Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/583c6fdf1eea8ff3fd8b45ff/80
Foto: Screenshot / YouTube

Evo tko su najveći gubitnici i dobitnici u Vladi

Smjernicama je predviđeno povećanje proračuna za Ministarstvo obrane, nakon šest godina kontinuiranog smanjenja, na 1,23 posto BDP-a, istaknuo je i premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade

Ministarstvo obrane sljedeće bi godine trebalo raspolagati s 4,16 milijardi kuna, što je 348,3 milijuna kuna ili 9,1 posto više nego je predviđeno rebalansom proračuna za ovu godinu, predviđaju Smjernice za izradu proračuna za 2017. godinu, koje je Vlada prihvatila u ponedjeljak.

Smjernicama je predviđeno povećanje proračuna za Ministarstvo obrane, nakon šest godina kontinuiranog smanjenja, na 1,23 posto BDP-a, istaknuo je i premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade.

Vladine smjernice za izradu državnog proračuna za 2017. i projekcije za 2018. i 2019. sadrže i limite ukupnih rashoda po razdjelima državnog proračuna, a iz čega se mogu iščitati s koliko bi proračunskog novca pojedini resori mogli računati iduće godine.

Kako se zbog porezne reforme i izmjena vezanih uz porez na dohodak predviđa kompenzacija lokalnim jedinicama u iznosu od 1,325 milijardi kuna, tako je ukupni limit za Ministarstvo financija u idućoj godini projiciran na 19,2 milijarde kuna.

Među ministarstvima u postotku su najviše porasli limiti Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, a najviše pali Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, a što je vezano i uz izmještanje sektora energetike.

Smjernice pokazuju da će najviše iduće godine porasti proračun Ministarstva zaštite okoliša i energetike, za 142 posto ili s 336,87 milijuna kuna koliko je planirano rebalansom ovogodišnjeg proračuna, na 815,7 milijuna kuna.

To povećanje posljedica je troškova sudskih presuda kod tog ministarstva, ali i izdvajanja energetike iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, kojem je, pak, zbog toga proračun najviše smanjen u odnosu na ovogodišnji prijedlog rebalansiranog proračuna, i to za 45,82 posto, na 721,6 milijuna kuna.

Istodobno, na znatnom dobitku bit će i Ministarstvo hrvatskih branitelja, s povećanjem proračuna za 17,56 posto na 1,02 milijarde kuna, zahvaljujući provedbi novog Zakona o pravima branitelja.

Znatnije će se povećati i proračun Ministarstva znanosti i obrazovanja, za 9,66 posto, na 12,87 milijardi kuna. Iz tog Ministarstva izdvojen je resor sporta u Središnji državni ured za sport, kojem je smjernicama projiciran limit od 106,4 milijuna kuna u 2017.

Među dobitnicama se ističu i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, s rastom proračuna za 11,07 posto, na 4,74 milijarde kuna, zbog novih mjera demografske politike. Ministarstvu zdravstva predložen je rast limita rashoda za 9,27 posto, na 3,3 milijarde kuna.

Iduće godine bit će za 9,13 posto uvećan proračun Ministarstva regionalnog razvoja i fondova europske unije te će iznositi 329,16 milijuna kuna, u što će biti uključeno podmirenje troškova sudskog spora iz nadležnosti Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU te sredstava za obnovu vukovarskog Vodotornja.

Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture predviđen je rast proračuna u 2017. za 8,11 posto, na 5,71 milijardu kuna, a Ministarstvu turizma za 6,84 posto ili 10 milijuna kuna, na 147,3 milijuna kuna, u što su uključeni troškovi provedbe projekta CRO kartice.

Ministarstvu uprave proračun za 2017. bit će uvećan za 4,3 posto, na 372,4 milijuna kuna, Ministarstvo unutarnjih poslova za 3,23 posto, na 4,53 milijardi kuna, Ministarstvu kulture za 2,33 posto na 676,8 milijuna kuna, Ministarstvu rada i mirovinskog sustava za 1,7 posto, na 41,68 milijardi kuna, Ministarstvu vanjskih i europskih poslova za 1,86 posto na 549,86 milijuna kuna te Ministarstvu financija za 0,53 posto na 19,18 milijardi kuna.

Novo ministarstvo upravljanja državnom imovinom imat će na raspolaganju 40,8 milijuna kuna, a Središnjem uredu za razvoj digitalnog društva 9,4 milijuna kuna, vidljivo je iz Smjernica.

Manji proračuni predviđeni za tri ministarstva

S druge strane, uz Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, na gubitku su još i Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, s padom proračuna za 4,61 posto na 300,6 milijuna kuna te Ministarstvo poljoprivrede, s proračunom manjim za 1,44 posto u odnosu na prijedlog ovogodišnjeg rebalansa proračuna, na 2,36 milijardi kuna.

Proračun za 2017. planiran je uz pretpostavku gospodarskog rasta od 3,2 posto, s ciljem da deficit opće države bude 1,6 posto BDP-a.

Proračunski prihodi u idućoj godini trebali bi iznositi 119,6 milijardi kuna, što je 2,8 posto više od prihoda predviđenih rebalansom ovogodišnjeg proračuna, dok su rashodi u iznosu od 126,5 milijardi kuna viši za 4,7 milijardi kuna u odnosu na prijedlog rebalansa.

- Ove smjernice daju okvir za ekonomski i fiskalnu politiku za sljedeće tri godine, čiji su temeljni ciljevi definirani programom rada Vlade te predstavljaju procjenu prihoda i određuju limite rashodne strane proračuna - rekao je na počeku sjednice premijer Andrej Plenković.

Dodao je da je fokus je stavljen na provedbu socijalne i demografske politike te na sustav nacionalne i domovinske sigurnosti, kao i na prava hrvatskih branitelja.

Facebook komentari

hr Mon Nov 28 2016 18:57:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/53516b99179942ac0e9f885c/80
Foto: Vladimir Dugandžić / CROPIX

HGK: Još se ne kampira ispred trgovina, ali očekuje se oko 500 mil. kn više

Hrvatska gospodarska komora (HGK) procjenjuje da će hrvatski građani tijekom ovogodišnjeg prosinca potrošiti 12,5 milijardi kuna, što je 500 milijuna kuna ili 4,16% više nego u prosincu lani.
Naš gospodarski komentator Mladen Sirovica iznio je podatke o potrošnji posljednjih godina te njenom utjecaju na BDP i gospodarstvo u cjelini.

Najviše se tijekom prosinca kupuju dječje igračke, kozmetika, odjeća i obuća, hrana, bezalkoholna i alkoholna pića, elektronika, knjige, rekla je pomoćnica direktorice Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić na konferenciji za novinare.

Prosinački šoping je prigoda da kupovinom domaćih proizvoda podupremo hrvatsko gospodarstvo u skladu s trendovima diljem Europe, gdje se građani sve češće okreću kupovini autohtonih proizvoda, kazala je. Poručila je stoga da se tijekom blagdana kupuju domaći proizvodi jer kupovinom domaćih proizvoda darujemo dvostruko - i osobu koju darujemo i hrvatsku proizvodnju.

Direktorica Sekotra trgovine HGK Ema Culi 
Iznijela je i podatke da u potrošnji prosječnog hrvatskog kućanstva najveći udio otpada na hranu i bezalkoholna pića, čak 29,5%, po čemu smo daleko ispred prosjeka EU. Slijede troškovi stanovanja, prijevoza i potrošnje energenata, na koje otpada oko 30% kućnog budžeta, zatim odjeća i obuća s 8,5%, rekreacija sa 6,7%, dok se na kulturu troši tek 5,9%.

Istraživanja pokazuju da je gotovo 80% hrvatskih građana spremno izdvojiti više novca za hrvatski proizvod koji svojom kvalitetom i cijenom ne zaostaje za stranim, stoga je važno da i trgovci prilagođenom ponudom daju svoj doprinos., piše HRT

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 21:06:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5919ea7db9e03ee30d8b45b2/80

Treće i svako iduće dijete županija će financirati do treće godine života

Za sveukupnu potporu za novorođenu djecu Splitsko-dalmatinska županija iz proračuna će izdvojiti 6 milijuna i 248 tisuća kuna, a uvjet za ostvarivanje potpore je neprekidno prebivalište roditelja najmanje tri godine na području grada ili općine gdje ostvaruju potpore

Župan Blaženko Boban predstavio je demografske mjere Splitsko-dalmatinske županije. Uviđajući trendove depopulacije kao i depopulacijske trendove iz Europske unije, a posebice Hrvatske, kao i analize koje ukazuju na negativnu razliku broja rođenih i broja umrlih u posljednjih šest godina, Splitsko-dalmatinska županija je, kao dio ukupnih politika, intenzivirala mjere demografske obnove. Najznačajnija od njih je jedinstvena mjera potpore za novorođenu djecu na području cijele Županije., piše lokalni.hr

- Glavni ciljevi ovih demografskih mjera je zaustavljanje depopulacijskih trendova, demografska obnova ruralnih područja i otoka, smanjenje migracije prema priobalnim gradovima, poticanje mladih na zasnivanje obitelji, poticanje obitelji na rađanje djece te osiguranje sufinanciranja potreba djeteta u prvoj godini života, a na pojedinim područjima do tri godine života - objasnio je župan. Kao razloge poduzimanja ovih mjera župan Boban je naveo smanjenje broja stanovnika u odnosu 2011-2001 za 8.878 stanovnika te negativna razlika broja rođenih i umrlih na području naše županije u razdoblju 2016-2011 godine za 2.440 osobe, izvijestili su iz Županije.

Mjere Splitsko-dalmatinske županije analizirale su demografsko stanje na cijelom području te su gradovi i općine podijeljeni u pet kategorija, određenih na osnovu razlike broja stanovnika 2011.-2001. godina, razlike rođenih i umrlih 2016.-2011. godina, broja rođene djece na području općine ili grada te poreznog prihoda po stanovniku na području općine ili grada. Za sveukupnu potporu za novorođenu djecu Splitsko-dalmatinska županija iz proračuna će izdvojiti 6 milijuna i 248 tisuća kuna, a uvjet za ostvarivanje potpore je neprekidno prebivalište roditelja najmanje tri godine na području grada ili općine gdje ostvaruju potpore.

Dječji vrtići u poslijepodnevnoj smjeni

- Kroz ove demografske mjere svako novorođeno dijete od 1. siječnja 2018. na području Splitsko-dalmatinske županije dobiti će financijsku pomoć, ovisno o kategoriji u kojoj je njegova lokalna zajednica. Svako novorođeno dijete dobit će i poklon-bon od Ljekarni Splitsko-dalmatinske županije u vrijednosti od 400 kuna - kazao je župan Blaženko Boban.

Župan Boban je dodao kako će pojedine obitelji s područja gradova i općina iz 1. kategorije imati još jednu povlasticu.

- Treće i svako daljnje dijete će biti financirano od rođenja do svoje treće godine života. Time želimo potaknuti ostanak roditelja i djece na njihovim ognjištima - naglasio je župan Boban.

Izrazio je zadovoljstvo što je nacionalna mjera demografske politike preuzeta iz programa demografskog razvoja Splitsko-dalmatinske županije, a odnosi se na mjeru sufinanciranja odgajateljica u dječjim vrtićima u popodnevnoj smjeni. Splitsko-dalmatinska županija će s time krenuti već od 1. siječnja 2018.

- Kako će nacionalni program to financirati od 1. srpnja 2018. godine, u prijedlogu proračuna osigurat ćemo oko 900 tisuća kuna kako bi pokrili taj interval od 1. siječnja do 1. srpnja 2018. godine, na trošak Splitsko-dalmatinske županije - istaknuo je župan Blaženko Boban.

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 20:16:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/589c27feb473987c2b8b45e7/80
Foto: Stranka Pametno

Sanacija odlagališta otpada Karepovac Splitu je donijela smrdljiv zrak

Građani trebaju biti oprezni

Split se danas gušio u smradu koji se širio s odlagališta otpada Karepovac na kojem je prije dva dana počela sanacija. Dok bageri kopaju po smeću koje je odlagano 30-tak godina neugodan smrad širio se istočnim dijelom Splita. Koliko god bilo čudno, od nadležnih službi nije danas bilo moguće doznati je li i koliko taj zrak štetan za zdravlje jer nitko u gradu nije smatrao da treba izmjeriti koncentracije opasnih plinova u zraku. 

 Profesor Mate Balić pored Karepovca živi trideset godina. O odlagalištu otpada, koje je prva stvar koju vidi kada izađe iz kuće, napisao je, prije dvadeset godina i diplomski rad, a sada je konačno dočekao sanaciju. Međutim ni sanacija, za Matu i njegove susjede, neće proći bez neugodnosti.

"Sinoć je bio nesnosni smrad i smrad je imao jedan sasvim drugačiji karakter. U prolazu od kata do prizemlja, kad sam iša vidit šta mi je sa unukom i kćeri, ima san osjećaj da ću past u nesvjest i to su činjenice", kazao je Mate Balić iz Splita., pišu vijesti.hr

Kaže zadovoljan je što je sanacija konačno počela, ali ne pod svaku cijenu.

 "Mi moramo izdržat, ali isto tako nećemo dozvolit da kroz ovih trideset mjeseci se svi porazbolimo i pomremo. Šta smo onda dobili? Što je bit? Bit je da se radi kvalitetno, ima načina, da se ulože novci i da se sačuva ljudsko zdravlje", priča Balić.

U Nastavnom zavodu za javno zdravstvo kažu kako neugodnog mirisa ne bi trebalo biti te da je to odgovornost izvođača radova.

 "Izvođač radova koji radi sanaciju, u svome opisu poslova ima i postupke koje je potrebno uraditi kod ovakvih situacija, naime predviđeno je studijom utjecaja na okoliš što se treba napraviti prilikom sanacije ovakvih mirisa," kaže Nenad Periš, voditelj odjela za ispitivanje zraka NZJZ.

Magistar Periš upozorava i kako se s primjenom ne smije čekati do zadnjeg trenutka iako naglašava da su radovi tek počeli., pišu vijesti.hr

 "Na licu mjesta treba se reagirati kako ne bi dobili plinove u gradu Splitu. U gradu kad dobijemo plinove oni su već tu i mi ćemo reći koliki su. I što onda?", kaže Periš.

Što onda pitaju se i građani.

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 19:35:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a184a9bb9e03ebe0b8b45e6/80
Foto: novilist.hr/Snimio Sergej DRECHSLER / NL arhiva

Hrvatska pošta traži radnike: Posla ima, radnika nedostaje

Traže da su komunikativni, da imaju nižu ili srednju stručnu spremu. Ali i da znaju voziti motor do 50 kubika.

"Nama nedostaje radne snage, potrebni su nam poštari. Pozivamo sve koji su zainteresirani za stabilan posao, puno radno vrijeme, urednu plaću i sve beneficije propisane kolektivnim ugovorom", rekla je Jo Kempen iz Ureda za korporativne komunikacije Hrvatske pošte.

"Četiri, pet poštara bilo je na bolovanju. Ja nisam mogao pokriti sve lokacije", rekao je za Dnevnik.hr jedan karlovački poštar. "Nemamo beneficije nikakve. Mučimo se po kiši, snijegu i zimi", dodao je.

On je jedini poštar koji obiđe više od 1.500 sumještana u nekoliko naselja. A sada je ostao i bez pomoći.

Zbog takvih uvjeta mnogi više ne žele raditi te odlaze u inozemstvo. Kronično je u većini hrvatskih županija, u kojima je poslodavac u potrazi za novim radnicima., piše poslovni.hr

"Nama nedostaje radne snage, potrebni su nam poštari. Pozivamo sve koji su zainteresirani za stabilan posao, puno radno vrijeme, urednu plaću i sve beneficije propisane kolektivnim ugovorom", rekla je Jo Kempen iz Ureda za korporativne komunikacije Hrvatske pošte.

Traže da su komunikativni, da imaju nižu ili srednju stručnu spremu. Ali i da znaju voziti motor do 50 kubika.

"Radi se ujutro, vikende si slobodan, dobro je okruženje, upoznaš jako puno novih ljudi", rekao je drugi poštar.

Na burzi je trenutno 41 nezaposlen poštar.

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 17:36:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .