Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5be1aaad0e493878018b464f/80
Foto: PIXABAY

Državni zavod za statistiku objavio gorke brojke o iseljavanju: Knin bez svakog petog stanovnika

U 449 od ukupno 556 općina i gradova u Hrvatskoj u nepunih sedam godina - od travnja 2011. do kraja 2017. godine - zabilježen je ukupni pad broja stanovnika, a u njih čak 105 pad je iznosio 15 ili više posto.

Pokazali su to podaci Državnog zavoda za statistiku koji je procijenio broj stanovnika po općinama i gradovima uzimajući u obzir podatke o prirodnom prirastu, odnosno razlici između umrlih i rođenih u tom periodu, te službene podatke o iseljavanju koji su, prema objektivnim procjenama, kad se radi o iseljavanju u inozemstvo, manji od realnih podataka.

Na razini države najveće postotno smanjenje broja stanovnika doživjele su manje općine, s pretežno staračkim stanovništvom: u Erveniku, Civljanama i Biskupiji, općinama u Šibensko-kninskoj županiji, broj stanovnika smanjio se za oko 40 posto u odnosu na broj zabilježen tijekom Popisa stanovništva 2011. godine.

Val odseljavanja

To su općine u kojima je već 2011. prosječna starost ukupnog stanovništva bila između 55 i 63 godine (prosjek Hrvatske bio je 41,7 godina), u kojima je broj umrlih bio desetak i više puta veći od broja rođenih (u promatranom periodu u Erveniku je, primjerice, rođeno 15 djece, a umrlo je 199 žitelja), a broj iseljenika trostruko veći od broja doseljenika - u spomenuti Ervenik doselila se 131 osoba, a iz njega se iselilo 447 ljudi, od kojih 357 u inozemstvo, piše Jutarnji list.

No, broj stanovnika smanjio se i u velikim gradovima. Od četiri najveća, porast je zabilježen samo u Zagrebu, i to skroman - od 1,8 posto stanovnika. Ostala tri hrvatska grada s više od 100.000 stanovnika zabilježila su pad - Split od 3,8 posto, Osijek od 4,5 posto, a Rijeka od 7,4 posto. Među županijskim središtima najveći je pad broja stanovništva pretrpio Vukovar, koji je u promatranom periodu izgubio svakog 6. stanovnika: u Vukovaru je, na temelju podataka za proteklih sedam godina, umiralo dvostruko više ljudi nego što se rađalo djece, a iseljenika je bilo trostruko više nego doseljenika. Posebno je vidljiv val odseljavanja u inozemstvo nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju: 2012. godine iz Vukovara su se u inozemstvo odselila 34 stanovnika, a lani njih 473. I to 473 osobe koje su uredno odjavile boravište i prijavile se u inozemstvo - one koji su otišli bez službene odjave službena statistika ne bilježi.

Najveći pad

Od ostalih županijskih središta porast stanovništva zabilježili su samo Dubrovnik (3,6 posto) i Čakovec (2,3 posto). Sisak, Požega i Slavonski Brod izgubili su više od 8 posto stanovnika. Grad s najvećim padom stanovništva je Hrvatska Kostajnica: u njoj je 2011., prema podacima DZS-a, živjelo 2756 stanovnika, a na kraju 2017. njih 712 - 26 posto! - manje. Glina je također ostala bez svakog 4. stanovnika, Knin i Pakrac bez svakog petog, Ilok i Županja bez svakog šestog...

Ukupno gledajući, najlošije stoje Slavonija i zaleđe Dalmacije, dok je najviše onih s porastom stanovnika u općinama Istre, Primorja i na otocima.

Među jedinicama lokalne uprave s najvećim porastom stanovništva prednjači općina Vir, kojoj se stanovništvo u proteklih sedam godina povećalo za više od 800, odnosno za 27 posto.

Takav rast prije svega je posljedica doseljavanja stanovnika, i to pretežno iz drugih dijelova Hrvatske: prema podacima, u promatranim godinama u Vir se doselilo 1745 osoba, a odselilo gotovo upola manje.

Pretpostavlja se da se radi o osobama koje na Viru imaju vikendicu te su promijenile adresu stanovanja zbog nekih od benefita - prirez je, primjerice, 7,5 posto. Iako općina ima niz primamljivih demografskih mjera - vrtić je za svu djecu besplatan, za rođenje prvog djeteta općina daje 7500 kuna, a za svako sljedeće dijete svota se za toliko povećava - prirodni prirast u toj otočnoj općini još je negativan: u 2017. rodilo se 19 djece, a umrlo 28 žitelja.

Rekorderi

Grad s najvećim rastom broja stanovnika je Solin, koji pak porast podjednako zahvaljuje i pozitivnom prirodnom prirastu i većem broju doseljenika od iseljenika, koji se mahom doseljavaju iz obližnjeg Splita. Prema podacima DZS-a, u Solinu se od 2011. do kraja 2017. rodilo 2068 djece, dok je umrlo 1220 osoba: Solin je već nekoliko godina među gradovima rekorderima po pozitivnom odnosu rođenih i umrlih. Posljedica je to sve većeg preseljenja mladih obitelji iz Splita u Solin (i neke prigradske općine) zbog jefitinijih stanova i općenito nižih životnih troškova. Unatoč odlasku iz gradskog središta, Split im ostaje dovoljno blizu da su im nadohvat ruke svi benefiti većeg grada. I podaci o doseljavanju u Solin to potvrđuju: u promatranom periodu u taj se grad doselilo 4965 osoba, njih 80-ak posto iz “drugog grada ili općine iste županije”, dok se u istom periodu odselilo nešto više od 3600 osoba. Slična je situacija i u Viškovu, općini nedaleko od Rijeke, te Podstrani pokraj Splita, općinama koje se nalaze među deset općina s najvećim rastom stanovništva, a bilježe pozitivan saldo i u doseljavanju i u prirodnom prirastu.

Zanimljivo je da među gradovima s rastom stanovništva nema Imotskog, koji je redovito zadnjih godina među prva tri grada po pozitivnom prirodnom prirastu. U sedmogodišnjem razdoblju u tom se gradu rodilo 1443 djece, a umrlo 845 osoba. Ipak, ukupno se stanovništvo u istom rzadoblju smanjilo za nešto više od 6 posto - na kraju 2017. godine u Imotskom je živjelo 700-tinjak ljudi manje nego u travnju 2011. godine. Razlog je val iseljavanja, posebno posljednjih godina: samo u zadnje dvije godine u inozemstvo se iz toga grada odselilo 455 osoba.

hr Tue Nov 06 2018 15:52:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5af7dc9b2af47f3ec48b45cc/80
Foto: PIXABAY

U nedjelju posebna regulacija prometa

Sukladno članku 79. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, prije, za vrijeme odigravanja i nakon završetka utakmice policija će obavljati snimanje na stadionu i prilaznim pravcima.

U nedjelju, 21. srpnja 2019. s početkom u 20.00 sati u Splitu, na gradskom stadionu «Poljud»,  odigrati će se nogometna utakmica I. HNL-e između HNK «Hajduk» i NK «Istra 1961».

Policija obavještava građane i sudionike u prometu da će od 16.00 sati do završetka osiguranja biti uspostavljena potpuna blokada prometa motornim vozilima na šetnici stadiona „Poljud“, te od 18.00 potpuna blokada u ulici Poljudsko šetalište kod ulaza u ugostiteljski objekt „Hemingway“, kod ulaza na parkiralište „bazena Poljud“ i na križanju ulica VIII. Mediteranskih igara i ulice Sedam Kaštela (osim vozila s propusnicom).

Sukladno članku 79. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, prije, za vrijeme odigravanja i nakon završetka utakmice policija će obavljati snimanje na stadionu i prilaznim pravcima.


hr Fri Jul 19 2019 21:32:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d31e2b429111cef158b4574/80
Foto: Pixabay

U Splitsko-dalmatinskoj županiji više upisanih u strukovna zanimanja u odnosu na prošlu godinu

Na razini Hrvatske podaci su također ohrabrujući: zabilježen je porast broja djece upisane u srednje škole, a što se tiče konkretno deficitarnih zanimanja – upisano je 650 učenika više nego lani.

Temeljem podataka o broju upisanih učenika u školsku godinu 2019./2020., u Splitsko-dalmatinskoj županiji može se govoriti o uspješnim upisima što se tiče strukovnih i deficitarnih zanimanja. Naime, u učionicama strukovnih škola će sljedeće godine sjediti čak 246 učenika više nego prošle godine, podaci su to s kojima je za SDŽ  izašla HGK Županijska komora Split. 

Povećanje se u Splitsko-dalmatinskoj županiji bilježi u raznim deficitarnim zanimanjima, od komercijalista, vozača motornih vozila, instalatera grijanja i klimatizacije, do stolara, turističko-hotelijerskih komercijalista i klesara.  

Na razini Hrvatske podaci su također ohrabrujući: zabilježen je porast broja djece upisane u srednje škole, a što se tiče konkretno deficitarnih zanimanja – upisano je 650 učenika više nego lani. 

- Možemo reći da smo zadovoljni rezultatima prvog upisnog roka budući da vidimo kako su strukovna zanimanja određenom broju učenika postala prvi izbor, a znamo kako je običaj  da se strukovna i deficitarna zanimanja rjeđe upisuju pri prvom upisnom roku. Smatramo da je  projekt HGK ŽK Split ''Posjeti tvrtku-upiši struku'', kojeg smo provodili s partnerima Splitsko-dalmatinskom županijom, Gradom Splitom i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje Split, uvelike doprinio povećanom interesu budućih srednjoškolaca. Kroz spomenuti projekt organizirano smo vodili osmoškolce u velike županijske tvrtke koje zapošljavaju deficitarni kadar: Radisson Blu Hotel, AD Plastik te Tromont. Uključeni su bili svi dionici, od osnovnih i srednjih škola, privatnog sektora te naravno učenici i njihovi roditelji. Stav je HGK ŽK Split kako samo zajedničkim radom i trudom možemo do ovakvih rezultata, te ćemo nastaviti i dalje veliku pažnju posvećivati obrazovanju budući da se u konačnici obrazovni sektor direktno reflektira na čitavo gospodarstvo, kažu iz Županijske komore Split


hr Fri Jul 19 2019 17:33:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cf517d729111cddb88b45c4/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Sljedeći tjedan zatvorena dionica od Karepovca do Drniškog puta

Mole se građani za poštivanje postavljene privremene prometne signalizacije.

Završni radovi na projektu priključenja Karepovca na gradsku vodovodnu mrežu započet će u ponedjeljak 22. srpnja 2019. godine te trajati do 29. srpnja 2019. godine. 

Kao se radi o radovima asfaltiranja kolničke konstrukcije, dio ulice Put Sv. Ižidora i to dionica od Karepovca do Drniškog puta bit će zatvorena.

Mole se građani za poštivanje postavljene privremene prometne signalizacije.

hr Fri Jul 19 2019 17:25:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d31abce29111c9a0f8b4706/80

Evo što je sve novo u prometu od 1. srpnja: Što ako naletite na divljač?

Presude u slučajevima naletavanja vozila na divljač većinom su tako završavale na štetu po lovačko društvo

Osobnim ste automobilom na javnoj prometnici naletjeli na vepra ili srnu? Svatko tko je u svom vozačkom vijeku imao tu nepriliku zna o koliko se ozbiljnom i opasnom događaju radi. U težim slučajevima takvi su naleti i na našim cestama znali
za epilog imati teške tjelesne ozlijede, pa i smrtne slučajeve, piše Večernji list

Tko je dakle odgovoran za nezgodu spomenute vrste? Općenito gledano, naplatu štete nastale na automobilu, motociklu ili drugom vozilu vozači najčešće traže od lovačkog društva na čijem se području nesreća dogodila. Premda je za neku prometnicu odgovorna pravna osoba koja njome upravlja, nedostatak odgovarajuće prometne signalizacije smatra se krivnjom lovačkog društva, čije su postavljanje na nekom mjestu morali pokrenuti upravo lovci.

Presude u slučajevima naletavanja vozila na divljač većinom su tako završavale na štetu po lovačko društvo koji zbog takvih slučajeva godinama plaćaju milijunske iznose. Posljedice su pritom dalekosežne, pa se od ukupno 1094 društava koja okupljaju više od 62.000 lovaca njih više od dvije tisuće nalazi u blokadi.

Alarmantnu situaciju prepoznala je i država pa je lani u kolovozu, nakon što je tijekom 2017. na području Hrvatske zabilježeno 3789 naleta vozila na divljač, učinjen prvi veliki korak u smjeru rješavanja tog problema.

Ministarstvo poljoprivrede je sa Hrvatskim lovačkim savezom tada potpisala 12,5 milijuna kuna vrijedan ugovor o izravnoj dodjeli financijskih sredstava namijenjenih financiranju police osiguranja zbog smanjenja utjecaja šteta u lovištima i podizanja razine sigurnosti. Na taj je način osigurana financijska stabilnost lovačkih udruga.

Na temelju te prakse sada se ide i korak dalje a on bi trebao obuhvatiti razdoblje od 48 mjeseci (od 1.srpnja ove do 30. lipnja 2023. godine) te su ukupno planirana sredstva iz državnog proračuna za te svrhe-plaćanje police osiguranja za štete od divljači na cestama predviđena u iznosu od 160 milijuna kuna.

No, vozače svakako ponovno treba pozvati na dodatni oprez: od početka ove godine na hrvatskim je prometnicama bilo prijavljeno oko 990 slučajeva naleta automobila na divljač, a ukupna šteta u tim je slučajevima iznosila oko devet milijuna kuna, piše vijesti.hr

hr Fri Jul 19 2019 13:39:06 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .