Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/583c6fdf1eea8ff3fd8b45ff/80
Foto: Screenshot / YouTube

Evo tko su najveći gubitnici i dobitnici u Vladi

Smjernicama je predviđeno povećanje proračuna za Ministarstvo obrane, nakon šest godina kontinuiranog smanjenja, na 1,23 posto BDP-a, istaknuo je i premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade

Ministarstvo obrane sljedeće bi godine trebalo raspolagati s 4,16 milijardi kuna, što je 348,3 milijuna kuna ili 9,1 posto više nego je predviđeno rebalansom proračuna za ovu godinu, predviđaju Smjernice za izradu proračuna za 2017. godinu, koje je Vlada prihvatila u ponedjeljak.

Smjernicama je predviđeno povećanje proračuna za Ministarstvo obrane, nakon šest godina kontinuiranog smanjenja, na 1,23 posto BDP-a, istaknuo je i premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade.

Vladine smjernice za izradu državnog proračuna za 2017. i projekcije za 2018. i 2019. sadrže i limite ukupnih rashoda po razdjelima državnog proračuna, a iz čega se mogu iščitati s koliko bi proračunskog novca pojedini resori mogli računati iduće godine.

Kako se zbog porezne reforme i izmjena vezanih uz porez na dohodak predviđa kompenzacija lokalnim jedinicama u iznosu od 1,325 milijardi kuna, tako je ukupni limit za Ministarstvo financija u idućoj godini projiciran na 19,2 milijarde kuna.

Među ministarstvima u postotku su najviše porasli limiti Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, a najviše pali Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, a što je vezano i uz izmještanje sektora energetike.

Smjernice pokazuju da će najviše iduće godine porasti proračun Ministarstva zaštite okoliša i energetike, za 142 posto ili s 336,87 milijuna kuna koliko je planirano rebalansom ovogodišnjeg proračuna, na 815,7 milijuna kuna.

To povećanje posljedica je troškova sudskih presuda kod tog ministarstva, ali i izdvajanja energetike iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, kojem je, pak, zbog toga proračun najviše smanjen u odnosu na ovogodišnji prijedlog rebalansiranog proračuna, i to za 45,82 posto, na 721,6 milijuna kuna.

Istodobno, na znatnom dobitku bit će i Ministarstvo hrvatskih branitelja, s povećanjem proračuna za 17,56 posto na 1,02 milijarde kuna, zahvaljujući provedbi novog Zakona o pravima branitelja.

Znatnije će se povećati i proračun Ministarstva znanosti i obrazovanja, za 9,66 posto, na 12,87 milijardi kuna. Iz tog Ministarstva izdvojen je resor sporta u Središnji državni ured za sport, kojem je smjernicama projiciran limit od 106,4 milijuna kuna u 2017.

Među dobitnicama se ističu i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, s rastom proračuna za 11,07 posto, na 4,74 milijarde kuna, zbog novih mjera demografske politike. Ministarstvu zdravstva predložen je rast limita rashoda za 9,27 posto, na 3,3 milijarde kuna.

Iduće godine bit će za 9,13 posto uvećan proračun Ministarstva regionalnog razvoja i fondova europske unije te će iznositi 329,16 milijuna kuna, u što će biti uključeno podmirenje troškova sudskog spora iz nadležnosti Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU te sredstava za obnovu vukovarskog Vodotornja.

Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture predviđen je rast proračuna u 2017. za 8,11 posto, na 5,71 milijardu kuna, a Ministarstvu turizma za 6,84 posto ili 10 milijuna kuna, na 147,3 milijuna kuna, u što su uključeni troškovi provedbe projekta CRO kartice.

Ministarstvu uprave proračun za 2017. bit će uvećan za 4,3 posto, na 372,4 milijuna kuna, Ministarstvo unutarnjih poslova za 3,23 posto, na 4,53 milijardi kuna, Ministarstvu kulture za 2,33 posto na 676,8 milijuna kuna, Ministarstvu rada i mirovinskog sustava za 1,7 posto, na 41,68 milijardi kuna, Ministarstvu vanjskih i europskih poslova za 1,86 posto na 549,86 milijuna kuna te Ministarstvu financija za 0,53 posto na 19,18 milijardi kuna.

Novo ministarstvo upravljanja državnom imovinom imat će na raspolaganju 40,8 milijuna kuna, a Središnjem uredu za razvoj digitalnog društva 9,4 milijuna kuna, vidljivo je iz Smjernica.

Manji proračuni predviđeni za tri ministarstva

S druge strane, uz Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, na gubitku su još i Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, s padom proračuna za 4,61 posto na 300,6 milijuna kuna te Ministarstvo poljoprivrede, s proračunom manjim za 1,44 posto u odnosu na prijedlog ovogodišnjeg rebalansa proračuna, na 2,36 milijardi kuna.

Proračun za 2017. planiran je uz pretpostavku gospodarskog rasta od 3,2 posto, s ciljem da deficit opće države bude 1,6 posto BDP-a.

Proračunski prihodi u idućoj godini trebali bi iznositi 119,6 milijardi kuna, što je 2,8 posto više od prihoda predviđenih rebalansom ovogodišnjeg proračuna, dok su rashodi u iznosu od 126,5 milijardi kuna viši za 4,7 milijardi kuna u odnosu na prijedlog rebalansa.

- Ove smjernice daju okvir za ekonomski i fiskalnu politiku za sljedeće tri godine, čiji su temeljni ciljevi definirani programom rada Vlade te predstavljaju procjenu prihoda i određuju limite rashodne strane proračuna - rekao je na počeku sjednice premijer Andrej Plenković.

Dodao je da je fokus je stavljen na provedbu socijalne i demografske politike te na sustav nacionalne i domovinske sigurnosti, kao i na prava hrvatskih branitelja.

Facebook komentari

hr Mon Nov 28 2016 18:57:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58dd20a2b4739833038b460f/80
Foto: Pixabay

Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku: U BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji govori se zajednički jezik policentričnog tipa

U Deklaraciji o zajedničkom jeziku, nastaloj nakon niza regionalnih konferencija projekta "Jezici i nacionalizmi" i predstavljenoj u četvrtak u Sarajevu, uz ostalo stoji da se u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji koristi zajednički, standardni jezik policentričnoga tipa" te da "korištenje četiri naziva za standardne varijante ne znači da su to i četiri različita jezika"

"Riječ je o jeziku kojim govori više naroda u više država s prepoznatljivim varijantama – kakvi su njemački, engleski, arapski, francuski, španjolski, portugalski i mnogi drugi", stoji u Deklaraciji.

Tu činjenicu, drže potpisnici Deklaracije, "potvrđuju štokavica kao zajednička dijalekatska osnovica standardnog jezika, omjer istoga spram različitoga u jeziku i posljedična međusobna razumljivost", a "korištenje četiri naziva za standardne varijante – bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski – ne znači da su to i četiri različita jezika".

U Deklaraciji stoji kako "inzistiranje na malom broju postojećih razlika te nasilnom razdvajanju četiri standardne varijante dovodi do niza negativnih društvenih, kulturnih i političkih pojava, poput korištenja jezika kao argumenta za segregaciju djece u nekim višenacionalnim sredinama, nepotrebnih 'prevođenja' u administrativnoj upotrebi ili medijima, izmišljanja razlika gdje one ne postoje, birokratskih prisila, kao i cenzure (te nužno auto-cenzure), u kojima se jezično izražavanje nameće kao kriterij etno-nacionalne pripadnosti i sredstvo dokazivanja političke lojalnosti".

Potpisnici Deklaracije smatraju da "činjenica postojanja zajedničkog policentričnog jezika ne dovodi u pitanje individualno pravo na iskazivanje pripadnosti različitim narodima, regijama ili državama" te da svaka država, nacija, etno-nacionalna ili regionalna zajednica može slobodno i samostalno kodificirati svoju varijantu zajedničkog jezika.

"Sve četiri trenutno postojeće standardne varijante ravnopravne su i ne može se jedna od njih smatrati jezikom, a druge varijantama tog jezika; policentrična standardizacija je demokratski oblik standardizacije najbliži stvarnoj upotrebi jezika, a činjenica da se radi o zajedničkom policentričnom standardnom jeziku ostavlja mogućnost svakom korisniku da ga imenuje kako želi", stoji u Deklaraciji.

Dodaje se da između "standardnih varijanti policentričnog jezika postoje razlike u jezičnim i kulturnim tradicijama i praksama, upotrebi pisma, rječničkom blagu kao i na ostalim jezičnim razinama".

Potpisnici Deklaracije pozivaju, uz ostalo, na ukidanje "svih oblika jezične segregacije i jezične diskriminacije u obrazovnim i javnim ustanovama, zaustavljanje represivnih, nepotrebnih i po govornike štetnih praksi razdvajanja jezika i prestanak rigidnog definiranja standardnih varijanti".

Pozivaju i na izbjegavanje "nepotrebnih, besmislenih i skupih 'prevođenja'" te na "slobodu individualnog izbora i uvažavanje jezičnih raznovrsnosti".

Pozivajući na "jezičnu slobodu u književnosti, umjetnosti i medijima", potpisnici pozivaju na "slobodu dijalekatske i regionalne upotrebe" te na "slobodu 'miješanja', uzajamnu otvorenost te prožimanje različitih oblika i izričaja zajedničkog jezika na sveopću korist svih njegovih govornika".

Potpisnici navode da su deklaraciju donijeli "suočeni s negativnim društvenim, kulturnim i ekonomskim posljedicama političkih manipulacija jezikom i aktualnih jezičnih politika u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji".

Deklaracija je dostupna na internetskoj stranici  www.jezicinacionalizmi.com.

Facebook komentari

hr Thu Mar 30 2017 18:58:02 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58dd29f3b4739833038b461e/80
Foto: Policijska uprava splitsko-dalmatinska

Aržano: Obilježena 26.godišnjica pogibije prve žrtve Domovinskog rata Josipa Jovića

U Aržanu je danas obilježena 26. godišnjica pogibije prvog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića, prve žrtve Domovinskog rata, pale u borbi za slobodnu Hrvatsku 31. ožujka 1991. u dobi od 22 godine.

Svečanost je započela polaganjem vijenaca i svijeća na grobu Josipa Jovića, na mjesnom groblju u Aržanu, a heroju Domovinskog rata počast su, nakon članova njegove obitelji, odali izaslanik ministra unutarnjih poslova i državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova Dario Hrebak, glavni ravnatelj policije Marko Srdarević i načelnik Policijske uprave splitsko-dalmatinske Slobodan Marendić, zatim zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije Ante Šošić, načelnik Općine Cista Provo Božo Ćubić, te predstavnici ostalih gradova, općina, udruga, kao i djeca iz Osnovne škole „Josip Jović“ iz Aržana.

Nakon polaganja vijenaca i svijeća održana je sveta misa u župnoj crkvi Svih Svetih u Aržanu, koju je predvodio policijski kapelan i dekan fra Žarko Relota, ujedno i izaslanik vojnog ordinarija, iza koje je uslijedila svečana akademija u Osnovnoj školi, na kojoj se nazočnima prigodnim riječima obratio izaslanik ministra Dario Hrebak. Svečanost je uveličala i klapa PU splitsko-dalmatinske „Sveti Mihovil“, izvođenjem himne i prigodnih pjesama.

Facebook komentari

hr Thu Mar 30 2017 17:54:28 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58dd1803b47398b5058b4572/80

Tjedan novca: Koliko su financijski pismeni splitski srednjoškolci?

U sklopu obilježavanja Svjetskog i Europskog tjedna novca, održano je 30. ožujka u HGK Županijskoj komori Split predavanje Financijska pismenost namijenjeno učenicima srednjih škola.

Tjedan novca u Hrvatskoj obilježava se brojnim aktivnostima kojima je cilj unaprijediti razinu financijske pismenosti i omogućiti djeci, mladima i građanima stjecanje financijske kompetencije, nužne u svakodnevnom privatnom i poslovnom životu. 

Hrvatska gospodarska komora, kao jedan od sudionika projekta Financijske pismenosti, tijekom ovog tjedna organizira više tematskih radionica i stručnih predavanja za učenike i studente u nekoliko gradova.

Na predavanju u Splitu, stotinjak učenika iz nekoliko splitskih srednjih škola imalo je priliku upoznati se iz prve ruke, od strane predstavnika financijskih institucija, s ulogom i značajem tih institucija kao i osnovnim financijskim pojmovima.

U ime HGK uvodno se obratio Alan Božić iz Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize, dok su predstavnici financijskih institucija, Toni Lukšić iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), Tomislav Aljinović iz Societe Generale – Splitske banke, Izidora Bunić Rostohar iz Uniqa osiguranja i Danijel Miletić iz ZB Investa na zanimljiv način i svaki iz svog kuta približili učenicima poslovanje i usluge banaka, osiguravajućih društava, investicijskih fondova te nadzorne financijske institucije.

Putem interaktivnih predavanja i razgovora sa srednjoškolcima nastojalo im se ukazati na važnost učenja upravljanja financijama, budući da bolje poznavanje financijskih proizvoda i usluga i veća financijska informiranost omogućavaju donošenje boljih financijskih odluka.

Prema istraživanju koje su krajem 2015. proveli HNB, HANFA i Ipsos u suradnji s Ministarstvom financija na temu financijske pismenosti u Hrvatskoj, prosječna financijska pismenost građana Hrvatske iznosi 11,7 od mogućeg 21 boda, pri čemu najnižu razinu financijske pismenosti imaju upravo mlađi od 19 godina (9,3 boda), što dovoljno govori o potrebi i nužnosti njihova educiranja po tom pitanju.

Facebook komentari

hr Thu Mar 30 2017 16:52:22 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58cb8b31b473984bc98b45b2/80
Foto: Facebook

Plenković prozvao SDP zbog Agrokora: "Pjevaju svoju pjesmu"

Premijer Andrej Plenković pozvao je u četvrtak na smirenost i obazrivost u izjavama i koracima koji se poduzimaju oko Agrokora te ponovio kako bi želio da rješenje za održivost kompanije postignu vlasnik, uprava, vjerovnici i dobavljači koncerna

"Mislim da trebamo cijelu tu priču dedramatizirati, nastojati se ponašati onako kako se Vlada ponaša proteklih nekoliko tjedana. Mi smo angažirani na način da radimo sistemski zakon koji će zaštititi interese hrvatskog gospodarstva i financijskog sustava, a svi resori daju svoje zadnje opaske kako bi taj zakon na Vladi sutra mogli usvojiti. Nakon toga on će ići u Sabor", rekao je Plenković koji je na Malti sudjelovao na kongresu Europske pučke stranke.

Premijer očekuje da se nađe rješenje koje će omogućiti novu likvidnost, restrukturiranje i održivost kompanije.

"Željeli bismo da takvo rješenje postignu vlasnik, uprava, vjerovnici, dobavljači. Naš je interes da sve što se događa s Agrokorom nema negativne efekte na hrvatsko gospodarstvo i zato apeliram na sve da budu obazrivi u koracima koje rade, u izjavama koje daju, jer kao što vidite financijska tržišta su jako osjetljiva. To nikome nije u interesu i nitko to ne želi", istaknuo je Plenković.


Zdravko Marić odlično radi svoj posao

Upitan vidi li zbog izjava predstavnika nekih ruskih banaka o navodnim nepravilnostima u vođenju poslovnih knjiga Agrokora neku odgovornost ministra financija Zdravka Marića, koji je prije dolaska u Vlade radio u tom koncernu, premijer je rekao kako to ne bi komentirao te kako Marić nije bio zadužen za pisanje financijskih izvješća u Agrokoru o čemu je i sam već dao nekoliko izjava.

"Prema tome, da li neka banka ili neki njen predstavnik kaže kakva su bila financijska izvješća Agrokora to je u ovom trenutku iz mog kuta gledanja vrlo teško razabrati i ne bih to uopće niti komentirao", kazao je Plenković.

Premijer želi da se polako i detaljno utvrdi cijelo činjenično stanje te poručuje da ministar Zdravko Marić odlično radi svoj posao.

I ministar Marić u četvrtak je za Hinu poručio da financijska izvješća Agrokora nisu bila u njegovoj nadležnosti dok je bio zaposlenik koncerna te da ostalo ne može komentirati.

Na upit može li komentirati prozivke o njegovoj eventualnoj odgovornosti s obzirom na optužbe iz ruske banke VTB, vjerovnika Agrokora, o nepravilnostima u vođenju poslovnih knjiga, ministar Marić za Hinu je kratko kazao: "Ne mogu to komentirati, ali u mojoj odgovornosti nisu bila financijska izvješća koncerna."

Prvi zamjenik izvršnog direktora ruske banke VTB Jurij Solovjev kazao je u srijedu, između ostaloga, da su problemi u koncernu nastali su zbog nepravilnosti u vođenju poslovnih knjiga, za što su odgovorni vlasnici i menadžment i to u dužem vremenskom razdoblju.


Oporba ima svoju ulogu

Na upit hoće li se to pretvoriti u politički problem zbog inzistiranja oporbe na istrazi DORH-a i USKOK-a, premijer je rekao kako oporba ima svoju ulogu te pozvao na smirenost.

"Oporba ima svoju ulogu, svoju pjesmu koju želi pjevati. Mislim da je ovo ipak trenutak za jedan visoki stupanj političke odgovornosti, za smirenost, za neubiranje nekih dnevnih poena, za koje ne vidim baš da će im donijeti neki veliki plus. Pozivam kolege da malo smire loptu", rekao je Plenković i dodao kako će biti prigode za raspravu o tome kad zakon o sistemski važnim kompanijama dođe u Sabor.

Ponovio je kako vjeruje da će zakonski tekst biti spreman za sutrašnju sjednicu Vlade, a najavio je i da će se vidjeti i što će biti s kadrovskim pitanjima.

"Vidjet ćemo što će biti s kadrovskim odlukama, o tome ćemo danas kad se vratim", rekao je premijer odgovarajući na upit hoće li na sjednici Vlade u petak biti i razrješenje članova Uprave HEP-a, što je danas na Hrvatskom radiju najavio ministar državne imovine Goran Marić.

S Orbanom o otkupu udjela MOL-a u Ini

Hrvatski se premijer na Malti među ostalim sastao i s mađarskim kolegom Viktorom Orbanom te ponovio želju Hrvatske da kupi dionički udio MOL-a u Ini.

"Razgovarali smo s Orbanom o ukupnim odnosima Hrvatske i Mađarske. Mislim da smo i jedan i drugi u cijelosti svjesni da nemamo tu situaciju između Ine i MOL-a da bi odnosi Hrvatske i Mađarske bili besprijekorni. (…) Ponovili smo s naše strane želju da otkupimo udio MOL-a u Ini i s njihove je strane potvrđeno da MOL i dalje ostaje pri svom, da taj udio prodaje. Prema tome, taj proces će trajati neko vrijeme, a kroz kvalitetan, dobar, dobrosusjedski dijalog mislim da možemo pomoći u ostvarenju toga cilja i na tom obojica radimo", izjavio je Plenković.

Facebook komentari

hr Thu Mar 30 2017 16:37:20 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .