Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5c0652760e4938c1378b4598/80

Zdrave grickalice: Orasi su za srce, pekan je za prostatu...

Kako biste iz njih dobili najviše koristi, obratite pozornost i na to kako ih i s čime jedete

Orašasti plodovi prepuni su zdravih masti, proteina, vitamina i minerala. Imaju i mnogo kalorija, tako da vas šaka može držati sitima do večere, no svako pretjerivanje uništit će vam apetit. 

Kako biste iz njih dobili najviše koristi, obratite pozornost i na to kako ih i s čime jedete. 

- Orašaste plodove izvrsno je jesti kad unosite i ugljikohidrate poput voća ili voćnog soka, jer pomažu usporavanju probave i razgradnji šećera - kaže nutricionistica Judy Caplan. Pospite ih po salatama, dodajte jogurtu s malo masnoće, ili namažite maslac od oraha ili kikirikija na kriške jabuke ili kruške. - pišu 24sata

1. Za mršavljenje - bademi, indijski orah, pistacije

Svi orasi su približno jednaki po kalorijskoj vrijednosti i zdravi su dodaci bilo kojoj prehrani. 

- Njihova mješavina omega-3 masnih kiselina, proteina i vlakana pomoći će vam da se osjećate sitiji i da zadovoljite svoj apetit - kaže Judy Caplan, glasnogovornica Akademije za prehranu i dijetetiku. Izbjegavajte orahe pržene u ulju, a umjesto toga jedite ih sirove ili suho pečene. Pečenjem orašastih plodova u hidrogeniziranim ili omega-6 nezdravim mastima, dodaje ona, ili na visokim temperaturama, možete uništiti njihove hranjive tvari.

Najniže kalorični orašasti plodovi (mjera je šaka oko 30 grama - 160 kalorija) su bademi (23 badema; 6 grama proteina, 14 grama masti); indijski oraščići (16 do 18 oraha; 5 grama proteina, 13 grama masti); i pistacije (49 orašastih plodova; 6 grama proteina, 13 grama masti). 

2. Za srce - orasi

Iako su svi orašasti plodovi puni mononezasićenih masnoća, orasi (14 polovica sadrži 185 kalorija, 18 grama masti, 4 grama proteina) imaju i velike količine alfa linoleinske kiseline (ALA) zdrave za srce. To je vrsta omega-3 masnih kiselina koje dolaze iz biljaka. Istraživanje je pokazalo da ALA može pomoći srčanim bolesnicima, a jedna španjolska studija iz 2006. godine sugerirala je da su orasi jednako učinkoviti kao maslinovo ulje kod smanjenja upale i oksidacije u arterijama nakon masnog obroka. Autori ove studije, koju je djelomično financirala Komisija za kalifornijski orah, preporučili su jesti oko osam oraha dnevno kako bi se iz njih izvukla maksimalna korist.

3. Za zdrav mozak - kikiriki

Iako je kikiriki mahunarka, bogat je folatima - mineralom neophodnim za razvoj mozga koji može zaštititi od propadanja kognitivnih funkcija. Kikiriki je odličan izbor za vegetarijance koji tako mogu brzo doći do folata, ali i i trudnice, kojima je potrebna određena doza kako bi zaštitile svoje nerođene bebe od urođenih mana, kaže Caplan. Kao i većina drugih orašastih plodova, kikiriki je pun vitamina E. Oko 30 grama kikirikija (28 neoguljenih kikirikija) sadrži oko 170 kalorija, 7 grama proteina i 14 grama masti.

4. Za muškarce - brazilski oraščići i pekan orasi

Kremasti brazilski orasi prepuni su selena, minerala koji može zaštititi od raka prostate i drugih bolesti. Samo jedan orah sadrži više od dnevne potrebe, pa jedite štedeći ih. Istraživanja sugeriraju da previše selena može biti povezano s rizikom od dijabetesa tipa 2. Oko 30 grama brazilskih oraha (6 oraha) sadrži oko 190 kalorija, 19 grama masti i 4 grama proteina. Pekan orasi su također dobri za muško zdravlje: puni su beta-sitosterola, biljnih steroida koji mogu pomoći u ublažavanju simptoma benigne hiperplazije prostate (BPH) ili povećane prostate. Oko 30 grama pekana (18 do 20 polovica) sadrži oko 200 kalorija, 21 grama masti i 3 grama proteina.

5. Za prevenciju bolesti - bademi

Uz relativno malo kalorija, bademi sadrže više kalcija nego bilo koji drugi orah, što ih čini odličnom hranom za opće zdravlje. Uz to, bogati su vlaknima i vitaminom E, antioksidansom koji pomaže u borbi protiv opasnih upala, kao i kognitivnog propadanja u starosti. Budući da su toliko svestrani, bademi su često omiljeni među orašidima. 

6. Žudnja za slanim - kikiriki

Ako nemate visok krvni tlak ili vas drugi liječnik nije upozorio na sol zbog drugih razloga, svoju žudnju za nečim slanim zadovoljite šakom ili dvije slanih orašastih plodova dnevno, a to vam ne može naštetiti, kaže Caplan. 

hr Fri Nov 01 2019 19:19:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5dd26c0329111cb4ef8b463a/80

Severina oduševila u Splitu: Bio je to najprodavaniji koncert u Splitu ikada

Na koncert u Split iz Sarajeva je došao čak i Dino Merlin

Spektakularno otvaranje Severinine velike regionalne turneje 'The Magic Tour', započelo je baš onako kako i samo ime kaže – magično. Dva i pol sata čistog glazbeno-vizualnog užitka, kako za publiku, tako i za Severinu, rasprodana Spaladium Arena i dva sata prije početka koncerta blokiran promet ulicama oko nje, na najbolji mogući način opisuju ono što se događalo u subotu navečer u Splitu.

Na tu situaciju se tijekom koncerta osvrnula i sama Severina i to tijekom izvođenja pjesme 'Grad bez ljudi'':

- Da li je večeras Split grad bez ljudi? Da li su večeras baš svi ovdje u Areni? – nakon čega se začuo gromoglasni pljesak i vrisak, što je značilo da su se svi prisutni složili sa Severinom. A među prisutnima je bio i Dino Merlin, koji je došao čak i Sarajeva, baš kao i na prošlu Severininu turneju, te Doris Dragović, koja je stigla i prije koncerta, kako bi pozdravila i podržala Severinu.

Zanimljiva situacija odvijala se i ispred Spaladiuma, gdje su se zatekli svi oni koji nisu uspjeli doći do svojih ulaznica. No, zahvaljujući najboljem ozvučenju na ovim prostorima, nesmetano su mogli uživati u najvećim Severininim hitovima i izvan dvorane. Osim sjajnog ozvučenja, produkcija je uključivala isto takvu rasvjetu, scenu, režiju, kostime, plesače, gudače, bend i naravno - Severinu, koja je blistala.

- Znate, ja sam samo na svim licima vidjela osmjeh i da se svi vesele… I da, vidjela sam sreću, stvarnu, iskrenu, bez filtera… E, tako je bilo na ovom koncertu. Neopisiva sreća publike i svih nas na bini, bili smo kao neka djeca željni zabave i dobro smo se proveli, vladala je neka konstantna sreća. Kao roditelji doveli djecu, pa postali djeca. Mislim da nitko u dvorani nije sjedio. Jedna velika ljubav u zraku ljudi željnih lijepih trenutaka. Predivna energija, zahvaljujem svima koji su sudjelovali u ovoj bajci. Kreativi, bendu, dizajnerima kostima na prelijepim kostimima, plesačima, gudačima, tehnici, organizaciji, svima koji su vrijedno radili dva mjeseca. Vidimo se u Beogradu i jedva čekam tu magičnu noć! – izjavila je Severina, na koju su posebno ponosni njeni Splićani, koji su komentirali kako u Splitu nikada nije održan ovakav koncert, zbog čega ni ne čudi da je upravo ovo najprodavaniji koncert u Splitu ikada, s preko 12 tisuća prodanih ulaznica.


hr Mon Nov 18 2019 11:17:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5dd1b21429111cfaed8b466c/80
Foto: Pixabay

Ako hodamo bosi tijelo će bolje funkcionirati, a imunitet jačati

Evo naznaka iz nekoliko studija koje su pokazale da bi češće hodanje bosih nogu moglo biti korisno za ukupno zdravlje organizma. Riješite se čukljeva, boli, stresa i povežite duh s prirodom

Oko 63 do 72 posto ljudi nosi loše cipele, pokazuje istraživanje iz 2018. godine, a postoje i dokazi da je puno benefita od bosonogog hodanja, piše Bright Side.

Čukljevi su rijetki
Dok hodate bosi, dopuštate svojim stopalima da budu u prirodnom i opuštenom položaju i ne moraju se prilagođavati obliku cipele, koji je nerijetko uzrok čukljeva i krivog položaja stopala.

Mišići su snažnij
Puno cipela ima jako čvrstu potporu zbog kojih se osjećate ugodnije dok hodate. No, jastučići i povišenja mogu učiniti da prestanete koristiti određene mišićne skupine, koje su važne za snagu nogu i cijelog tijela, kaže dr. Bruce Pinker, kirurg za stopala.

Svjesniji ste okoliša
To je posebno važno za bebe i djecu u razvoju. Ako im dopustite da hodaju bosa, to potiče njihov senzorni razvoj. 

Poboljšava san
Kad hodate bosi, to vas povezuje s prirodom i zemljom. Dokazano je da to poboljšava san kod ljudi koji povremeno imaju problema sa spavanjem.

Ublažava stres
Povezivanje sa zemljom tako da hodate bosi pomaže i smanjenju količine stresa, pokazala je studija. Zanimljivo je da su svi ispitanici nakon što su hodali bosi iskazali značajno smanjenje stresa.

Podiže razinu energije
Dodir s prirodom može potaknuti i probuditi energetske tokove te pridonijeti tome da budete bolje volje i raspoloženja.

Obnavlja prirodni obrazac hoda
Ako hodate bosonogi, obnovit ćete prirodni pokret stopala pri dodiru sa zemljom, koji cipele značajno mijenjaju.

Popravlja ravnotežu
Kad je riječ o uspostavljanju ravnoteže, bosi ćete to puno bolje uspjeti nego s cipelama koje imaju dobra pojačanja za stopala.

Popravlja položaj koljena i kukova
Cipele mijenjaju prirodni položaj tijela, zbog podignute pete, pogotovo ako je riječ o cipelama s visokim petama.

Smanjuje bol i upale
Dodir sa zemljom potiče punjenje baterija prirodnom energijom, olakšava hod i dovodi do toga da se stopala u prirodnom položaju opuštaju i osjećaju manje otpora.

Jača imunitet
Ljudi koji često hodaju bosi rjeđe osjećaju bol i imaju snažniji imunitet, pokazala je jedna studija.

Smanjuje rizik od infarkta
Uzemljenje potiče proizvodnju crvenih krvnih stanica, te smanjuje gustoću krvi, uslijed čega pada rizik od začepljenja krvnih žila ugrušcima koji mogu dovesti do infarkta.

Popravlja ukupno funkcioniranje tijela
Postoje indicije da bosonogo hodanje popravlja rad živčanog sustava, protok krvi i rad niza organa, što pridonosi boljem funkcioniranju cijelog organizma. - pišu 24sata

hr Sun Nov 17 2019 21:48:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5dd185c229111c5cee8b4615/80
Foto: Pixabay

"Pravilo četiri znaka Stop smanjilo bi rizik nesreća u raskrižjima"

Prometni stručnjak Željko Marušić iznio je prijedlog kako bi se smanjile nesreće na raskrižjima

Od ukupno pola milijuna prometnih znakova na našim cestama barem ih je sto tisuća suvišnih. Istodobno nedostaju tisuće znakova i oznaka koje bi trebale upozoravati vozače na opasna mjesta. Stoga je temeljita revizija prometne signalizacije jedan od prioriteta u cilju povećanje sigurnosti na cestama. Znakovi na cesti su poput soli u jelu, ne smije ih biti ni previše, niti premalo.

Višak izaziva suprotan efekt, jer otežava razlikovanje bitnog od nebitnoga. Posebice se to odnosi na brzinu, jer je to ionako 'pokriveno' Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, članak 51., stavak 1:

Vozač je dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti... 

Problem je što ga policija dosljedno ne provodi, odnosno ne sankcionira vozače koji ga krše, voze prebrzo na skliskom, pri lošoj vidljivosti, pred nepreglednim zavojem... Kad se vozači naviknu da ima nepotrebnih znakova, često ignoriraju ovo temeljno pravilo. 

Kad ne bi bilo znakova, a policija bi dosljedno sankcionirala vozače prema čl. 51 st. 1, vozači bi prirodno propuštali vozila s desne strane, a oni koji nailaze s prvenstvom prolaza, ne bi komforno i bezbrižno ulazili u raskrižje. 

No raskrižja je 'druga pjesma' i tu nedostaje prometnih znakova, često istodobnih i na oba prometna pravca. Puno bi pomoglo uvođenje pravila ‘4 znaka Stop’, vrlo čestog u SAD-u. Logika je jednostavna: obavezu zaustavljanja imaju vozači na obje prometnice koje se križaju, pa za nesreću trebaju oba pogriješiti, ne samo jedan, kao kod nas.

Negativni efekti ove mjere? Na glavnom prometnom pravcu smanjila bi se protočnost, ali samo lokalno, jer bi, mjereno ne dužoj dionici, imala efekt korisnog prigušivača prometnog toka, koji bi smanjio mogućnosti sljedećih gužvi. Usto, smanjenje rizika nesreća i pogibeljnosti apsolutni je prioritet!

hr Sun Nov 17 2019 18:39:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c6703680e4938b2ae8b4591/80
Foto: PIXABAY

"Online kupovina trebala bi biti proglašena mentalnim poremećajem"

Kupovina preko interneta sve je češća, a to može dovesti i do većih zdravstvenih problema

Opasnosti online kupovine poznate su već neko vrijeme, a stručnjaci kažu kako su ovi problemi sve češći. Glavni problem u kupovini preko interneta je što ljudi vrlo lako mogu postati ovisni o ovoj radnji, a jednako tako može utjecati na njihovo financijsko stanje, svađu s voljenima, ali i gubitak kontrole nad svojim životom.

"Stvarno je vrijeme da se opasnost kupovine preko internetu prepozna kao opasnost za mentalno zdravlje i kao mentalni poremećaj te da se ljudi educiraju o svim negativnim aspektima", rekla je doktorica i psihoterapeutkinja Astrid Müller.

"Do impulzivne kupovine dolazi zbog vanjskih faktora kao što su rasprodaje ili pak lijepe reklame", rekla je savjetnica za financije Carrie Rattle.

Napravljeno je i istraživanje na 122 pacijenta koji su tražili pomoć zbog svoje ovisnosti o kupovini na internetu i otkrili su kako ovi ljudi imaju veću stopu depresije i anksioznosti. Drugačiji način kupovine te sve veća popularnost interneta i mobitela bitno je utjecalo i na novu vrstu shoppinga, a samim time se povećao i broj ovisnika o kupovini.

Online se može kupovati u bilo kojem trenutku i vrlo je jednostavno, a zato mnogi češće kupuju iz topline vlastitog doma, nego u dućanima. Pokazalo se kako čak i sve više mladih ljudi pokazuju znakove ovisnosti o kupovini, piše Daily mail. Prema istraživanju provedenom 2017. godine 84 posto Hrvata kupuje online, a najviše kupuju odjeću i obuću, a potom su na redu namještaj, tehnika i hrana.

Broj onih koji kupuju najmanje jednom u tri mjeseca je porastao sa 64% na 69%. Osim toga, sve je češće i plaćanje računa preko interneta. Čak 54 posto Hrvata račune plaća preko internetskog bankarstva, a njih 24% i preko mobilnog bankarstva. Osim kupovine na internetu, veliki problem je i sama ovisnost o internetu. Upravo zato je 2017. godine u Zagrebu otvorena dnevna bolnica za liječenje ovisnosti o internetu, video-igricama i kockanju u Psihijatrijskoj bolnici Sv. Ivan. - piše Večernji list.

hr Sun Nov 17 2019 16:17:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .