Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5adee3512af47f4b898b4846/80

Gluhoća nije prepreka za studiranje: "Uz podršku roditelja i prijatelja sam ojačala i znam koji su moji ciljevi"

Studentica treće godine predškolskog odgoja u Zadru osoba je s invaliditetom. Unatoč tome, ne odustaje od svojih snova i želje da završi fakultet
Žana Vukić studentica je predškolskog odgoja. Odrasla je u obitelji s gluhim roditeljima, teško je prihvaćana u društvu te se susretala s predrasudama. Bez obzira na to odlučila je slijediti svoj put i sada je već na trećoj godini predškolskog odgoja na Sveučilištu u Zadru. Želja joj je da jednoga dana bude teta u vrtiću. 

- Oduvijek sam voljela djecu. Dok sam išla u srednju školu, mama me pitala zašto ne bih upisala Predškolski odgoj da budem odgajateljica u vrtiću kad već znam kako sa djecom, kad ih već volim. Kako ima taj fakultet u Zadru, još mi obitelj živi u Zadru pa sam se upisala ovdje. Imam prevoditelja koji ide sa mnom na predavanja,  a svakako  mi je lakše da sam se upisala u rodnome gradu, u poznatoj okolini, nego negdje drugdje gdje ne bih imala podršku.

U razgovoru nam je otkrila s kojim se predrasudama susretala, kako su prema njoj postupali profesori i što očekuje u budućnosti.

S kakvim si se poteškoćama susretala pri studiranju? Kako te je okolina prihvatila?

Najveće poteškoće su mi bile na početku prilagođavanje kolegijima, novim pojmovima, znanjima. No, na svu sreću, brzo sam sve to savladala. 

Isto tako na početku studiranja je profesorima trebalo neko vrijeme da mi se prilagode.

Kako se profesori odnose prema tebi? Koliko su ti izlazili u susret ako je to bilo potrebno? I na koji način, jesu li bili susretljivi?

Što se tiče profesora, sjećam se da me jedna profesorica upitala kako ću raditi sa djecom u budućnosti ako sam gluha osoba, na što sam ostala iznenađena. Ja jednostavno smatram da ako sam gluha, da to ne znači da sam nesposobna. Jednostavno, ja ne čujem, nosim slušni aparatić dok neka osoba koja slabije vidi nosi naočale za vid. Pa sam objasnila toj profesorici da je meni želja raditi sa gluhom djecom, dok sa normalnom djecom mogu bez problema jer sam odrađivala praksu u vrtiću i djeca su znala da ne čujem. Došla bi do mene, i rukom bi me zvali. I bez problema sam se snalazila na praksi. 

Ostali profesori su mi izašli u susret, kad nisam bila u mogućnosti odgovarati neki predmet usmeno kao što je engleski, profesorica bi mi dala da umjesto usmenog imam pismeni. Isto tako za glazbeni, ne mogu svirati klavir jer nema jake tonove, a mi gluhi možemo pratiti ritam samo po jačini zvuka. I profesorica mi se prilagodila tako što mi je dala zvečkalice i udaraljke. Sjećam se da mi je na početku studiranja bilo jako teško, novi kolegiji, nove nepoznate, teške, dugačke riječi koje je bilo teško zapamtiti jer nikad prije još nisam znala za takve pojmove. Ali da, mogu reći da su mi u ove tri godine studiranja  profesori izlazili u susret, na početku nisu baš dok se nisu naviknuli na mene i sad bez ikakvih problema.

Jesi li se bojala predrasuda okoline prije početka studija?

Isprva mi nije bilo lako. Kad sam upisala prvu godinu, bojala sam se da ću opet doživljavati nerazumijevanje od okoline kao u srednjoj školi i nisam željela više to proživljavati. No, srećom kolegice su bile zrelije i znale su što to znači gluhoća i nije bilo baš nekih predrasuda za razliku od osnovne i srednje škole gdje su svi bili mlađi i nisu znali što je to uopće, smatrali su da je to bolest koja je zarazna.

Jesu li ti kolege studenti pomogli u savladavanju prepreka?

Na početku nisam bila baš toliko bliska sa kolegicama, već su imale svaka svoju ekipu. No, s vremenom je bilo bolje, kad bi mi zatrebala neka skripta, pitala bi ih i posudile bi mi. Ili nešto za prepisati ako nisam uspjela napisati na predavanju uz pomoć prevoditelja, ili nešto za ispit. Sve u svemu, izašle su mi u susret za pomoći.

Što nakon studija - jesi li optimistična po pitanju pronalaska posla u struci ili očekuješ da će ti predrasude okoline smanjiti šanse za zapošljavanje?

Iskreno još ne znam što ću nakon studija. Želje su mi da se zaposlim u SUVAGU u Zagrebu, tamo ima dosta djece koja su gluha ili nagluha poput mene. Jednostavno sam odrasla kao gluho dijete od gluhih roditelja i teško sam bila prihvaćena u okolini i dugo godina sam se borila s time jer prije nisam imala samopouzdanja.

 S godinama, uz podršku divnih roditelja i prijatelje sam ojačala i znam koji su mi ciljevi. I kako sam kao dijete bila društveno izolirana, shvaćam i ovu djecu koja žive u drugim gradovima, koja su isto gluha, koja isto idu u vrtić i nisu prihvaćena u društvo. Zato želim biti uz njih, da im dam do znanja da nisu sami. 

Znam i sigurna sam u to  da će me pri pokušaju zapošljavanja odbiti, pomisliti da sam nesposobna za posao.

Jesi li se spremna izboriti se s eventualnim problemima pri zapošljavanju do kraja i na koji način?

Spremna sam izboriti se sa eventualnim problemima pri zapošljavanju. Rekla bih im da me uzmu na probni rad, da im dokažem da gluhoća nije prepreka za zapošljavanje. Da smo svi mi ljudi sposobni za rad, bez obzira na invalidnost.






hr Tue Apr 24 2018 10:00:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/59eb113eb9e03e368a8b4588/80

Pet popularnih jela koja kuhamo potpuno pogrešno

Neke obitelji generacijama pogrešno pripremaju klasike svjetske kuhinje pa mnogi nisu ni svjesni da svojim receptima ne dobivaju toliko slasti koliko bi mogli
Tajni sastojak umaka bolognese je vrijeme, u carbonaru se ne dodaje vrhnje, a francuska salata se u originalnu priprema sa senfom. Da ne pričamo o desecima sastojaka koji se mogu pronaći na bruschettama ili salati niçoise.

Umak bolognese

Ragù alla Bolognese ili umak bolognese planetarno je popularan, ali kako se širio izvan talijanskih granica pomalo je i mijenjao svoje lice. Među sastojcima koji se koriste su mljevena junetina, a može i teletina, povrće poput luka, mrkve, celera te vino i pasta od rajčica. Neke talijanske obitelji dodaju mlijeko oko 40 minuta prije kraja pripreme kako bi se smekšala mesna aroma, ponegdje na čizmi uobičajen je i muškatni oraščić koji „stišava“ kiseline rajčica.

No najvažniji sastojak bez kojeg nema originalnog bolognesea je vrijeme. Danas se većinom skraćuje njegova priprema, ali Talijani upozoravaju da se treba krčkati oko četiri sata na laganoj vatri kako bi se izvukla „duša“ iz svih sastojaka.

Tradicionalisti će ustrajati na prabakinom receptu, zagovornici lokalne kuhinjekoristiti ono što se može kupiti u okolici, a romantičari provesti pola dana nad mjehurićima koji razigrano izviruju na površini. Bolognese je najbolji sutradan, a tradicionalno se poslužuje sa širokim rezancima ili u lazanjama.

Francuska salata

Bez nje blagdanski stol je nezamisliv, ali rijetki znaju kako možda i najpopularnija salata na svijetu uopće nije nastala u Francuskoj. Da, kod nas se zove francuskom. I zvat ćemo je tako i dalje, naravno, ali ova salata nema ama baš nikakve veze sa zemljom dobrih vina i Napoleona. Ovo popularno jelo koje je dio svakog božićnog stola svoje korijene vuče iz majčice Rusije, tako da je primjerice Francuzi, ali i mnogi ostali zovu 'ruska salata'. Vremenom se njena popularnost raširila, pa osim u mnogim europskim zemljama, popularna je i u Iranu, Mongoliji, Izraelu, ali i Latinskoj Americi.

Pretpostavljate da se Rusi ovom salatom diče i zovu je 'ruska salata'? E pa u tom slučaju ste opet u krivu, s obzirom da se ona tamo zove 'salata Olivier'. Ime duguje glavnom kuharu Lucienu Olivieru (on je pak bio belgijskog porijekla) koji je sredinom 19. stoljeća radio u prestižnom moskovskom restoranu Hermitage. 
Tamo je postala izuzetno popularna i dugo vremena bila zaštitni znak restorana. Naravno, kao i svi veliki inovatori, i slavni Olivier je recept čuvao kao zmija noge, pa se tako ni danas ne zna kako se točno u početku ona spremala.

Ipak, poznato je da su njeni sastojci bili kavijar, teleći jezik, komadići jastoga, kapari, krastavci, jaja, zelena salata i sojina zrna, ali je moguće da je priprema ovisila i o godišnjem dobu kad se salata radi. S druge strane, Oliver je dressingradio od senfa, vinskog octa i maslinovog ulja iz Provanse. U Hrvatskoj danas guštamo u ovoj salati i našoj inačici koja ne uključuje jastoge, ali se zato susjede znaju porječkati dodaju li se u originalnu salatu jabuke i šunka te je li bolja samo s majonezom ili je treba ublažiti vrhnjem.

Carbonara 

Kako bi postigli kremoznost tjestenine a la carbonara, većina amatera (ali i dobar dio profesionalnih kuhara) u špagete dodaje vrhnje za kuhanje. Originalni talijanski recept ne sadrži taj sastojak. Štoviše, nježnu kremoznost jelu i okus tjestenini daje tek jaje, koje se razmućuje s ostalim sastojcima na kraju. Kako se ne bi skuhala najprije ugasite vatru pa žustro izmiješajte Talijani vole tjesteninu 'osjetiti pod zubom' pa ju kuhaju al dente. Špagete je bolje ostavite 'malo sirovima' pa ih do kraja termički obraditi u tavi s umakom, nego ih prekuhati i od njih napraviti neprivlačnu kašu. Uz ovo jelo možete upotrijebiti i druge vrste tjestenine poput fettuccina ili rigatona.

Za originalnu carbonaru najprije popržite kockice slanine dok se ne otopi većina masnoće. Potom odvojite slaninu na poseban tanjur, a u masnoću dodajte svježe kuhane špagete al dente. Promiješajte i dodajte par kapi maslinovog ulja. Ugasite štednjak, a u vruću tavu ulijte dva razmućena jaja s malo naribanog parmezana ili pecorina u koje ste dodali sol i papar. Promiješajte oko jednu minutu, pa poslužite vruće s kockicama špeka.

Salata niçoise

Salata niçoise poznata je u svijetu, ali bez obzira na njezinu popularnost malo ljudi bez pogreške može nabrojiti što sve u nju ide. Ova salata je nastala kao pučko jelo s lokalnim i pristupačnim sastojcima, a jeli su je ribari nakon povratka s mora. Rajčice, tvrdo kuhana jaja, mladi luk, masline i tuna ili inćuni provjerene su i originalne namirnice. Ovisno o regiji ponekad se dodaju krastavci, sirovi bob,paprike, radič, artičoke, celer i mlada salata, no važno je da zadrži duh jela s juga Francuske. Dodavanje kuhanog povrća poput krumpira i mahuna u francuskoj je grijeh. Riža je zabranjena, baš kao i srdele ili senf.

Jacques Medecin, kuhar iz Nice zgroženo je izjavio kako mu je dosta toga da vidi u tanjurima svakojake ostatke hrane koji se prodaju pod imenom te divne, čiste i svježe salate, a najviše od svega zamjera krumpir.

Bruschette

Bruschette su zapanjujuće jednostavno jelo, a u originalu se diče s tek nekoliko sastojaka. Za autentičnost je ključan češnjak koji se trlja o popečeni kruh, a dovoljno je dodati nekoliko kapi maslinovog ulja i posuti s par zrna soli. Bez obzira na milijune recepata koji mogu uključivati i na desetke sastojaka, u Italiji se drže devize da je manje-više.

Osim nabrojanih sastojaka bruschetti će ponekad dodati i malo pršuta ili ploške rajčice pečene na roštilju te listić bosiljka. Formula slasti kod pripreme brushetta započinje u trgovini – najmirisnijim rajčicama i najkvalitetnijem maslinovom ulju te po mogućnosti robusnom kruhu tvrde korice. Također, budite umjereni s češnjakom. Njegova uloga nije dominantna i stoga je dovoljno lagano istrljati kruh nekoliko puta. Niste li u mogućnosti koristiti roštilj, za kruh će poslužiti i toster. - piše punkufer.hr

hr Sun Aug 19 2018 21:19:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b79ba7bcb557a36778b46b4/80
Foto: Pixabay

Sedam sigurnih znakova da ste pametniji nego što mislite

Pamet je sposobnost korištenja inteligencije, znanja i iskustva zajedno kako bismo se snašli i prilagodili određenim situacijama

Određeni znakovi mogu vam pokazati da ste pametniji nego što mislite.

1. Strogi ste prema sebi

Jedna od stvari koja vas najviše frustrira je kada ne možete nešto razumjeti. Pametnoj glavici kao što ste vi jako smeta kada naiđe na nešto što nije sposobna odmah shvatiti. Zašto je tako? Zato što inače vrlo lako kopčate stvari pa kada vam nešto nije tako lako očito, počnete sumnjati u vlastitu pamet.

2. Svjesni ste svijeta oko sebe

Pametni ljudi obično su vrlo svjesni svijeta oko sebe, a to pokazuju i time što redovito čitaju i gledaju vijesti. Vole biti u tijeku, pa makar to značilo i samo listati novosti na Twitteru. Čak i ako je riječ o površnom interesu, on postoji.

3. Često ste krivo shvaćeni

Možda je vaš smisao za humor previše sofisticiran. Možda je vaš vokabular presložen. O čemu god se radilo, nije rijetkost da su pametni ljudi krivo shvaćeni. I to nije vaša greška, to je samo način na koji pametni ljudi idu kroz život. Zbog toga konstantno moraju objašnjavati drugima što stvarno misle i na neki se način opravdavati.

4. Imate pametne prijatelje

Pametni ljudi skloni su tome da se okruže pametnim ljudima. Pa tko želi biti okružen ljudima koji ne razumiju vaše šale? Vaši vas prijatelji razumiju i mogu se poistovjetiti s vama, što znači da ste jednako pametni kao i oni. 

5. Imate velika očekivanja od samih sebe

Od pametnih ljudi očekuje se da rade velike stvari. U đačkoj su dobi posebno pametni ljudi napredniji od svojih vršnjaka, zbog čega imaju velike planove i očekivanja u vlastitoj budućnosti, bilo da se radi o pohađanju određenog fakulteta ili slijeđenja određene karijere. 

6. Volite društvene igre, mozgalice i zagonetke

Mnogi pametni ljudi uživaju okupirati se raznim vrstama igara jer one podrazumijevaju da će morati nešto otkriti i shvatiti. Primjerice, mnogi pametni ljudi obožavaju ispunjavati križaljke, igrati karte i društvene igre. 

7. Drugi su vam rekli da ste pametni

Većina pametnih ljudi ne voli o sebi misliti da su pametni. Na to gledaju kao na hvalisanje, iako zapravo samo iznose činjenicu. Dakle, kako ćete sa sigurnošću znati da ste pametni? Tako što su vam drugi rekli da ste pametni. - piše zadovoljna.hr.

hr Sun Aug 19 2018 20:44:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b79a981cb557a4f6a8b4a31/80
Foto: Pixabay

Radite li ove tri stvari koje iritiraju radnike u trgovinama?

Nešto od navedenog zasigurno radite, ali sljedeći put dobro promislite…

Neke od navedenih stvari napravili ste barem jednom ili su vam učestala praksa, no zasigurno će vam bilo tko tko je radio ili radi u trgovini odjećom reći kako ih u najmanju ruku živciraju… Često čujemo onu 'to im je posao', no zašto im ga svojim postupcima, koji su čak i osnova pristojnosti, ne bismo olakšali?

Opisujete komad odjeće prodavačici i očekujete da će ga znati pronaći..

Kada uđete u trgovinu i samima vam je teško pronaći komad odjeće, a nerijetko se zadivite količinom izbora pojedine trgovine. Ukoliko trgovine imaju opciju 'šifre' pomoću koje će vam djelatnici pronaći ono što vam treba, svakako je preporučljivo da ju imate pripremljenu. S obzirom na količine nove odjeće koja pristiže dostavom, nije lako zapamtiti gdje što stoji, a i nerealno je očekivati da netko poznaje cijeli inventar trgovine.

Isprobani komad odjeće ostavite u kabini

Nebrojeno puta svjedočili ste garderobama prepunima odjeće koju su kupci prije vas ostavili u kabini. Gotovo svaka trgovina ima radnike/ce koje isprobanu robu ponovno slažu i razvrstavaju. Ukoliko dođe do gužve, najčešće ne stignu provjeravati jesu li kupci ostavili isprobanu odjeću ili su je vratili njima. Zaista nije problem ono što ne planirate kupiti vratiti radnicima s obzirom da se od vas ne očekuje niti da je slažete, niti da je vraćate tamo gdje ste ju pronašli.

Odjeću koju ste odlučili da ne želite kupiti ostavite na prvoj mogućoj vješalici

Na kraju radnog dana, sva odjeća mora biti posložena i vraćena na mjesto gdje i pripada. Ponekad se trgovine s odjećom prostiru i na nekoliko katova stoga svaki radnik/ca ima jedan odjel na kojem radi i odjeću koju slaže. Potrudite se, ukoliko ne želite nešto kupiti vratiti na mjesto gdje ste taj komad i pronašli, ili barem odnesite radnicima u garderobu čime ćete im olakšati posao.

hr Sun Aug 19 2018 19:34:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b7994cacb557a234f8b50ba/80
Foto: Pixabay

Borite se s alergijom?: Evo kako je uspješno liječiti

Edukacija bolesnika jedna je od najvažnijih načina liječenja alergije

Alergija se može objasniti kao pretjerana reakcija našeg organizma na alergene iz okoline. Ovisno o vrsti alergena, postoje različite alergije: alergije na pelud, prašinu, dlaku, hranu i mnoge druge. Da bi alergija postala barem podnošljiva ili se u potpunosti izliječila, liječenje obuhvaća nekoliko različitih, ali opet povezanih elemenata. - piše Život i stil

Edukacija bolesnika jedna je od najvažnijih načina liječenja alergije. Potrebno je dobro se informirati o postojećoj alergiji, gdje se javlja, kada se javlja i zbog čega. Da bismo znali kako alergije funkcionira, moramo biti informirani o svemu što povezujemo s tom vrstom alergije. Kao primjer možemo navesti alergiju na pelud kod koje je potrebno dobro poznavati peludni kalendar.

Osim edukacije, važan dio liječenja je i izbjegavanje alergena. Jednom kad se postavi dijagnoza i prepoznaju alergeni, potrebno je što više izbjegavati alergene kako se alergijska reakcija ne bi više ponavljala.  

Alergiju možemo suzbiti i uzimanjem odgovarajućih lijekova:

- kortikosteroida
- antihistaminika
- antileukotriena
hr Sun Aug 19 2018 18:03:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .