umjetnu rasvjetu.

Praksa se ustalila u većem dijelu Sjeverne Amerike i Europi, ali ne i u većini drugih zemalja svijeta.

No, studije su dosad uglavnom pokazale da promjena računanja vremena ne donosi i značajnije uštede električne energije.

Ukidanje ljetnog računanja vremena - odnosno ukidanje povratka na zimsko računanje - u Sjedinjenim je Državama moguće jedino zakonodavnom odlukom američkog Kongresa. Savezne države nisu dužne prijeći na ljetno računanje vremena, ali su obavezne od studenoga do ožujka prakticirati standardno, zimsko računanje vremena.

Zakonodavci u nekim saveznim državama već su pokušavali progurati zakone kako bi se ljetno računanje vremena posve ukinulo, no dosad je to uspjelo jedino Arizoni i Havajima.

Facebook komentari

hr Sun Mar 12 2017 09:33:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .