Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/585beee41eea8f997f8b45f9/80
Foto: Wish

2016. je bila rekordna u turizmu, evo što nas očekuje u 2017. godini

Zasad se spominje otvaranje 40-ak hotela, ali i prvog konvencijskog centra u šibenskom Solarisu, nekoliko 'family resorta' i novih kampova, interpretacijskih i centara za posjetitelje i drugi
A kako se u prosincu više nego ikad dosad posvetila velika pažnja organizaciji adventskih manifestacija, sajmova, festivala i sličnih zabavnih sadržaja po cijeloj Hrvatskoj, realno je očekivati "maestralan" završetak ove, po svemu sudeći, rekordne turističke godine - piše tportal

Ako se iduće godine bar donekle nastavi sličan trend rasta, broj turističkih noćenja mogao bi se približiti i do samo prije par godina nezamislivih 100 milijuna noćenja.

Turističkom strategijom usvojenom 2013. predviđeno je da će 2020. u Hrvatskoj biti 93 milijuna noćenja, što će po svemu sudeći biti dostignuto ranije, moguće već u 2017., no nije izvjesno da će istodobno biti dostignut i cilj iz strategije do 2020. od 14,3 milijardi eura domaće i strane turističke potrošnje (prihoda).

Investicije i porasti u poslovanju

Rekordi u turizmu 2016. nisu bili samo u dolascima i noćenjima, nego i u oko 670 milijuna eura investicija u turističkom sektoru, čime je ne samo otvoreno 40-ak novih i novoobnovljenih hotela, obiteljskog smještaja, hostela i drugih smještajnih i ugostiteljskih objekata, nego i znatno povećana kvaliteta i raznovrsnost ponude u brojnim objektima i odredištima na Jadranu i u kontinentalnom dijelu zemlje.

Tako je, primjerice, hrvatski turizam u 2016. dobio prvi kamp sa pet zvjezdica na Krku, prvi kamp u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, na stotine kilometara biciklističkih staza po Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj i brojnim drugim županijama, više od stotinu novih turističkih proizvoda temeljenih na kulturno-povijesnoj i prirodnoj baštini, sportu, glazbi, gastronomiji i enologiji, tradiciji, potencijalima ruralnih sredina i drugom.

Turističke tvrtke, od velikih hotelijerskih sustava i kampova do malih i obiteljskih hotela, od putničkih agencija do touroperatora, kao i obiteljski smještaj, ugostitelji, iznajmljivači plovila, marine, ali i morski, zračni i cestovni prijevoznici, trgovine, telekomi, mijenjačnice i brojni drugi povezani izravno i neizravno u turistička kretanja u 2016. su zabilježili poraste prometa i prihoda, neki i iznad 30 posto u odnosu na lani. A nastavku pozitivnih trendova nadaju se i u idućoj godini.

Tome bi trebale pridonijeti i investicije koje se za 2017. u turizmu najavljuju u rasponu od 500 do 800 milijuna eura, od čega većinu, kao i u 2016., investira privatni sektor, i to u daljnje povećanje kvalitete objekata, sadržaja ponude, u nove i u obnovu postojećih objekata... 

Zasad se spominje otvaranje 40-ak hotela, ali i prvog konvencijskog centra u šibenskom Solarisu, nekoliko 'family resorta' i novih kampova, interpretacijskih i centara za posjetitelje i drugi.

Rastu investicija pridonijet će, prema očekivanjima, i nove kreditne linije HBOR-a za mikro i druge poduzetnike u turizmu, koje se očekuju početkom iduće godine, kao i nastavak privatizacijskih procesa, donošenje zakona o turističkom zemljištu i pomorskom dobru, te sredstva iz EU fondova.

A gdje su radnici? 

Prema procjenama iz Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH) u hrvatskom turizmu je u 2016. bilo oko 110 tisuća zaposlenih, stalno i sezonski, što je oko 20 tisuća više nego prije pet godina, i isto toliko manje nego će ih trebati iduće godine.

Naime, procjene potreba u turizmu za 2017. pokazuju da će trebati novih 20 tisuća radnika, oko pet tisuća više nego se tražilo u 2016., koja je zapravo i prva godina u kojoj se javno objavio nedostatak kvalificirane i kvalitetne radne snage za turizam kao posljedica neadekvatnog obrazovanja, odlaska kadrova na rad u inozemstvo, ali i relativno loših politika na tržištu rada bez puno mehanizama da se nezaposleni prekvalifikacijom i dodatnom edukacijom usmjere na turizam.

U 2017. se stoga i u tom smjeru očekuju promjene, no i dalje neće biti većeg uvoza radne snage jer su uvozne kvote za turizam relativno male i samo za specijalizirane vrste poslova, dok će se potrebe za oko 20 tisuća radnika pokušati ipak zadovoljiti na domaćem tržištu rada, gdje je primjerice od ukupnih oko 230 tisuća nezaposlenih njih oko 40 tisuća sa svjedodžbama i diplomama za turističko-ugostiteljska zanimanja.

Za razliku od toga, zanimljivost u 2016. u turizmu je činjenica da je resorno Ministarstvo u samo deset mjeseci imalo dva ministra - od početka godine do novih izbora na jesen Antona Klimana, koji je pokrenuo i projekt CRO kartice za jačanje domaćeg i turističkog prometa na kontinentu, a kojeg će, kao i još neke započete projekte, nastaviti razvijati tijekom 2017. i novi, 11. po redu ministar turizma Gari Cappelli, ujedno i prvi koji dolazi s Kvarnera.

PDV drama na kraju rekordne godine

S jesenskim dolaskom novog saziva Hrvatskog sabora i Vlade, potkraj 2016. usvojen je u Saboru paket poreznih zakona, među kojima je na iznenađenje, pa i šok turističkog sektora, usvojen i prijedlog o povećanju međustope PDV-a za ugostiteljske usluge s 13 na 25 posto, iz čega je praktički u zadnji čas izuzeta usluga smještaja s doručkom, polu i punim pansionom.

Protiv takvog povećanja raznim su se argumentima, procjenama i analizama, a prije svega onim da je to u suprotnosti s turističkom strategijom, 'pobunili' manje-više svi segmenti turizma, očekujući slijedom strategije smanjenje stope PDV-a bar na 10 posto, a nikako njeno povećanje.

No, porezna reforma je prošla, na snagu stupa s 1. siječnjem 2017. te će ugostitelji, ali i hotelijeri koji imaju a la carte restorane, kafiće, barove, klubove, slastičarnice i slično svoje poslovanje i blagajne tome morati prilagoditi.

Kao posljedica tog povećanja PDV-a najviše se spominje porast cijena ugostiteljskih usluga, oko čega neki kažu da će povećanje PDV-a platiti strani turisti, a neki pak prognoziraju i pad ugostiteljskog prometa, pogotovo u kontinentalnim dijelovima zemlje gdje nema puno stranih pa ni domaćih turista nego su 'konzumenti' tih usluga većinom građani, čija kupovna moć još nije toliko porasla da bi samo tako lako platili par kuna više nego do sada za jednu kavu, pivo ili času vina...

Tek će se vidjeti hoće li se zbog toga smanjiti investicije u ugostiteljstvu, zapošljavanje i prilagodba novim trendovima i tehnologijama, što su ugostitelji, pa i hotelijeri najavili kao mogućnost.

Dosta toga će ovisiti o tzv. kompenzacijskim mjerama koje im tek treba pripremiti Vlada, a koje najavljuje i Ministarstvo turizma u idućem razdoblju, pri čemu ne treba zaboraviti ni najavu poreza na nekretnine od navodno 2018. što turizam dodatno zabrinjava.Hrvatski turizam u ovoj bi godini mogao zabilježiti više od 91 milijun noćenja, oko 10 milijuna više nego lani, dok se u idućoj godini, s obzirom na pozitivne trendove potražnje i najavljene investicije, može očekivati više od 93 milijuna noćenja, tri godine ranije nego što je predviđeno u Strategiji razvoja turizma do 2020.

- Nakon izuzetno uspješne turističke 2016., u 2017. očekujemo nastavak rasta turističkog prometa od 3 do 4 posto, što je i malo više od ukupnih europskih očekivanja, kao i stvaranje preduvjeta za jači rast prihoda i od domaćih i od stranih turista - kazao je ministar turizma Gari Cappelli, ističući kako se iduće godine očekuje i porast investicija u turizmu. 

Najavljuje i da će mu u idućoj godini "fokus biti na poticanju novih inovativnih sadržaja, razvoju turističkih proizvoda i posebnih oblika turizma, poput zdravstvenog, kulturnog, poslovnog i nautičkog, koji će se i pojačano promovirati, ali i na razvoju projekta CRO kartice za što je u proračunu predviđeno 5 milijuna kuna, a isto toliko i za razvoj turizma na turistički nerazvijenim područjima".

Poručio je i da uspjeh turizma, kao i do sada, najviše ovisi o suradnji javnog i privatnog sektora te da je iznimno važno nastaviti stvarati nove projekte i proizvode kojima će turizam postati još konkurentniji.

Turistički prihodi rastu na 9,5 milijardi eura

Iako će se ukupni turistički prihodi od stranih turista prema HNB-u za 2016. točno znati tek krajem ožujka iduće godine, očekuje se da će biti veći od lanjskih oko 8 milijardi eura, a kada se tome doda procjena domaće turističke potrošnje od oko 1,5 milijardi eura, dolazi se do 9,5 milijardi eura prihoda ove godine.

To neki analitičari smatraju konzervativnim procjenama jer vjeruju da bi taj iznos mogao biti viši s obzirom na velike poraste stranog i domaćeg turističkog prometa tijekom cijele godine, pa i u zadnjim mjesecima studenom i prosincu.

Studeni 2016. je, prema ocjenama turističkih djelatnika, ugodno iznenadio, jer je u usporedbi s lanjskim donio dvoznamenkasta povećanja dolazaka i noćenja. Cijeli članak pogledajte ovdje


hr Tue Dec 27 2016 09:27:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b0279e92af47fdf0f8b45ba/80
Foto: D.N.

Cijena nafte porasla šesti tjedan zaredom

Svjetske zalihe sirove nafte i derivata naglo su se smanjile proteklih mjeseci zbog snažne potražnje i ograničene opskrbe iz vodećih svjetskih proizvođača

Na londonskom je tržištu cijena nafte porasla i prošloga tjedna, šestoga zaredom, pa je dosegnula nove najviše razine u tri i pol godine, što je posljedica oštrog pada proizvodnje u Venezueli, jačanja globalne potražnje i najave ponovnog uvođenja sankcija Iranu od strane SAD-a.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 2,5 posto, na 79,05 dolara, a u jednom se trenutku, po prvi put od studenoga 2014. godine, probila i iznad 80 dolara.

Na američkom je tržištu, pak, barel poskupio 0,8 posto, na 71,30 dolara.

Cijene nafte rastu već tjednima, među ostalim zbog odluke SAD-a o povlačenju iz međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu i ponovnom uvođenju sankcija Iranu, koji proizvodi oko četiri posto svjetske nafte.

To bi moglo dovesti do smanjenja opskrbe naftom s Bliskog istoka u trenutku kada je ponuda na tržištu gotovo izjednačena s potražnjom, a Saudijska Arabija i Rusija ograničavaju proizvodnju kako bi poduprle cijene.

Od siječnja 2017., naime, OPEC i skupina neovisnih proizvođača na čelu s Rusijom smanjili su proizvodnju za 1,8 milijuna barela dnevno kako bi sveli zalihe na petogodišnji prosjek i time poduprli cijene.

"Geopolitička galama i strah od eskalacije neće tako skoro jenjati. U fokusu je zabrinutost za opskrbu nakon što su Sjedinjene Države napustile sporazum s Iranom", kaže Norbert Ruecker iz švicarske banke Julius Baer.

Procjenjuje se da bi američke sankcije Iranu mogle smanjiti ponudu za više od milijun barela dnevno.

Cijene nafte podržava i duboka gospodarska kriza u Venezueli, izazvana prije nekoliko godina padom cijena nafte, glavnog izvoznog proizvoda zemlje, kao i višegodišnjim lošim upravljanjem, korupcijom i prevelikom javnom potrošnjom.

Venezuelanska vlada ne objavljuje gotovo nikakve podatke, no neovisne procjene pokazuju da je gospodarstvo prošle godine palo 14 posto, a posljednjih mjeseci oštro pada i proizvodnja nafte.

Analitičari Barclays banke procjenjuju da je proizvodnja u Venezueli vjerojatno smanjena ispod milijun barela dnevno. Ta članica OPEC-a u travnju je proizvodila oko 1,5 milijuna barela dnevno.

Zbog svega toga, analitičari Barclaysa sada očekuju da će prosječna cijena barela u Londonu ove godine iznositi 70 dolara, a iduće 65 dolara. To je sedam, odnosno pet dolara više nego što su procjenjivali do sada.

"Izmjenu prognoze u odnosu na prošli mjesec zahtijevaju nagli pad proizvodnje u Venezueli, odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da ponovo uvede sankcije Iranu, novi poremećaji u opskrbi iz Nigerije...", tumače u banci.

Svjetske zalihe sirove nafte i derivata naglo su se smanjile proteklih mjeseci zbog snažne potražnje i ograničene opskrbe iz vodećih svjetskih proizvođača.

Trend bi se trebao nastaviti, s obzirom na ljetnu sezonu vožnje i neutralizirati povećanje američke proizvodnje, smatraju analitičari u Bernsteinu.

"Iako se s obzirom na naglo povećanje američke proizvodnje i broja bušotinskih postrojenja u SAD-u postavlja pitanje koliko će još dugo zalihe padati u ovoj godini, držimo da će se one i dalje smanjivati budući da ulazimo u sezonu ljetnih putovanja u 2018. godini", kazali su.

Zbog toga ni rekordna proizvodnja nafte u SAD-u, koja je nedavno dosegnula 10,7 milijuna barela dnevno, blizu proizvodnje vodećeg svjetskog proizvođača Rusije, ne može zaustaviti rast cijena nafte.

A nakon šest tjedana neprestanog rasta, prošloga je tjedna broj naftnih postrojenja, prema podacima tvrtke Baker Hughes, u SAD-u ostao nepromijenjen, na njih 844.

To je najviše aktivnih postrojenja od ožujka 2015. godine, a kako je u istom lanjskom razdoblju bilo aktivno samo oko 640 bušotinskih postrojenja, taj podatak pokazuje da američkim proizvođačima odgovaraju ove razine cijena, pa se odlučuju na pojačanu proizvodnju.

hr Mon May 21 2018 09:49:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5afeb38b2af47f67018b4741/80

Europski mesoprerađivači u Dubrovniku raspravljali o sigurnosti hrane

Na 60. godišnjoj skupštini organizacije CLITRAVI donesene su smjernice za razvoj mesoprerađivačke industrije, a raspravljalo se o opskrbnom lancu, nutricionizmu i legislativama vezanim uz sigurnost proizvoda.
Sigurnost proizvoda, uloga opskrbnog lanca i nutricionizam bile su glavne teme godišnje skupštine europskih mesoprerađivača u Dubrovniku. Riječ je o jubilarnoj 60.godišnjoj skupštini organizacije CLITRAVI (The Liaison Centre for the Meat Processing Industry in the European Union) koja okuplja više od 13.000 pojedinačnih kompanija s više od 350.000 zaposlenih, a ove godine domaćin skupštine bio je PIK Vrbovec, vodeća mesna industrija u Hrvatskoj i regiji, ujedno i član CLITRAVI-a.

Na skupštini se raspravljalo o smjernicama za razvoj mesoprerađivačke industrije, a okupljenima se obratio i povjerenik Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane, Vytenis Andriukaitis te tom prilikom izjavio:

- Zadovoljstvo mi je sudjelovati na 60. godišnjoj skupštini organizacije CLITRAVI iuključiti se u raspravu o ključnim, zajedničkim interesima kao što su dobrobit i zdravlje životinja,antimikrobna rezistencija i označavanje proizvoda, a upravo sektor proizvodnje mesa i mesnihprerađevina ima značajnu ulogu u spomenutim područjima.

Goran Bižić, izvršni direktor PIK Vrbovca, osvrnuo se na važnost skupštine:

- Drago nam je da je PIK Vrbovec bio domaćin jubilarne 60. godišnje skupštine na kojoj se raspravljalo o ulozi i razvoju europskih mesoprerađivača, upravo u godini kada i PIK obilježava 80 godina postojanja kompanije. Kao vodeća mesna industrija u regiji i druga najveća prehrambena kompanija u Hrvatskoj imamo važnu ulogu, ali i odgovornost u poticanju i provođenju održivih praksa. Suradnja među zemljama članicama i predstavnicima mesoprerađivača ključna je za razvoj industrije na razini Europske unije, ali i za jačanje uloge europskih mesoprerađivača na drugim tržištima.

Organizacija CLITRAVI osnovana je 1958. godine, a u nju su uključeni predstavnici 23 zemlje. Svake godine domaćin je jedna od članica, ove godine čast je pripala PIK Vrbovcu uz pokroviteljstvo Hrvatske gospodarske komore.

- Sektor proizvodnje mesa i mesnih prerađevina jedan je od najznačajnijih sektora hrvatske prehrambeno-prerađivačke industrije. U njemu se generira oko četvrtina dodane vrijednosti u ukupnoj proizvodnji prehrambenih proizvoda, a isto se odnosi i na broj zaposlenih. Povećanje konkurentnosti i izvoza hrvatske mesoprerađivačke industrije, vidim, prije svega kroz inovacije, nove proizvode koji su u skladu s potrošačkim trendovima i povećanje proizvodnih kapaciteta. - istaknulaje Žaklina Jurišić, pomoćnica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju išumarstvo Hrvatske gospodarske komore te nastavila:

- S obzirom na potencijal u stočarskoj proizvodnji koji nije dovoljno iskorišten, a s druge strane tradiciju i iskustvo u preradi, uključujući i veliki broj autohtonih brandova koje smo zaštitili, Hrvatska mesna industrija ima velike šanse promijeniti trendove i poboljšati vanjskotrgovinsku bilancu. Prepoznatljivost domaćih i autohtonih brandova mesnih proizvoda ogleda se i na EU razini – imamo 9 zaštićenih proizvoda oznakom izvornosti ili zemljopisnog podrijetla, a 1 proizvod je u postupku zaštite.

Među ostalim, na skupštini se raspravljalo o aktivnostima Europske komisije vezanim uz mesoprerađivačku industriju te budućnosti proizvodnje mesa u Europi. Posebna pažnja posvećena je deklaracijama i načinu označavanja proizvoda, suzbijanju nepoštene trgovinske prakse, važnosti očuvanja lanca opskrbe i ulozi mesa u uravnoteženoj prehrani ljudi. Također, razgovaralo se o očuvanju zdravlja životinja i zaštiti njihove dobrobiti. Kada je riječ o mesoprerađivačkoj industriji u Hrvatskoj zastupljena je bila tema o važnosti mesne industrije za razvoj nacionalne ekonomije, a ujedno se govorilo o poticajima za domaću proizvodnju te sigurnosti mesa i mesnih proizvoda na lokalnoj razini. 
hr Fri May 18 2018 13:06:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5827163b1eea8f0bb58b457d/80
Foto: Screenshot HTV

Generalu Gotovini se rizik isplatio: Njegova farma tuna lani je udvostručila prihode i zapošljava 70 ljudi

Umirovljeni general na tome ne planira stati, najavljuje nova ulaganja i povećanje proizvodnje
Iz godine u godinu biznis Ante Gotovine s uzgojem tune bilježi sve veće brojke. Njegova tvrtka Pelagos net farma prošle godine udvostručila je prihode na 51,6 milijuna kuna. Nakon plaćanja poreza ostala mu je čista zarada od 6,9 milijuna kuna, što je skoro dva milijuna kuna više nego godinu prije. Umirovljeni general na tome ne planira stati. Najavljuje nova ulaganja i povećanje proizvodnje. - piše tportal

Pelagos net farmu Gotovina je osnovao 2013. godine. Iako se radi o najmlađoj domaćoj kompaniji za uzgoj tune, vrlo brzo je postala ozbiljan takmac starijim konkurentima, tvrtkama Kali Tuna s Ugljana, Sardini s Brača i Jadran tuni iz Biograda na Moru. Potonja kompanija ustvari je blisko povezana s Pelagosom.

Gotovina je, naime, u posao ušao s partnerom i prijateljem Milanom Mandićem i njih dvojica dijele vlasništvo nad Pelagos net farmom. Mandić je ujedno suvlasnik biogradske Jadran tune. Uz to, u obje tvrtke direktorsku funkciju ima isti čovjek, Nenad Horvat.

Trenutno se Gotovinina tunogojilišta nalaze na tri lokacije. U šibenskom akvatoriju ima koncesije kod otoka Balabra u blizini Murtera i pored otoka Sita. Prije dvije godine dobio je i polje za uzgoj tuna kod otoka Lavdare Veleu zadarskom arhipelagu.

Prema podacima Fine, Gotovina trenutno zapošljava oko 70 radnika. Prošle godine prihodi su mu porasli za 106 posto, na 51,6 milijuna kuna, dok mu je dobit skočila za 34 posto, na 6,9 milijuna kuna. Za usporedbu, prve poslovne godine imao je samo sedam zaposlenih, promet od 247.907 kuna i dobit od 82 kune.

Gotovinina tvrtka ima značajne kreditne obaveze, veće od 28 milijuna kuna. Od toga je osam milijuna kuna dobio 2013. od Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) iz Programa za malo i srednje poduzetništvo. Tim novcem platio je državnu koncesiju za izlov tune, a oko 40 posto preostalog HBOR-ovog kredita uložio je u kupnju broda Pelagos 2 i opreme.

- Na sebe sam preuzeo golem rizik. Samo kako bih dobio koncesiju, morao sam deponirati milijun kuna kao osiguranje. - rekao je svojedobno Gotovina, a zbog kredita pod hipoteku je stavio i svoju kuću u Pakoštanima.

Na početku poslovanja Pelagos net farma od Mandićeve tvrtke Jadran tuna zakupila je staro skladište na gatu rasutih tereta u teretnoj luci u Gaženici, a 2015. od Luke Zadar dobili su koncesiju za gradnju hladnjače za skladištenje ribe u novoj zadarskoj luci Gaženica. U studenom 2015. u rad su pustili suvremenu hladnjaču kapaciteta skladištenja od 1500 tona ribe za prehranu tuna te još 100 tona za smrznutu ribu, što je stajalo oko 22,5 milijuna kuna.

U financijskom izvješću za 2017. godinu, predanim Fini prošli mjesec, Gotovina navodi kako će u ovoj godini nastaviti s daljnjim ulaganjima. Najavio je nastavak modernizacije poslovanja, u planu mu je kupnja novih kaveza, još jednog broda (trenutno ih ima dva) i novog uređaja za pojedinačno zamrzavanje ribe.

Za biznis s tunama karakteristične su snažne promjene na tržištu, što prvenstveno ovisi o cijeni na japanskim burzama. Zbog izuzetne skupoće nitko, osim Japanaca, nije spreman platiti astronomske iznose za meso tune. Primjerice, u 2016. prosječna cijena iznosila joj je 12,7 eura (oko 95 kuna) po kilogramu. - piše tportal

hr Thu May 17 2018 17:39:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5af9aece2af47f10008b4572/80

Najveći hrvatski taksi prijevoznik se vraća u Split i otvara 200 radnih mjesta

Najveći regionalni taksi prijevoznik uskoro stiže u Split! Nakon nedavne promjene zakona, Cammeo u Splitu otvara 200 radnih mjesta i vozi po istim cijenama tijekom cijele godine, a prve vožnje sigurnim, kvalitetnim i najpovoljnijim taksijem mogu se očekivati već početkom lipnja.
“Prijevoz treba biti dostupan kao voda“ je nepisani moto Cammea i zato u Split dolazi s novim i sigurnim vozilima, prepoznatljivim bijelim Daciama sa zelenim “C” na haubi. A za one željne premium usluge,Cammeo u svoju splitsku ponudu uvodi i više modela luksuznih vozila.

Prošle godine Cammeo je prevezao 10 milijuna putnika

- Samo prošle godine je Cammeo koristilo više od 10 milijuna ljudi, a u Splitu otvaramo 200 novih radnih mjesta - rekao je Ivan Tomaša, direktor Cammea za Dalmaciju.

- Svi zainteresirani za posao na kojeg mogu računati tijekom cijele godine, s visokim primanja i plaćom “u dan”, mogu nam se javiti na stranici ili na 099/472-7897. Naši vozači su naša najveća vrijednost i zato se iz dana u dan trudimo ponuditi im još bolju radnu okolinu i uvjete - poručio je Tomaša.

Cammeo se može platiti i - mobitelom

A Cammeo ima i aplikaciju kojom se prijevoz može naručiti, ali i platiti.

- Cammeo ima modernu aplikaciju za iOS i Android uređaje, s kojom naručujete prijevoz uz dva klika, možete pratiti kojim putem se vozilo kreće, ali i platiti uslugu ako ste unijeli podatke svoje kartice. Svi koji preuzmu aplikaciju za vožnju će dobiti i dodatne pogodnosti kada Cammeo krene u Splitu! - otkriva Tomaša. 
hr Mon May 14 2018 17:45:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .