Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/59ef6994b9e03e7e8e8b45f7/80

CRO Demoskop: Rast popularnosti za HDZ i predsjednicu

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno početkom rujna, pokazuje nekoliko zanimljivih nalaza o preferencijama političkih stranaka, percepciji političara i drugim odnosima u političkoj areni

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom rujna (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi i ovaj mjesec bio relativni izborni pobjednik. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 27,2 posto (prema 26 posto iz kolovoza). Rast potpore stranci na vlasti nisu omeli događaji u brodogradilištima niti sukob u vrhu stranke (koji je završio izbacivanjem nekadašnjeg potpredsjednika iz stranke). S druge strane SDP se zaustavio na svom najnižem rezultatu (sada 18,1 posto prema 18 posto iz kolovoza).

Živi zid je na trećem mjestu s izborom od 12,7 posto (malo manje od prošlomjesečnih 13,2 posto). Negativni rezultat zabilježio je i Most s izborom od 6,8 posto (prije mjesec dana 7,5 posto). Među prve četiri stranke na ljestvici rejtinga u odnosu na prošli mjesec samo je HDZ zabilježio međumjesečni rast, SDP se zadržao na gotovo istoj razini, dok su Most i Živi zid zabilježili međumjesečni pad izborne podrške.

Na ljestvici rejtinga političkih stranaka iza vodećeg četverca slijedi Stranka Bandić Milan 365 s izborom od 3,6 posto (u kolovozu 3,1 posto), a slijedi HSS s izbornom podrškom od 3,3 posto (prije mjesec dana 2,6 posto). Neovisni za Hrvatsku su zabilježili izbor od 2,9 posto (isto kao u kolovozu), a slijedi stranka Pametno s 2,5 posto. Iznad jedan posto izborne podrške je pet stranaka: Hrast (1,9 posto), HNS (1,8 posto), IDS (1,4 posto), Glas (1,2 posto) i HSU (1,1 posto). Dvije su stranke s izborom manjim od 1 posto: HSLS i HDSSB (po 0,6 posto). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 2,2 posto. I u ovomjesečnom je istraživanju zabilježen relativno visoki udio neodlučnih birača koji sada iznosi 12,4 posto (prema prošlomjesečnih 12,7 posto).

Vrh ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara drugi mjesec zaredom drži predsjednica Grabar Kitarović koja je na ovomjesečnih 21 posto (prema kolovoških 20,8 posto). Na drugom je mjestu "Nitko" (niti jedan političar) s izborom od 19,8 posto (prema prošlomjesečnih 20,1 posto). Premijer Plenković se zadržao na trećem mjestu s 7,7 posto izbora (prije mjesec dana 8,5 posto). Slijedi Anka Mrak Taritaš s izborom od 6 posto (u kolovozu 5,9 posto), dok je Ivan Sinčić na petom mjestu s 4,9 posto izbora (isto kao i u kolovozu). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Tonino Picula i Zoran Milanović (obojica po 2,7 posto), Ivan Pernar (2,4 posto), Božo Petrov (2,0 posto) te dva dva stranačka "izgnanika" Bojan Glavašević i Darko Milinović (obojica po 1,8 posto). Zanimljivo je kako niti ovaj mjesec među deset najpozitivnijih hrvatskih političara nema predsjednika najveće oporbene stranke, Davora Bernardića koji se 0,5 posto izbora dijeli dvadesetdrugo mjesto.

Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenković s izborom od 25,8 posto (u odnosu na 25,7 posto iz kolovoza). Na drugom je mjestu Davor Bernardić s izborom od 13,7 posto (u kolovozu 14,7 posto). Na trećem su mjestu "Svi političari" kao zasebna kategorija odgovora s izborom od 11,4 posto (isto kao i u kolovozu). Četvrto mjesto drži Milorad Pupovac sa 5,9 posto izbora (u kolovozu 6,6 posto), a slijedi Kolinda Grabar Kitarović (3,8 posto). Među deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Milan Kujundžić (2,9 posto), Ivan Pernar (2,7 posto), Milan Bandić (2,5 posto) i Nenad Stazić (2,3 posto).

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 19,6 posto građanki/građana (prema 19,9 posto iz kolovoza). U ovomjesečnom istraživanju 73 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 69,5 posto iz kolovoza. Kakav je smjer zemlje ne zna 7,4 posto građana/ki. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 50,5 posto (u kolovozu 59,3 posto), dok je među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a taj udio niži i iznosi 36,8 posto. Među glasačima SDP-a udio društvenih optimista je značajno niži i iznosi svega 5,8 posto.

Razina potpore politici Vlade RH u dvadesetom i drugom mjesecu njezina mandata iznosi 30,5 posto (prema 34,2 posto iz prethodnog mjerenja u kolovozu). Kad je riječ o nepodršci politike Vlade u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 58,3 posto (u kolovozu je iznosila 49,1 posto). Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu koja u ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,13 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,21). Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,16), dok je ona niža među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a (2,38). Najniža je ocjena zabilježena među glasačima Živog zida (1,71).

Predsjednica republike je za svoj rad dobila čvrstu trojku, odnosno 3,28 (u odnosu na 3,20 koliko je izmjereno početkom kolovoza). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 1,97 (u kolovozu 1,98).

Najvažnija tema/događaj u posljednjih mjesec dana je štrajk u dva brodogradilišta (Uljanik i 3. maj) i to za 45,5 posto hrvatskih građana. Uspjesi hrvatskih sportaša u ovomjesečnom su mjerenju na drugom mjestu s izborom od 18,6 posto. Događanja oko Agrokora su na trećem mjestu s 8,4 posto izbora. Tri su teme zabilježile izbor viši od 3 posto: loši demografski pokazatelji i problem s nedostatkom radne snage (3,9 posto), sukob u HDZ-u (3,2 posto), problemi u sustavu hitne pomoći (3,0 posto). Pet je tema s izborom od 1 do 3 posto: rasprave o najavljenoj poreznoj reformi (2,0 posto), zabrana štrajka u Croatia Airlines-u (2,0 posto), rast BDP-a od 2,9 posto u 2 kvartalu ove godine (1,5 posto), sukobi u SDP-u (1,1 posto) i susret premijera Plenkovića s Angelom Merkel (1,1 posto). Ostali događaji zabilježili su izbor od 9,7 posto. - prenosi N1

hr Sat Sep 08 2018 12:37:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c175f810e4938c04e8b4625/80
Foto: Čitatelj D.N.

Dalmatinska zagora pod snijegom, pogledajte zimsku idilu

Ako u vašem gradu, mjestu pada snijeg, šaljite nam fotografije i videa
Dalmacija se ponovno probudila s bijelim pokrivačem, osobito Zagora gdje u velikom dijelu pada snijeg. 

Tako se zabijelio Knin, Trilj, Sinj, Vrgorac, Dugopolje, Zadvarje, Šestanovac. 

Mi vam donosimo fotografije s triljskog područja, točnije sa sela Rože kojeg je snijeg, zaista, pretvorio u zimsku bajku. Uživajte u ovim kadrovima...


Ako u vašem gradu, mjestu pada snijeg, šaljite nam fotografije i videa na info@dalmacijanews.hr




hr Mon Dec 17 2018 09:34:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c17592a0e4938ca508b45ae/80
Foto: Grad Split, Facebook

Solinski inovator Ivan Mrvoš kritizirao privremeno rješenje kolodvora na Kopilici: "Bolje ne raditi ništa, nego izgradit ovakvo ruglo"

Solinski inovator i vlasnik tvrtke Include Ivan Mrvoš na svom Facebook profilu osvrnuo se na privremeno rješenje

Prije nekoliko dana na Kopilici je održano predstavljanje budućeg izgleda autobusnog i željezničkog kolodvora, a koji bi tebao biti gotovo dogodine. 

Solinski inovator i vlasnik tvrtke Include Ivan Mrvoš na svom Facebook profilu osvrnuo se na privremeno rješenje kolodvora koje je ponudio Grad Split te je uz tekst objavio vlastite vizualizacije kolodvora koje možete vidjeti ovdje.

Objavu donosimo u nastavku, u cijelosti i autentično: 

- Prije nekoliko dana Grad Split najavio je izgradnju novog autobusnog/željezničkog kolodvora u Kopilici. 

E sad, slijedi niz nevjerojatnih činjenica:

- nevjerojatno je da drugi najveći grad u državi ima ovakve katastrofalne vizualizacije projekta
- nevjerojatno je uopće da je 'ono' ideja projekta; doslovno barake koje će služiti kao čekaonice/garderoba/wc, pa zatim nekakve nadstrešnice koje će završit na rivi kad prva bura krene
- nevjerojatno je da Split koji ima nekoliko milijuna noćenja/gostiju kroz ljeto i koji doslovno živi od turizma želi izgradit ovakav kolodvor, koji nije dostojan ni najgoreg sela u Zimbabveu
- nevjerojatno je da se nisu mogli povuć neki ozbiljniji novci iz EU, ako već grad/županija nema novaca za jedan od najvažnijih projekata ovog stoljeća u Splitu
- nevjerojatno je da se već za 2019. najavljuje kao 'metro', kad dizelski vlak star 10, 20 godina nije metro - nego stari vlak

Ako se već nema novaca, zašto se idejno rješenje i vizualizacije nisu dogovorili s fakultetom građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu? Tamo sigurno ima dovoljno pametnih ljudi koji bi doslovno 'pro bono' napravili kvalitetan projekt

Trenutni kolodvor u splitu je izgrađen valjda 1968. godine, tada isto pod pričom PRIVREMENI - privremeno je tu samo 50 godina. Isto tako će biti i s ovim - to je 100%.

Oni koji žive u Splitu i okolici znaju koji su problemi ljeti kad se treba autom dovesti na autobusni kolodvor, koji je ujedno i željeznički, a i trajektni - jer sve je zbijeno na nekoliko desetaka tisuća kvadrata. Oba kolodvora (željeznički i autobusni) izgledaju katastrofalno, pretrpani su, ljeti se često i satima čeka za dolazak u trajektnu luku autom/autobusom.

Ideja da se autobusni i željeznički kolodvor maknu u Kopilicu i da imamo brzi vlak/metro koji svakih nekoliko minuta kreće od zračne luke u Kaštelima pa preko Solina i Kopilice, sve do trajektne luke je vrhunska ideja - koja se povlači već godinama, ali nikako da dočeka realizaciju. Bilo bi super da se izgradi moderna stanica u ZL Split i da metro ljude prevozi do centra grada u svega petnaestak minuta. I da u luku više ne dolaze autobusi, nego moderni metro na uređene terminale i veliki plato na mjestu sadašnjeg autobusnog kolodvora.

Problema u ovom projekti ima cijeli niz - od toga da uopće nemamo elektrificiranu prugu od Kaštela do Splita (voze dizelski vlakovi LOL), pristupne ceste u Kopilici koja nije izgrađena za budući promet, pa do totalne neorganiziranost zadnjih XY vlasti koje ništa nisu učinile po pitanju ovog slučaja.

Zaključno: bolje ne raditi ništa, nego izgradit ovakvo ruglo. Na kraju ćemo sljedećih 50 godina imat 'privremeni kolodvor' u Kopilici, s pristupnim cestama koje nisu spremne za to, bez povezanosti s Kaštelima, a pretpostavljam i s ostacima ovog trenutnog rugla od kolodvora na istočnoj obali. Četiri milijuna kuna predviđena za 'ovo' bolje je potrošit na kvalitetno idejno rješenje, vizualizacije i pisanje EU projekta - dobit ozbiljne novce i onda krenut u ozbiljne radove. Lakše nam je još tri godine preživit s ovim kolodvorom, nego dobit još jednu katastrofu.

I na kraju - bezveze sam uzea vrimena jutros i napravia nekoliko brzinskih amaterskih vizualizacija rješenja kolodvora u Kopilici (uloženo cca 2, 3 sata vremena). Inače vizualizacije u firmi radimo po nekoliko dana za razne projekte i izgledaju stvarno vrhunski, jer pravi renderi zahtijevaju vremena. Par dana za ovaj projekt dalo bi vrhunske vizualizacije. Nisam arhitekt niti se previše kužim u građevinu, al' ovo je valjda minimum kojega bi Split treba imati za kolodvor. Pa ako netko iz grada možda to i vidi - dajem im ideju i vizualizacije besplatno, ako im se sviđa. Ovo rješenje dizajnom prati Poljud/školjku/val, s hrpom stakla, čelika i drugih materijala. Uključuje 1.500 m2 zatvorenog (klimatiziranog) prostora sa modernim čekaonicama, garderobom, sanitarnim čvorovima, uredima i kartomatima (šaltera šta manje, samo e-ticketing), 900 m2 otvorenog vanjskog prostora s pametnom LED rasvjetom, 18 mjesta za autobuse s opcijom proširenja, mjesto za taksiste, mjesto za iskrcaj, ... Na 2.200 m2 krova stane i opcija sa 330 kW solarnih panela - dovoljno da cijeli sustav bude potpuno energetski neovisan. Svašta se može napravit, samo je pitanje želje/volje, a toga kao i inače - nedostaje. - stoji u objavi

hr Mon Dec 17 2018 09:07:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c1752a50e49387a4e8b4647/80
Foto: TZ Sinj

Promocija grada Sinja u sklopu zagrebačkog adventa

Ovo gostovanje u sklopu manifestacije Sinjske noći u Zagrebu, bilo je izvrstan način promocije bogate tradicije i običaja grada Sinja i Cetinske krajine

U sklopu Večeri Sinjana i manifestacije Advent u Zagrebu, u organizaciji Grada Zagreba, Grada Sinja, Kluba Sinjana Zagreb i Turističke zajednice grada Sinja, na Zrinjevcu je održana prezentacija grada Sinja. 

Brojni Zagrepčani i njihovi gosti okupljeni u jednom od najljepših i najpoznatijih zagrebačkih perivoja mogli su uživati u pjesmi naše višestruko nagrađivane klape Sinj kao i studentske klape Banderija. Nakon njih uslijedio je nastup Sinjskih mažoretkinja, koje su oduševile svojim koreografijama. 

Sve nazočne prigodno su medenjacima darivali Kristina Križanac, gradonačelnica grada Sinja i Monika Vrgoč, direktorica Turističke zajednice grada Sinja. Blagdanske medenjake za ovu prigodu pripremila je Ankica Župić

Ovo gostovanje u sklopu manifestacije Sinjske noći u Zagrebu, bilo je izvrstan način promocije bogate tradicije i običaja grada Sinja i Cetinske krajine, ali i razmjene znanja i mogućnosti u obogaćivanju turističke ponude.


hr Mon Dec 17 2018 08:39:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bd57ceb0e4938de168b4687/80
Foto: PIXABAY

Zamjenik predsjednika Vrhovnog suda o slučaju Daruvarac: "Razumijem da je javnost ogorčena, razumijem da je dojam o pravosuđu loš, ali..."

Niz je reakcija na slučaj puštanja na slobodu Darka Kovačevića koji je prijetio i teško ozlijedio 18-godišnju Zadranku. Pušten je na slobodu zbog isteka maksimalnog pritvorskog roka od šest mjeseci. U nizu reakcija, o ovom se slučaju oglasila i Udruga hrvatskih sudaca. U vrhu te Udruge je i sudac i zamjenik predsjednika Vrhovnog suda Marin Mrčela.

U Dnevniku Nove TV gostovao je zamjenik predsjednika Vrhovnog suda koji se osvrnuo na slučaj Daruvarac i kazao sljedeće:

Je li ovo što se dogodilo u Zadru normalno?

Ne znam je li normalno, ali je zakonito. Sud tu nije imao nikakve druge mogućnosti, nego postupiti po zakonu. Točno da to nije popularno, ali sudovi nisu tu da donose popularne odluke, nego da postupaju po zakonu.


Sud kaže obrana je odugovlačila postupak, odvjetnik okrivljenog tvrdi - sud nije poštovao zakonski rok za zakazivanje rasprave. Kome vjerovati?

To su stvari gdje bi ja donosio ocjenu za konkretan predmet, a to nije primjereno. Točno je da zakon ima procesne ovlasti koje se koriste, a sud to može spriječiti. Tu treba napraviti značajnu promjenu i te procesne mogućnosti svesti na mjeru gdje se uspostavlja ravnoteža između dvije strane, a sudu omogućiti da postoje djelotvorna procesna sredstva, da se onemogući odugovlačenje. To sada nije tako.


Jeste li nekome sugerirali takve zakonske izmjene?

Bilo je davno, ali to nije naišlo na plodno tlo. Meni je žao što je situacija takva, da je do toga došlo i da to služi kao povod za promjene. To se moglo napraviti prije.


Čekale su se i odluke Vrhovnog suda o izuzeću suca i delegaciji spisa gotovo 20 dana. Je li se moglo brže?

Spis je na Općinskom sudu u Zadru bio više od 4 mjeseca. U tom vremenu je bilo raznih procesnih radnji i to se nije moglo raditi brže. Meni je žao što je kolega koji je vodio spis završio u bolnici. Da to nije bilo tako mi o ovome ne bismo ragovarali. Ali na to doista nitko nije mogao utjecati.


Je li posjet ministra pravosuđa Zadru primjeren?

Mene je zanimalo zašto je ministar tamo išao, jer kontrolirati rad u konkretnom spisu nema nitko pravo, pa ni ministar, ali mi je drago da je išao da dobije informaciju iz prve ruke, a vezano za promjenu zakona. I sad ćemo vidjeti što će od toga biti. Znam da je Ministarstvo u postupku formiranja radne skupine za izmjenu zakona o kaznenom postupku i o tome će sigurno biti riječi.


Reagirala je i Predsjednica. Kako ste vi to doživjeli?

Mislim da predsjednica nije oštro napala pravosuđe, mislim da je samo rekla da država nije pružila okvir da se ovakve stvari ne dese. A okvir je zakonodavni okvir, a ne postupanje u konkretnom predmetu.


Čuli smo, ministar najavljuje izmjene Zakona o kaznenom postupku. Taj zakon stalno se nešto mijenja i dorađuje, a nitko s njim nije zadovoljan?

Nikad sa zakonom neće biti svi zadovoljni, ali zakon se treba napraviti sustavno. Prvo bi trebalo vidjeti platformu što se točno želi. I onda kada se donese zakon, onda ga ostaviti nekoliko godina. Stalno mijenjanje zakona nije dobro za nikoga.


Javnost je ogorčena. Povjerenje u pravosuđe je dodatno narušeno. Kako da vam građani vjeruju?

Razumijem da je javnost ogorčena, razumijem da je dojam o pravosuđu loš, ali ovo sigurno nije primjer koji bi taj dojam trebao pogoršati. Ovdje se ništa sudu ne može prigovoriti, jer je Sud radio po zakonu. Zakon nikada ne ubija čovjeka. Čovjek ubija čovjeka, stoji na portalu Dnevnik.hr

hr Sun Dec 16 2018 21:24:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .