Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5adee3512af47f4b898b4846/80

Gluhoća nije prepreka za studiranje: "Uz podršku roditelja i prijatelja sam ojačala i znam koji su moji ciljevi"

Studentica treće godine predškolskog odgoja u Zadru osoba je s invaliditetom. Unatoč tome, ne odustaje od svojih snova i želje da završi fakultet
Žana Vukić studentica je predškolskog odgoja. Odrasla je u obitelji s gluhim roditeljima, teško je prihvaćana u društvu te se susretala s predrasudama. Bez obzira na to odlučila je slijediti svoj put i sada je već na trećoj godini predškolskog odgoja na Sveučilištu u Zadru. Želja joj je da jednoga dana bude teta u vrtiću. 

- Oduvijek sam voljela djecu. Dok sam išla u srednju školu, mama me pitala zašto ne bih upisala Predškolski odgoj da budem odgajateljica u vrtiću kad već znam kako sa djecom, kad ih već volim. Kako ima taj fakultet u Zadru, još mi obitelj živi u Zadru pa sam se upisala ovdje. Imam prevoditelja koji ide sa mnom na predavanja,  a svakako  mi je lakše da sam se upisala u rodnome gradu, u poznatoj okolini, nego negdje drugdje gdje ne bih imala podršku.

U razgovoru nam je otkrila s kojim se predrasudama susretala, kako su prema njoj postupali profesori i što očekuje u budućnosti.

S kakvim si se poteškoćama susretala pri studiranju? Kako te je okolina prihvatila?

Najveće poteškoće su mi bile na početku prilagođavanje kolegijima, novim pojmovima, znanjima. No, na svu sreću, brzo sam sve to savladala. 

Isto tako na početku studiranja je profesorima trebalo neko vrijeme da mi se prilagode.

Kako se profesori odnose prema tebi? Koliko su ti izlazili u susret ako je to bilo potrebno? I na koji način, jesu li bili susretljivi?

Što se tiče profesora, sjećam se da me jedna profesorica upitala kako ću raditi sa djecom u budućnosti ako sam gluha osoba, na što sam ostala iznenađena. Ja jednostavno smatram da ako sam gluha, da to ne znači da sam nesposobna. Jednostavno, ja ne čujem, nosim slušni aparatić dok neka osoba koja slabije vidi nosi naočale za vid. Pa sam objasnila toj profesorici da je meni želja raditi sa gluhom djecom, dok sa normalnom djecom mogu bez problema jer sam odrađivala praksu u vrtiću i djeca su znala da ne čujem. Došla bi do mene, i rukom bi me zvali. I bez problema sam se snalazila na praksi. 

Ostali profesori su mi izašli u susret, kad nisam bila u mogućnosti odgovarati neki predmet usmeno kao što je engleski, profesorica bi mi dala da umjesto usmenog imam pismeni. Isto tako za glazbeni, ne mogu svirati klavir jer nema jake tonove, a mi gluhi možemo pratiti ritam samo po jačini zvuka. I profesorica mi se prilagodila tako što mi je dala zvečkalice i udaraljke. Sjećam se da mi je na početku studiranja bilo jako teško, novi kolegiji, nove nepoznate, teške, dugačke riječi koje je bilo teško zapamtiti jer nikad prije još nisam znala za takve pojmove. Ali da, mogu reći da su mi u ove tri godine studiranja  profesori izlazili u susret, na početku nisu baš dok se nisu naviknuli na mene i sad bez ikakvih problema.

Jesi li se bojala predrasuda okoline prije početka studija?

Isprva mi nije bilo lako. Kad sam upisala prvu godinu, bojala sam se da ću opet doživljavati nerazumijevanje od okoline kao u srednjoj školi i nisam željela više to proživljavati. No, srećom kolegice su bile zrelije i znale su što to znači gluhoća i nije bilo baš nekih predrasuda za razliku od osnovne i srednje škole gdje su svi bili mlađi i nisu znali što je to uopće, smatrali su da je to bolest koja je zarazna.

Jesu li ti kolege studenti pomogli u savladavanju prepreka?

Na početku nisam bila baš toliko bliska sa kolegicama, već su imale svaka svoju ekipu. No, s vremenom je bilo bolje, kad bi mi zatrebala neka skripta, pitala bi ih i posudile bi mi. Ili nešto za prepisati ako nisam uspjela napisati na predavanju uz pomoć prevoditelja, ili nešto za ispit. Sve u svemu, izašle su mi u susret za pomoći.

Što nakon studija - jesi li optimistična po pitanju pronalaska posla u struci ili očekuješ da će ti predrasude okoline smanjiti šanse za zapošljavanje?

Iskreno još ne znam što ću nakon studija. Želje su mi da se zaposlim u SUVAGU u Zagrebu, tamo ima dosta djece koja su gluha ili nagluha poput mene. Jednostavno sam odrasla kao gluho dijete od gluhih roditelja i teško sam bila prihvaćena u okolini i dugo godina sam se borila s time jer prije nisam imala samopouzdanja.

 S godinama, uz podršku divnih roditelja i prijatelje sam ojačala i znam koji su mi ciljevi. I kako sam kao dijete bila društveno izolirana, shvaćam i ovu djecu koja žive u drugim gradovima, koja su isto gluha, koja isto idu u vrtić i nisu prihvaćena u društvo. Zato želim biti uz njih, da im dam do znanja da nisu sami. 

Znam i sigurna sam u to  da će me pri pokušaju zapošljavanja odbiti, pomisliti da sam nesposobna za posao.

Jesi li se spremna izboriti se s eventualnim problemima pri zapošljavanju do kraja i na koji način?

Spremna sam izboriti se sa eventualnim problemima pri zapošljavanju. Rekla bih im da me uzmu na probni rad, da im dokažem da gluhoća nije prepreka za zapošljavanje. Da smo svi mi ljudi sposobni za rad, bez obzira na invalidnost.






hr Tue Apr 24 2018 10:00:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c4029140e4938787e8b4595/80
Foto: PIXABAY

Ako vam se čini da trošite previše struje, sigurno niste pazili na ovo

Živite sami, nikad vas nema kod kuće, pazite na potrošnju i opet vas svakog mjeseca dočeka račun za struju od 200-tinjak kuna. Vaši susjedi, koji su stalno kod kuće, a u kućanstvu ih je pet ili više, svakog mjeseca plaćaju vama naizgled malih 500 kuna

Odgovor je zapravo jednostavan, a za tportal.hr dao ga je domaći stručnjak za zaštitu potrošača Nenad Kurtović iz udruge Splitski potrošač.

Prva stvar na koju treba obratiti pozornost, kaže Kurtović, tarifni je model. 'Nije isto ako je potrošač u jednotarifnom ili dvotarifnom modelu. Pretpostavimo da je mjerni uređaj ispravan, da registrira kako treba. Potom treba vidjeti jesu li oba potrošača u istom modelu. Ako je vaš čitatelj u jednotarifnom modelu, on mora biti svjestan toga da je cijena kilovata nešto veća nego u dvotarifnom. To je prvo mjesto u kojem nastaju razlike', kaže Kurtović te nastavlja:

'Možda su kupci iz primjera i kod različitih opskrbljivača. Što se tiče prvog elementa, tarifnog modela, razlike u cijeni penju se i do deset posto, dok se kod različitih dobavljača može uštedjeti ili potrošiti dodatnih pet posto i već smo na 15 posto razlike u cijeni.'

Potom, napominje naš sugovornik, na 200 kuna mjesečnog troška struje dvadesetak kuna odlazi na paušal, koji je isti za sve kupce. Dakle, malom kupcu u postotnom iznosu paušal djeluje puno viši nego velikom kupcu koji na struju mjesečno troši 600 ili više kuna.

Čitateljica živi sama, nema bojler za grijanje vode, nema kuhinjski bojler, nema klima uređaj, a i rijetko kuha kod kuće. Na što onda potroši struju?

'Njezinu potrošnju da se objasniti najbanalnijim primjerom obične žarulje sa žarnom niti. Žarulja od sto vata, kada bi radila svaki dan 12 sati, u godinu bi potrošila 500 kuna. Samo jedna žarulja! LED žarulja iste svjetlosne moći potrošit će samo 60 kuna. To je samo jedan primjer', kaže Kurtović te dodaje:

'Puno ljudi se pita što im troši struju, a odgovor je uglavnom elektronika koja je stalno na stand by načinu rada. To su mali potrošači, ali ih je puno i oni kumuliraju velik trošak. Televizori, pogotovo plazme, i računala velike snage mogu potrošiti nevjerojatno puno struje. Plazme imaju deklariranu snagu po pola kilovata i taj televizor ako radi nekoliko sati na dan troši i nekoliko kuna dnevno, a isto vrijedi za računala', kaže Kurtović za tportal.hr

Zaključno, upozorava da su veliki potrošači u kućanstvu štednjaci na struju i mali kućanski aparati poput sušila za kosu i usisavača, koji se često koriste i tako 'nakupe' puno kilovata. Moguće je i da sam mjerni uređaj nije ispravan, no to su, kaže Kurtović, vrlo rijetki slučajevi. Ipak, svi oni koji misle da troše daleko manje struje nego što plaćaju trebaju provjeriti ispravnost mjerila.


hr Thu Jan 17 2019 08:04:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a705f8cb9e03eb6068b45a4/80

Deset supermoći korijena od 20 kuna s kojim se lakše "preživljava" zima

Iako je riječ o azijskom začinu, svježi đumbir danas je dostupan u gotovo svakom hrvatskom supermarketu po cijeni od oko 20 kuna za kilogram. Njegove moći za zdravlje i okus hrane su neponovljivi, a usporedivi tek s našim domaćim češnjakom.
Azijska alternativna medicina i kulinarstvo već tisućama godina koriste đumbir u zdravstvene svrhe. Korijen ove gomoljaste biljke iz porodice ljiljana prirodni je antibiotik koji pomaže u rješavanju brojnih tegoba, ali i odličan saveznik u pripremi mnogih jela. 

Karakterizira ga gorkast okus i limunski miris koji odgovara azijskoj kuhinji, ali i pripremi napitaka za suzbijanje zimskih prehlada. Zato ogullite jedan đumbir i pripremite se za zimu.

Čudotvorne moći đumbira: 

- smanjuje grlobolju i upale u tijelu
- poboljšava cirkulaciju tijela 
- ublažava mučninu i nadutost
- smanjuje grčeve u želucu
- ubrzava probavu i metabolizam
- smanjuje proljev 
- ojačava imunitet
- ublažava bol u mišićima nakon vježbanja
- opušta cijeli organizam 
- oblozi od đumbira smanjuju bolove u leđima i vratu

Napitak od đumbira

Svježi korijen (veličine palca) naribajte ili narežite na komadiće, kuhajte u vodi dok ne zavrije, a potom ostavite u poklopljenom loncu još deset minuta. Ocijeđeni napitak pomiješajte s limunom i medom. 

Oprez! 

Imajte na umu da je đumbir iznimno potentan začin i da ga ne smijete konzumirati bez ograničenja. Odrasle osobe dnevno mogu unijeti maksimalno 30 grama svježeg đumbira ili do 4 grama njegova praha, piše punkufer.hr
hr Wed Jan 16 2019 22:20:29 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c3f94210e49386e7c8b4601/80
Foto: Pixabay

Deset namirnica bogatih proteinima koje trebamo jesti svaki dan

Vrlo je važno da naša prehrana obiluje proteinima kako bismo bili sigurni da organi mogu obavljati svoj posao, da postoji hormonalni balans i da organizam funkcionira kako treba

Dobrobiti visokoproteinskih namirnica puno su veće od gubitka suvišnih kilograma. Osim što potiču metabolizam i smanjuju apetit, proteini su ključni za rast i oporavak mišića.

- Naše cijelo tijelo sastoji se od proteina i treba konstantnu nadokandu istih kako bi dobro funkcioniralo", kaže dijetetičarka Sophie Medlin

- Različita hrana sadrži različite vrste proteina koji imaju različite uloge u  tijelu. Zovu se aminokiseline i postoji devet esencijalnih koje tijelo ne može samno stvoriti, nego ih mora unijeti hranom. Vrlo je važno da naša prehrana obiluje proteinima kako bismo bili sigurni da organi u tijelu mogu obavljati svoj posao, da postoji hormonalni balans i da organizam funkcionira kako treba", objašnjava Medlin. 

Ako pojačamo napore, primjerice posvetimo se nekom sportu, tada treba povećati i unos proteina.

Koliko proteina naše tijelo treba?

Za odraslu se osobu preporučuje svakodnevni unos proteina u količini od 0.75 grama na kilogram težine.

"Meso, morski plodovi, jaja, mliječni proizvodi, soja, - to su namirnice koje su u potpunosti proteini", objašnjava Medlin. Tu su još i  orašasti plodovi i grahorice  koje obiluju proteinima, no ne sadrže sve aminokiseline te ih treba kombinirati te ih treba kombinirati s ostalim namirnicama.

Dijetetičarka Sophie Medlin preporučuje uvrštavanje  ovih 10 namirnica u prehranu, i to na dnevnoj bazi, kako bismo poboljšali zdravlje i tijelu osigurali sve što mu treba.

1. Jaja 

Jaja su odličan izvor proteina, a nisu ni skupa. Jedno veće jaje sadrži šest grama proteina te ostale esencijalne nutrijente.

2. Quinoa

Ova žitarica sadrži osam grama proteina po porciji i može biti solidna zamjena za meso. Sadrži sve esencijalne aminokiseline, a s obzirom na neutralni okus, može se pripremati na bezbroj načina.

3. Riba

Osobito ona masnija. U 85 grama lososa ima 22 grama proteina.

4. Slanutak

Odlična izbor za osobe koje žele smršavjeti jer je slanutak niskokaloričan, a bogat proteinima. Jaja i porcija slanutka imaju gotovo istu količinu proteina.

Slanutak se može pripremiti na mnogo načina - kako varivo, namaz (primjerice humus), dodatak salatama ili kao prilog. 

5. Svježi sir

100 grama svježeg sira sadrži 11 grama proteina. Svježi sir je odlična namirnica za doručak, ali i za večeru. Nutritivno bovata, a niskokalorična.

6. Proteini biljnog porijekla 

Grahorice i orašasti plodovi su također na ovoj listi, no s obzirom da biljni proteini ne sadrže sve esencijalne aminokiseline, ove bi namirnice trebalo kombinirati sa žitaricama. 

7. Proizvodi od soje

Jogurt od soje, tofu i ostali proizvodi od soje dobar su izvor proteina i pomažu u gubitku kulograma jer su dobra zamjena za meso.

8. Heljda 

Heljda je bogata proteinima, a pritom i namirnica koja ne sadži gluten pa ju smiju konzumirati osobe koje imaju celijakliju ili su alergične na gluten.9. Kikiriki maslac 

Ovaj popularni namaz bogat je proteinima, magnezijem i vlaknima, a ima i odličan okus. Kikiriki maslac namazan na šnitu kruha od cjelovitih žitarica dobar je izbor za doručak ili večeru.

10. Mlijeko i sirutka

Mlijeko je također bogato proteinima. Vodite računa da pijete svježe mlijeko jer je puno zdravije od trajnoga. Kozje je kvalitetnije od kravljega.  Sirutka je još bolja opcija. To je čisti protein, piše zivotistil.hr

hr Wed Jan 16 2019 21:29:35 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c3f606e0e4938187c8b45fd/80

Ukusna salata zahvaljujući kojoj ćete pucati od zdravlja

Brojne namirnice pomažu tijelu da stekne otpornost na viruse i bakterije koji nas okružuju, ali osim ciljanog "liječenja" hranom u trenutku kada nas svlada prehlada ili gripa, moramo misliti i na svoje opće zdravstveno stanje.

Dobra krvna slika osnova je dobrog zdravlja i zato bismo na svoj jelovnik također morali uvrstiti hranu koja stabilizira razinu željeza u krvi. Jedan od naših najjačih saveznika za to svakako je – cikla.

Upravo je ona jedan od "superjunaka" koje uvijek treba imati u kuhinji tijekom hladnih dana. Često se naziva kraljicom zdravlja, a od davnina je poznata kao glavni saveznik u liječenju anemije, odnosno slabokrvnosti. Naime, pigment betacijanin koji se nalazi u cikli pomaže hemoglobinu prenijeti kisik do stanica. Time utječe i na povećanje energije, ali i sprječava vrtoglavice koje često idu ruku pod ruku s anemijom. Ako se redovito konzumira, ona može značajno pročistiti jetru.

Mnogi ne vole ciklu zbog njezinog specifičnog "zemljanog" okusa, ali zato ju možete kombinirati s drugim namirnicama koje će neutralizirati taj okus i istaknuti slatkoću cikle. U nastavku vam donosimo recept za ukusnu salatu koja će vam pomoći da ojačate organizam.

SASTOJCI ZA SALATU:

- ¼ glavice crvenog zelja
- 2 cikle srednje veličine
- 2 srednje mrkve
- 1 veća jabuka
- 10 dag rikole 
- 1 mali crveni luk
- 1 šaka peršinovog lišća
- 1 šaka sjemenki ili orašastih plodova po želji
- 1 veći limun
- sol i papar
- ulje

PRIPREMA SALATE:

1. Naribajte zelje ili ga tanko narežite pa zatim temeljito operite. Ogulite ciklu, mrkvu i jabuku, operite ih i naribajte. Očistite i operite rikolu. Luk i peršin nasjeckajte nasitno. Ako ćete u salatu stavljati orašaste plodove, nasjeckajte i njih. Ako koristite manje sjemenke, njih ne morate sjeckati.

2. Sve sastojke stavite u zdjelu, posolite, popaprite te začinite uljem i sokom od jednog limuna.

SAVJET:

- ako ne volite salatu začinjavati limunom, umjesto njega možete koristiti ocat, ali imajte na umu da je limun važan dio ove salate jer vitamin C iz te voćke pomaže u apsorpciji željeza

- u salatu slobodno dodajte i ostalo povrće po svom ukusu poput crvenog radiča, zelene salate, naribane korabice itd.

- ako želite ovu salatu jesti kao samostalni obrok, možete u nju dodati malo mesa poput npr. pečene piletine koju ste narezali na sitnije kockice ili pak žitarice poput ječma te mahunarki poput leće, piše zadovoljna.hr


hr Wed Jan 16 2019 17:49:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .