Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5be1aaad0e493878018b464f/80
Foto: PIXABAY

Državni zavod za statistiku objavio gorke brojke o iseljavanju: Knin bez svakog petog stanovnika

U 449 od ukupno 556 općina i gradova u Hrvatskoj u nepunih sedam godina - od travnja 2011. do kraja 2017. godine - zabilježen je ukupni pad broja stanovnika, a u njih čak 105 pad je iznosio 15 ili više posto.

Pokazali su to podaci Državnog zavoda za statistiku koji je procijenio broj stanovnika po općinama i gradovima uzimajući u obzir podatke o prirodnom prirastu, odnosno razlici između umrlih i rođenih u tom periodu, te službene podatke o iseljavanju koji su, prema objektivnim procjenama, kad se radi o iseljavanju u inozemstvo, manji od realnih podataka.

Na razini države najveće postotno smanjenje broja stanovnika doživjele su manje općine, s pretežno staračkim stanovništvom: u Erveniku, Civljanama i Biskupiji, općinama u Šibensko-kninskoj županiji, broj stanovnika smanjio se za oko 40 posto u odnosu na broj zabilježen tijekom Popisa stanovništva 2011. godine.

Val odseljavanja

To su općine u kojima je već 2011. prosječna starost ukupnog stanovništva bila između 55 i 63 godine (prosjek Hrvatske bio je 41,7 godina), u kojima je broj umrlih bio desetak i više puta veći od broja rođenih (u promatranom periodu u Erveniku je, primjerice, rođeno 15 djece, a umrlo je 199 žitelja), a broj iseljenika trostruko veći od broja doseljenika - u spomenuti Ervenik doselila se 131 osoba, a iz njega se iselilo 447 ljudi, od kojih 357 u inozemstvo, piše Jutarnji list.

No, broj stanovnika smanjio se i u velikim gradovima. Od četiri najveća, porast je zabilježen samo u Zagrebu, i to skroman - od 1,8 posto stanovnika. Ostala tri hrvatska grada s više od 100.000 stanovnika zabilježila su pad - Split od 3,8 posto, Osijek od 4,5 posto, a Rijeka od 7,4 posto. Među županijskim središtima najveći je pad broja stanovništva pretrpio Vukovar, koji je u promatranom periodu izgubio svakog 6. stanovnika: u Vukovaru je, na temelju podataka za proteklih sedam godina, umiralo dvostruko više ljudi nego što se rađalo djece, a iseljenika je bilo trostruko više nego doseljenika. Posebno je vidljiv val odseljavanja u inozemstvo nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju: 2012. godine iz Vukovara su se u inozemstvo odselila 34 stanovnika, a lani njih 473. I to 473 osobe koje su uredno odjavile boravište i prijavile se u inozemstvo - one koji su otišli bez službene odjave službena statistika ne bilježi.

Najveći pad

Od ostalih županijskih središta porast stanovništva zabilježili su samo Dubrovnik (3,6 posto) i Čakovec (2,3 posto). Sisak, Požega i Slavonski Brod izgubili su više od 8 posto stanovnika. Grad s najvećim padom stanovništva je Hrvatska Kostajnica: u njoj je 2011., prema podacima DZS-a, živjelo 2756 stanovnika, a na kraju 2017. njih 712 - 26 posto! - manje. Glina je također ostala bez svakog 4. stanovnika, Knin i Pakrac bez svakog petog, Ilok i Županja bez svakog šestog...

Ukupno gledajući, najlošije stoje Slavonija i zaleđe Dalmacije, dok je najviše onih s porastom stanovnika u općinama Istre, Primorja i na otocima.

Među jedinicama lokalne uprave s najvećim porastom stanovništva prednjači općina Vir, kojoj se stanovništvo u proteklih sedam godina povećalo za više od 800, odnosno za 27 posto.

Takav rast prije svega je posljedica doseljavanja stanovnika, i to pretežno iz drugih dijelova Hrvatske: prema podacima, u promatranim godinama u Vir se doselilo 1745 osoba, a odselilo gotovo upola manje.

Pretpostavlja se da se radi o osobama koje na Viru imaju vikendicu te su promijenile adresu stanovanja zbog nekih od benefita - prirez je, primjerice, 7,5 posto. Iako općina ima niz primamljivih demografskih mjera - vrtić je za svu djecu besplatan, za rođenje prvog djeteta općina daje 7500 kuna, a za svako sljedeće dijete svota se za toliko povećava - prirodni prirast u toj otočnoj općini još je negativan: u 2017. rodilo se 19 djece, a umrlo 28 žitelja.

Rekorderi

Grad s najvećim rastom broja stanovnika je Solin, koji pak porast podjednako zahvaljuje i pozitivnom prirodnom prirastu i većem broju doseljenika od iseljenika, koji se mahom doseljavaju iz obližnjeg Splita. Prema podacima DZS-a, u Solinu se od 2011. do kraja 2017. rodilo 2068 djece, dok je umrlo 1220 osoba: Solin je već nekoliko godina među gradovima rekorderima po pozitivnom odnosu rođenih i umrlih. Posljedica je to sve većeg preseljenja mladih obitelji iz Splita u Solin (i neke prigradske općine) zbog jefitinijih stanova i općenito nižih životnih troškova. Unatoč odlasku iz gradskog središta, Split im ostaje dovoljno blizu da su im nadohvat ruke svi benefiti većeg grada. I podaci o doseljavanju u Solin to potvrđuju: u promatranom periodu u taj se grad doselilo 4965 osoba, njih 80-ak posto iz “drugog grada ili općine iste županije”, dok se u istom periodu odselilo nešto više od 3600 osoba. Slična je situacija i u Viškovu, općini nedaleko od Rijeke, te Podstrani pokraj Splita, općinama koje se nalaze među deset općina s najvećim rastom stanovništva, a bilježe pozitivan saldo i u doseljavanju i u prirodnom prirastu.

Zanimljivo je da među gradovima s rastom stanovništva nema Imotskog, koji je redovito zadnjih godina među prva tri grada po pozitivnom prirodnom prirastu. U sedmogodišnjem razdoblju u tom se gradu rodilo 1443 djece, a umrlo 845 osoba. Ipak, ukupno se stanovništvo u istom rzadoblju smanjilo za nešto više od 6 posto - na kraju 2017. godine u Imotskom je živjelo 700-tinjak ljudi manje nego u travnju 2011. godine. Razlog je val iseljavanja, posebno posljednjih godina: samo u zadnje dvije godine u inozemstvo se iz toga grada odselilo 455 osoba.

hr Tue Nov 06 2018 15:52:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ded461e29111ce9198b472f/80
Foto: Facebook/Petar Škorić

Kolinda Grabar Kitarović nakon Imotskog, Makarske, Omiša i Sinja stigla u Split

Predsjednica je danas posjetila Imotski, Makarsku, Omiš i Sinj. Posljednja postaja joj je Split gdje je dočekana gromoglasnim pljeskom
Predsjednica je došla s mladeži volonterima iz kampanje, a na splitskim Gripama dočekali su je gradonačelnim Andro Krstulović Opara, župan Blaženko Boban, Ante Sanader, Tomislav Prljević, ministar Damir Krstičević, Petar Škorić, Ante Šošić...

Dvorana je gromoglasno zapjevala himnu, dobrodošlicu je izrazio gradonačelnik i pritom istaknuo:
'Predsjednica je na Sudamju 2015. mogla biti sa svjetskim čelnicima, ali izabrala je biti u Splitu. Znam dugo predsjednicu, njoj je domovina u srcu. To je isti odnos prema domovini kao što je ima prvi predsjednik Franjo Tuđman', između ostalog je rekao Opara.


Potom je riječ preuzeo splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban:
'Nakon posjete Imotskom, Sinju, Makarskoj, Omšu i Splitu, sada znam, vi ste nova stara predsjednica RH', rekao je.

hr Sun Dec 08 2019 19:00:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ded2f4c29111c03218b4579/80

Policija se oglasila o ustaškim obilježjima na Thompsonovu koncertu u Dubrovniku

Iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske odgovorili su na upit N1 televizije vezano uz ustaška obilježja koja su uočena na koncertu Marka Perkovića Thompsona u Dubrovniku.

"Obavještavamo Vas da je prilikom održavanja glazbenog koncerta pjevača Marka Perkovića-Thompsona 6.prosinca u Dubrovniku, sukladno prosudbi i sačinjenom planu osiguranja, bio angažiran dovoljan broj policijskih službenika, te je protekao bez sigurnosnih incidenata.

Nadležna policijska postaja poduzela je sve potrebne mjere i radnje s ciljem dokumentiranja svih događanja vezano za navedeno javno okupljanje-koncert. O svemu utvrđenom izvijestiti će nadležno državno odvjetništvo, te će sve daljnje radnje policijski službenici poduzimati u koordinaciji s njim", odgovorili su iz dubrovačke policije za N1.

hr Sun Dec 08 2019 18:12:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/533d2209179942ce6a181e51/80

Milanović posjetio Sinj: 'Mene uz ovaj kraj i ovaj grad veže nešto drugo od čiste tehnike, to je za mene emocionalna stvar'

Kandidat za predsjednika Republike Hrvatske Zoran Milanović održao je danas predizborni skup u Sinju.

Zorana Milanovića građani su dočekali na Pijaci, a u kratkom razgovoru upoznavali su ga s lokalnim problemima. Uz vodstvo i članove sinjskog SDP-a u Milanovićevoj pratnji bio je saborski zastupnik, bivši SDP-ov ministar pravosuđa i direktor/voditelj kampanje Orsat Miljenić.

Komentirajući ankete o popularnosti kandidata za predsjednika RH, Milanović je kazao kako ima puno anketa i kako na njihove rezultate gleda vrlo suzdržano. Naglasio je kako vjeruje u svoju pobjedu, ima znanja i iskustva, borit će se do kraja, a ‘kad pobijedi počinje jedna plemenita čistka – provjetravanje’. Na pitanje kakve rezultate očekuje na području Sinja, odakle potječe njegova obitelj, Milanović je kazao:

‘Otac mi je odavde, tu sam dolazio cijelo djetinjstvo. Nisam puno vremena ovdje proveo, ali stalno sam dolazio po malo, uglavnom ljeti. Očekujem žestoku političku utakmicu i rezultate koji će biti onakvi kakvi budu. Ovdje je uvijek bilo napeto, tu je utakmica bila malo izjednačenija u odnosu na neke druge krajeve ovog dijela Dalmacije, Zagore. Ali mene uz ovaj kraj i ovaj grad veže nešto drugo od čiste tehnike, to je za mene emocionalna stvar’, kazao je Milanović.

Sa skupa u Sinju, Sinjanima i Cetinjanima Milanović je poručio:

‘Borite se, budite kritični prema vlasti, ne dajte da vas kradu. Budite prkosni, ali konstruktivni. Nemojte da vam kamenolom kraj kuće rade jer će vam kamioni prolazit kroz dnevnu sobu!’

Nakon toga, na vrhu sinjske Pijace potpisao je peticiju ‘Ne dajmo Gredu’ kojom se prikupljaju potpisi protiv planiranog kamenoloma na Poljakovoj Gredi u Glavicama, piše Ferata

hr Sun Dec 08 2019 17:38:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/56f8ea6a0890d2c0268b6188/80
Foto: Ilustracija

Hrvatska po transplantacijama među najboljima u svijetu

Naši kirurzi svakodnevno pomiču granice u medicini i ostvaruju čuda. Najkraće se čeka na jetru, oko mjesec dana. Na srce se čeka oko pola godine, a na bubreg najviše - u prosjeku oko dvije godine

Od 1954. godine, kad su u SAD-u presadili bubreg, započela je nova era u medicini. Hrvatska je po rezultatima na tom području na svjetskoj razini.

Donorski program tako bilježi stopu od 41 donora na milijun stanovnika, a Hrvatska je prva u svijetu po broju transplantacija bubrega i jetre te druga po transplantaciji srca. Prošle godine je kod nas 448 ljudi čekalo transplantaciju, a njih 356 dobilo je novi organ.

Danas gotovo rutinska operacija rezultat je rada kirurga s početka 20. stoljeća, napretka u dijagnostici i liječenju, a usporedno s tim razvijali su se i imunosupresivni lijekovi koji su omogućili normalan život za sve koji su dobili drugu šansu, piše 24sata

Po novim podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, cijene transplantacija u Hrvatskoj kreću se: 

Transplantacija jetre: oko 250 000 kuna
Transplantacija bubrega: oko 65 000 kuna
Transplantacija srca: oko 80 000 kuna
Transplantacija bubrega i pankreasa: oko 110 000 kuna
Transplantacija rožnice: oko 17 000 kuna
Transplantacija krvotvornih matičnih stanica: oko 110 000 kuna
hr Sun Dec 08 2019 15:58:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .