Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a0eccb5b9e03e0a008b45fa/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Tijekom 2017. na našim je cestama poginula 331 osoba, nova je godina počela katastrofalno

Stanje je alarmantno, ovo je 10 razloga zbog kojih su naše ceste 60 posto pogibeljnije od europskih

Prema podacima koji nisu konačni (možda će se pribrojiti preminuli do 30. siječnja 2018., koji su imali nesreću  u 2017.) na hrvatskim je cestama tijekom prošle godine smrtno stradala 331 osoba. To je 7,8 posto više nego u 2016., kad je u prometnim nesrećama skončalo 307 osoba, a i tom smo brojkom, po razmjernim pokazateljima smrtnosti na cestama, bili 60 posto iznad EU prosjeka! Sigurnost cestovnog prometa, dakle, vozi u rikverc, premda je Hrvatska od 2000. u cestovnu infrastrukturu, razmjerno broju stanovnika i BDP-u,  uložila najviše, ne samo u Europskoj uniji, nego u svijetu. - piše autoportal

Kad se uračuna odljev stanovništva, intenzivan proteklih godina i to upravo prometno najaktivnijeg dijela (što bi trebalo smanjiti broj nesreća), realna je smrtnost na našim cestama 80 na milijun stanovnika. U Europskoj uniji, čiji prosjek Hrvatska obara (!), jer je među dvije ili tri najgore zemlje, broj poginulih je oko 50 na milijun stanovnika. Opravdanje kako je tijekom 2017. bilo neusporedivo manje poginulih nego prije 10 ili 15 godina, neutemeljeno je i promašeno.

Naime, drastično smanjenje smrtnosti na cestama europski je i svjetski trend, prvenstveno zaslugom aktivno i pasivno sigurnijih automobila, većeg udjela autocesta i viših standarda sigurnosti svih prometnica, programu europske komisije za promet EuroRAP, da ceste 'opraštaju greške'. Dakle da postoje kvalitetne ograde na svim potrebnim dionicama te da u zonama izlijetanja nema stabala, čeličnih i armirano-betonskih stupova, okomito postavljenih zidova i ostalih čvrstih i masivnih objekata. A kakvo je stanje kod nas? Uh.... Potvrđuju to i uzroci pogibije četiri osobe na našim cestama.

Kako se brojke utemeljenog i očekivanog smanjenja smrtnosti na cestama proteklih desetljeća ne bi uzimale kao alibi, odnosno ublažavanje lošeg stanja, evo usporedbe: od 2005. do 2015. na europskim je cestama smrtnost smanjena 61,7 posto, a na hrvatskim 41,7 posto! Plaćamo danak starenju voznog parka, usporenom i nepoštenom pravosuđu, manjkavim propisima, preskupim taksijima, manjkavom nadzoru, prevelikom broju obijesnih vozača i recidivista u prometu... 

Ovo je deset razloga vrlo lošeg stanja sigurnosti na našim cestama:

1. Prestar vozni park, zbog nerazumno visokih davanja

I nakon stupanja na snagu umanjenih davanja, budući da je riječ o gotovo zanemarivim, 'kozmetičkim' promjenama, automobili na našim cestama i dalje će stariti te će uskoro, prosječno, biti 14-godišnjaci. A većina naših građana kupovat će rabljene, ne zato što žele, nego što za nove nemaju novca. Od ukupno 52 tisuće registriranih novih auta u 2017. tek 15 tisuća kupili su privatni kupci! Ostalo otpada na rent-a-car, vladine institucije, ministarstva, državna i javna poduzeća te posebice reeksport, dakle mešetarenje dilera automobila, u svrhu preživljavanja. A ako se koji građanin odluči kupiti automobil najviše sigurnosti, dakle onaj koje će samostalno zakočiti ako dijete istrči na cestu, mahniti vozač bočno nalijeće kroz crveno..., država će kazati: Eeeee..., to će vas koštati! Na iznos u kojem je prodajna marža, iz koje država već višestruko uzima, plaća se jedan od najvećih PDV-ova na svijetu, potom trošarina (PPMV) i pri registraciji (to je, eto pojednostavljeno, jer ne dolazi na kraju godine s posebnom uplatnicom) još jedan, godišnji porez. Dakle, ako hoćete kupiti siguran auto, trebate platiti i boga i vraga. Pa neka ljudi voze kramu i ginu! Prijedlog: Na vozila s pet zvjezdica za sigurnost, po EuroNCAP testu, treba ukinuti trošarinu!

2. Neučinkovito i nepošteno pravosuđe

Skandalozno neučinkovito pravosuđe generator je smrtnosti na cestama, zbog loše organiziranosti, nestručnosti i neaktivnosti te vrlo izvjesne djelomične korumpiranosti. Egzaktno to pokazuju slučajevi niza vozača koji i nakon desetaka brutalnih i pogibeljnih evidentiranih kršenja prometnih propisa i dalje imaju važeću vozačku dozvolu. Time se udara u temelje nacionalnih interesa, pa navedeno gotovo ukazuje na 'petu kolonu' u sustavu. Stanje bi bilo i gore, da nije djelovanja medija, odnosno alarmiranja javnosti.

3. Nedovoljno oštre kazne za obijesne vozače

Pooštrene sankcije za najteže prometne prekršaje, kojima se MUP hvali, i dalje će mnogi smatrati 'dozvolom za ubijanje'. Stoga za najpogibeljnije prekršaje, poput prolaska kroz 'puno' crveno svjetlo (izvan sigurnosnog vremena od 2 do 3 s), pretjecanja preko dvije pune linije, brzine dvostruko veće od dozvoljene, upravljanje s više od 1,5 promila alkohola u krvi, vožnje u kontra smjeru, treba propisati po 12 bodova! To znači izravno poništavanje vozačke dozvole nakon samo jednog brutalnog, pogibeljnog prekršaja. Istodobno treba osmisliti mjere za nagrađivanje vozača, kroz smanjenje godišnjih davanja, koji su pet i više godina bez prekršaja.

4. Nesigurne prometnice, pogibeljne zone izlijetanja

Hrvatska je neslavni rekorder u Europskoj uniji po udjelu nezaštićenih stabala, čeličnih i armirano-betonskih stupova, okomito postavljenih zidova i ostalih čvrstih masivnih objekata uz cestu, opasnih prometnica bez odgovarajuće zaštitne ograde..., zbog kojih auti padaju u provalije, a izlijetanja koja ne bi trebala biti smrtonosna završavaju masakriranjem vozača i putnika. Usto je Hrvatska pri europskom dnu po udjelu kružnih tokova na prometnim križanjima, koji bi trebali biti apsolutni prioritet u svim budućim prometnim rješenjima i rekonstrukcijama.

5. Neučinkovit i manjkav nadzor prometa 

Premalo korištenje dostupne i razmjerno jeftine elektroničke tehnologije za nadzor, koja bi potpuno mogla zamijeniti presretače na autocestama, uz sankcioniranje prekršitelja na naplatnim kućicama ne omogućava kvalitetan nadzor prometa i obuzdavanje prekršitelja. Integralni videonadzor svih bitnih prometnica višestruko je koristan: učinkovito bi se disciplinirali najteži prekršitelji, policija bi se rasteretila i mogla preusmjeriti na 'nepokrivene' dijelove sustava, vozače koji dožive nesreću tuđom krivnjom zaštitilo bi se od manipulacija i lažnog okrivljavanja te bi se olakšali pravni postupci (točno utvrđivanje činjenica, odnosno krivnje za nesreću.

6. Manjkavi i nelogični prometni propisi

Najveći je problem krajnje nestručno i neodgovorno definiranje zimske opreme, koje zadovoljavaju ljetne gume (!) s utorima od 4 mm i lanci u prtljažniku, umjesto zimskih. One bi, uz poželjno smanjenje PDV-a na 10 posto, trebale biti obvezne u zimskom periodu računanja vremena, za cijelu Hrvatsku. Znatno bi se smanjila stradavanja, državi bi se smanjena davanja višestruko isplatila, čak bi i priliv iz PDV-a bio veći. Nerazumnom kombinacijom manjkavog članka 54. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (ne kažnjava se prekoračenje izvan naselja do 10 posto)i policijskom tolerancijom mjerenja od 10 posto, odozgo na dolje (!), na autocesti je realna dozvoljena brzina 155 km/h (160 po brzinomjeru). Na na običnim cestama 111 km/h (115 po brzinomjeru), što je još veći problem. Najapsurdnija je tolerancija mjerenja od 10 km/h do 100 km/h, dakle, u pješačkoj zoni, gdje je ograničenje 30, legalno se može voziti 40 (33 posto brže!), kad brzinomjer pokazuje blizu 45. Osim što je to nerazumno i pogibeljno, naše vozače, navikle na takvu praksu, izlaže se riziku, da, primjerice, u Švicarskoj i Švedskoj, za isto budu kažnjeni s, preračunato, više od 1000 eura, uz dugotrajnu zabranu vožnje u tim zemljama! 

7. Preskup taksi prijevoz

Previsoka cijena taksi usluga neizravni je, ali egzaktni krivac za stotine nepotrebno poginulih i tisuće ozlijeđenih na hrvatskim cestama, samo u posljednjih deset godina. Stoga je itekako dobrodošla najava liberalizacija taksi prijevoza, koja će građanima ponuditi opcije jeftinijeg prijevoza te će prisiliti one koji se bave tom iznimno korisnom i potrebnom uslugom na bitno sniženje cijene usluge, uz racionalnije poslovanje i gospodarenje resursima (dijeljenje automobila kako bi 24 sata na dan bio u pogonu). Bit će manje pijanih, obijesnih i umornih na cestama, mladež će se s provoda više vraćati taksijima, a manje automobilima onih koji se pod utjecajem opijata i drugih nedopuštenih supstanci iživljavaju na cesti i žele dokazivati obijesnom vožnjom. 

8. Previsoke cestarine, pogotovo izvan sezone

Većini građana i poduzetnika preskupo je korištenje autocesta, pa se prometni tokovi, mimo mogućnosti infrastrukture i prometne logike, preusmjeravaju sa sigurnih autocesta na znatno manje sigurne državne i županijske ceste. Stoga svakodnevno imamo tisuće, realno nepotrebnih, opasnih pretjecanja i interakcija automobila i gospodarskih vozila s pješacima, biciklistima, mopedistima. Državi bi se, u zimskim mjesecima, itekako isplatilo prepoloviti cestarine!

9. Loše medicinsko zbrinjavanje unesrećenih 

Udio onih koji su preživjeli nesreću, a preminuli su do 30 dana nakon nesreće, u ukupnom broju smrtno stradalih, od blizu 40 posto (!), pokazuje da je medicinsko zbrinjavanje nakon nesreća katastrofalno. Hrvatska je među rijetkim zemljama, ne samo u Europi, nego u svijetu, bez organizirane službe hitnog helikopterskog medicinskog zbrinjavanja HEMS (Helicopter-based emergency medical service), a i zemaljska služba nije optimalno organizirana ni opremljena.

10. Upravljanje sigurnošću prometa u MUP-u umjesto u MPPI-ju

Neproporcionalno i nesnošljivo velika smrtnost na našim cestama, koja je iz godine u godinu 60-ak posto iznad europskog prosjeka, pokazuje kako je krajnje je vrijeme za shvatiti da MUP, kao važan čimbenik, koji treba samo provoditi Zakon o sigurnosti prometa na cestama, nikako upravljati njime, što apsurd svjetskih razmjera. Ne samo stoga što je i sam, itekako, podložan kritikama. Za to treba odmah ustrojiti Agenciju za sigurnost cestovnog prometa, a upravljanje sigurnošću prometa na cestama prebaciti u ministarstvo prometa

Poginuli na hrvatskim cestama

1979. ..................1605 ('crni' rekord)

1990. ..................1360

2000. ..................  655 

2001. ..................  647 

2002. ..................  627 

2003. ..................  701 

2004. ..................  608 

2005. ..................  597 

2006. ..................  614 

2007. ..................  619 

2008. ..................  664 

2009. ..................  548

2010. ..................  426

2011. ..................  418

2012. ..................  393

2013. ..................  368

2014. ..................  308

2015. ..................  348

2016. ..................  307

2017. ..................  331 (nije konačno)

hr Tue Jan 02 2018 10:14:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59faf29db9e03e649a8b459b/80
Foto: Vlada RH

Pavić: Ne smanjujemo mirovine i većina građana neće u mirovinu sa 67 godina

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić u subotu je u povodu sindikalnog prosvjeda protiv mirovinske reforme poručio da građani ne trebaju brinuti jer mirovine reformom neće biti smanjene, već je ona, istaknuo je, pokrenuta upravo radi povećanja mirovina i održivosti mirovinskog sustava.

Prosvjedi su demokratsko pravo i Vlada ih itekako poštuje, ali, htio bih bih apsolutno umiriti naše građane, sadašnje i buduće umirovljenike, Vlada donosi cjelovitu mirovinsku reformu da bude na boljitak hrvatskih građana, upravo u smjeru da mirovine budu veće, rekao je Marko Pavić u izjavi novinarima u Ministarstvu nakon što je u Zagrebu održan prosvjedni skup protiv najavljene mirovinske reforme pod nazivom "Doživi mirovinu i tebe se tiče", piše tportal.

Sadašnjim umirovljenicima ministar je poručio da je isplata mirovina neupitna te će, istaknuo je, mirovine 'samo rasti u sljedećih godinu dana'.

'U zadnjih dvije godine mandata vlade Andreja Plenkovića mirovine su rasle 6,39 posto i sljedeće godine očekujemo sličan rast', dodao je.

Pavić ističe i ciljeve mirovinske reforme - da su mirovine veće, održivost mirovinskog sustava i da nema diskiminacije bilo koje kategorije građana.

"Kada ne bismo išli u ovu reformu, građani koji od sljedeće godine idu u mirovinu imali bi 600 do 700 kuna manju mirovinu nego sadašnji umirovljenici”, rekao je.

Umirovljenici s najnižim mirovinama, njih 248 tisuća, naveo je Pavić, uz usklađivanje za koje očekuje da će biti od 2,5 do 3 posto, od 1. srpnja sljedeće godine mogu očekivati i dodatnih 3 posto povećanja mirovina.

Naglašava i da većina građana neće raditi do 67. godine života, već samo oni koji ne mogu ostvariti 41 godinu staža. "Postoji već pravo dugogodišnjeg osiguranika koje kaže da netko tko navrši 41 godinu staža i ima 60 godina može ići u punu mirovinu”, navodi te kao primjer daje medicinske sestre, konobare i građevinske radnike koji svi rano ulaze na tržište rada.

Studenti, koji studiraju do 24 godine te će imati 41 godinu staža u mirovinu će moći ići sa 65 godina, dodaje. "Prema tome, većina građana ići će u mirovinu između 60 i 65 godina, a samo oni koji ne mogu ostvariti 41 godinu staža ići će u mirovinu sa 67 godina”, napominje Pavić.

Osvrnuo se i na, kako je rekao, broj SDP-ovih saborskih zastupnika na prosvjedu, a znakovitim izdvaja i to da sindikati nisu prosvjedovali 2014. godine, kada je SDP-ova vlada donijela zakon kojim je uvedena odredba o odlasku u mirovinu sa 67 godina života.

"Ne znam je li razlog tome jer su se sindikati obojali SDP-ovom bojom ili je razlog što je SDP u totalnom rasulu i nesposoban organizirati svoje aktivnosti, pa su se, eto, prikrpali sindikatima na prosvjed. Nekako mi se čini da je ovo drugo u pitanju, da je SDP u rasulu. Gospodin Bernardić se očito ne snalazi u svojoj ulozi, što se vidi i po rejtingu i po broju ljudi koji ga napuštaju”, ocijenio je.

A Vlada, zaključio je u izjavi nakon koje nije bilo novinarskih pitanja, donosi cjelovitu mirovinsku reformu da bude na boljitak hrvatskih građana, upravo u smjeru da mirovine budu veće i da hrvatski građani ne trebaju brinuti.

Prosvjed u Zagrebu organizirale su tri sindikalne središnjice - Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) i Matice hrvatskih sindikata (MHS).

hr Sat Oct 20 2018 17:43:58 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bcb1d980e493802018b494f/80
Foto: dalmacija.hr

Župan Blaženko Boban otvorio Centar izvrsnosti iz prirodoslovlja

Danas se ispred srednje Prirodoslovne škole u Splitu okupilo više stotina učenika, roditelja, nastavnika i profesora – mentora na otvaranju četvrtog po redu, županijskog Centra izvrsnosti iz prirodoslovlja. Uz već otvorene CI iz matematike, informatike i novih tehnologija, s ovim Centrom se završava uspostava centara izvrsnosti za STEM područje.

Uz župana Blaženka Bobana i zamjenika župana Luku Brčića, županijske pročelnike i djelatnike, ovaj događaj su uveličali prorektor splitskog Sveučilišta Željko  Radić, dekani i prodekani fakulteta, pročelnik gradskog Odjela za prosvjetu, Mate Omazić, ravnatelji osnovnih i srednjih škola, vijećnici županijske Skupštine, nastavnici i profesori – mentori, roditelji i više stotina učenika osnovnih i srednjih škola.

Izvrsnost nije cilj. Izvrsnost je stav. Geslo Centara izvrsnosti govori, draga djeco, prije svega o vašem stavu, a izvrsnost je naša odgovornost i obveza, nas koji obnašamo određene dužnosti, vaših roditelja i mentora. Vaš stav i naša obveza i odgovornost predstavljaju način kako otjerati pesimizam i crne vijesti kojima smo svakodnevno izloženi, koje kod nas sviju izazivaju brigu i nesigurnost. Gledajući danas vašu vedrinu i optimizam koji širite, znam da takav stav mora rezultirati pozitivnim učinkom, ako ne prije, onda onoga trenutka kad se nađete na tržištu rada“ – kazao je župan te ispričao kako je ovih dana, obilazeći cijelu županiju povodom 25. godišnjice županije, čuo od mnogih roditelja da im se ovaj projekt toliko svidio da su spremni po potrebi i dodatno ulagati u svoju djecu, kako bi ih spremili za testiranje i pristup našim Centrima izvrsnosti.

Na testiranje za sva 4 Centra izvrsnosti prijavilo se oko 1000 djece, a njih 370  je prošlo. Župan je stoga najavio već početkom iduće godine utemeljenje posebne županijske ustanove, Centri izvrsnosti SDŽ, pri kojoj će djelovati ovi centri a za te potrebe se obnavljaju prostori na Splitu 3.



hr Sat Oct 20 2018 14:20:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bcb1cb70e49380b008b4965/80
Foto: PU Splitsko dalmatinska

Sajam mogućnosti u Splitu okupio veliki broj djece na Rivi

U sklopu preventivnog projekta „Zajedno više možemo“ danas, 20.listopada , na splitskoj rivi osmi put za redom održan je Sajam mogućnosti koji je Policijska uprava splitsko-dalmatinska organizirala u suradnji s Gradom Splitom.

Djeca svih uzrasta, a posebno osnovnoškolci,  uživali su u dječjem programu koji je bio prepun plesa, pjesme i sporta. Svoj rad su na više od 20 štandova prezentirali razni sportskih klubovi, kulturno-umjetnička društva i plesni klubovi. Tijekom Sajma mogućnosti djeca su mogla zaigrati  košarku, okušati se u hokeju na travi, stolnom tenisu, upoznati se s plivanjem, ronjenjem i drugim sportovima, a u zabavnom programu koji se odvijao na pozornici, djeca i odrasli uživali su u tradicionalnim narodnim plesovima, ali i modernom plesu, te nastupima djece iz raznih dječjih klubova. Djevojčice i dječaci pokazali su vještine i znanja vezana uz ples i sport, odnosno vještine koje su naučili i stekli tijekom izvanškolskih aktivnosti.  Na pozornici su se izmjenjivali i djeca koja se aktivno bave sportom kako bi pokazali dio vještina koje su naučili u izvanškolskim aktivnostima.  Također, na Sajmu mogućnosti pridružili su nam se HGSS i Crveni križ.

 Cilj Sajma mogućnosti je na jednom mjestu predstaviti rad kulturno-umjetničkih udruga, športskih klubova i ostalih klubova kako bi djeca mogla izabrati izvanškolsku aktivnost. Preventivni projekt „Zajedno možemo više“ usmjeren je na prevenciju zlouporabe droga i drugih sredstava ovisnosti, vandalizma, vršnjačkog nasilja i svih drugih oblika rizičnih ponašanja, a namijenjen je učenicima četvrtih, petih i šestih razreda osnovnih škola.

Uz djelatnike Odjela prevencije na Sajmu mogućnosti na Sajmu su bili policijski službenici Postaje prometne policije Split,  kontakt policajci Prve i Druge policijske postaje, te članovi prometne jedince mladeži. Tijekom Sajma mogućnosti policijski službenici su na info pultu građanima dijelili promotivne edukativne materijale kako bi se upoznali sa drugim preventivnim projektima Ministarstva unutarnjih poslova i PU splitsko-dalmatinske. Sunčana subota i atraktivni sadržaji, te ples i šušur, na rivi je okupio veliki broj građana, roditelja i djece. Djeca su uz roditelje, te bake i djedove rado prilazili info pultu gdje su se nalazili policijski službenici, uzimali su informativne materijale, a ponešto su saznali i o projektima policije koji su namijenjeni i djeci i odraslima. Ovo je bila još jedna prilika da djeca izbliza vide policijski motor i fotografiraju se s policajcima, te ponešto saznaju o njihovom radu. Najmlađima je uvijek poseban doživljaj uz pomoć policajca motoriste sjesti na službeni motocikl i fotografirati se.  

 Nadamo se da su djeca koja su tijekom održavanja Sajma mogućnosti pokazala veliki interes za izvanškolske aktivnosti, zainteresirala za sport ili neku drugu aktivnost  kojom će se baviti u slobodno vrijeme.  I na kraju, zahvaljujemo se Gradu Splitu na pomoći i potpori,  svima koji su danas pomogli zajedničko druženje na rivi, ali posebno djeci koja su sudjelovala u zabavnom programu.


hr Sat Oct 20 2018 14:17:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bcb148e0e4938be0a8b4642/80
Foto: Čitatelj DN

Požar na Mosoru: kanader pristigao u pomoć

Nitko nije ugrožen
NOVO:

Stanje je bolje,  veći dio vatre je ugašen..

Ranije objavljeno: 

Na Mosoru je oko 11.20 izbio požar od Lugarnice prema vrhu Ljubljan. Vatrogascima su dojavili prolaznici, a na terenu su vatrogasci DVD Žrnovnica.

Na zahtjev kanader im je pristigao u pomoć u 12.45 sati. Gore trava i nisko raslinje,a teren je nepristupačan. 

Za sada nitko nije ugrožen, a o tipu požara i koliko je područje opožareno trebalo bi uskoro biti poznato.

hr Sat Oct 20 2018 13:42:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .