Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/585beee41eea8f997f8b45f9/80
Foto: Wish

2016. je bila rekordna u turizmu, evo što nas očekuje u 2017. godini

Zasad se spominje otvaranje 40-ak hotela, ali i prvog konvencijskog centra u šibenskom Solarisu, nekoliko 'family resorta' i novih kampova, interpretacijskih i centara za posjetitelje i drugi
A kako se u prosincu više nego ikad dosad posvetila velika pažnja organizaciji adventskih manifestacija, sajmova, festivala i sličnih zabavnih sadržaja po cijeloj Hrvatskoj, realno je očekivati "maestralan" završetak ove, po svemu sudeći, rekordne turističke godine - piše tportal

Ako se iduće godine bar donekle nastavi sličan trend rasta, broj turističkih noćenja mogao bi se približiti i do samo prije par godina nezamislivih 100 milijuna noćenja.

Turističkom strategijom usvojenom 2013. predviđeno je da će 2020. u Hrvatskoj biti 93 milijuna noćenja, što će po svemu sudeći biti dostignuto ranije, moguće već u 2017., no nije izvjesno da će istodobno biti dostignut i cilj iz strategije do 2020. od 14,3 milijardi eura domaće i strane turističke potrošnje (prihoda).

Investicije i porasti u poslovanju

Rekordi u turizmu 2016. nisu bili samo u dolascima i noćenjima, nego i u oko 670 milijuna eura investicija u turističkom sektoru, čime je ne samo otvoreno 40-ak novih i novoobnovljenih hotela, obiteljskog smještaja, hostela i drugih smještajnih i ugostiteljskih objekata, nego i znatno povećana kvaliteta i raznovrsnost ponude u brojnim objektima i odredištima na Jadranu i u kontinentalnom dijelu zemlje.

Tako je, primjerice, hrvatski turizam u 2016. dobio prvi kamp sa pet zvjezdica na Krku, prvi kamp u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, na stotine kilometara biciklističkih staza po Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj i brojnim drugim županijama, više od stotinu novih turističkih proizvoda temeljenih na kulturno-povijesnoj i prirodnoj baštini, sportu, glazbi, gastronomiji i enologiji, tradiciji, potencijalima ruralnih sredina i drugom.

Turističke tvrtke, od velikih hotelijerskih sustava i kampova do malih i obiteljskih hotela, od putničkih agencija do touroperatora, kao i obiteljski smještaj, ugostitelji, iznajmljivači plovila, marine, ali i morski, zračni i cestovni prijevoznici, trgovine, telekomi, mijenjačnice i brojni drugi povezani izravno i neizravno u turistička kretanja u 2016. su zabilježili poraste prometa i prihoda, neki i iznad 30 posto u odnosu na lani. A nastavku pozitivnih trendova nadaju se i u idućoj godini.

Tome bi trebale pridonijeti i investicije koje se za 2017. u turizmu najavljuju u rasponu od 500 do 800 milijuna eura, od čega većinu, kao i u 2016., investira privatni sektor, i to u daljnje povećanje kvalitete objekata, sadržaja ponude, u nove i u obnovu postojećih objekata... 

Zasad se spominje otvaranje 40-ak hotela, ali i prvog konvencijskog centra u šibenskom Solarisu, nekoliko 'family resorta' i novih kampova, interpretacijskih i centara za posjetitelje i drugi.

Rastu investicija pridonijet će, prema očekivanjima, i nove kreditne linije HBOR-a za mikro i druge poduzetnike u turizmu, koje se očekuju početkom iduće godine, kao i nastavak privatizacijskih procesa, donošenje zakona o turističkom zemljištu i pomorskom dobru, te sredstva iz EU fondova.

A gdje su radnici? 

Prema procjenama iz Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH) u hrvatskom turizmu je u 2016. bilo oko 110 tisuća zaposlenih, stalno i sezonski, što je oko 20 tisuća više nego prije pet godina, i isto toliko manje nego će ih trebati iduće godine.

Naime, procjene potreba u turizmu za 2017. pokazuju da će trebati novih 20 tisuća radnika, oko pet tisuća više nego se tražilo u 2016., koja je zapravo i prva godina u kojoj se javno objavio nedostatak kvalificirane i kvalitetne radne snage za turizam kao posljedica neadekvatnog obrazovanja, odlaska kadrova na rad u inozemstvo, ali i relativno loših politika na tržištu rada bez puno mehanizama da se nezaposleni prekvalifikacijom i dodatnom edukacijom usmjere na turizam.

U 2017. se stoga i u tom smjeru očekuju promjene, no i dalje neće biti većeg uvoza radne snage jer su uvozne kvote za turizam relativno male i samo za specijalizirane vrste poslova, dok će se potrebe za oko 20 tisuća radnika pokušati ipak zadovoljiti na domaćem tržištu rada, gdje je primjerice od ukupnih oko 230 tisuća nezaposlenih njih oko 40 tisuća sa svjedodžbama i diplomama za turističko-ugostiteljska zanimanja.

Za razliku od toga, zanimljivost u 2016. u turizmu je činjenica da je resorno Ministarstvo u samo deset mjeseci imalo dva ministra - od početka godine do novih izbora na jesen Antona Klimana, koji je pokrenuo i projekt CRO kartice za jačanje domaćeg i turističkog prometa na kontinentu, a kojeg će, kao i još neke započete projekte, nastaviti razvijati tijekom 2017. i novi, 11. po redu ministar turizma Gari Cappelli, ujedno i prvi koji dolazi s Kvarnera.

PDV drama na kraju rekordne godine

S jesenskim dolaskom novog saziva Hrvatskog sabora i Vlade, potkraj 2016. usvojen je u Saboru paket poreznih zakona, među kojima je na iznenađenje, pa i šok turističkog sektora, usvojen i prijedlog o povećanju međustope PDV-a za ugostiteljske usluge s 13 na 25 posto, iz čega je praktički u zadnji čas izuzeta usluga smještaja s doručkom, polu i punim pansionom.

Protiv takvog povećanja raznim su se argumentima, procjenama i analizama, a prije svega onim da je to u suprotnosti s turističkom strategijom, 'pobunili' manje-više svi segmenti turizma, očekujući slijedom strategije smanjenje stope PDV-a bar na 10 posto, a nikako njeno povećanje.

No, porezna reforma je prošla, na snagu stupa s 1. siječnjem 2017. te će ugostitelji, ali i hotelijeri koji imaju a la carte restorane, kafiće, barove, klubove, slastičarnice i slično svoje poslovanje i blagajne tome morati prilagoditi.

Kao posljedica tog povećanja PDV-a najviše se spominje porast cijena ugostiteljskih usluga, oko čega neki kažu da će povećanje PDV-a platiti strani turisti, a neki pak prognoziraju i pad ugostiteljskog prometa, pogotovo u kontinentalnim dijelovima zemlje gdje nema puno stranih pa ni domaćih turista nego su 'konzumenti' tih usluga većinom građani, čija kupovna moć još nije toliko porasla da bi samo tako lako platili par kuna više nego do sada za jednu kavu, pivo ili času vina...

Tek će se vidjeti hoće li se zbog toga smanjiti investicije u ugostiteljstvu, zapošljavanje i prilagodba novim trendovima i tehnologijama, što su ugostitelji, pa i hotelijeri najavili kao mogućnost.

Dosta toga će ovisiti o tzv. kompenzacijskim mjerama koje im tek treba pripremiti Vlada, a koje najavljuje i Ministarstvo turizma u idućem razdoblju, pri čemu ne treba zaboraviti ni najavu poreza na nekretnine od navodno 2018. što turizam dodatno zabrinjava.Hrvatski turizam u ovoj bi godini mogao zabilježiti više od 91 milijun noćenja, oko 10 milijuna više nego lani, dok se u idućoj godini, s obzirom na pozitivne trendove potražnje i najavljene investicije, može očekivati više od 93 milijuna noćenja, tri godine ranije nego što je predviđeno u Strategiji razvoja turizma do 2020.

- Nakon izuzetno uspješne turističke 2016., u 2017. očekujemo nastavak rasta turističkog prometa od 3 do 4 posto, što je i malo više od ukupnih europskih očekivanja, kao i stvaranje preduvjeta za jači rast prihoda i od domaćih i od stranih turista - kazao je ministar turizma Gari Cappelli, ističući kako se iduće godine očekuje i porast investicija u turizmu. 

Najavljuje i da će mu u idućoj godini "fokus biti na poticanju novih inovativnih sadržaja, razvoju turističkih proizvoda i posebnih oblika turizma, poput zdravstvenog, kulturnog, poslovnog i nautičkog, koji će se i pojačano promovirati, ali i na razvoju projekta CRO kartice za što je u proračunu predviđeno 5 milijuna kuna, a isto toliko i za razvoj turizma na turistički nerazvijenim područjima".

Poručio je i da uspjeh turizma, kao i do sada, najviše ovisi o suradnji javnog i privatnog sektora te da je iznimno važno nastaviti stvarati nove projekte i proizvode kojima će turizam postati još konkurentniji.

Turistički prihodi rastu na 9,5 milijardi eura

Iako će se ukupni turistički prihodi od stranih turista prema HNB-u za 2016. točno znati tek krajem ožujka iduće godine, očekuje se da će biti veći od lanjskih oko 8 milijardi eura, a kada se tome doda procjena domaće turističke potrošnje od oko 1,5 milijardi eura, dolazi se do 9,5 milijardi eura prihoda ove godine.

To neki analitičari smatraju konzervativnim procjenama jer vjeruju da bi taj iznos mogao biti viši s obzirom na velike poraste stranog i domaćeg turističkog prometa tijekom cijele godine, pa i u zadnjim mjesecima studenom i prosincu.

Studeni 2016. je, prema ocjenama turističkih djelatnika, ugodno iznenadio, jer je u usporedbi s lanjskim donio dvoznamenkasta povećanja dolazaka i noćenja. Cijeli članak pogledajte ovdje


Facebook komentari

hr Tue Dec 27 2016 09:27:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a184a9bb9e03ebe0b8b45e6/80
Foto: novilist.hr/Snimio Sergej DRECHSLER / NL arhiva

Naručujete pakete iz inozemstva? Stiže odlična vijest za Hrvatsku!

Postigli smo jako mnogo! Nova Uredba donijet će transparentnost na tržište dajući veću ovlast regulatornim agencijama, u našem slučaju HAKOM-u, rekla je Borzan.
Europski parlament kasno sinoć, nakon sedmosatnih pregovora, postigao je dogovor o Uredbi o prekograničnoj dostavi paketa s Vijećem i Komisijom. To je kraj jednogodišnjeg procesa u kojemu je kao pregovaračica uime Europskog parlamenta radila hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan, piše Večernji.hr

„Odlične vijesti iz Strasbourga u ovo predblagdansko vrijeme! Nakon vrlo teških pregovora imamo dogovor o Uredbi o prekograničnoj dostavi paketa s Vijećem i Komisijom. Postigli smo jako mnogo! Nova Uredba donijet će transparentnost na tržište dajući veću ovlast regulatornim agencijama, u našem slučaju HAKOM-u. Sve cijene koje ne odgovaraju stvarnim troškovima dostave, bit će prijavljivane Europskoj komisiji, što će dovesti do pojeftinjenja dostave“, kaže Biljana Borzan. 

Borzan kaže kako će nelogičnosti, poput onih kada Hrvatska pošta naplaćuje uručivanje malih paketa 4,5 HRK, biti prijavljene Komisiji. Već je dobila potvrdu od Komisije da takva praksa ne postoji nigdje u EU. „Posebno mi je drago što sam ispred Odbora za unutrašnje tržište i zaštitu potrošača uspjela ispregovarati rješenja za potrošače jer im je dostava najvažniji faktor pri online kupnji. Čak 70 posto građana EU žali se da im je dostava preskupa, a više od 50 posto ne zna što učiniti u slučaju problema s dostavom. Zato sam uvela obavezu da potrošaču prilikom kupnje trgovac mora navesti sve oblike dostave koji su mu na raspolaganju s usporedbom cijena. Isto tako, prije kupnje mora se informirati potrošača što da učini u slučaju problema“, objašnjava Borzan.

Facebook komentari

hr Thu Dec 14 2017 12:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/58360f511eea8f93dc8b47cd/80

Cigarete poskupljuju kunu, novi auti pojeftinjuju oko 2000 kuna

Budući da se trošarine s EU moraju uskladiti do 31. prosinca, cigarete će poskupjeti već početkom 2018. godine
S početkom 2018. godine cigarete će poskupjeti za najviše jednu kunu. Vlada je jučer, naime, povećala trošarine na cigarete kako bi se do 31. prosinca, što je bio krajnji rok, iznos trošarina uskladio s direktivom Europske unije, piše Večernji.hr


Završni čin usklađenja s EU

Kako je rekao ministar financija Zdravko Marić, ovo je završni, sedmi čin usklađivanja s EU, dakle povećavanje trošarina provedeno je postupno tijekom osam godina. Tako je Vlada specifičnu trošarinu od 275 kuna na tisuću komada cigareta povećala na 310 kuna, proporcionalnu trošarinu od 36 posto maloprodajne cijene cigareta smanjila je na 34 posto, a minimalnu trošarinu na cigarete sa 671 kune podigla je na 696 kuna za tisuću komada cigareta. Ministar Marić rekao je da ukupni utjecaj povećanja trošarine na maloprodajne cijene cigareta ni u kojem slučaju nije veći od jedne kune. Država će, s obzirom na povećanje trošarina, u proračunu uprihoditi 163,89 milijuna kuna, što je rast od 3,79 posto u 2018. godini te u 2019. godini 164,62 milijuna kuna, što je povećanje od 3,81 posto u odnosu na 2017. godinu. Uredba o većim trošarinama stupit će na snagu prvog dana od dana objave u Narodnim novinama, a budući da usklađivanje visine trošarina s EU mora biti provedeno do 31. prosinca, očito je da će nove cijene cigareta stupiti na snagu već početkom 2018. godine.

– Razumijemo odluku Vlade kojom se usklađuje trošarinska politika s direktivom EU. Ona je očekivana jer smo u zadnjoj godini prilagodbe. Kao poslovni subjekt koji posluje u Hrvatskoj uskladit ćemo se sa zakonskom regulativom i obvezama. Tek nakon objave odluke Vlade odlučit ćemo hoće li cijene naših cigareta rasti i, ako da, u kojoj mjeri. U svakom slučaju o svojim ćemo potezima na vrijeme obavijestiti potrošače sukladno primjenjivim propisima – kazao je jučer Josip Lozančić, član uprave British American Tobacca za regulatorne poslove. S porastom volumena prodaje cigareta u ovoj godini, i zbog turizma, tržište je, tvrdi on, uspjelo amortizirati zadnji porast cijene cigareta od kune tako da novo povećanje trošarina koje je najavio ministar neće iziskivati neko veće povećanje cijena cigareta u Hrvatskoj. Milan Kujundžić, ministar zdravstva, nada se da će sve više mladih pušača prestati pušiti jer je iznio podatke da je Hrvatska po broju pušača, a posebice onih mladih, na najlošijem mjestu, valjda u Europi. I premijer Plenković zauzeo se za nepušenje pa je istaknuo da se godišnje u Hrvatskoj rodi 38.000 djece, a umre 52.000 ljudi, a od toga čak 14.000 od posljedica pušenja.

Jeftiniji auti do 200.000 kuna

I dok će s Novom godinom poskupjeti cigarete, u 2018. bi trebali pojeftiniti novi automobili, ali i oni rabljeni jer je Vlada već izmijenila zakon o posebnom porezu na motorna vozila prema kojem će od 1. siječnja 2018. taj porez, koji će zamijeniti upravna pristojba, pojeftiniti 50 posto. Ministar financija Zdravko Marić najavio je, naime, da će idući tjedan na sjednici Vlade biti donesena uredba kojom će izmijeniti trošarine na automobile, koje bi trebale biti znatno niže, prema nekim najavama i do 30 posto. To znači da će od Nove godine pojeftiniti novi automobili, ali i trošarine na rabljena vozila iz unosa (kupljena u Europskoj uniji), koja su u posljednje dvije godine i brojnija prema registracijama u Hrvatskoj nego nova vozila. Konkretnih podataka o tome koliko bi trošarine bile niže još nema pa ćemo za konkretne izračune za pojedine automobile morati pričekati objavu tablica prema kojima se računaju trošarine. Naime, trošarine se određuju prema dva kriterija – prema prodajnoj cijeni automobila i prema ekološkom kriteriju, prema ispustu CO2. Carinska uprava još radi konačne tablice, ali neslužbeno se doznaje da bi se mijenjao vrijednosni kriterij za izračun trošarina, a najviše bi trebali pojeftiniti najpristupačniji automobili s cijenom do 200.000 kuna, kojih se u RH kao novih automobila najviše prodaje, ali i kao rabljenih najviše i unosi. Primjerice, cijena novog Renault Meganea 1,2 TCe je 121.900 kuna, od čega na trošarinu otpada 6969, a na PDV 22.986,2 kune. Kad bismo računali da će trošarina zaista u prosjeku biti manja 30 posto, automobil iz primjera pojeftinio bi 2090 kuna.

Facebook komentari

hr Thu Dec 14 2017 12:21:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a228b1ab9e03e96148b4633/80

Eurostat: Hrvatska među tri zemlje EU s najvećim rastom industrijske proizvodnje

Hrvatska u rastu.
Hrvatska je, uz Irsku i Dansku, zabilježila najveći rast industrijske proizvodnje u listopadu u odnosu na prethodni mjesec među zemljama Europske unije, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

Facebook komentari

hr Thu Dec 14 2017 11:56:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5618c7ba3bb0d9af2f8b4662/80

Hrvatska među četiri zemlje EU s najvećim rastom zaposlenosti u trećem tromjesečju

Najveći je skok zaposlenosti zabilježila Estonija, za 1,3 posto, a u skupini je još Bugarska s rastom broja zaposlenih na tromjesečnoj razini za jedan posto

U Hrvatskoj je broj zaposlenih u trećem tromjesečju porastao 1,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je uvećan 1,5 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Istu je stopu rasta broja zaposlenih zabilježila i Malta.

Najveći je skok zaposlenosti zabilježila Estonija, za 1,3 posto, a u skupini je još Bugarska s rastom broja zaposlenih na tromjesečnoj razini za jedan posto.

Prema raspoloživim podacima Eurostata pad zaposlenosti na tromjesečnoj razini zabilježile su samo Litva i Poljska, za 0,5 odnosno 0,3 posto.

U Rumunjskoj i Velikoj Britaniji broj zaposlenih zadržao se na razini prethodnog tromjesečja.

Na godišnjoj je razini najveći skok broja zaposlenih u trećem tromjesečju zabilježila Rumunjska, za 5,3 posto.

Slijede Malta sa skokom zaposlenosti za 4,9 posto, Cipar s 3,5 posto i Hrvatska s 3,3 posto, čija je stopa rasta time više nego udvostručena u odnosu na drugo tromjesečje kada je iznosila 1,6 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Na razini EU sezonski prilagođen broj zaposlenih porastao je za 0,3 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je uvećan 0,5 posto.

U eurozoni rast je bio ravnomjeran i iznosio je 0,4 posto.

Na godišnjoj razini zaposlenost je u EU u trećem tromjesečju prema sezonski neprilagođenim podacima porasla 1,8 posto, nakon 1,7-postotnog rasta u razdoblju od travnja do lipnja.

U eurozoni stopa rasta također je uvećana za 0,1 postotni bod i iznosila je 1,7 posto.

U Eurostatu procjenjuju da je u trećem tromjesečju u EU zaposleno bilo ukupno 236,3 milijuna građana, najviše otkada su počeli bilježiti taj podatak. Od tog broja na eurozonu otpada 156,3 milijuna zaposlenih, također najviše otkada su ih počeli bilježiti.

Facebook komentari

hr Wed Dec 13 2017 15:32:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .