Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a0eccb5b9e03e0a008b45fa/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Tijekom 2017. na našim je cestama poginula 331 osoba, nova je godina počela katastrofalno

Stanje je alarmantno, ovo je 10 razloga zbog kojih su naše ceste 60 posto pogibeljnije od europskih

Prema podacima koji nisu konačni (možda će se pribrojiti preminuli do 30. siječnja 2018., koji su imali nesreću  u 2017.) na hrvatskim je cestama tijekom prošle godine smrtno stradala 331 osoba. To je 7,8 posto više nego u 2016., kad je u prometnim nesrećama skončalo 307 osoba, a i tom smo brojkom, po razmjernim pokazateljima smrtnosti na cestama, bili 60 posto iznad EU prosjeka! Sigurnost cestovnog prometa, dakle, vozi u rikverc, premda je Hrvatska od 2000. u cestovnu infrastrukturu, razmjerno broju stanovnika i BDP-u,  uložila najviše, ne samo u Europskoj uniji, nego u svijetu. - piše autoportal

Kad se uračuna odljev stanovništva, intenzivan proteklih godina i to upravo prometno najaktivnijeg dijela (što bi trebalo smanjiti broj nesreća), realna je smrtnost na našim cestama 80 na milijun stanovnika. U Europskoj uniji, čiji prosjek Hrvatska obara (!), jer je među dvije ili tri najgore zemlje, broj poginulih je oko 50 na milijun stanovnika. Opravdanje kako je tijekom 2017. bilo neusporedivo manje poginulih nego prije 10 ili 15 godina, neutemeljeno je i promašeno.

Naime, drastično smanjenje smrtnosti na cestama europski je i svjetski trend, prvenstveno zaslugom aktivno i pasivno sigurnijih automobila, većeg udjela autocesta i viših standarda sigurnosti svih prometnica, programu europske komisije za promet EuroRAP, da ceste 'opraštaju greške'. Dakle da postoje kvalitetne ograde na svim potrebnim dionicama te da u zonama izlijetanja nema stabala, čeličnih i armirano-betonskih stupova, okomito postavljenih zidova i ostalih čvrstih i masivnih objekata. A kakvo je stanje kod nas? Uh.... Potvrđuju to i uzroci pogibije četiri osobe na našim cestama.

Kako se brojke utemeljenog i očekivanog smanjenja smrtnosti na cestama proteklih desetljeća ne bi uzimale kao alibi, odnosno ublažavanje lošeg stanja, evo usporedbe: od 2005. do 2015. na europskim je cestama smrtnost smanjena 61,7 posto, a na hrvatskim 41,7 posto! Plaćamo danak starenju voznog parka, usporenom i nepoštenom pravosuđu, manjkavim propisima, preskupim taksijima, manjkavom nadzoru, prevelikom broju obijesnih vozača i recidivista u prometu... 

Ovo je deset razloga vrlo lošeg stanja sigurnosti na našim cestama:

1. Prestar vozni park, zbog nerazumno visokih davanja

I nakon stupanja na snagu umanjenih davanja, budući da je riječ o gotovo zanemarivim, 'kozmetičkim' promjenama, automobili na našim cestama i dalje će stariti te će uskoro, prosječno, biti 14-godišnjaci. A većina naših građana kupovat će rabljene, ne zato što žele, nego što za nove nemaju novca. Od ukupno 52 tisuće registriranih novih auta u 2017. tek 15 tisuća kupili su privatni kupci! Ostalo otpada na rent-a-car, vladine institucije, ministarstva, državna i javna poduzeća te posebice reeksport, dakle mešetarenje dilera automobila, u svrhu preživljavanja. A ako se koji građanin odluči kupiti automobil najviše sigurnosti, dakle onaj koje će samostalno zakočiti ako dijete istrči na cestu, mahniti vozač bočno nalijeće kroz crveno..., država će kazati: Eeeee..., to će vas koštati! Na iznos u kojem je prodajna marža, iz koje država već višestruko uzima, plaća se jedan od najvećih PDV-ova na svijetu, potom trošarina (PPMV) i pri registraciji (to je, eto pojednostavljeno, jer ne dolazi na kraju godine s posebnom uplatnicom) još jedan, godišnji porez. Dakle, ako hoćete kupiti siguran auto, trebate platiti i boga i vraga. Pa neka ljudi voze kramu i ginu! Prijedlog: Na vozila s pet zvjezdica za sigurnost, po EuroNCAP testu, treba ukinuti trošarinu!

2. Neučinkovito i nepošteno pravosuđe

Skandalozno neučinkovito pravosuđe generator je smrtnosti na cestama, zbog loše organiziranosti, nestručnosti i neaktivnosti te vrlo izvjesne djelomične korumpiranosti. Egzaktno to pokazuju slučajevi niza vozača koji i nakon desetaka brutalnih i pogibeljnih evidentiranih kršenja prometnih propisa i dalje imaju važeću vozačku dozvolu. Time se udara u temelje nacionalnih interesa, pa navedeno gotovo ukazuje na 'petu kolonu' u sustavu. Stanje bi bilo i gore, da nije djelovanja medija, odnosno alarmiranja javnosti.

3. Nedovoljno oštre kazne za obijesne vozače

Pooštrene sankcije za najteže prometne prekršaje, kojima se MUP hvali, i dalje će mnogi smatrati 'dozvolom za ubijanje'. Stoga za najpogibeljnije prekršaje, poput prolaska kroz 'puno' crveno svjetlo (izvan sigurnosnog vremena od 2 do 3 s), pretjecanja preko dvije pune linije, brzine dvostruko veće od dozvoljene, upravljanje s više od 1,5 promila alkohola u krvi, vožnje u kontra smjeru, treba propisati po 12 bodova! To znači izravno poništavanje vozačke dozvole nakon samo jednog brutalnog, pogibeljnog prekršaja. Istodobno treba osmisliti mjere za nagrađivanje vozača, kroz smanjenje godišnjih davanja, koji su pet i više godina bez prekršaja.

4. Nesigurne prometnice, pogibeljne zone izlijetanja

Hrvatska je neslavni rekorder u Europskoj uniji po udjelu nezaštićenih stabala, čeličnih i armirano-betonskih stupova, okomito postavljenih zidova i ostalih čvrstih masivnih objekata uz cestu, opasnih prometnica bez odgovarajuće zaštitne ograde..., zbog kojih auti padaju u provalije, a izlijetanja koja ne bi trebala biti smrtonosna završavaju masakriranjem vozača i putnika. Usto je Hrvatska pri europskom dnu po udjelu kružnih tokova na prometnim križanjima, koji bi trebali biti apsolutni prioritet u svim budućim prometnim rješenjima i rekonstrukcijama.

5. Neučinkovit i manjkav nadzor prometa 

Premalo korištenje dostupne i razmjerno jeftine elektroničke tehnologije za nadzor, koja bi potpuno mogla zamijeniti presretače na autocestama, uz sankcioniranje prekršitelja na naplatnim kućicama ne omogućava kvalitetan nadzor prometa i obuzdavanje prekršitelja. Integralni videonadzor svih bitnih prometnica višestruko je koristan: učinkovito bi se disciplinirali najteži prekršitelji, policija bi se rasteretila i mogla preusmjeriti na 'nepokrivene' dijelove sustava, vozače koji dožive nesreću tuđom krivnjom zaštitilo bi se od manipulacija i lažnog okrivljavanja te bi se olakšali pravni postupci (točno utvrđivanje činjenica, odnosno krivnje za nesreću.

6. Manjkavi i nelogični prometni propisi

Najveći je problem krajnje nestručno i neodgovorno definiranje zimske opreme, koje zadovoljavaju ljetne gume (!) s utorima od 4 mm i lanci u prtljažniku, umjesto zimskih. One bi, uz poželjno smanjenje PDV-a na 10 posto, trebale biti obvezne u zimskom periodu računanja vremena, za cijelu Hrvatsku. Znatno bi se smanjila stradavanja, državi bi se smanjena davanja višestruko isplatila, čak bi i priliv iz PDV-a bio veći. Nerazumnom kombinacijom manjkavog članka 54. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (ne kažnjava se prekoračenje izvan naselja do 10 posto)i policijskom tolerancijom mjerenja od 10 posto, odozgo na dolje (!), na autocesti je realna dozvoljena brzina 155 km/h (160 po brzinomjeru). Na na običnim cestama 111 km/h (115 po brzinomjeru), što je još veći problem. Najapsurdnija je tolerancija mjerenja od 10 km/h do 100 km/h, dakle, u pješačkoj zoni, gdje je ograničenje 30, legalno se može voziti 40 (33 posto brže!), kad brzinomjer pokazuje blizu 45. Osim što je to nerazumno i pogibeljno, naše vozače, navikle na takvu praksu, izlaže se riziku, da, primjerice, u Švicarskoj i Švedskoj, za isto budu kažnjeni s, preračunato, više od 1000 eura, uz dugotrajnu zabranu vožnje u tim zemljama! 

7. Preskup taksi prijevoz

Previsoka cijena taksi usluga neizravni je, ali egzaktni krivac za stotine nepotrebno poginulih i tisuće ozlijeđenih na hrvatskim cestama, samo u posljednjih deset godina. Stoga je itekako dobrodošla najava liberalizacija taksi prijevoza, koja će građanima ponuditi opcije jeftinijeg prijevoza te će prisiliti one koji se bave tom iznimno korisnom i potrebnom uslugom na bitno sniženje cijene usluge, uz racionalnije poslovanje i gospodarenje resursima (dijeljenje automobila kako bi 24 sata na dan bio u pogonu). Bit će manje pijanih, obijesnih i umornih na cestama, mladež će se s provoda više vraćati taksijima, a manje automobilima onih koji se pod utjecajem opijata i drugih nedopuštenih supstanci iživljavaju na cesti i žele dokazivati obijesnom vožnjom. 

8. Previsoke cestarine, pogotovo izvan sezone

Većini građana i poduzetnika preskupo je korištenje autocesta, pa se prometni tokovi, mimo mogućnosti infrastrukture i prometne logike, preusmjeravaju sa sigurnih autocesta na znatno manje sigurne državne i županijske ceste. Stoga svakodnevno imamo tisuće, realno nepotrebnih, opasnih pretjecanja i interakcija automobila i gospodarskih vozila s pješacima, biciklistima, mopedistima. Državi bi se, u zimskim mjesecima, itekako isplatilo prepoloviti cestarine!

9. Loše medicinsko zbrinjavanje unesrećenih 

Udio onih koji su preživjeli nesreću, a preminuli su do 30 dana nakon nesreće, u ukupnom broju smrtno stradalih, od blizu 40 posto (!), pokazuje da je medicinsko zbrinjavanje nakon nesreća katastrofalno. Hrvatska je među rijetkim zemljama, ne samo u Europi, nego u svijetu, bez organizirane službe hitnog helikopterskog medicinskog zbrinjavanja HEMS (Helicopter-based emergency medical service), a i zemaljska služba nije optimalno organizirana ni opremljena.

10. Upravljanje sigurnošću prometa u MUP-u umjesto u MPPI-ju

Neproporcionalno i nesnošljivo velika smrtnost na našim cestama, koja je iz godine u godinu 60-ak posto iznad europskog prosjeka, pokazuje kako je krajnje je vrijeme za shvatiti da MUP, kao važan čimbenik, koji treba samo provoditi Zakon o sigurnosti prometa na cestama, nikako upravljati njime, što apsurd svjetskih razmjera. Ne samo stoga što je i sam, itekako, podložan kritikama. Za to treba odmah ustrojiti Agenciju za sigurnost cestovnog prometa, a upravljanje sigurnošću prometa na cestama prebaciti u ministarstvo prometa

Poginuli na hrvatskim cestama

1979. ..................1605 ('crni' rekord)

1990. ..................1360

2000. ..................  655 

2001. ..................  647 

2002. ..................  627 

2003. ..................  701 

2004. ..................  608 

2005. ..................  597 

2006. ..................  614 

2007. ..................  619 

2008. ..................  664 

2009. ..................  548

2010. ..................  426

2011. ..................  418

2012. ..................  393

2013. ..................  368

2014. ..................  308

2015. ..................  348

2016. ..................  307

2017. ..................  331 (nije konačno)

hr Tue Jan 02 2018 10:14:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8d38962af47fcc068b4643/80
Foto: Pixabay

Evo što trebate napraviti ako sretnete zmije

Zmije su se probudile iz zimskog sna, izišle na sunce i krenule u potragu za partnerima radi parenja. Aktivnije su u proljeće pa se često 'oči u oči' susreću s izletnicima, ljubiteljima prirode, alpinistima, planinarima, ali i građevinarima.
Kako reagirati kada se nađete u blizini zmije i što napraviti ako vas ugrize, za tportal govore docentica Zavoda za zoologiju osječkog Odjela za biologiju Alma Mikuška i edukatorica u osječkom ZOO vrtu Tatjana Elez.

'Treba biti na oprezu, posebice na područjima na kojima nema ljudi. Zmije neće napasti čovjeka, ali ljudi trebaju biti pažljiviji prilikom kretanja kroz prirodu, posebice ako prolaze kroz gustiše ili planinare. Dobro je imati štap u ruci kako biste uokolo polako lupkali i šuškali jer će one osjetiti vibracije pa se s njima nećete susresti', objašnjava za tportal docentica sa Zavoda za zoologiju osječkog Odjela za biologiju Alma Mikuška.

U Hrvatskoj je 15 vrsta zmija, od kojih su tri otrovne - poskok, riđovka i planinski žutokrug - ali su sve zaštićene.

'Poskok živi u mediteranskom, planinskom dijelu Hrvatske, a riđovki ima i na kontinentu. Žutokruga ima na Velebitu, Biokovu, visokim planinskim predjelima, ali se na njega rjeđe nailazi. Nitko od njih neće prvi napasti, osim ako se ne osjećaju ugroženo. Tada će se braniti, štititi sebe', nastavlja ona.

Iako je u narodu poznat kao poskok, riječ je o zmiji koja ne skače, tumači Mikuška.

'U kontakt s njom mogu doći alpinisti kada se penju po stijenama pa gurnu ruku u pukotinu u kojoj se odmara i sunča. Riđovke je teže vidjeti jer ne izlaze, nego su zavučene, primjerice ispod kamena, pa ljudi koji kopaju ili prenose građevinski materijal mogu doći u kontakt s njima. Na njih smo nailazili i na područjima koja su nekada bila minirana, ali još nisu uređena. Ljudi često dolaze u kontakt sa svim zmijama jer se one hrane glodavcima, poput štakora i miševa, pa ih može biti na zapuštenim područjima kao što su neuređeni vrtovi ili napuštene kuće', odgovara tportalu ova biologinja.

Ostale zmije, nabraja, nisu otrovne i ne predstavljaju nikakvu opasnost za ljude. Izletnici u Kopačkom ritu tako često mogu vidjeti bjelouške i ribarice koje znaju biti duge i po metar i pol, pa ih se ljudi uplaše zbog njihove veličine.

'Zmije plivaju i po riječnim kupalištima, primjerice na Dravi, ali su one bezopasne. Hrane se ribom, žabama i sitnim vodozemcima', tumači Mikuška.

Tko zmiju pokuša uhvatiti, ona će se braniti i ugristi ga. Najjači otrov ima poskok, a najslabiji riđovka.

'Treba se tada smiriti, ne paničariti. Valja ukloniti odjeću i nakit s mjesta ugriza kako ne bi došlo do oticanja. Otrov ne treba isisavati! I treba doći što prije do liječnika', upozorava edukatorica osječkog ZOO vrta Tatjana Elez.

Ako se radi o ugrizu neotrovne zmije, ranu treba dezinficirati.

'Vidjela sam ugrize zmije. Neki čak i ne znaju da ih je ugrizla ova životinja ako ju nisu vidjeli jer ugriz sliči kao da je to učinio neki kukac, nema tragova zubi. No oni koji su sigurni da ih je ugrizla zmija mogu se javiti liječniku zbog infekcije jer one imaju dosta bakterija u slini', opisuje biologinja.

Kada su u pitanju ugrizi otrovnica, dodaje, ranu treba podvezati iznad ugriza kako bi se smanjila cirkulacija i što prije stići liječniku.

'Nikakvo čišćenje ili rezanje rane ne dolazi u obzir. Treba biti što smireniji. Što se tiče količine otrova, ugriz poskoka za odraslu zdravu osobu ne predstavlja životnu opasnost. Koban može biti za starije bolesne osobe, one lošijeg imuniteta, čak i malu djecu', napominje ona.

Nakon zmijskog ugriza, tumači, živci se trebaju rehabilitirati jer je to kao prijelom ruke ili noge.

Cijeli članak pročitajte ovdje

hr Fri Apr 27 2018 08:22:14 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59298dc7b9e03e371c8b45da/80

Za vikend nas čeka još toplije vrijeme

Nakon ponegdje više oblaka i samo rijetke kiše, u petak će ponovno diljem Hrvatske biti stabilnije, uz pretežno sunčano vrijeme, ali u većini unutrašnjosti i malo svježije, na Jadranu uz buru, mjestimice i jaku. Za vikend i početkom novoga tjedna opet posvuda toplije, uz mogućnost gdjekojeg pljuska.
Petak - pretežno sunčano, bura, ponegdje svježije

U istočnoj Hrvatskoj u noći i ujutro još dosta oblaka iz kojih lokalno može pasti malo kiše, a zatim će se razvedravati. Jutarnja temperatura od 10 do 12 °C, a poslijepodne i do 5 °C niža nego u četvrtak. Sjeverni vjetar će oslabjeti, a poslijepodne će puhati uglavnom slab jugoistočni i istočni, piše HRT.

u središnjoj Hrvatskoj će vjetar u noći oslabjeti, ali će još prevladavati oblačno. Danju smanjenje naoblake, a poslijepodne i prevladavajuće sunčano. Najniža temperatura od 9 do 11 °C, a najviša dnevna između 20 i 22 °C.

Nakon mjestimice malo kiše, u gorju u početku umjereno do pretežno oblačno, zatim postupno razvedravanje. Na sjevernom Jadranu prevladavat će sunčano uz umjerenu, u noći i ujutro podno Velebita i jaku buru s olujnim udarima. Poslijepodne će bura sasvim oslabjeti. More će biti malo do umjereno valovito, u noći i prijepodne ponegdje i valovito. Najviša dnevna temperatura od 17 °C u Gorskom kotaru do 24 °C na moru.

Na srednjem Jadranu i u unutrašnjosti Dalmacije nastavlja se pretežno sunčano vrijeme, a uz slabu, u početku i umjerenu buru bit će i malo toplije nego u četvrtak. Najniža temperatura od 11 °C u Zagori do 16 °C na obali, a najviša dnevna oko 26 °C.

na jugu Hrvatske sunčano, najčešće i vedro. Ujutro ponegdje slaba bura, a poslijepodne sjeverozapadnjak, uz većinom malo valovito more. Najniža jutarnja temperatura oko 15 °C, a najviša dnevna od 24 do 26 °C.

Vikend - većinom suho i stabilno, te još toplije

U nastavku ovog tjedna i početkom sljedećega i dalje pretežno sunčano, u unutrašnjosti ponovno toplije, štoviše i vrlo toplo, uz slab i umjeren jugozapadnjak. Poslijepodne su mogući rijetki lokalni pljuskovi, uglavnom u nedjelju i početkom idućeg tjedna.

Duž obale je vjerojatnost lokalnog pljuska gotovo zanemariva, osim u ponedjeljak na sjevernom Jadranu, osobito u Istri. Slabo do umjereno jugo u ponedjeljak će na sjevernom i srednjem Jadranu okrenuti na jugozapadnjak i sjeverozapadnjak. Temperatura podjednaka kao u petak ili malo viša, a u utorak danju malo niža.
hr Fri Apr 27 2018 08:10:35 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5abbb8ce2af47f5b528b4613/80
Foto: Facebook

Neurokirurga Paladina angažirala SKB Mostar

Ugledni hrvatski neurokirurg Josip Paladino petnaest dana mjesečno će raditi na Sveučilišnoj kliničkoj bolnici (SKB) u Mostaru, objavljeno je u četvrtak.
Kako su za medije potvrdili iz SKB-a, upravno vijeće je donijelo odluku o angažiranju toga stručnjaka. 

"Paladino osobno može raditi kao što je radio u Zagrebu, odnosno u iznimno visokom ritmu. Fizički i stručno je i više nego spreman za ovaj posao", rekao je ravnatelj mostarske bolnice Ante Kvesić.

Dodao je kako će Paladino mjesečno boraviti u Mostaru dva puta po tjedan dana. Iz SKB-a Mostar planiraju uz njega uspostaviti tim ljudi koji će učiti od tog vrhunskog stručnjaka.

"To je velika stvar za ovu bolnicu", dodao je Kvesić.  

Rekao je kako će hrvatski neurokirurg početi s radom tek kada u bolnici opreme operacijsku dvoranu, a za što je potrebno izdvojiti više od pola milijuna konvertibilnih maraka (oko 250.000 eura).

Josip Paladino, jedan od vodećih neurokirurga u Hrvatskoj s prestižnom europskom i svjetskom karijerom, je donedavno radio u KBC-u Zagreb, koji je potkraj ožujka odlučio da mu više neće produljiti ugovor o radu nakon što mu je istekao šestomjesečni ugovor o radu na četiri sata dnevno. Ubrzo ga je angažirala bolnica Sveta Katarina, a potom je postao i članom stručnog tima Radiochirurgije Zagreb, poliklinike iz Svete Nedelje.
hr Thu Apr 26 2018 19:11:08 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ae206a02af47fbe948b46c9/80

Završena sjednica Gradskog vijeća: Usvojen je Plan gospodarenja otpadom Grada Splita

Gradsko vijeće je na današnjoj sjednici prihvatilo prijedloge Komisije za javna priznanja i dodijelilo nagrade Grada Splita za životno djelo, osobne i skupne nagrade za 2017. godinu.

Nagrade za životno djelo prof. prim.dr.sci. Ivanu Urliću, dr. medicine i profesoru Frani Barasu dodijeljene su jednoglasno dok je nagrada Ivici Luetiću dodijeljena većinom od 17 glasova prisutnih vijećnika. Osobne nagrade Dini Levačić i prof. Vladi Sunku te skupne nagrade Jedriličarskom klubu „Mornar“ i Dječjem zboru „Srdelice“ dodijeljene su glasovima svih prisutnih vijećnika".

Natječaj za dodjelu nagrada je objavljen 15. siječnja ove godine u dnevnom listu „Slobodna Dalmacija“ i na internetskim stranicama Grada Splita i trajao je do 15. veljače. Kako je iznio predsjednik Gradskog vijeća Jure Šundov, u navedenom razdoblju zaprimljena su 24 prijedloga, od čega 14 njih za nagradu za životno djelo; 5 za osobne nagrade i 5 za skupne nagrade. Komisija je provela tajno glasovanje o predloženim kandidatima te je nakon prebrojavanja za svaku kategoriju nagrada, utvrđeno da su tri kandidata za nagradu za životno djelo, dva kandidata za osobne i dva kandidata za skupne nagrade dobila najveći broj, odnosno natpolovičnu većinu svih članova Komisije. Nagrade će laureatima biti dodijeljene na svečanoj sjednici Gradskog vijeća 4. svibnja u povodu Dana grada.

Prethodno su, u okviru rasprave o izmjenama i dopunama dnevnog reda, povučene točke o odobravanju izvođenja radova na hotelima „Ambasador“, „Villa Harmony“ i „Gospa od Žnjana“, a na prijedlog gradonačelnika uvrštena je rasprava o izmjenama i dopuni Odluke o davanju u zakup javnih površina, neizgrađenog građevinskog zemljišta za postavljanje kioska, štekata, štandova, pokretnih naprava. Također, na inicijativu gradonačelnika, a prijedlog Komisije za imena ulica i trgova, kojeg je obrazložio njen predsjednik Petar Škorić, u dnevni red je uvršten prijedlog da se postavljanjem spomen ploče obilježi spaljivanje židovske baštine, događaj koji se zbio 12. lipnja 1942. godine.

Odgovarajući, u okviru vijećničkih pitanja, na upit vijećnika Tomislava Prljevića (HDZ) o predstojećoj sjednici Vlade i što treba od nje očekivati, gradonačelnik Andro Krstulović Opara je kazao da se posljednja četiri mjeseca intenzivno radi na njenoj pripremi te da je javnost djelomično s tim upoznata temeljem informacija tokom nedavnih ministarskih posjeta Splitu i razgovora u pripremi same sjednice. 

„To je proces koji se vrti cijelo vrijeme. Riječ je o aktiviranju vertikale, ali ne po stranačkoj liniji, nego po liniji funkcioniranja vlasti što se već pokazalo učinkovitom po pitanju Žnjana, Karepovca, Hajduka... Pripremaju se kvalitetni materijali kako bi se donijele odluke za splitsku aglomeraciju“, kazao je gradonačelnik. 

Naglasio je kako će se najvažniji blok tema na sjednici odnositi na infrastrukturu vezanih uz vodu i odvodnju, zaobilaznicu Solin – Split, odnosno Strožanac te željezničku prugu koja treba povezati Split, odnosno trajektnu luku sa zračnom lukom. Također i prostor Korešnice, gdje bi se na 200.000 m2 trebao urediti prostor za stanove POS-a i branitelje i kako se nada da bi dijeljenje ključeva moglo biti za tri i pol godine i prostor Dračevca koji bi se trebao prenamijeniti u tehnološki park. 

„Vjerujem da imamo razloga biti optimistični i da neće biti kao sa učinkom sjednica vlada koje su u Splitu održavali premijeri Valentić, Račan, Sanader i Kosor nakon kojih se nije dogodilo ništa“, rekao je gradonačelnik.

Na upit Ante Jukića (HDZ) kako napreduju radovi na Žnjanskom platou gradonačelnik je kazao da je natječaj od početka bio transparentan. 

„Praksa ove uprave je transparentno provođenje natječaja. Do sada je to bilo neposrednom pogodbom. Uveli smo natječaj mada to propisi ne traže. Proveden je po strogim uvjetima. Ni jedan od 12 natjecatelja nije platio dug gradu. Jedan samo 35 kuna i svi su eliminirani. Već sam ranije pozvao bivše koncesionare da podmire dugovanja prema gradu za 2015. i 2016. Samo je jedna trećina platila. Tako smo poslali tri poruke: da treba dostaviti čistu dokumentaciju; da je svatko tko podmiri dugove dobrodošao i da nema namještanja. To je ključno za pokazati u kojem smjeru ide Grad, nema popuštanja. Nema cijene da postignemo te ciljeve. Žnjan će biti uređen kako je javnim natječajem određeno i ovo ljeto imat ćemo privremeno rješenje“, rekao je gradonačelnik.

Goran Kotur (SDP) je upitao što se radi na provedbi zaključka Gradskog vijeća da se promijeni zakon i osim državnih i privatnih šuma utvrdi i status lokalnih, kako bi Split mogao upravljati Marjanom. Spomenuo je da je razgovarao sa stranačkim zastupnicima koji su obećali podršku. Zahvalivši na ponovljenoj inicijativi, gradonačelnik je kazao kako je i on sam davno rekao da će Marjan biti splitski. Dodao je kako se na tome intenzivno radi i da će o svemu više reći nakon sjednice Vlade u Splitu, podržavši Kotura u uvjerenju da će i ovaj put vijećnici u vezi Marjana postići konsenzus.

Na upit Mirne Kovačić (HNS) što grad radi na provedbi EU projekata i dobivanju bespovratnih sredstava, koji su projekti u toku za Grad i Aglomeraciju, opširno je odgovorila Ana Jerkunica, ovlaštena pročelnica Službe za međunarodne i EU projekte istaknuvši da je Grad prijavio više od 160 projekata, ukupne vrijednosti 442 milijuna eura, od kojih je 60 odobrenih u vrijednosti 90 milijuna eura. Njih 26, u vrijednosti 9,4 milijuna eura su realizirani, a oko 20 ih je u provedbi. 

Jedan od projekata koji je trenutno u provedbi je onaj za pomoćnike u nastavi vrijedan 16 milijuna kuna, od kojih je 10 bespovratnih i odnosi se na 113 učenika s teškoćama. Potom, Split - mjesto dodira sporta i kulture, vrijedan 6,3 milijuna kuna od kojih je pet bespovratno, a zahvaljujući kojima će se izraditi tehnička dokumentacija za saniranje krovišta stadiona na Poljudu i brendirati grad kao grad sporta i kulture. Pred potpisivanjem smo za projekt Zaželi vrijedan 8,3 bespovratnih milijuna kuna, pomoću kojih će se zaposliti 50 žena koje će skrbiti o 200 starih i nemoćnih osoba. Također, očekuje se potpisivanje za projekt „Otpad nije smeće!“, za kojeg se očekuju bespovratnih 2,3 milijuna kuna, pomoću kojih će se iduće dvije godine građani educirati o odvojenom prikupljanju otpada. Isto tako se za uređenje plaže Kaštelet očekuje bespovratnih 5 milijuna kuna, kao i projekt Look@ - postavljanja foto stupova na turistički atraktivnim lokacijama u gradu vrijedan 236 tisuća kuna. 

Kroz ITU mehanizam ove godine će se financirati biciklističke staze na području Urbane aglomeracije Split (bespovratnih 16 milijuna kn), nabava 18 autobusa za „Promet“ d.o.o. (bespovratnih 35 milijuna kn), za ticketing – naplate i kontrole u „Prometu“ (11 bespovratnih milijuna kn); savjetovanje poduzetnika (bespovratnih 26 milijuna kn); integrirani projekt Dioklecijanove palače (bespovratnih 18 milijuna kn); za Tehnološki park Dračevac (bespovratnih 61 milijun kn) i preseljenje garaže „Prometa“ (bespovratna 54 milijuna); Regionalni transfuzijski centar KBC (bespovratno 32 milijuna). Za financiranje svih troškova ITU ureda i zaposlenika do 2023. godine dobilo se 16,2 milijuna bespovratnih kuna.

U nastavku sjednice, nakon duge i polemične rasprave usvojen je Plan gospodarenja otpadom Grada Splita za razdoblje 2017. - 2022. godine. Nacrt Plana izradila je tvrtka ECOINA d.o.o. iz Zagreba, koja je odabrana u postupku javne nabave usluge izrade Plana gospodarenja otpadom Grada Splita, a obrazloženje je dao jedan od izrađivača Plana Mirko Buduša. 

O prijedlogu Plana vrlo kritički su progovorili predstavnici stranaka Pametno i Most, a Kristina Vidan (Pametno) je čak predložila da se usvajanje odgodi do iduće sjednice, da se formira radna skupina za izradu novog prijedloga, u koju bi se uključili predstavnici civilnih udruga i zainteresirani građani. Takav prijedlog nisu prihvatili predstavnici vladajuće koalicija. Tako je Petar Škorić prijedlog ocijenio dobrim, a Mirna Kovačić je rekla kako je bilo dovoljno 40 dana javne rasprave da se daju primjedbe. Ona se složila i s vijećnikom Antom Zoričićem da bi odgađanje rezultiralo ozbiljnim posljedicama odgađanja projekta i mogućnosti apliciranja na fondove.

Nakon kraće rasprave izglasana je odluka o imenovanju Branke Brekalo novom ravnateljicom Muzeja grada Splita. U okviru rasprave u potpunosti je povučen prijedlog zaključka o participaciji Grada Splita u troškovima „Televizije Jadran“, a u vezi proizvodnje, emitiranja programa, praćenja sjednica Gradskoga vijeća. Prijedlog zaključka povučen je na zahtjev direktorice „Televizije Jadran“. 

„Ova točka dnevnog reda nije nužno trebala doći na Gradsko vijeće. Mogla se sprovesti odlukom gradonačelnika, ali smo to učinili radi transparentnosti“, naglasio je nakon trominutne pauze Petar Škorić (HDZ). 

Po izlaganju izvjestitelja ovl. pročelnika Službe za gospodarenje gradskom imovinom  Ivana Leke usvojeno je više zaključaka o odricanju prava prvokupa: za suvlasnički dio s neodređenim omjerom, etažno vlasništvo (E-1), čest.zgr. 1888 Z.U. 2408 K.O. Split, površine 78,55 m2,  na adresi Bajamontijeva 7., zatim za 1/3 dijela čest.zgr. 2393 Z.U. 2826 K.O. Split, u naravi poslovni prostori u na adresi Kraj sv. Marije 1, te za suvlasnički dio s neodređenim omjerom čest.zgr. 2656/2 Z.U. 2345 K.O. Split, u naravi poslovni prostor B, površine 29,32 m2, orijentacije sjever, na Obali HNP 6. Također, izglasani su zaključci o odricanju prava prvokupa za nekretnine u zgradi na adresi Teutina 3. i 5., sagrađenoj na čest.zgr. 965 Z.U. 860 K.O. Split, te za dio čest. zem. 9082/2 Z.U. 10995 K.O. Split u naravi stan površine 54,63 m2 označen brojem 4 na I. katu zgrade u Bihaćkoj 13. 

Vijećnici su danas jednoglasno izglasali odluku o raspisivanju izbora za članove vijeća mjesnih odbora i članove vijeća gradskih kotareva na području Grada, a za dan izbora određen je 17. lipanj 2018. Prihvaćen je prijedlog odluke o izmjeni i dopuni Odluke o davanju u zakup javnih površina, neizgrađenog građevinskog zemljišta za postavljanje kioska, štekata, štandova, pokretnih naprava i dr.



hr Thu Apr 26 2018 19:05:19 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .