Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/585beee41eea8f997f8b45f9/80
Foto: Wish

2016. je bila rekordna u turizmu, evo što nas očekuje u 2017. godini

Zasad se spominje otvaranje 40-ak hotela, ali i prvog konvencijskog centra u šibenskom Solarisu, nekoliko 'family resorta' i novih kampova, interpretacijskih i centara za posjetitelje i drugi
A kako se u prosincu više nego ikad dosad posvetila velika pažnja organizaciji adventskih manifestacija, sajmova, festivala i sličnih zabavnih sadržaja po cijeloj Hrvatskoj, realno je očekivati "maestralan" završetak ove, po svemu sudeći, rekordne turističke godine - piše tportal

Ako se iduće godine bar donekle nastavi sličan trend rasta, broj turističkih noćenja mogao bi se približiti i do samo prije par godina nezamislivih 100 milijuna noćenja.

Turističkom strategijom usvojenom 2013. predviđeno je da će 2020. u Hrvatskoj biti 93 milijuna noćenja, što će po svemu sudeći biti dostignuto ranije, moguće već u 2017., no nije izvjesno da će istodobno biti dostignut i cilj iz strategije do 2020. od 14,3 milijardi eura domaće i strane turističke potrošnje (prihoda).

Investicije i porasti u poslovanju

Rekordi u turizmu 2016. nisu bili samo u dolascima i noćenjima, nego i u oko 670 milijuna eura investicija u turističkom sektoru, čime je ne samo otvoreno 40-ak novih i novoobnovljenih hotela, obiteljskog smještaja, hostela i drugih smještajnih i ugostiteljskih objekata, nego i znatno povećana kvaliteta i raznovrsnost ponude u brojnim objektima i odredištima na Jadranu i u kontinentalnom dijelu zemlje.

Tako je, primjerice, hrvatski turizam u 2016. dobio prvi kamp sa pet zvjezdica na Krku, prvi kamp u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, na stotine kilometara biciklističkih staza po Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj i brojnim drugim županijama, više od stotinu novih turističkih proizvoda temeljenih na kulturno-povijesnoj i prirodnoj baštini, sportu, glazbi, gastronomiji i enologiji, tradiciji, potencijalima ruralnih sredina i drugom.

Turističke tvrtke, od velikih hotelijerskih sustava i kampova do malih i obiteljskih hotela, od putničkih agencija do touroperatora, kao i obiteljski smještaj, ugostitelji, iznajmljivači plovila, marine, ali i morski, zračni i cestovni prijevoznici, trgovine, telekomi, mijenjačnice i brojni drugi povezani izravno i neizravno u turistička kretanja u 2016. su zabilježili poraste prometa i prihoda, neki i iznad 30 posto u odnosu na lani. A nastavku pozitivnih trendova nadaju se i u idućoj godini.

Tome bi trebale pridonijeti i investicije koje se za 2017. u turizmu najavljuju u rasponu od 500 do 800 milijuna eura, od čega većinu, kao i u 2016., investira privatni sektor, i to u daljnje povećanje kvalitete objekata, sadržaja ponude, u nove i u obnovu postojećih objekata... 

Zasad se spominje otvaranje 40-ak hotela, ali i prvog konvencijskog centra u šibenskom Solarisu, nekoliko 'family resorta' i novih kampova, interpretacijskih i centara za posjetitelje i drugi.

Rastu investicija pridonijet će, prema očekivanjima, i nove kreditne linije HBOR-a za mikro i druge poduzetnike u turizmu, koje se očekuju početkom iduće godine, kao i nastavak privatizacijskih procesa, donošenje zakona o turističkom zemljištu i pomorskom dobru, te sredstva iz EU fondova.

A gdje su radnici? 

Prema procjenama iz Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH) u hrvatskom turizmu je u 2016. bilo oko 110 tisuća zaposlenih, stalno i sezonski, što je oko 20 tisuća više nego prije pet godina, i isto toliko manje nego će ih trebati iduće godine.

Naime, procjene potreba u turizmu za 2017. pokazuju da će trebati novih 20 tisuća radnika, oko pet tisuća više nego se tražilo u 2016., koja je zapravo i prva godina u kojoj se javno objavio nedostatak kvalificirane i kvalitetne radne snage za turizam kao posljedica neadekvatnog obrazovanja, odlaska kadrova na rad u inozemstvo, ali i relativno loših politika na tržištu rada bez puno mehanizama da se nezaposleni prekvalifikacijom i dodatnom edukacijom usmjere na turizam.

U 2017. se stoga i u tom smjeru očekuju promjene, no i dalje neće biti većeg uvoza radne snage jer su uvozne kvote za turizam relativno male i samo za specijalizirane vrste poslova, dok će se potrebe za oko 20 tisuća radnika pokušati ipak zadovoljiti na domaćem tržištu rada, gdje je primjerice od ukupnih oko 230 tisuća nezaposlenih njih oko 40 tisuća sa svjedodžbama i diplomama za turističko-ugostiteljska zanimanja.

Za razliku od toga, zanimljivost u 2016. u turizmu je činjenica da je resorno Ministarstvo u samo deset mjeseci imalo dva ministra - od početka godine do novih izbora na jesen Antona Klimana, koji je pokrenuo i projekt CRO kartice za jačanje domaćeg i turističkog prometa na kontinentu, a kojeg će, kao i još neke započete projekte, nastaviti razvijati tijekom 2017. i novi, 11. po redu ministar turizma Gari Cappelli, ujedno i prvi koji dolazi s Kvarnera.

PDV drama na kraju rekordne godine

S jesenskim dolaskom novog saziva Hrvatskog sabora i Vlade, potkraj 2016. usvojen je u Saboru paket poreznih zakona, među kojima je na iznenađenje, pa i šok turističkog sektora, usvojen i prijedlog o povećanju međustope PDV-a za ugostiteljske usluge s 13 na 25 posto, iz čega je praktički u zadnji čas izuzeta usluga smještaja s doručkom, polu i punim pansionom.

Protiv takvog povećanja raznim su se argumentima, procjenama i analizama, a prije svega onim da je to u suprotnosti s turističkom strategijom, 'pobunili' manje-više svi segmenti turizma, očekujući slijedom strategije smanjenje stope PDV-a bar na 10 posto, a nikako njeno povećanje.

No, porezna reforma je prošla, na snagu stupa s 1. siječnjem 2017. te će ugostitelji, ali i hotelijeri koji imaju a la carte restorane, kafiće, barove, klubove, slastičarnice i slično svoje poslovanje i blagajne tome morati prilagoditi.

Kao posljedica tog povećanja PDV-a najviše se spominje porast cijena ugostiteljskih usluga, oko čega neki kažu da će povećanje PDV-a platiti strani turisti, a neki pak prognoziraju i pad ugostiteljskog prometa, pogotovo u kontinentalnim dijelovima zemlje gdje nema puno stranih pa ni domaćih turista nego su 'konzumenti' tih usluga većinom građani, čija kupovna moć još nije toliko porasla da bi samo tako lako platili par kuna više nego do sada za jednu kavu, pivo ili času vina...

Tek će se vidjeti hoće li se zbog toga smanjiti investicije u ugostiteljstvu, zapošljavanje i prilagodba novim trendovima i tehnologijama, što su ugostitelji, pa i hotelijeri najavili kao mogućnost.

Dosta toga će ovisiti o tzv. kompenzacijskim mjerama koje im tek treba pripremiti Vlada, a koje najavljuje i Ministarstvo turizma u idućem razdoblju, pri čemu ne treba zaboraviti ni najavu poreza na nekretnine od navodno 2018. što turizam dodatno zabrinjava.Hrvatski turizam u ovoj bi godini mogao zabilježiti više od 91 milijun noćenja, oko 10 milijuna više nego lani, dok se u idućoj godini, s obzirom na pozitivne trendove potražnje i najavljene investicije, može očekivati više od 93 milijuna noćenja, tri godine ranije nego što je predviđeno u Strategiji razvoja turizma do 2020.

- Nakon izuzetno uspješne turističke 2016., u 2017. očekujemo nastavak rasta turističkog prometa od 3 do 4 posto, što je i malo više od ukupnih europskih očekivanja, kao i stvaranje preduvjeta za jači rast prihoda i od domaćih i od stranih turista - kazao je ministar turizma Gari Cappelli, ističući kako se iduće godine očekuje i porast investicija u turizmu. 

Najavljuje i da će mu u idućoj godini "fokus biti na poticanju novih inovativnih sadržaja, razvoju turističkih proizvoda i posebnih oblika turizma, poput zdravstvenog, kulturnog, poslovnog i nautičkog, koji će se i pojačano promovirati, ali i na razvoju projekta CRO kartice za što je u proračunu predviđeno 5 milijuna kuna, a isto toliko i za razvoj turizma na turistički nerazvijenim područjima".

Poručio je i da uspjeh turizma, kao i do sada, najviše ovisi o suradnji javnog i privatnog sektora te da je iznimno važno nastaviti stvarati nove projekte i proizvode kojima će turizam postati još konkurentniji.

Turistički prihodi rastu na 9,5 milijardi eura

Iako će se ukupni turistički prihodi od stranih turista prema HNB-u za 2016. točno znati tek krajem ožujka iduće godine, očekuje se da će biti veći od lanjskih oko 8 milijardi eura, a kada se tome doda procjena domaće turističke potrošnje od oko 1,5 milijardi eura, dolazi se do 9,5 milijardi eura prihoda ove godine.

To neki analitičari smatraju konzervativnim procjenama jer vjeruju da bi taj iznos mogao biti viši s obzirom na velike poraste stranog i domaćeg turističkog prometa tijekom cijele godine, pa i u zadnjim mjesecima studenom i prosincu.

Studeni 2016. je, prema ocjenama turističkih djelatnika, ugodno iznenadio, jer je u usporedbi s lanjskim donio dvoznamenkasta povećanja dolazaka i noćenja. Cijeli članak pogledajte ovdje


Facebook komentari

hr Tue Dec 27 2016 09:27:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5975f59ab9e03ee9448b460d/80

Mlinarov burek dostupan i u Dubaiju

Mlinarova franšiza se nezaustavljivo širi pa je tako i danas otvorena prva pekarnica, odnosno Mlinar caffe u Ujedinjenim Arapskim Emiratima
Od danas svi stanovnici Dubaija mogu uživati u Mlinarovim pecivima i pekarskim proizvodima koji su već prisutni na europskom i australskom tržištu. U sklopu uglednog Nadd Al Hamar Health centra svoja vrata danas je otvorio Mlinar caffe, a ondašnji stanovnici moći će birati u širokom asortimanu pekarskih delicija. 

Stanovnici Dubaija sada mogu kušati bureke, pizze, lisnata tijesta i sendviče pripremljene prema Mlinarovoj recepturi i standardima. Ovo je prva u nizu franšiza poslovnija koje će Mlinar na području UAE razvijati kompanija Alagar Investment LLC, Dubai s ostalim partnerima.

Nadamo se da će uživati u našim hrvatskim proizvodima. 

Facebook komentari

hr Mon Jul 24 2017 15:27:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/59661894b9e03e82338b47f9/80
Foto: Pixabay

Istraživanje: 30 dana bilo bi idealno za godišnji odmor

Istraživači su potvrdili kako su tri tjedna odmora idealna, međutim, praksa će uvijek ovisiti o kompaniji u kojoj radite.

Kakve su navike građana kada je u pitanju korištenje godišnjeg odmora, istražio je MojPosao na gotovo 300 ispitanika. 

Zaposleni u hrvatskim institucijama u prosjeku imaju čak 27,7 dana godišnjeg

U prosjeku, ispitanici imaju 23,9 dana godišnjeg odmora, što je 1,1 dan više nego prošle godine.

Najviše dana godišnjeg odmora imaju ispitanici zaposleni u velikim tvrtkama ili institucijama, u prosjeku 25,3 dana. Zaposleni u srednje velikim tvrtkama ili institucijama imaju na raspolaganju 23,8 dana godišnjeg odmora, dok oni zaposleni u malim tvrtkama imaju najmanje, u prosjeku 21,7 dana.

Kada je u pitanju broj dana godišnjeg odmora, najbolje je raditi u hrvatskim institucijama u kojima zaposleni na raspolaganju imaju u prosjeku čak 27,7 dana godišnjeg odmora. S druge strane, najmanje dana godišnjeg odmora imaju zaposleni u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu (22,2 dana). Ispitanici zaposleni u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu, u prosjeku, imaju 23,7 dana, a u državnim tvrtkama 24,6 dana.

Gotovo polovica ispitanika (45%) zadovoljna je brojem dana godišnjeg odmora, dok ih 52 posto ipak priželjkuje više dana. Oni koji priželjkuju više dana odmora smatraju da je 30 idealan broj dana godišnjeg odmora. Treba naglasiti da ispitanici koji bi željeli više dana godišnjeg odmora u prosjeku trenutno imaju 3 dana manje godišnjeg odmora (22,5) od onih koji smatraju da imaju dovoljno dana godišnjeg odmora (25,5). S druge strane, 3 posto ispitanika smatra da imaju previše godišnjeg te da im to loše utječe na produktivnost.

U prosjeku ostaje neiskorišteno 9,8 dana godišnjeg odmora

Iako će većina ispitanika, njih 76 posto svoj godišnji od prošle godine iskoristiti u cijelosti, dio ispitanika (24%) godišnji odmor nisu uspjeli iskoristiti do 30.6. Neki od njih će neiskorištene dane uspjeti potrošiti iza 30.6., dok će manjem djelu poslodavac isplatiti dane koje nisu iskoristili. Ispitanici kojima će dani u potpunosti propasti (niti će im poslodavac isplatiti niti će dane „prebaciti“) u prosjeku će izgubiti 9,8 dana. Najčešći razlog neiskorištavanja godišnjeg odmora je previše posla i pritisak nadređenih.

Regres ove godine očekuje, ili ga je već dobilo, 39 posto ispitanika. To je više od prošle godine, kada je regres očekivalo njih 31 posto. U najvećoj mjeri regres će dobiti ispitanici zaposleni u državnim tvrtkama i institucijama (63%, odnosno 60%), a u najmanjoj mjeri ispitanici zaposleni u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu, gdje će regres dobiti svega 23 posto  ispitanika. Nešto više od polovice ispitanika (52%) koji su zaposleni u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu dobiti će regres.

Prosječan iznos regresa iznosi 1.464 kune, što je 3 posto više nego prošle godine. Najveći iznos regresa dobiti će ispitanici zaposleni u privatnim tvrtkama u pretežno stranom vlasništvu (1.667 kuna), dok najmanji regres očekuje ispitanike zaposlene u državnim tvrtkama (1.165 kuna).

Odmaramo li se dok smo na godišnjem odmoru? 

Čak 81 posto ispitanika barem ponekad razmišlja o poslu tijekom godišnjeg odmora, dok ih 19 posto niti jednom ne pomisli na posao tijekom odmora. Čak 62 posto ispitanika odradi neke poslovne obveze na godišnjem ili s kolegama barem provjere kakva je situacija na poslu.

Najviše ispitanika (48%) na godišnjem odmoru nema nikakve strahove koji se tiču posla, ali 24 posto ih brine jesu li napravili sve što su trebali, dok 22 posto ispitanika se brine radi li njihova zamjena sve kako treba.

Iako ponekad razmišljaju o poslu, većina ispitanika pokušava se u potpunosti isključiti tijekom odmora. Međutim, čak i kada uzmu knjigu u ruke za vrijeme godišnjeg odmora, 71 posto ispitanika izbjegava stručnu literaturu.

Facebook komentari

hr Wed Jul 12 2017 14:39:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/591c32e1b9e03ece108b4586/80
Foto: Poslovni.hr

Turisti i Splićani otkrili novo zanimljivo mjesto u gradu

U samo godinu dana, organiziranim izletima splitski 'škver' posjetilo je više od 1500 ljudi

S obzirom na to da je veliki interes domaćih i stranih gostiju za boravak u Splitu posljednjih godina, adventski slogan 'Split je hit, dođi u Split' može se primijeniti i na Brodosplit. U samo godinu dana, organiziranim izletima splitski 'škver' posjetilo je više od 1500 ljudi. - piše Poslovni.hr

Najbrojnije su osnovne, srednje škole i fakulteti iz Splita, ali i obrazovne ustanove iz Benkovca, Zadra, Dubrovnika, Brača, Korčule, Jastrebarskog i Zagreba. Mnoge su turističke agencije, domaće i strane u svoje programe uvrstile i posjet Brodosplitu, i njihov se broj iz godine u godinu stalno povećava. Najveći interes iskazuju gosti iz Slovenije, ali ima dolazaka iz Austrije, Francuske, Njemačke, Belgije, Švicarske i Češke, i u zadnje vrijeme zanimljivi individualni posjeti iz SAD-a, Brazila, Izraela i Poljske.

Na preko pola milijuna četvornih metara, kolika je kopnena površina splitskog brodogradilišta, moguće je kao rijetko gdje u Europi doživjeti i upoznati se s kompleksnošću procesa gradnje broda, od dopremanja materijala, rezanja čelika, izrade blokova, montaže na navozu, do porinuća i opremanja na opremnoj obali.

U dvosatnom obilasku posjetitelji se najprije upoznaju s modelima brodova, kojih je više od 70 sačuvanih u 'muzeju brodogradilišta', a potom se svima podijele zaštitne kacige i prošetaju se proizvodnim halama i razgledaju novogradnje. Oduševljenje brojnih posjetitelja izazivaju projekti izgradnje čeličnih brana za sprečavanje utjecaja plime na grad Veneciju i najvećeg jedrenjaka na svijetu, čije je porinuće zakazano za 10. lipnja ove godine.

Trebat će vremena za srediti dojmove, jer ono sve što su posjetitelji čuli o Brodograđevnoj industriji Split nije ni blizu dojmova koji se stekne unatoč tako kratkom posjetu. Najave dolazaka protežu se sve do jeseni, a tada nastupa i nova školska godina i sve popularnija terenska nastava u Brodosplitu.- piše Poslovni.hr

Facebook komentari

hr Wed May 17 2017 14:35:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/590a4273b47398726e8b4625/80
Foto: Zadarski list

Zadar je "pametniji" od New Yorka i Londona

Uz obično telefoniranje, građani Zadra ubuduće mogu bezbrižno plaćati kreditnim i debitnim karticama ponuđene usluge

U sklopu projekta Smart City Zadar - Pametni grad Zadar, u Zadru su postavljene prve pametne govornice u Hrvatskoj. Zamišljeno je da građanima i turistima služe kao izvor svih potrebnih lokalnih informacija uz niz inovativnih ICT usluga nove generacije. - piše Zadarski.hr

Hrvatski telekom morao je, zapravo, ispoštivati zakonsku obvezu postavljanja telefonskih govornica, ali su u međuvremenu obične govornice osnažili dodatnim sadržajima. Uz obično telefoniranje, građani Zadra ubuduće mogu bezbrižno plaćati kreditnim i debitnim karticama ponuđene usluge, i to zahvaljujući rješenju Hrvatske poštanske banke. Kako je rekao direktor Vendotela Samo Omerzel, ovim projektom Zadar je u trendu razvoja pametnih gradova, a trenutačno je ispred New Yorka i Londona, koji također transformiraju svoje javne telefonske govornice.

Do kraja tjedna bit će postavljeno ukupno 10 govornica na najprometnijim lokacijama u Zadru: na južnoj i sjevernoj strani autobusnog kolodvora, kod pošte na Relji, ispod volta kod mosta, kod Socijalnog, ispred Branimira pored mosta, pored DHM-a i kod Ferijalnog na Boriku. Pametne govornice će omogućavati besplatan pristup wi-fi mreži u krugu do 300 metara. Potrebno je samo jednom se logirati, ali je prema riječima direktora Omerzela, korištenje ograničeno na ukupno 24 sata mjesečno po jednom telefonu ili 30-ak minuta dnevno.

No na prvom testiranju, isprva nije radio pristup društvenim mrežama. Direktor Omerzel je to objasnio sigurnosnim protokolima, ali je kasnije, na otvoreno negodovanje novinara i prolaznika, pristup Facebooku proradio. Brzina uploada i downloada postupno će se povećavati, a kolika će u konačnici biti, nije mogao odgovoriti HT-ov voditelj projekta Pametni gradovi Igor Cerinski.

U pametnim govornicama građani i turisti moći kupiti parking karte te karte za međugradski prijevoz. Također, dostupni su im BitCoin, Simpa i BonBon Start paketi, mijenjanje papirnatih novčanica u metalne, telefonske kartice te bonovi za mobitele svih operatora, uz dodatnu mogućnost da se izravno na HT mobilni broj uplaćuje određeni iznos, a ponuda će uključivati raspon ostalih telekom i drugih proizvoda.

U digitalnoj trgovini mogao se kupiti samo višenamjenski USB kabel vrijedan 35 kn, kojeg je direktor Omerzel, nakon što je demonstrirao plaćanje svojom karticom, darovao zadarskom gradonačelniku Božidaru Kalmeti.  - piše Zadarski.hr


Facebook komentari

hr Thu May 04 2017 07:25:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .