Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a0eccb5b9e03e0a008b45fa/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Tijekom 2017. na našim je cestama poginula 331 osoba, nova je godina počela katastrofalno

Stanje je alarmantno, ovo je 10 razloga zbog kojih su naše ceste 60 posto pogibeljnije od europskih

Prema podacima koji nisu konačni (možda će se pribrojiti preminuli do 30. siječnja 2018., koji su imali nesreću  u 2017.) na hrvatskim je cestama tijekom prošle godine smrtno stradala 331 osoba. To je 7,8 posto više nego u 2016., kad je u prometnim nesrećama skončalo 307 osoba, a i tom smo brojkom, po razmjernim pokazateljima smrtnosti na cestama, bili 60 posto iznad EU prosjeka! Sigurnost cestovnog prometa, dakle, vozi u rikverc, premda je Hrvatska od 2000. u cestovnu infrastrukturu, razmjerno broju stanovnika i BDP-u,  uložila najviše, ne samo u Europskoj uniji, nego u svijetu. - piše autoportal

Kad se uračuna odljev stanovništva, intenzivan proteklih godina i to upravo prometno najaktivnijeg dijela (što bi trebalo smanjiti broj nesreća), realna je smrtnost na našim cestama 80 na milijun stanovnika. U Europskoj uniji, čiji prosjek Hrvatska obara (!), jer je među dvije ili tri najgore zemlje, broj poginulih je oko 50 na milijun stanovnika. Opravdanje kako je tijekom 2017. bilo neusporedivo manje poginulih nego prije 10 ili 15 godina, neutemeljeno je i promašeno.

Naime, drastično smanjenje smrtnosti na cestama europski je i svjetski trend, prvenstveno zaslugom aktivno i pasivno sigurnijih automobila, većeg udjela autocesta i viših standarda sigurnosti svih prometnica, programu europske komisije za promet EuroRAP, da ceste 'opraštaju greške'. Dakle da postoje kvalitetne ograde na svim potrebnim dionicama te da u zonama izlijetanja nema stabala, čeličnih i armirano-betonskih stupova, okomito postavljenih zidova i ostalih čvrstih i masivnih objekata. A kakvo je stanje kod nas? Uh.... Potvrđuju to i uzroci pogibije četiri osobe na našim cestama.

Kako se brojke utemeljenog i očekivanog smanjenja smrtnosti na cestama proteklih desetljeća ne bi uzimale kao alibi, odnosno ublažavanje lošeg stanja, evo usporedbe: od 2005. do 2015. na europskim je cestama smrtnost smanjena 61,7 posto, a na hrvatskim 41,7 posto! Plaćamo danak starenju voznog parka, usporenom i nepoštenom pravosuđu, manjkavim propisima, preskupim taksijima, manjkavom nadzoru, prevelikom broju obijesnih vozača i recidivista u prometu... 

Ovo je deset razloga vrlo lošeg stanja sigurnosti na našim cestama:

1. Prestar vozni park, zbog nerazumno visokih davanja

I nakon stupanja na snagu umanjenih davanja, budući da je riječ o gotovo zanemarivim, 'kozmetičkim' promjenama, automobili na našim cestama i dalje će stariti te će uskoro, prosječno, biti 14-godišnjaci. A većina naših građana kupovat će rabljene, ne zato što žele, nego što za nove nemaju novca. Od ukupno 52 tisuće registriranih novih auta u 2017. tek 15 tisuća kupili su privatni kupci! Ostalo otpada na rent-a-car, vladine institucije, ministarstva, državna i javna poduzeća te posebice reeksport, dakle mešetarenje dilera automobila, u svrhu preživljavanja. A ako se koji građanin odluči kupiti automobil najviše sigurnosti, dakle onaj koje će samostalno zakočiti ako dijete istrči na cestu, mahniti vozač bočno nalijeće kroz crveno..., država će kazati: Eeeee..., to će vas koštati! Na iznos u kojem je prodajna marža, iz koje država već višestruko uzima, plaća se jedan od najvećih PDV-ova na svijetu, potom trošarina (PPMV) i pri registraciji (to je, eto pojednostavljeno, jer ne dolazi na kraju godine s posebnom uplatnicom) još jedan, godišnji porez. Dakle, ako hoćete kupiti siguran auto, trebate platiti i boga i vraga. Pa neka ljudi voze kramu i ginu! Prijedlog: Na vozila s pet zvjezdica za sigurnost, po EuroNCAP testu, treba ukinuti trošarinu!

2. Neučinkovito i nepošteno pravosuđe

Skandalozno neučinkovito pravosuđe generator je smrtnosti na cestama, zbog loše organiziranosti, nestručnosti i neaktivnosti te vrlo izvjesne djelomične korumpiranosti. Egzaktno to pokazuju slučajevi niza vozača koji i nakon desetaka brutalnih i pogibeljnih evidentiranih kršenja prometnih propisa i dalje imaju važeću vozačku dozvolu. Time se udara u temelje nacionalnih interesa, pa navedeno gotovo ukazuje na 'petu kolonu' u sustavu. Stanje bi bilo i gore, da nije djelovanja medija, odnosno alarmiranja javnosti.

3. Nedovoljno oštre kazne za obijesne vozače

Pooštrene sankcije za najteže prometne prekršaje, kojima se MUP hvali, i dalje će mnogi smatrati 'dozvolom za ubijanje'. Stoga za najpogibeljnije prekršaje, poput prolaska kroz 'puno' crveno svjetlo (izvan sigurnosnog vremena od 2 do 3 s), pretjecanja preko dvije pune linije, brzine dvostruko veće od dozvoljene, upravljanje s više od 1,5 promila alkohola u krvi, vožnje u kontra smjeru, treba propisati po 12 bodova! To znači izravno poništavanje vozačke dozvole nakon samo jednog brutalnog, pogibeljnog prekršaja. Istodobno treba osmisliti mjere za nagrađivanje vozača, kroz smanjenje godišnjih davanja, koji su pet i više godina bez prekršaja.

4. Nesigurne prometnice, pogibeljne zone izlijetanja

Hrvatska je neslavni rekorder u Europskoj uniji po udjelu nezaštićenih stabala, čeličnih i armirano-betonskih stupova, okomito postavljenih zidova i ostalih čvrstih masivnih objekata uz cestu, opasnih prometnica bez odgovarajuće zaštitne ograde..., zbog kojih auti padaju u provalije, a izlijetanja koja ne bi trebala biti smrtonosna završavaju masakriranjem vozača i putnika. Usto je Hrvatska pri europskom dnu po udjelu kružnih tokova na prometnim križanjima, koji bi trebali biti apsolutni prioritet u svim budućim prometnim rješenjima i rekonstrukcijama.

5. Neučinkovit i manjkav nadzor prometa 

Premalo korištenje dostupne i razmjerno jeftine elektroničke tehnologije za nadzor, koja bi potpuno mogla zamijeniti presretače na autocestama, uz sankcioniranje prekršitelja na naplatnim kućicama ne omogućava kvalitetan nadzor prometa i obuzdavanje prekršitelja. Integralni videonadzor svih bitnih prometnica višestruko je koristan: učinkovito bi se disciplinirali najteži prekršitelji, policija bi se rasteretila i mogla preusmjeriti na 'nepokrivene' dijelove sustava, vozače koji dožive nesreću tuđom krivnjom zaštitilo bi se od manipulacija i lažnog okrivljavanja te bi se olakšali pravni postupci (točno utvrđivanje činjenica, odnosno krivnje za nesreću.

6. Manjkavi i nelogični prometni propisi

Najveći je problem krajnje nestručno i neodgovorno definiranje zimske opreme, koje zadovoljavaju ljetne gume (!) s utorima od 4 mm i lanci u prtljažniku, umjesto zimskih. One bi, uz poželjno smanjenje PDV-a na 10 posto, trebale biti obvezne u zimskom periodu računanja vremena, za cijelu Hrvatsku. Znatno bi se smanjila stradavanja, državi bi se smanjena davanja višestruko isplatila, čak bi i priliv iz PDV-a bio veći. Nerazumnom kombinacijom manjkavog članka 54. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (ne kažnjava se prekoračenje izvan naselja do 10 posto)i policijskom tolerancijom mjerenja od 10 posto, odozgo na dolje (!), na autocesti je realna dozvoljena brzina 155 km/h (160 po brzinomjeru). Na na običnim cestama 111 km/h (115 po brzinomjeru), što je još veći problem. Najapsurdnija je tolerancija mjerenja od 10 km/h do 100 km/h, dakle, u pješačkoj zoni, gdje je ograničenje 30, legalno se može voziti 40 (33 posto brže!), kad brzinomjer pokazuje blizu 45. Osim što je to nerazumno i pogibeljno, naše vozače, navikle na takvu praksu, izlaže se riziku, da, primjerice, u Švicarskoj i Švedskoj, za isto budu kažnjeni s, preračunato, više od 1000 eura, uz dugotrajnu zabranu vožnje u tim zemljama! 

7. Preskup taksi prijevoz

Previsoka cijena taksi usluga neizravni je, ali egzaktni krivac za stotine nepotrebno poginulih i tisuće ozlijeđenih na hrvatskim cestama, samo u posljednjih deset godina. Stoga je itekako dobrodošla najava liberalizacija taksi prijevoza, koja će građanima ponuditi opcije jeftinijeg prijevoza te će prisiliti one koji se bave tom iznimno korisnom i potrebnom uslugom na bitno sniženje cijene usluge, uz racionalnije poslovanje i gospodarenje resursima (dijeljenje automobila kako bi 24 sata na dan bio u pogonu). Bit će manje pijanih, obijesnih i umornih na cestama, mladež će se s provoda više vraćati taksijima, a manje automobilima onih koji se pod utjecajem opijata i drugih nedopuštenih supstanci iživljavaju na cesti i žele dokazivati obijesnom vožnjom. 

8. Previsoke cestarine, pogotovo izvan sezone

Većini građana i poduzetnika preskupo je korištenje autocesta, pa se prometni tokovi, mimo mogućnosti infrastrukture i prometne logike, preusmjeravaju sa sigurnih autocesta na znatno manje sigurne državne i županijske ceste. Stoga svakodnevno imamo tisuće, realno nepotrebnih, opasnih pretjecanja i interakcija automobila i gospodarskih vozila s pješacima, biciklistima, mopedistima. Državi bi se, u zimskim mjesecima, itekako isplatilo prepoloviti cestarine!

9. Loše medicinsko zbrinjavanje unesrećenih 

Udio onih koji su preživjeli nesreću, a preminuli su do 30 dana nakon nesreće, u ukupnom broju smrtno stradalih, od blizu 40 posto (!), pokazuje da je medicinsko zbrinjavanje nakon nesreća katastrofalno. Hrvatska je među rijetkim zemljama, ne samo u Europi, nego u svijetu, bez organizirane službe hitnog helikopterskog medicinskog zbrinjavanja HEMS (Helicopter-based emergency medical service), a i zemaljska služba nije optimalno organizirana ni opremljena.

10. Upravljanje sigurnošću prometa u MUP-u umjesto u MPPI-ju

Neproporcionalno i nesnošljivo velika smrtnost na našim cestama, koja je iz godine u godinu 60-ak posto iznad europskog prosjeka, pokazuje kako je krajnje je vrijeme za shvatiti da MUP, kao važan čimbenik, koji treba samo provoditi Zakon o sigurnosti prometa na cestama, nikako upravljati njime, što apsurd svjetskih razmjera. Ne samo stoga što je i sam, itekako, podložan kritikama. Za to treba odmah ustrojiti Agenciju za sigurnost cestovnog prometa, a upravljanje sigurnošću prometa na cestama prebaciti u ministarstvo prometa

Poginuli na hrvatskim cestama

1979. ..................1605 ('crni' rekord)

1990. ..................1360

2000. ..................  655 

2001. ..................  647 

2002. ..................  627 

2003. ..................  701 

2004. ..................  608 

2005. ..................  597 

2006. ..................  614 

2007. ..................  619 

2008. ..................  664 

2009. ..................  548

2010. ..................  426

2011. ..................  418

2012. ..................  393

2013. ..................  368

2014. ..................  308

2015. ..................  348

2016. ..................  307

2017. ..................  331 (nije konačno)

Facebook komentari

hr Tue Jan 02 2018 10:14:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59f429ccb9e03e0a948b45a9/80
Foto: Pixabay

HAK: Jak vjetar otežava promet na A1 od tunela Sv. Rok do Vučipolja

Autocesta A1 između čvorova Sveti Rok i Posedarje od 6,35 sati otvorena je za sav promet, a zbog jakog vjetra vozi se usporeno između tunela Sveti Rok i prolaza Vučipolje, gdje je ograničenje brzine 60 km na sat, izvijestio je u ponedjeljak Hrvatski autoklub (HAK).

Na Jadranskoj magistrali (DC8) između Senja i Karlobaga zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama i motocikle, a između Karlobaga i Svete Marije Magdalene dodatno je zabrana prometa za dostavna i vozila s natkrivenim teretnim prostorom (I. i II. skupinu vozila).

Povremeno jak vjetar usporava promet na autocesti A6 Rijeka-Zagreb, između čvora Kikovica i tunela Tuhobić no autocesta je otvorena za sav promet.

Zbog niskih temperatura u unutrašnjosti Hrvatske je moguća poledica, posebice na mostovima i nadvožnjacima. Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama.

 Na graničnim prijelazima sa Slovenijom Bregana (Obrežje) i Pasjak (Starod) čekanja su jedan sat na ulazu i izlazu. 

 Za sav promet zatvoren je granični prijelaz Vitaljina, zbog radova. Moguće je koristiti granični prijelaz Karasovići.  Granični prijelaz Harmica (SLO) zatvoren je za teretna vozila teža od 7,5 t.
 U prekidu su trajektna linija: Sumartin-Makarska kao i  katamaranske linije: Ubli-Vela Luka-Hvar-Split i Vis-Split.
 Katamaran na liniji Jelsa - Bol - Split isplovit će na relaciji Stari Grad - Split bez uplovljavanja u luke Jelsa i Bol. Polazak iz luke Stari Grad je u 6 sati.

Facebook komentari

hr Mon Jan 22 2018 08:28:55 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a3cc9fab9e03e6f308b45f0/80
Foto: TZ Split

DHMZ: Pretežno sunčano

Pretežno, a u unutrašnjosti Hrvatske djelomice sunčano, navečer na sjevernom Jadranu i u zapadnim krajevima unutrašnjosti uz umjerenu naoblaku ponegdje može pasti i malo kiše, prognoza je Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) za Hrvatsku za ponedjeljak.

Vjetar slab do umjeren južni i jugoistočni, na Jadranu u početku jaka i olujna bura tijekom dana će oslabjeti i na sjevernom dijelu okrenuti na slabo do umjereno jugo.

Najviša dnevna temperatura zraka od 2 do 6, na Jadranu između 9 i 12 Celzijevih stupnjeva.

Facebook komentari

hr Mon Jan 22 2018 08:28:33 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58830d981eea8f6d158b45b6/80
Foto: Zadarski list

U Zadru središnja svečanost obilježavanja 25. obljetnice VRO Maslenica '93

Prije 25 godina vojno-redarstvenom operacijom (VRO) Maslenica u 72 sata Oružane snage Republike Hrvatske (OS RH) oslobodile su bitne strateške točke koje su bile pod okupacijom vojske tzv. Republike Srpske krajine te je omogućeno ponovno prometno povezivanje juga i sjevera Hrvatske, a središnja svečanost obilježavanja jedne od najžešćih operacija iz Domovinskog rata održat će se u zadarskom HNK.

Operacija Maslenica bila je nužna jer je okupacijom trećine hrvatskoga teritorija 1991. godine srpski agresor komunikacijski presjekao Hrvatsku na dva dijela na području Novskog ždrila te je bilo ugroženo cijelo hrvatsko primorje i gotovo prekinuta prometna povezanost između sjevera i juga Hrvatske, koja se zbog toga otežano odvijala preko otoka Paga. Počela je u 6 sati ujutro 22. siječnja 1993. godine i u njoj su po prvi puta u zajedničkom napadu angažirane kopnene, pomorske i zračne snage OS RH.

Glavni ciljevi operacije postignuti su već nakon 72 sata te je deblokiran Zadar u čijemu je zaleđu tijekom tri dana oslobođeno i petnaestak sela, kao i bitne strateške točke - zrakoplovna baza Zemunik te Novsko ždrilo, čime je ponovno omogućeno prometno povezivanje juga i sjevera Hrvatske.

Samo nekoliko mjeseci poslije izgrađen je, naime, pontonski most na Novskom ždrilu koji je potkraj srpnja 1993. godine pušten u promet. Njime se prometovalo sve do izgradnje novog Masleničkog mosta 1997. godine.

Glavne napadačke udare tijekom operacije izvršili su pripadnici profesionalnih gardijskih brigada, a za obrambeno djelovanje angažirani su pripadnici pričuvnih brigada. Od 22. do 25. siječnja u akciji je poginulo 13 branitelja, a u iduća dva dana još šest. No, u snažnim topničko-raketnim i tenkovskim, a povremeno i pješačko-diverzantskim napadima neprijatelja koji su uslijedili odmah nakon operacije, do 31. ožujka broj poginulih hrvatskih branitelja popeo se na 127.

Operacija Maslenica počela je istodobnim napadima kojima su u više smjerova potisnute neprijateljske snage prema Zemuniku, prometnicom Zadar-Maslenica prema Benkovcu, uz obalu prema Rovanjskoj i dalje prema Obrovcu. Tijekom slijedeća tri dana trajale su borbe u kojima je oslobođen Novigrad, Kašić, Maslenica i Smoković, na Velebitu su OS RH izbile na crtu Sveti Rok - Mali Alan - Tulove grede - Bobija, a 25. siječnja ovladale Škabrnjom i jakim neprijateljskim uporištem na Ražavljevoj glavici.

Odmah nakon operacije, na sinjskoj bojišnici je 27. i 28. siječnja, provedena i oslobodilačka akcija na brani Peruća, čime je otklonjena prijetnja srpske vojske da će srušiti branu što bi imalo katastrofalne posljedice.

Program svečanog obilježavanja 25. obljetnice operacije Maslenica u Zadru je počeo u subotu ceremonijom postavljanja zastave Republike Hrvatske koja je spuštena sa zvonika katedrale Sv. Stošije, a nakon toga je na nebu iznad grada svoje umijeće predstavila akrobatska grupa "Krila Oluje“. Na Obali kralja Petra Krešimira IV. građani od subote do ponedjeljka mogu obići i taktičko-tehnički zbor opreme i naoružanja OSRH.

U ponedjeljak program počinje budnicom Gradske glazbe zadarskim ulicama, a potom će biti položeni vijenci na Središnjem križu na Gradskome groblju te na spomen obilježju 3. bojne 4. gardijske brigade Imotski sokolovi u Ulici Ante Starčevića i zapaljene svijeće kod Spomenika svim poginulim braniteljima zadarskog područja u parku uz Trg kneza Višeslava.

Slijedi mimohod postrojbi OS RH i MUP-a s ratnim zastavama od Spomenika hrvatskim braniteljima u uvali Jazine do HNK, te prelet tri helikoptera Kiowa Warrior iznad Gradskog mosta. U 11,30 sati u Hrvatskom narodnom kazalištu Zadar počinje središnja svečanost kojoj su pokrovitelji predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović i premijer Andrej Plenković.

U svečanoj dvorani zadarskog sveučilišta bit će održan i znanstveni kolokvij povodom 25. obljetnice VRO Maslenica '93.

Facebook komentari

hr Mon Jan 22 2018 08:27:52 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5877fb4e1eea8f46eb8b45ec/80
Foto: Zastita.info

Makarski policajci podnijeli žalbu na svog šefa: "Viče na nas i govori nam da smo budale i idioti"

Petnaest makarskih policajaca požalilo se na uvjete rada i svoga šefa

Makarski policajci poslali su dopis Uredu za unutarnju kontrolu MUP-a. Petnaest se policajaca žali na mobbing pomoćnika makarskog načelnika i kršenja kolektivnog ugovora na njihovu štetu. Pišu i o vrijeđanju. - piše Dnevnik.hr

- Prilikom otprema službe se na nas viče, galami, i vrijeđa pogrdnim riječima poput: budale, kreteni, idioti. Sve je to popraćeno jakom galamom i vikom. - ispričao je Eugen Ujevićdopredsjednik Nacionalnog sindikata policije.

Petnaest makarskih policajaca požalilo se na uvjete rada i svoga šefa. Na tri stranice detaljno su opisali probleme s kojima se susreću. Ti problemi uključuju, između ostalog, smjene od 12 sati na koje se tri dana zaredom dolazi, te nemogućnost korištenja slobodnog dana nakon noćne smjene.

S optužbama je upoznato i Ministarstvo unutarnjih poslova.

Iz Sindikata policije Hrvatske kažu da se kolektivni ugovor mora poštivati. Potvrde li se navodi o kršenju propisa o ophođenju policijskih službenika, iz Sindikata će tražiti da se takva praksa zabrani a, u slučaju ponavljanja, navedeni rukovoditelj sankcionira. Cijeli članak pogledajte ovdje.

Facebook komentari

hr Sun Jan 21 2018 20:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .