Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/590584b8b473984a638b45e8/80
Foto: Portal Grada Kaštela

Strava u Turističkoj ulici: Od brojnih šahti ne može se spavati

Ovakva ulica sigurno je jedinstvena u svijetu

I dok su Zadrani već na veliko komercijalizirali svoje Morske orgulje, Kaštelani su tek na počecima nastojanja da njihova Ritam sekcija u Turističkoj ulici u Kaštel Štafiliću dosegne makar dio svjetske popularnosti zadarskog prirodnog glazbala. Iako je put dug i popločan birokratskim zavrzlamama, Štafilićani se nadaju, a tome svjedoče i prve reakcije turista koji su tu boravili, da će  bubnjevi i ritam gitara u ulici specifičnog naziva, postati pravi hit, piše portal Grada Kaštela.

Ovaj uvod u tekst nije prvotravanjska šala već odražava stanje u maloj ulici u srcu Kaštel Štafilića ili kako se među stanovnicima stoljećima naziva, Velika štrada.

Nakon što su u njoj dovršeni radovi na kanalizacijskom sustavu, u ovoj ulici, u dužini od  devedesetak metara,  ima čak 118 različitih šahti za vodu, kanalizaciju i telefone, uz još nekoliko dodatnih rešetki za oborinsku odvodnju.
Nepravilno, a dio i nekvalitetno postavljen, atak su i na čulo vida i na čulo sluha. Tijekom dnevnih sati svatko tko tu dođe može „uživati“ u nesvakidašnjem pogledu, dok se u noćnim satima glasna glazba, koju proizvodi dio šahti, odlično čuje. Dio te glazbe možete čuti u video snimku na kraju ovog teksta.

Problem velikog broja šahti, nakon završetka radova nije moguće otkloniti, no za problem klapanja i bubnjanja šahti pod kotačima automobila, kao i zatvaranje prometa, što godinama predlažu stanari, čije obiteljske kuće imaju direktan izlaz na približno tri metra široku ulicu, postoji mogućnost rješenja.

- Nekada je ulica bila jednosmjerna, u pravcu jug –sjever, no često se to nije poštivalo pa su neodgovorni vozači vozili i u suprotnom smjeru i to neprilagođenom brzinom, tako da je protok vozila bio neprimjeren jednoj ovakvoj ulici, gdje skoro sve kuće imaju izlaz na ulicu, puno je djece koja se zaigraju, potrče – kazao nam je jedan od tamošnjih stanovnika, Siniša Legčević.

Problem prometne ulice nije od jučer, već je on prisutan duži niz godina pa su pojedini stanari tijekom tih godina često komunicirali s gradskom vlasti, kroz dopise i peticije i tražili da se promet zatvori.

- Da su se vozači pridržavali određenog smjera kretanja, problema i ne bi bilo toliko, no godinama se promet protupropisno odvija dvosmjerno, što je dodatna opasnost. Kako bi ukazao na taj problem i onemogućio divljanje ulicom, u znak protesta moje sam vozilo jednom prilikom namjerno parkirao u ulici. I dok su dnevno deseci  vozila i vozača nepropisno prolazili ulicom, bez kazni, ja sam zbog tog mog čina morao kod suca za prekršaje. A sucu sam otvoreno kazao da se radi o izrazu nezadovoljstva stanjem u ulici – ispričao je novinarima Janko Budanko,

Nastojanja i traženja većeg dijela stanovnika prije nekoliko godina urodila su plodom pa je Grad na sredinu ulice postavio betonsku bubu, čime ulica nije više imala protočnost, Stanari, kao i vozila hitnih službi po potrebi su mogli do kuća i takvo je stanje većinu zadovoljilo

- Izgleda nažalost da postavljanje te bube tada nije bilo formalno pravno popraćeno kroz odgovarajuće gradske akte, pa je dovelo do toga da se buba ukloni nakon otprilike dvije godine od postavljanja. U Gradu su nam kazali da su pojedini stanari, tražili otvaranje ulice i da su to morali učiniti jer važeća regulacija prometa ne predviđa slijepu ulicu i zabranu prometa u Turističkoj ulici. A otvaranje je tražila tek jedna vlasnica kuće, koja u toj kući i ne živi i ima je namjeru prodati te očito smatra da otvorena ulica donosi veću cijenu. Iz Grada nam je tada kazano da je za eventualnu promjenu režima prometa potrebno izraditi projekt izmjene regulacije prometa na tom području i za tu izmjenu dobiti suglasnost MUP-a. Znači da postoji mogućnost, samo ne znamo je li Grad što poduzeo da bi se ta mogućnost ostvarila – pitaju se Legčević i Budanko, ali i većina ostalih stanovnika Turističke ulice.

Nakon uklanjanja bube problem ovih stanovnika dodatno je narastao jer ulica odjednom više nije bila jednosmjerna iz pravca juga prema sjeveru, već obratno što je, zbog niza čimbenika, promet tom ulicom udvostručilo.

A tom, za dalmatinsku kalu, neprimjerenom broju vozila koja prolaze, u stvaranju problema stanovnicima pribrojio se broj šahti koji se može uvrstiti u Guinnessovu knjigu rekorda, kao i nekvaliteta starih vodovodnih šahti  koje su vraćene po završetku komunalno-infrastrukturnih radova. Sve zajedno stvara vizualni i slušni dojam s početka ovog teksta.

- Makar da se promet zatvori ili ograniči pa da možemo noću spavati, jer buka je nesnošljiva.  Nekoliko obitelji u ovoj ulici se bavi iznajmljivanjem smještaja i možete zamisliti kako to izgleda ljeti uz otvorene prozore – potužili su se stanovnici, koji kroz šalu kažu da bi se ulica mogla vizualno urediti tako da se svaka šahta oboji u različitu boju pa kad se već turisti fotografiraju na šahtama, to bude nešto drugačije.

Što s šahtama koje bubnjaju, što s prometom kroz ovu ulicu, pitanja su koja smo uputili nadležnima u tvrtki Vodovod i kanalizacija te u Gradu Kaštela. 

Ulica koja je trebala biti primjer uređene dalmatinske kale ili štrade, primjer je nelogičnosti, koje se mogu vidjeti samo kod nas, jer vjerujemo, da ovakvu ulicu turisti nisu imali priliku vidjeti ni u Grčkoj, ni u Italiji, ni Francuskoj i Španjolskoj.  Jedinstveni smo, zar ne?


Facebook komentari

hr Sun Apr 30 2017 08:32:28 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/53516b99179942ac0e9f885c/80
Foto: Vladimir Dugandžić / CROPIX

HGK: Još se ne kampira ispred trgovina, ali očekuje se oko 500 mil. kn više

Hrvatska gospodarska komora (HGK) procjenjuje da će hrvatski građani tijekom ovogodišnjeg prosinca potrošiti 12,5 milijardi kuna, što je 500 milijuna kuna ili 4,16% više nego u prosincu lani.
Naš gospodarski komentator Mladen Sirovica iznio je podatke o potrošnji posljednjih godina te njenom utjecaju na BDP i gospodarstvo u cjelini.

Najviše se tijekom prosinca kupuju dječje igračke, kozmetika, odjeća i obuća, hrana, bezalkoholna i alkoholna pića, elektronika, knjige, rekla je pomoćnica direktorice Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić na konferenciji za novinare.

Prosinački šoping je prigoda da kupovinom domaćih proizvoda podupremo hrvatsko gospodarstvo u skladu s trendovima diljem Europe, gdje se građani sve češće okreću kupovini autohtonih proizvoda, kazala je. Poručila je stoga da se tijekom blagdana kupuju domaći proizvodi jer kupovinom domaćih proizvoda darujemo dvostruko - i osobu koju darujemo i hrvatsku proizvodnju.

Direktorica Sekotra trgovine HGK Ema Culi 
Iznijela je i podatke da u potrošnji prosječnog hrvatskog kućanstva najveći udio otpada na hranu i bezalkoholna pića, čak 29,5%, po čemu smo daleko ispred prosjeka EU. Slijede troškovi stanovanja, prijevoza i potrošnje energenata, na koje otpada oko 30% kućnog budžeta, zatim odjeća i obuća s 8,5%, rekreacija sa 6,7%, dok se na kulturu troši tek 5,9%.

Istraživanja pokazuju da je gotovo 80% hrvatskih građana spremno izdvojiti više novca za hrvatski proizvod koji svojom kvalitetom i cijenom ne zaostaje za stranim, stoga je važno da i trgovci prilagođenom ponudom daju svoj doprinos., piše HRT

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 21:06:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5919ea7db9e03ee30d8b45b2/80

Treće i svako iduće dijete županija će financirati do treće godine života

Za sveukupnu potporu za novorođenu djecu Splitsko-dalmatinska županija iz proračuna će izdvojiti 6 milijuna i 248 tisuća kuna, a uvjet za ostvarivanje potpore je neprekidno prebivalište roditelja najmanje tri godine na području grada ili općine gdje ostvaruju potpore

Župan Blaženko Boban predstavio je demografske mjere Splitsko-dalmatinske županije. Uviđajući trendove depopulacije kao i depopulacijske trendove iz Europske unije, a posebice Hrvatske, kao i analize koje ukazuju na negativnu razliku broja rođenih i broja umrlih u posljednjih šest godina, Splitsko-dalmatinska županija je, kao dio ukupnih politika, intenzivirala mjere demografske obnove. Najznačajnija od njih je jedinstvena mjera potpore za novorođenu djecu na području cijele Županije., piše lokalni.hr

- Glavni ciljevi ovih demografskih mjera je zaustavljanje depopulacijskih trendova, demografska obnova ruralnih područja i otoka, smanjenje migracije prema priobalnim gradovima, poticanje mladih na zasnivanje obitelji, poticanje obitelji na rađanje djece te osiguranje sufinanciranja potreba djeteta u prvoj godini života, a na pojedinim područjima do tri godine života - objasnio je župan. Kao razloge poduzimanja ovih mjera župan Boban je naveo smanjenje broja stanovnika u odnosu 2011-2001 za 8.878 stanovnika te negativna razlika broja rođenih i umrlih na području naše županije u razdoblju 2016-2011 godine za 2.440 osobe, izvijestili su iz Županije.

Mjere Splitsko-dalmatinske županije analizirale su demografsko stanje na cijelom području te su gradovi i općine podijeljeni u pet kategorija, određenih na osnovu razlike broja stanovnika 2011.-2001. godina, razlike rođenih i umrlih 2016.-2011. godina, broja rođene djece na području općine ili grada te poreznog prihoda po stanovniku na području općine ili grada. Za sveukupnu potporu za novorođenu djecu Splitsko-dalmatinska županija iz proračuna će izdvojiti 6 milijuna i 248 tisuća kuna, a uvjet za ostvarivanje potpore je neprekidno prebivalište roditelja najmanje tri godine na području grada ili općine gdje ostvaruju potpore.

Dječji vrtići u poslijepodnevnoj smjeni

- Kroz ove demografske mjere svako novorođeno dijete od 1. siječnja 2018. na području Splitsko-dalmatinske županije dobiti će financijsku pomoć, ovisno o kategoriji u kojoj je njegova lokalna zajednica. Svako novorođeno dijete dobit će i poklon-bon od Ljekarni Splitsko-dalmatinske županije u vrijednosti od 400 kuna - kazao je župan Blaženko Boban.

Župan Boban je dodao kako će pojedine obitelji s područja gradova i općina iz 1. kategorije imati još jednu povlasticu.

- Treće i svako daljnje dijete će biti financirano od rođenja do svoje treće godine života. Time želimo potaknuti ostanak roditelja i djece na njihovim ognjištima - naglasio je župan Boban.

Izrazio je zadovoljstvo što je nacionalna mjera demografske politike preuzeta iz programa demografskog razvoja Splitsko-dalmatinske županije, a odnosi se na mjeru sufinanciranja odgajateljica u dječjim vrtićima u popodnevnoj smjeni. Splitsko-dalmatinska županija će s time krenuti već od 1. siječnja 2018.

- Kako će nacionalni program to financirati od 1. srpnja 2018. godine, u prijedlogu proračuna osigurat ćemo oko 900 tisuća kuna kako bi pokrili taj interval od 1. siječnja do 1. srpnja 2018. godine, na trošak Splitsko-dalmatinske županije - istaknuo je župan Blaženko Boban.

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 20:16:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/589c27feb473987c2b8b45e7/80
Foto: Stranka Pametno

Sanacija odlagališta otpada Karepovac Splitu je donijela smrdljiv zrak

Građani trebaju biti oprezni

Split se danas gušio u smradu koji se širio s odlagališta otpada Karepovac na kojem je prije dva dana počela sanacija. Dok bageri kopaju po smeću koje je odlagano 30-tak godina neugodan smrad širio se istočnim dijelom Splita. Koliko god bilo čudno, od nadležnih službi nije danas bilo moguće doznati je li i koliko taj zrak štetan za zdravlje jer nitko u gradu nije smatrao da treba izmjeriti koncentracije opasnih plinova u zraku. 

 Profesor Mate Balić pored Karepovca živi trideset godina. O odlagalištu otpada, koje je prva stvar koju vidi kada izađe iz kuće, napisao je, prije dvadeset godina i diplomski rad, a sada je konačno dočekao sanaciju. Međutim ni sanacija, za Matu i njegove susjede, neće proći bez neugodnosti.

"Sinoć je bio nesnosni smrad i smrad je imao jedan sasvim drugačiji karakter. U prolazu od kata do prizemlja, kad sam iša vidit šta mi je sa unukom i kćeri, ima san osjećaj da ću past u nesvjest i to su činjenice", kazao je Mate Balić iz Splita., pišu vijesti.hr

Kaže zadovoljan je što je sanacija konačno počela, ali ne pod svaku cijenu.

 "Mi moramo izdržat, ali isto tako nećemo dozvolit da kroz ovih trideset mjeseci se svi porazbolimo i pomremo. Šta smo onda dobili? Što je bit? Bit je da se radi kvalitetno, ima načina, da se ulože novci i da se sačuva ljudsko zdravlje", priča Balić.

U Nastavnom zavodu za javno zdravstvo kažu kako neugodnog mirisa ne bi trebalo biti te da je to odgovornost izvođača radova.

 "Izvođač radova koji radi sanaciju, u svome opisu poslova ima i postupke koje je potrebno uraditi kod ovakvih situacija, naime predviđeno je studijom utjecaja na okoliš što se treba napraviti prilikom sanacije ovakvih mirisa," kaže Nenad Periš, voditelj odjela za ispitivanje zraka NZJZ.

Magistar Periš upozorava i kako se s primjenom ne smije čekati do zadnjeg trenutka iako naglašava da su radovi tek počeli., pišu vijesti.hr

 "Na licu mjesta treba se reagirati kako ne bi dobili plinove u gradu Splitu. U gradu kad dobijemo plinove oni su već tu i mi ćemo reći koliki su. I što onda?", kaže Periš.

Što onda pitaju se i građani.

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 19:35:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a184a9bb9e03ebe0b8b45e6/80
Foto: novilist.hr/Snimio Sergej DRECHSLER / NL arhiva

Hrvatska pošta traži radnike: Posla ima, radnika nedostaje

Traže da su komunikativni, da imaju nižu ili srednju stručnu spremu. Ali i da znaju voziti motor do 50 kubika.

"Nama nedostaje radne snage, potrebni su nam poštari. Pozivamo sve koji su zainteresirani za stabilan posao, puno radno vrijeme, urednu plaću i sve beneficije propisane kolektivnim ugovorom", rekla je Jo Kempen iz Ureda za korporativne komunikacije Hrvatske pošte.

"Četiri, pet poštara bilo je na bolovanju. Ja nisam mogao pokriti sve lokacije", rekao je za Dnevnik.hr jedan karlovački poštar. "Nemamo beneficije nikakve. Mučimo se po kiši, snijegu i zimi", dodao je.

On je jedini poštar koji obiđe više od 1.500 sumještana u nekoliko naselja. A sada je ostao i bez pomoći.

Zbog takvih uvjeta mnogi više ne žele raditi te odlaze u inozemstvo. Kronično je u većini hrvatskih županija, u kojima je poslodavac u potrazi za novim radnicima., piše poslovni.hr

"Nama nedostaje radne snage, potrebni su nam poštari. Pozivamo sve koji su zainteresirani za stabilan posao, puno radno vrijeme, urednu plaću i sve beneficije propisane kolektivnim ugovorom", rekla je Jo Kempen iz Ureda za korporativne komunikacije Hrvatske pošte.

Traže da su komunikativni, da imaju nižu ili srednju stručnu spremu. Ali i da znaju voziti motor do 50 kubika.

"Radi se ujutro, vikende si slobodan, dobro je okruženje, upoznaš jako puno novih ljudi", rekao je drugi poštar.

Na burzi je trenutno 41 nezaposlen poštar.

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 17:36:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .