Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5da5aa9d29111ce5b58b4593/80

Održan sastanak u Ministarstvu o vrgoračkom smeću u Sinju, zaključci stižu u petak

Za triljskog gradonačelnika najviše štete donose oni koji potpiruju ovu situaciju u narodu. Kazao je kako će se oni sami prepoznati u njegovim riječima

Odlaganje vrgoračkog smeća u Sinju bila je tema sastanka koji se u prostorijama Ministarstva zaštite okoliša i energetike održao jutros. Na sastanku su nazočili ministar Tomislav Čorić, gradonačelnica Sinja Kristina Križanac i gradonačelnik Trilja i saborski zastupnik Ivan Šipić te direktorica sinjske Čistoće Ivana Živaljić.

- Pomaka ima, ministar je svjestan problema i izrazio je veliku želju pomoći nam. Razgovarat će s tvrtkama kako bi našao rješenje koje bi, po svemu sudeći, trebali znati u petak - rekla je Živaljić nakon sastanka.

Na sastanku je cetinska delegacija istaknula kako je došla upoznati ministra sa stanjem, a ne stvarati nikakvu ‘seljačku bunu’ te kako je izvor problema, zapravo, mnogo dublji, kazao je triljski gradonačelnik Ivan Šipić:
- Svi gradovi i općine koji su imali problema sa smećem imali su rok da taj problem riješe. Najvažnije je u ovom trenutku ne potpirivati narod, kao što neki to sada čine svojim showom ili populizmom, nego svoje sugrađane educirati i upoznati sa stvarnim problemom - zaključio je Šipić.

Podsjetimo, Miro Bulj je u nekoliko navrata zaustavljao vrgorački otpad pred sinjskim odlagalištem smeća, a u tijeku je sedmodnevni prosvjed mještana Sinja te obližnjih Turjaka i Brnaza kojim žele još glasnije reći svoju poruku još od početka priče o otpadu iz Vrgorca koja je, u više puta, napisana i na brojnim transparentima - Vrgoračko smeće, na Mojanku neće!

hr Tue Oct 22 2019 13:09:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5dfa271529111c8d328b459f/80
Foto: Unsplash

Danas prvi privremeni rezultati upisa u splitske vrtiće, očekuje se upis sve djece do konca rujna!

Konačni rezultati prvog kruga upisa u vrtiće bit će poznati u drugom dijelu kolovoza, nakon provedenog žalbenog roka

Prvi privremeni rezultati upisa u četiri vrtićke ustanove Grada Splita - Radost, Cvit Mediterana, Marijan i Grigor Vitez, bit će objavljeni danas, 10. srpnja 2020. godine. Ove godine zaprimljena su ukupno 1486 zahtjeva, od čega 174 nisu ispunjavala uvjete.

Po završetku prvog kruga upisa u gradske predškolske ustanove upisano je 960 mališana. Za 352 djece koje ispunjava propisane uvjete, a koje prema prvim privremenim rezultatima nije upisano u prvom krugu, Grad će uložiti maksimalne napore kako bi se do jeseni svi oni upisali u gradske ili privatne vrtiće, obzirom da od 1. lipnja vrijedi ista cijena za redovni program i u gradskim i u privatnim vrtićima.

Važno je napomenuti kako je u postupku upisa djece u predškolske ustanove od ukupnog broja od 352 neupisane djece više od 200 ponovljenih prijava, dakle više od 200 djece u ponovljenom zahtjevu traže neki drugi objekt, a već su upisana u neku od predškolskih ustanova na području grada Splita. U ovom trenutku u sve četiri predškolske ustanove prema dostavljenim podacima preostalo je ukupno 83 slobodna mjesta i to po svim programima.

Očekuje se da po završetku žalbenog roka kao i prošlih godina, sva djeca koja ispunjavaju uvjete, budu zbrinuta u gradskim ili privatnim vrtićima.

Također, predškolske ustanove bilježe porast broja predškolaca, koji zbog različitih razloga neće krenuti u školu već će i u idućoj pedagoškoj godini ostati u vrtiću.

Ovogodišnji upisi ukazali su na rastući trend povećanog broja djece s poteškoćama, pa je Grad Split odlučio u svojim ustanovama Cvit Mediterana i Grigor Vitez otvoriti dvije nove posebne odgojne skupine za svu djecu s teškoćama čiji su roditelji podnijeli zahtjev za upisom.

Vodeći računa o ograničenim kapacitetima, Gradska uprava prošle je godine pokrenula proces povećanja kapaciteta gradskih vrtića, pa će u novi vrtić Maslina na Kili prvi put u rujnu krenuti djeca u četiri odgojne skupine – dvije jasličke i dvije vrtićke, a do kraja godine i u nadograđenom dijelu vrtića Ružmarin na Trsteniku bit će smješteno šest novih odgojnih skupina.

Konačni rezultati prvog kruga upisa u vrtiće bit će poznati u drugom dijelu kolovoza, nakon provedenog žalbenog roka.

Upisi u vrtiće

Upisi u vrtiće 2018. godine – nakon 1. kruga ostalo neupisano 297 djece, nakon žalbenog roka ostalo praznih 29 mjesta u jednoj vrtićkoj skupini u privatnom vrtiću (Grad Split dodatno otvorio 5 grupa u privatnim vrtićima).

Upisi u vrtiće 2019. godine – nakon 1. kruga ostalo neupisano 281 dijete, po završetku žalbenog roka sva djeca bila su zbrinuta u gradskim ili privatnim vrtićima, a novootvorene dodatne grupe ostale su nepopunjene.

hr Fri Jul 10 2020 08:19:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b7baf24cb557a947e8b4573/80
Foto: SibenikIn

VIDEO Dupin na Pelješcu došao do plićaka, tražio je pozornost ljudi na obali

Vrsta dupina za koju stručnjaci kažu da se najčešće drži otvorene pučine, ovaj put je napravila iznimku.

Neobično ponašanje dupina koji je neuobičajeno stigao skroz do plićaka i zapravo se gotovo nasukao na plažu u Kućištu na Pelješcu, snimio je Mario Duspara, piše Morski.hr

Vrsta dupina za koju stručnjaci kažu da se najčešće drži otvorene pučine, ovaj put je napravila iznimku. 

- Evo i videa delfina koji nas je posjetio na Pelješcu. Ovo u prvom videu ga moj stari mazi i vraća u vodu, a na drugom videu je brod koji ga je pratio kad je vidio da je slab… A onda je delfin vidio nas uz more i krenuo prema nama… Rekli su mi sa Veterinarskog faksa da je to vjerojatno Prugasti delfin i da je vjerojatno bolestan ili ošamućen pa je zato otišao uz obalu, jer se oni u pravilu drže pučine. Vidi se po veličini da još nije odrastao. Išao je prema ljudima koji su stajali uz obalu, tražio je kontakt i maženje, ali je išao polako, umorno. Nadam se da će biti ok,  zaključuje Mario Duspara koji je objavio dva videa i nekoliko fotografija.

- Na pučinu ga je uputio Tomislav Duspara, umirovljenik iz Vukovara, rekao je kratko za Morski.hr.


hr Thu Jul 09 2020 23:47:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f078faedaf72de62c8b463e/80

Bludništvo u Bolu: Muškarac Nijemicu uhvatio prvo za dojku, a onda za međunožje

Oštećenica je uspjela pobjeći, a okrivljenik je zaradio zabranu posjećivanja plaže i približavanja Nijemici.
Prije pola mjeseca nesvakidašnji događaj zbio se u Bolu na otoku Braču. Na nudističkoj plaži, za 36-godišnjeg F.K. nije bilo normalno da je žena obučena u kupaći kostim. On ju je prvo upozorio da ne smije imati rublje na plaži koja je nudistička, pa je gošća iz Njemačke prijedlog prihvatila.

Skinula je kostim i izašla iz mora da bi je muškarac, prilikom izlaska, uhvatio za lijevu dojku. Ona se prestrašila, rekla mu da je ne dira da bi je ovaj na to uhvatio za međunožje. Kazao joj je da se ovlažila.

Oštećenica je uspjela pobjeći, a okrivljenik je zaradio zabranu posjećivanja plaže i približavanja Nijemici. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podnijelo je i optužnicu protiv 36-godišnjaka zbog bludne radnje.




hr Thu Jul 09 2020 23:44:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f077214daf72d742e8b457e/80
Foto: Pixabay

Hrvatski pomorci zatočeni diljem svijeta, iz Sindikata poručuju: 'Bit će gadnih posljedica'

Ministarstvo je koncem travnja ipak odlučilo pomorce osloboditi plaćanja poreza na dohodak, zbog pada prometa uslijed pandemije koronavirusa

- Na pomorce, ali i neke druge radnike, se potpuno zaboravilo u ovim trenucima korona krize, a ono što im se dešava je zaista stravično. Dakle, trenutno je strahoviti problem izvršiti smjenu posade bilo kojeg broda bilo gdje u svijetu, jer svaka država vodi svoju politiku kojom se pokušava oduprijeti koroni, i trenutno ne postoji ta međunarodna institucija u svijetu koja bi mogla neku državu natjerati da dozvoli iskrcaj posade i omogući njihov transfer u matične države, kaže Neven Melvan, glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske za Glas Istre

- U normalnim vremenima smo u Hrvatskoj imali između 750 i 800 smjena posada brodova u mjesec dana, a od ožujka jedva trećina pomoraca uspije napraviti smjenu kako treba. To je vrlo ozbiljna situacija koja već dovodi do zabrinjavajućih posljedica, pa se mi svi moramo ozbiljno zapitati u kakvom su psihofizičkom stanju ti ljudi, imaju li uopće dovoljno namirnica, robe i drugih potrepština za biti na brodu. Vjerujte mi, bit će gadnih posljedica, bit će bolesti i samoubojstava, ali kako to riješiti kad se svaka država u svijetu poziva na svoj suverenitet i zadržava pravo da zaštiti svoje građane tako da zatvori granice. U redovnim okolnostima, oko 15 tisuća Hrvata plovi međunarodnim vodama, a u ovom trenutku vam je sigurno između 6.500 i 7.000 Hrvata na raznim brodovima diljem svijeta, od kojih polovica ima problema s povratkom kući, kaže Melvan za Glas Istre

Svjedočanstvo pomorca

Međutim, navodi da je kompanija dužna napravit smjenu pomoraca i pronaći način kako će to napraviti, pa makar to značilo skretanje broda s njegove planirane rute. U nekim slučajevima, zbog nemogućnosti provođenja smjene posade broda, kompanije čak nude veće plaće posadama da bi izdržale još koji mjesec na brodu, dok bude omogućena njihova repatrijacija. Svjesni cijele situacije, iz Sindikata pomoraca su čak uspjeli uvjeriti Ministarstvo da ne kažnjava pomorce u ovakvoj situaciji. Naime, malo je poznato da pomorci moraju imati najmanje 183 dana navigacije da im država ne bi uzela 50 posto onoga što su svakim užasnim momentom na tom brodu zaradili. Evo svjedočanstva jednog pomorca kako njihova svakodnevnica izgleda:

- Opće je poznat podatak da pomorci moraju imati 183 dana navigacije godišnje, to jest 4.392 radnih sati. Usporedbe radi, radnik na kopnu, za 6 mjeseci staža odradi oko 1.080 sati. Pomorci su 4.392 sati pod stresom od posla koji je skoro pa u svakom trenutku opasan, bilo da se bore s "običnim" ciklonama ili valovima i vjetrom koji nerijetko premašuju Beaufortovu ljestvicu koja mjeri valove do 14, 15 metara, pa sekunde čekanja izranjanja prove postaju vječnost i svaki novi val je novi stres opstanka za goli život. Sve su češći napadi pirata. U tom momentu, ako je posada imala sreće, sklonila se u Citadel - sigurnu ili paničnu sobu - a sam naziv dovoljno govori o stresu kojem smo izloženi. Moraju imati 183 dana navigacije da im država ne bi uzela ogroman porez, a ako pomorac umre u godini u kojoj nije ostvario 183 dana navigacije, država svejedno naplati svoj nemilosrdni porez obitelji pokojnog pomorca. Europska komisija je dopustila da se stopa poreza može spustiti i do 0 posto, ali naše Ministarstvo financija nema sluha za to iako hrvatsko gospodarstvo uprihodi milijardu dolara od nekoliko desetaka tisuća naših pomoraca, a to je oko 1.7 posto BDP-a. Dodamo li na to porez koji iznosi 24, odnosno 36 posto, ovisno o zaradi, a k tome još i prirez, plaćanje zdravstvenog osiguranja iako su i na brodu osigurani od poslodavca, pa još puste brevete koje se polažu, obnavljaju i plaćaju svakih par godina, pitamo vlasti zašto tolika pljačka pomoraca, pita se sugovornik Glasa Istre, pomorac.

Stoga je nadležno Ministarstvo koncem travnja ipak odlučilo pomorce osloboditi plaćanja poreza na dohodak, zbog pada prometa uslijed pandemije koronavirusa. Ministarstvo je, naime, donijelo uputu za provedbu odredbi Pomorskog zakonika u svrhu utvrđivanja "183 dana u međunarodnom prometu", radi oslobađanja od plaćanja poreza na dohodak pomoraca za vrijeme trajanja pandemije koronavirusa. Sukladno uputi, pomorcima koji plove u međunarodnoj plovidbi u broj potrebnih 183 dana računaju se i dani provedeni na liječenju od posljedica epidemije koronavirusa, odnosno dani provedenu u izolaciji, samoizolaciji ili karanteni. Osim toga, priznaju se i dani koji nisu ostvareni zbog poslovno uvjetovanih razloga, kao i dani boravka pomoraca na brodu u situacijama kada je nastupio prekid ugovora o radu, a pomorac nije bio u mogućnosti iskrcati se s broda. Budući da je mnogima ova vijest promakla, oni koji nisu uspjeli otići na brod prema planiranom rasporedu i dalje strahuju od naplate poreza. Zapravo je teško reći kome je gore, onima koji se ne mogu iskrcati s broda, ali i dalje dobivaju plaću, ili onima koji se na njega ne mogu ukrcati i zaraditi ono na što su računali, a čitava obitelj ovisi o njima. Najtragičnija situacija u ovom trenutku je na kruzerima diljem svijeta, ističe Melvan.

- U svibnju su vam u Dubrovnik uplovila tri kruzera s posadama od nekoliko stotina, pa i gotovo tisuću članova posade iz raznih zemalja. Repatrijacija i smjena posade se obavila iz Dubrovnika, jer ih niti jedna druga država nije htjela uzet! To je tragično! Znači, Italija, na primjer, nije htjela uzet svoje građane u talijanskoj luci, nego su morali pristat u Dubrovniku i od tuda otići za Italiju. Među njima je bilo i nekoliko stotina Hrvata za koje se ta priča još i dobro završila, za razliku od, primjerice Filipinaca koje njihova država ne želi ni dan danas uzeti natrag, pa sad imate 11 kruzera koji plutaju ispred obale Filipina, a država ne dopušta svojim građanima da stupe na kopno. Danas u svijetu imate nevjerojatno tragičnih priča, pogotovo u kruzing industriji koja je zbog korone totalno propala i neće se sigurno oporaviti još nekoliko godina. Nažalost, imate i takvih kompanija koje bezobrazno koriste ovu situaciju da bi uštedile, jer ih svaka smjena posade itekako košta, pogotovo u ovako kompliciranim situacijama, ali za boga miloga, ljudi moraju ići doma i točka, koliko god da to košta. Zato su se neke kompanije organizirale i zajednički dogovorile charter letove da bi vratile svoje ljude doma. Ali sve to vam malo znači ako neke države zatvore svoje granice i ne dozvoljavaju nikakav promet, kaže Melvan.

Patnja i tragedija pomoraca moraju se hitno okončati

Napominje da je Sindikatu pomoraca problem što im se moraju javiti sami pomorci koji su se našli u ovako nezavidnim situacijama i problemima, a ne njihove obitelji. Zna se dogoditi, recimo, da neki pomorac ima samo potrebu izjadat se svojoj obitelji, koja onda, mimo njihove privole, zove Sindikat i traži da riješe problem. No, jedna je stvar stav i poimanje cijele situacije sa strane članova obitelji, a druga je stvar što taj pomorac želi, ističe Melvan. To dakako ne umanjuje činjenicu da je pomorcima u ovim trenucima jako teško, ali zato se pomorci moraju javiti osobno kako bi Sindikat i nadležna Ministarstva mogli krenuti s rješavanjem problema.

Besmisleno je uopće pokušavati zamišljati kakav utjecaj na zdravlje može imati šestomjesečno zatočeništvo na brodu. Pandemija korone pokazala je da se svatko zatvara u sebe unutar svojih granica i svijet kao „globalno selo“ ne funkcionira. Najveća tragedija na koju nam je ukazala korona je totalni nedostatak bilo kakve solidarnosti, humanosti i suradnje, pa i bezdušnosti prema vlastitim građanima. Međunarodna federacija radnika u prometu (ITF) i Međunarodna brodska komora (ICS) predložile su svim pomorcima koji su prekoračili termine iz svojih ugovora o boravku na brodu da sastave pisanu izjavu da su zdravstveno nesposobni obavljati svoj posao, jer po svim parametrima u mnogim slučajevima to i jesu, a s time se složio i hrvatski Sindikat pomoraca.

- Dogodit će se trenutak kad brodovi više neće moći isplovljavat i možda će se tada konačno netko trgnuti i shvatiti da se mora hitno poduzeti nešto da bi taj svjetski prometni lanac mogao funkcionirati. Ova patnja i tragedija se mora prekinuti i točka, poručuje Melvan za Glas Istre.

hr Thu Jul 09 2020 21:37:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .