Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/585beee41eea8f997f8b45f9/80
Foto: Wish

2016. je bila rekordna u turizmu, evo što nas očekuje u 2017. godini

Zasad se spominje otvaranje 40-ak hotela, ali i prvog konvencijskog centra u šibenskom Solarisu, nekoliko 'family resorta' i novih kampova, interpretacijskih i centara za posjetitelje i drugi
A kako se u prosincu više nego ikad dosad posvetila velika pažnja organizaciji adventskih manifestacija, sajmova, festivala i sličnih zabavnih sadržaja po cijeloj Hrvatskoj, realno je očekivati "maestralan" završetak ove, po svemu sudeći, rekordne turističke godine - piše tportal

Ako se iduće godine bar donekle nastavi sličan trend rasta, broj turističkih noćenja mogao bi se približiti i do samo prije par godina nezamislivih 100 milijuna noćenja.

Turističkom strategijom usvojenom 2013. predviđeno je da će 2020. u Hrvatskoj biti 93 milijuna noćenja, što će po svemu sudeći biti dostignuto ranije, moguće već u 2017., no nije izvjesno da će istodobno biti dostignut i cilj iz strategije do 2020. od 14,3 milijardi eura domaće i strane turističke potrošnje (prihoda).

Investicije i porasti u poslovanju

Rekordi u turizmu 2016. nisu bili samo u dolascima i noćenjima, nego i u oko 670 milijuna eura investicija u turističkom sektoru, čime je ne samo otvoreno 40-ak novih i novoobnovljenih hotela, obiteljskog smještaja, hostela i drugih smještajnih i ugostiteljskih objekata, nego i znatno povećana kvaliteta i raznovrsnost ponude u brojnim objektima i odredištima na Jadranu i u kontinentalnom dijelu zemlje.

Tako je, primjerice, hrvatski turizam u 2016. dobio prvi kamp sa pet zvjezdica na Krku, prvi kamp u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, na stotine kilometara biciklističkih staza po Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj i brojnim drugim županijama, više od stotinu novih turističkih proizvoda temeljenih na kulturno-povijesnoj i prirodnoj baštini, sportu, glazbi, gastronomiji i enologiji, tradiciji, potencijalima ruralnih sredina i drugom.

Turističke tvrtke, od velikih hotelijerskih sustava i kampova do malih i obiteljskih hotela, od putničkih agencija do touroperatora, kao i obiteljski smještaj, ugostitelji, iznajmljivači plovila, marine, ali i morski, zračni i cestovni prijevoznici, trgovine, telekomi, mijenjačnice i brojni drugi povezani izravno i neizravno u turistička kretanja u 2016. su zabilježili poraste prometa i prihoda, neki i iznad 30 posto u odnosu na lani. A nastavku pozitivnih trendova nadaju se i u idućoj godini.

Tome bi trebale pridonijeti i investicije koje se za 2017. u turizmu najavljuju u rasponu od 500 do 800 milijuna eura, od čega većinu, kao i u 2016., investira privatni sektor, i to u daljnje povećanje kvalitete objekata, sadržaja ponude, u nove i u obnovu postojećih objekata... 

Zasad se spominje otvaranje 40-ak hotela, ali i prvog konvencijskog centra u šibenskom Solarisu, nekoliko 'family resorta' i novih kampova, interpretacijskih i centara za posjetitelje i drugi.

Rastu investicija pridonijet će, prema očekivanjima, i nove kreditne linije HBOR-a za mikro i druge poduzetnike u turizmu, koje se očekuju početkom iduće godine, kao i nastavak privatizacijskih procesa, donošenje zakona o turističkom zemljištu i pomorskom dobru, te sredstva iz EU fondova.

A gdje su radnici? 

Prema procjenama iz Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH) u hrvatskom turizmu je u 2016. bilo oko 110 tisuća zaposlenih, stalno i sezonski, što je oko 20 tisuća više nego prije pet godina, i isto toliko manje nego će ih trebati iduće godine.

Naime, procjene potreba u turizmu za 2017. pokazuju da će trebati novih 20 tisuća radnika, oko pet tisuća više nego se tražilo u 2016., koja je zapravo i prva godina u kojoj se javno objavio nedostatak kvalificirane i kvalitetne radne snage za turizam kao posljedica neadekvatnog obrazovanja, odlaska kadrova na rad u inozemstvo, ali i relativno loših politika na tržištu rada bez puno mehanizama da se nezaposleni prekvalifikacijom i dodatnom edukacijom usmjere na turizam.

U 2017. se stoga i u tom smjeru očekuju promjene, no i dalje neće biti većeg uvoza radne snage jer su uvozne kvote za turizam relativno male i samo za specijalizirane vrste poslova, dok će se potrebe za oko 20 tisuća radnika pokušati ipak zadovoljiti na domaćem tržištu rada, gdje je primjerice od ukupnih oko 230 tisuća nezaposlenih njih oko 40 tisuća sa svjedodžbama i diplomama za turističko-ugostiteljska zanimanja.

Za razliku od toga, zanimljivost u 2016. u turizmu je činjenica da je resorno Ministarstvo u samo deset mjeseci imalo dva ministra - od početka godine do novih izbora na jesen Antona Klimana, koji je pokrenuo i projekt CRO kartice za jačanje domaćeg i turističkog prometa na kontinentu, a kojeg će, kao i još neke započete projekte, nastaviti razvijati tijekom 2017. i novi, 11. po redu ministar turizma Gari Cappelli, ujedno i prvi koji dolazi s Kvarnera.

PDV drama na kraju rekordne godine

S jesenskim dolaskom novog saziva Hrvatskog sabora i Vlade, potkraj 2016. usvojen je u Saboru paket poreznih zakona, među kojima je na iznenađenje, pa i šok turističkog sektora, usvojen i prijedlog o povećanju međustope PDV-a za ugostiteljske usluge s 13 na 25 posto, iz čega je praktički u zadnji čas izuzeta usluga smještaja s doručkom, polu i punim pansionom.

Protiv takvog povećanja raznim su se argumentima, procjenama i analizama, a prije svega onim da je to u suprotnosti s turističkom strategijom, 'pobunili' manje-više svi segmenti turizma, očekujući slijedom strategije smanjenje stope PDV-a bar na 10 posto, a nikako njeno povećanje.

No, porezna reforma je prošla, na snagu stupa s 1. siječnjem 2017. te će ugostitelji, ali i hotelijeri koji imaju a la carte restorane, kafiće, barove, klubove, slastičarnice i slično svoje poslovanje i blagajne tome morati prilagoditi.

Kao posljedica tog povećanja PDV-a najviše se spominje porast cijena ugostiteljskih usluga, oko čega neki kažu da će povećanje PDV-a platiti strani turisti, a neki pak prognoziraju i pad ugostiteljskog prometa, pogotovo u kontinentalnim dijelovima zemlje gdje nema puno stranih pa ni domaćih turista nego su 'konzumenti' tih usluga većinom građani, čija kupovna moć još nije toliko porasla da bi samo tako lako platili par kuna više nego do sada za jednu kavu, pivo ili času vina...

Tek će se vidjeti hoće li se zbog toga smanjiti investicije u ugostiteljstvu, zapošljavanje i prilagodba novim trendovima i tehnologijama, što su ugostitelji, pa i hotelijeri najavili kao mogućnost.

Dosta toga će ovisiti o tzv. kompenzacijskim mjerama koje im tek treba pripremiti Vlada, a koje najavljuje i Ministarstvo turizma u idućem razdoblju, pri čemu ne treba zaboraviti ni najavu poreza na nekretnine od navodno 2018. što turizam dodatno zabrinjava.Hrvatski turizam u ovoj bi godini mogao zabilježiti više od 91 milijun noćenja, oko 10 milijuna više nego lani, dok se u idućoj godini, s obzirom na pozitivne trendove potražnje i najavljene investicije, može očekivati više od 93 milijuna noćenja, tri godine ranije nego što je predviđeno u Strategiji razvoja turizma do 2020.

- Nakon izuzetno uspješne turističke 2016., u 2017. očekujemo nastavak rasta turističkog prometa od 3 do 4 posto, što je i malo više od ukupnih europskih očekivanja, kao i stvaranje preduvjeta za jači rast prihoda i od domaćih i od stranih turista - kazao je ministar turizma Gari Cappelli, ističući kako se iduće godine očekuje i porast investicija u turizmu. 

Najavljuje i da će mu u idućoj godini "fokus biti na poticanju novih inovativnih sadržaja, razvoju turističkih proizvoda i posebnih oblika turizma, poput zdravstvenog, kulturnog, poslovnog i nautičkog, koji će se i pojačano promovirati, ali i na razvoju projekta CRO kartice za što je u proračunu predviđeno 5 milijuna kuna, a isto toliko i za razvoj turizma na turistički nerazvijenim područjima".

Poručio je i da uspjeh turizma, kao i do sada, najviše ovisi o suradnji javnog i privatnog sektora te da je iznimno važno nastaviti stvarati nove projekte i proizvode kojima će turizam postati još konkurentniji.

Turistički prihodi rastu na 9,5 milijardi eura

Iako će se ukupni turistički prihodi od stranih turista prema HNB-u za 2016. točno znati tek krajem ožujka iduće godine, očekuje se da će biti veći od lanjskih oko 8 milijardi eura, a kada se tome doda procjena domaće turističke potrošnje od oko 1,5 milijardi eura, dolazi se do 9,5 milijardi eura prihoda ove godine.

To neki analitičari smatraju konzervativnim procjenama jer vjeruju da bi taj iznos mogao biti viši s obzirom na velike poraste stranog i domaćeg turističkog prometa tijekom cijele godine, pa i u zadnjim mjesecima studenom i prosincu.

Studeni 2016. je, prema ocjenama turističkih djelatnika, ugodno iznenadio, jer je u usporedbi s lanjskim donio dvoznamenkasta povećanja dolazaka i noćenja. Cijeli članak pogledajte ovdje


Facebook komentari

hr Tue Dec 27 2016 09:27:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/58b4836ab47398a5888b45f4/80
Foto: Pixabay

Zlato ili srebro – što je bolja investicija?

Nakon gotovo cijelog desetljeća neuobičajeno niskih stopa inflacije, zadnjih mjeseci cijene su počele rasti te se stopa inflacije približila razinama od 2%, što je po većini centralnih banaka optimalna razina
Početak 2017. godine investitorima koji preferiraju ulaganje u plemenite metale donio je iznadprosječno visoke prinose. Cijena zlata je u posljednja dva mjeseca porasla 8,9%, a ostalih plemenitih metala koji su popularni među investitorima još više. Srebro je trenutno 15,3% skuplje nego je bilo na zadnji dan prošle godine, dok je cijena platine i paladija u istom periodu porasla 13,8%.Dva su moguća uzroka naglog porasta cijene plemenitih metala.

Prvi je politička nestabilnost u SAD- u i zapadnoj Europi, koja potencijalno može dovesti do nižih stopa gospodarskog rasta u idućim godinama. Izvor nestabilnosti u SAD-u je predsjednik Trump koji i dalje inzistira na politici koja se ne sviđa niti američkoj javnosti niti američkim trgovinskim i vojnim partnerima. U isto vrijeme u Europi postoji rizik da će na izborima u Francuskoj i nekoliko drugih članica EU pobijediti stranke koje otvoreno kritiziraju EU i koje spominju mogućnost referenduma o članstvu u uniji i/ili eurozoni.Drugi potencijalni uzrok rasta cijena plemenitih metala je rast stope inflacije u razvijenim gospodarstvima.

Nakon gotovo cijelog desetljeća neuobičajeno niskih stopa inflacije,  zadnjih mjeseci cijene su počele rasti te se stopa inflacije približila razinama od 2%, što je po većini centralnih banaka optimalna razina. Budući da pri visokim stopama inflacije novac zapravo gubi na vrijednosti, dio investitora u takvoj situaciji kapital ulaže u plamenite metale kako bi se zaštitili, a pri tome im dižu cijenu. Analitičari Admiral Marketsa smatraju da trenutni rast cijena plemenitih metala neće potrajati.

Naime, kada su u pitanju francuski izbori, izglednije je da Le Pen neće postati predsjednica pa se može očekivati da će nakon izbora doći do olakšanja i vala prodaje zlata i ostalih metala koji služe kao zaštita od rizika. Kada je u pitanju stopa inflacije, za očekivati je da će je centralne banke pokušati spriječiti dizanjem kamatnih stopa. Kako kamatne stope budu rasle, posjedovanje zlata koje ne donosi nikakvu kamatu bit će sve manje primamljivo.

Sa svakim novim podizanjem kamatnih stopa u SAD-u, eurozoni, Japanu i Ujedinjenom Kraljevstvu, sve će se više investitora odlučivati na prodaju plemenitih metala i ulaganje kapitala u obveznice, oročenu štednju i sl. Pri tome bi cijena plemenitih metala trebala padati.Viši porast cijene srebra, platine i paladija od porasta cijene zlata je očekivan.

Naime, za razliku od zlata kod kojeg se samo destak posto proizvodnje iskoristi u industriji, više od polovine prosječne godišnje proizvodnje srebra, platine i paladija se iskoristi u proizvodnji katalizatora, medicini i elektronici. To znači da većina iskopanog zlata ostaje u obliku nakita i poluga, dok se većina iskopanog srebra, platnine i paladija potroši u industriji te lakše može doći do nestašice na tržištu. U takvoj situaciji, analitičari Admiral Marketsa smatraju da bi dugoročno ulagači u srebro, platinu i paladij trebali bolje proći od ulagača u zlato. 

Facebook komentari

hr Mon Feb 27 2017 20:59:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/581f50be1eea8f4e9a8b458e/80
Foto: Zvonimir Katančić / CROMETEO

Šibenik jedini hrvatski grad u EU projektu SHARE

S proračunom od 1,4 milijuna eura Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF), projekt se provodi kroz program Interreg Europe, a Šibenik je dobio 116 tisuća kuna

 Šibenik je jedini hrvatski grad koji sudjeluje u europskom projektu 'SHARE - Sustainable approach to cultural heritage for the urban requalification areas in Europe',  kako očuvati kulturnu baštinu da bude održiva, zajedno s gradovima iz Španjolske, Švedske, Velike Britanije, Rumunjske, Mađarske i Italije, zemlje koja je i nositelj projekta.

 S proračunom od 1,4 milijuna eura Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF), projekt se provodi kroz program Interreg Europe, a Šibenik je dobio 116 tisuća kuna. 

 Kako se doznaje od Petra Mišure, voditelja odsjeka za gospodarstvo u šibenskom Upravnom odjelu za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj, Šibenik će tijekom iduće dvije godine posjećivati stručnjaci koji će savjetovati lokalnu vlast na koji način očuvati kulturnu baštinu da bude održiva, a da istovremeno pridonosi ekonomskom razvoju grada.

- Prve dvije godine ćemo sa stručnjacima britanskog sveučilišta University of Greenwich izrađivati plan provedbe projekta, a iduće dvije godine oni će pratiti njegovu provedbu kako se ne bi dogodilo da završi u ladici. Iako nije riječ o obvezujućoj strategiji, o njezinoj provedbi odlučivat će Gradsko vijeće i samim time obvezat ćemo se da ćemo je provesti - rekao je Mišura, koji je prošlog tjedna u talijanskim gradovima Spoleto i Terni sudjelovao na prvim sastancima projekta SHARE.

 Šibenik se u SHARE projekt uključio jer turističku ponudu, baziranu na bogatoj kulturnoj baštini, želi razvijati uz akcijski plan njezine zaštite, kako masovnim i nenamjenskim iskorištavanjem ne bi napravili više štete nego koristi. 

 - Istraživat ćemo konkretna rješenja na koji način eksploatirati baštinu na održivi način da prido nosi  ekonomskom razvoju grada, a istovremeno bude od koristi i lokalnom stanovništvu bez da oni dolaze u sukob s turistima. U svemu će važnu ulogu imati eksperti za zaštitu kulturne baštine koji će sudjelovati u radnim grupama, a redovno ćemo kroz ankete tražiti i mišljenje Šibenčana - rekao je Mišura.  U provedbi projekta važnu ulogu imat će i integracija IT tehnologija u baštinu i nakon dvije godine bit ćemo spremni na djelovanje kroz konkretnu provedbu plana, dodao je. 

 Projekt SHARE službeno se počeo provoditi od 1. siječnja ove godine, a prošlotjedne aktivnosti u Italiji bile su uvod u njegovu provedbu.

- Grad Spolet zaštićen je upravo na način kako bismo mi htjeli da u budućnosti bude Šibenik. Investicijom od 60 milijuna eura izgradili su podzemna parkirališta, liftove i eskalatore kojima su povezali stari i novi dio grada koji je baš kao i Šibenik, bio prometno teško prohodan, bez dovoljno parkinga i s puno starih kuća koje se koriste tek povremeno, tijekom turističke sezone. Zanimljivo je bilo vidjeti kako bi Šibenik mogao izgledati jednom u budućnosti i zato je važno da primijenimo europska iskustva i što prije počnemo djelovati - zaključio je Mišura.

Facebook komentari

hr Mon Feb 27 2017 17:34:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/57c69ff20234c3f2458b45f5/80
Foto: D.N.

Rast BDP-a ubrzao iznad 3 posto prvi put od 2008.?

Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u posljednjem lanjskom tromjesečju

Zahvaljujući rastu osobne potrošnje, investicija i industrijske proizvodnje, makroekonomisti procjenjuju da je hrvatsko gospodarstvo u četvrtom lanjskom tromjesečju poraslo više od 3 posto, što bi bio najveći skok u gotovo devet godina.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u posljednjem lanjskom tromjesečju, a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 3,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,7 do 3,8 posto.

Bit će to već deveto tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,9 posto na godišnjoj razini.

Rast od 3,3 posto bio bi najbrži još od prvog kvartala predrecesijske 2008. godine, kada je BDP porastao 3,4 posto.

Snažan rast potrošnje

Makroekonomisti u anketi Hine navode da se rast gospodarstva ponajviše zahvaljuje jačanju osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.

"Najveći doprinos rastu očekujemo od osobne potrošnje koja je ohrabrena i najavama poreznog rasterećenja, a na pozitivan trend su upućivali i indeksi raspoloženja, pouzdanja te očekivanja potrošača", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Promet u trgovini na malo na godišnjoj razini raste već 28 mjeseci zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke. Pritom je u četvrtom lanjskom tromjesečju maloprodaja porasla oko 4,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

To se, među ostalim, zahvaljuje poboljšanjima na tržištu rada i rastu plaća. Prosječna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je u prosincu prošle godine 5.838 kuna, što je nominalno za 1,1 posto više nego godinu dana prije.

"Osobna potrošnja podršku pronalazi u poreznom rasterećenju dohotka, rastu plaća, stabilizaciji na tržištu rada i nižim troškovima financiranja", navodi se u anketi Hine.

Ubrzanje rast industrijske proizvodnje

Pozitivno će na BDP utjecati i snažno ubrzanje rasta industrijske proizvodnje, koja jača već 23 mjeseca zaredom, što je njezin najdulji pozitivan niz od 2007. godine.

Zahvaljujući rekordnom skoku u prosincu od 14,9 posto, u cijelom četvrtom lanjskom tromjesečju proizvodnja je porasla oko 7,9 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.

"Pozitivno će na BDP utjecati dinamiziranje industrijske proizvodnje i nastavak pozitivnih trendova na strani osobne potrošnje, investicija i izvoza", navodi jedan od makroekonomista.

Izvoz je i lani nastavio trend rasta, treću godinu zaredom. Prema prvim podacima DZS-a, vrijednost hrvatskog robnog izvoza porasla je u prošloj godini 5,1 posto, na 92 milijarde kuna.

To se ponajviše zahvaljuje rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. Uvoz je istodobno porastao za 4,6 posto, na 147 milijardi kuna.

Tako je manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom iznosio oko 55 milijardi kuna, dok je pokrivenost uvoza izvozom dosegnula 62,6 posto, za razliku od 62,4 posto godinu dana prije.

Pozitivno bi na BDP u četvrtom lanjskom kvartalu mogao utjecati "nešto manji rast deficita vanjskotrgovinske bilance nego u prethodnim razdobljima prošle godine, na što je, prema prvim procjenama, utjecao nešto izraženiji rast robnog izvoza na samom kraju godine", navodi se u anketi Hine.

Nastavak rasta investicija

Očekuje se i nastavak rasta bruto investicija u fiksni kapital, koje su u prethodnom tromjesečju porasle za 2,9 posto na godišnjoj razini, šesti kvartal zaredom.

"Očekujemo nastavak značajnog doprinosa investicija, povezanih s EU fondovima, ali i s privatnim investicijama", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Na rast investicija ukazuje i podatak DZS-a o rastu fizičkog obujma građevinskih radova za 2,9 posto u prvih 11 mjeseci prošle godine u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.

Povećane procjene za 2016. i 2017.

Zahvaljujući postupnom ubrzavanjau rasta BDP-a s 2,7 posto u prvom, 2,8 posto u drugom te 2,9 posto u trećem tromjesečju prošle godine, kao i izglednom ubrzanju u četvrtom kvartalu, svi makroekonomisti povećali su procjene rasta gospodarstva u cijeloj 2016.

Prema najnovijoj anketi Hine, osam makroekonomista procjenjuje da je rast BDP-a u prošloj godini iznosio 2,9 posto, dok su prije tri mjeseca očekivali 2,6 posto.

Pritom se njihove procjene rasta kreću u rasponu od 2,5 do 3,1 posto.

U ovoj se godini, pak, očekuje daljnje ubrzanje rasta gospodarstva. Tako u anketi Hine osam makroekonomista procjenjuje u prosjeku da će BDP porasti 3,1 posto. Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,7 do 3,5 posto.

Nedavno je i Europska komisija povećala procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2017. s prethodnih 2,5 na 3,1 posto.

Hrvatska narodna banka (HNB) povećala je, pak, procjenu rasta BDP-a u ovoj godini na 3 posto, dok je prije očekivala 2,5 posto.

Ekonomski institut Zagreb (EIZ) očekuje rast gospodarstva za 2,9 posto, dok je prije prognozirao 2,6 posto.

Vlada je, pak, proračun za ovu godinu temeljila na procjeni rasta gospodarstva od 3,2 posto.

Ostvare li se procjene o rastu BDP-a u 2017. za više od 3 posto, bio bi to najveći skok gospodarstva od 2007. godine, kada je poraslo 5,2 posto.

Facebook komentari

hr Sun Feb 26 2017 09:00:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/58a551d7b47398144e8b4671/80
Foto: Pixabay

"Povećanje cestarine štetno je za nacionalne interese, prometnu sigurnost, turizam i gospodarstvo!"

Nepošteno je prema HAC-u i samim autocestama, kojima se na teret, kroz obveze vraćanja kredita, stavlja velik dio duga kojeg nisu stvorili i nije trebao ni postojati
Željko Marušić, prometni stručnjak ovoga puta osvrnuo se na najavu povećanja cestarina za 5 posto izvan sezone i 15 posto ljeti.

To je štetno za nacionalne interese, jer ugrožava prometnu sigurnost, turizam i gospodarstvo!

Za nepotrebne dugove kriva je država i ona ih treba plaćati.

Povećanje cestarine na autocestama kojima upravlja HAC, 5 posto izvan sezone i 15 posto ljeti, koje je najavio Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture, potvrđujući ono što je obznanio početkom mandata, uz opravdane i glasne kritike struke i javnosti, štetno je za nacionalne interese, jer ugrožava prometnu sigurnost, turizam i gospodarstvo.

Usto je nepošteno prema HAC-u i samim autocestama, kojima se na teret, kroz obveze vraćanja kredita, stavlja velik dio duga kojeg nisu stvorili i nije trebao ni postojati.

HAC uvelike vraća dugove koje je izravno skrivila država, negativnom kadrovskom selekcijom u cijelom ciklusu izgradnje autocesta, postavljajući na najodgovornije pozicije nestručne i nepoštene. Što su nestručniji i nepošteniji bili, dizalo ih se na više pozicije. A kad su marifetluci uzeli maha, totalno je zakazao cijeli državni sustav.

Kako god nastao, kreditni dug moramo vratiti, ali pritom nikako nije pametno pucati sebi u koljena.

Premda bi 15-postotnim poskupljenjem naša cestarina, od 6,9 eura za 100 kilometara, i dalje bila niža nego u Italiji (7,0), Francuskoj i Portugalu (7,1), a pogotovo Španjolskoj (8,8) i Grčkoj (9,3), slaba nam je to utjeha i loša preporuka za predstojeću turističku sezonu.

Uvelike zahvaljujući izgrađenim autocestama godišnja se zarada na turizmu povećala na više od devet milijardi eura, uz porast veći od 50 posto.

Pritom ne smijemo zanemariti da smo se jako okoristili geopolitičkom situacijom, što je američka politika napravila dar-mar na nizu nama konkurentskih destinacija i da se ne smijemo dugoročno uzdati u to. Stanje se preko noći može preokrenuti.

Trebamo dakle biti pametni i odgovorni. Kod nas pretežito dolaze turisti s prosječnim primanjima nižim od hrvatskih te je izgledno da bi ukupni negativni financijski efekti 15-postotnog povećanja cestarina bili znatno veći od pozitivnih.

Dakle, skupljim korištenjem autocesta nećemo zaraditi kako bismo lakše vraćali kredite, uvelike napuhane korupcijom i kriminalom, nego izgubiti, na više načina i višestruko. A jednako je vraća li kredite HAC, kojem zbog toga država (dakle građani) sanira gubitke, ili država, pa su za toliko gubici HAC-a manji.

Mnoge koji se u Češkoj, Slovačkoj... još kolebaju otići u Hrvatsku autom na ljetovanje ili ne, jer smo napuhanom kunom, a ne baš bogatom ponudom, ionako preskupi (kuna je usto 'ojačala' proteklih godina), ovom ćemo mjerom izgubiti. A oni koji dođu, koliko više plate za autoceste, manje će potrošiti za ostalo.

Broj Čeha, Slovaka, Poljaka..., koji će zbog toga, umjesto autocestom A1, prema moru voziti već ionako preopterećenom državnom cestom D1, će se povećati. Time i broj pogibeljnih pretjecanja i niza ostalih opasnih situacija.

Kako se nitko ne sjeti da umjesto planiranih ulaganja u inozemnu turističku promidžbu, medije u turistički najzanimljivijim zemljama obavijestimo da nećemo povećavati cestarine i da će hrvatske cijene goriva biti najniže na mediteranskom tržištu, barem simbolično (eh da je Ina ostala u našim rukama). Efekti bi bili neusporedivo veći.

A kako tek shvatiti i prihvatiti najavljeno poskupljenje cestarine za pet posto izvan turističke sezone (!), dok većina dionica autocesta zjapi prazna? Treba li ikoga uvjeravati koliko je to kontraproduktivno, višestruko štetno i gotovo nerazumno.

Dodatan je to udar na gospodarstvo, a mnogim su poduzetnicima autoceste već preskupe. Umjesto da pojeftinjenjem cestarina pojačamo i ubrzamo transport roba, usluga i kapitala na relaciji sjever-jug, dodatno ćemo ga prigušiti i učiniti nesigurnijim.

Umjesto da povoljnim vinjetama privučemo turiste, a mnogi bi Slovenci, primjerice, u tim uvjetima tijekom cijele godine vikende provodili na našoj obali, iz lošega, uz kontraproduktivnu i nepovoljnu klasičnu naplatu, idemo u gore.

Najštetnije i najneodgovornije je što će se tim mjerama pogoršati ionako loša sigurnost na našim cestama, povećanjem broja vozača i vozila koji će zaobilaziti autoceste, uvjerljivo najsigurniji dio prometnog sustava. One će izvan sezone još više biti puste te će se prometno neprirodno i nepotrebno povećati broj riskantnih pretjecanja i opasnih mimoilaženja, ugroženih pješaka, biciklista...

Trebamo li se ponovno zapitati zbog čega je hrvatska cestovna infrastruktura, premda smo u nju razmjerno uložili najviše u Europskoj uniji, 60 posto smrtonosnija od europskog prosjeka?

Koliko ćemo najavljenim povećanjem cestarina, izravno i neizravno, izgubiti zbog većeg stradavanja u prometu, nego što bi, uz optimalno korištenje autocesta, bilo moguće? Koliko vrijede nepotrebno izgubljeni ljudski životi? Hoće li za to itko odgovarati?

Kad ćemo shvatiti da je neizravna zarada od autocesta važnija i neusporedivo veća od izravne, jer je generator turizma i gospodarstva, i da kredite za autoceste, barem udjelom kojim su 'napuhani' korupcijom i kriminalom, trebamo plaćati iz državnog proračuna.

Dodatnog troška za državu i građane ionako ne bi bilo, dapače svi bismo se okoristili povećanjem ukupne zarade, win-win principom, a država bi napravila što je i dužna. Da je pameti...

Facebook komentari

hr Sun Feb 26 2017 08:26:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .