Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5b12611d2af47f61078b482b/80
Foto: Screenshot/ Youtube/ OnePath Network

Umro milijunaš koji je saznao da ima rak pa prodao sve i pomagao siromašnima

Australski biznismen Ali Banat (33) iz Sydneya bio je poznat po svojem raskošnom životu no sve se preokrenulo kada je prije tri godine otkrio da boluje od raka
Mladi milijarder koji je svoje bogatstvo dao u humanitarne svrhe nakon što mu je dijagnosticiran rak, preminuo je u utorak 29. svibnja u 33. godini.

Australski biznismen Ali Banat bio je poznat po svojem raskošnom životu no sve se preokrenulo kada je prije tri godine otkrio da boluje od raka. Liječnici su mu u početku dali maksimalno sedam mjeseci života, no nadživio je crne prognoze i poživio još dvije godine. Mladić iz Sydneya brzo nakon dijagnoze prestao je nositi dizajnersku odjeću i voziti luksuzne automobile te je odletio u Togo gdje je dao izgraditi masjid, muslimanski hram, kao i školu za lokalnu djecu.


Ali Banat obogatio se na poslovima osiguranja i proizvodnji elektroničkih uređaja. Nakon saznanja da je bolestan snimio je video u kojemu je kazao kako je svoju bolest shvatio kao dar koji mu je omogućio da se promijeni.

- Kada saznate da ste bolesni i da više nemate puno vremena, zadnje što želite je žuriti se. I tako trebamo živjeti svaki dan - kazao je tada Ali.

Sav svoj novac i bogatstvo želio je iskoristiti da izgradi selo u kojemu bi živjelo više od 200 udovica, školu za 600 učenika, ali i manju bolnicu koja bi podmirivala potrebe zajednice. Osnovao je i zakladu Muslimani svijeta s ciljem da pruži financijsku pomoć i podršku onima kojima je to potrebno.

Nakon Alijeve smrti, njegovi brojni pratitelji u zakladu su počeli uplaćivati donacije te je brzo prikupljeno više od milijun australskih dolara. Objavio je još nekoliko emotivnih videa, a u jednom od posljednjih ljude je zamolio da nastave njegov humanitarni rad. - U ovom životu imali smo automobile, novac, imali smo sve. Zato za svojeg života, braćo i sestre, pokušajte naći neki cilj, stvorite plan na kojemu ćete raditi. Ako osobno ne možete nešto financirati, pomognite prilogom onima koji imaju neku ideju - bila je jedna od njegovih posljednjih poruka, piše 24 sata





hr Sat Jun 02 2018 11:20:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c0f6a170e4938d1438b4580/80
Foto: autoportal

Na današnji dan: U Parizu održana prva automobilska izložba u povijesti

124. rođendan prvog autosalona: na Elizejskim poljanama u francuskoj metropoli, koja je u to doba bila neprikosnoveni centar automobilskog svijeta, četiri su izlagača prezentirala devet automobila

Počeci izlaganja, odnosno salona automobila, nisu baš posve jasno istraženi, no za prvu se priredbu ove vrste načelno smatra Exposition Internationale de Velocipedie et de Locomotion Automobile, koja je održana u Parizu, Av. des Champs-Élysées, na današnji dan prije 124 godine.

O samoj se automobilskoj izložbi zapravo zna malo, osim da su na njoj izlagala četiri proizvođača i da je ukupno bilo izloženo devet automobila. Dakako, Francuska je u to doba bila neprikosnoveni centar automobilskog svijeta, pa je posve logično da je takva priredba i održana upravo ondje. - piše autoportal

Izvjesno, britanski je entuzijast Sir David Salomons bio odlučan ne dozvoliti prekomorskim susjedima da postanu toliko napredniji, te je već u proljeće sljedeće godine organizirao Horseless Carriage Exhibition, u mjestu Tunbridge Wells, čiji je bio gradonačelnik. 

Pojavilo se pet automobila, uvoznih, jer će prvi britanski automobil biti proizveden tek godinu potom. Iste je 1895. održana i prva izložba u njujorškom Madison Square Gardenu, a u njenom sklopu i prva automobilska utrka na američkom kontinentu. 

Tim trima povijesnim događajima počela je era salona automobila, koja traje i dana

hr Tue Dec 11 2018 08:41:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c0820970e49384c3a8b457c/80
Foto: Pixabay

Najpametniji ljudi piju najviše alkohola, otkriveno je istraživanjem

Nedavno provedeno istraživanje otkrilo je da najpametniji ljudi ujedno piju najviše alkohola.

“Što su žene educiranije, tim više piju alkohola i priznaju da imaju problema s pićem”, stoji u izvješću londonske Škole za ekonomiju koja je promatrala tisuću 39-godišnjaka, piše Index.

Otkriveno je da žene s fakultetskim diplomama imaju 50 posto veće šanse da svaki dan piju alkohol, a muškarci 49 posto veću vjerojatnost.

Grupa znanstvenika iz Finske provela je slično istraživanje i došla do gotovo jednakog zaključka.

“Inteligentnije osobe često počinju piti u adolescentskoj dobi, a i kasnije u životu konzumiraju više alkohola”, kažu.

Iako alkohol neće povećati inteligenciju i nije zdrav, jasno vam je zašto možda češće posežete za alkoholom od drugih.

hr Mon Dec 10 2018 19:46:09 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bd5a5a30e493810138b4811/80
Foto: PIXABAY

Stručnjaci tvrde: Ljudi iznad 40 godina ne bi trebali raditi više od tri dana tjedno

Ako ste stariji od 40 godina, niste ljubitelji petodnevnog radnog tjedna i u potrazi ste za razlogom kako biste radili manje - znanost je na vašoj strani

Prema rezultatima istraživanja objavljenim u publikaciji Melbourne Institute Worker Paper, osobe starije od 40 godine su najviše produktivne kada rade tri dana tjedno ili manje, piše tportal.

Do navedenog zaključka znanstvenici su došli nakon što su pratili navike 3 tisuće muških i 3500 ženskih ispitanika. Tijekom provođenja studije, istraživači su od sudionika tražili izvršavanje kognitivnih testova, analizirali su njihove radne navike, pamćenje, načine argumentiranja i apstraktnog zaključivanja.

U kognitivnim ispitivanjima od sudionika istraživanja očekivalo se da čitaju tekst unatrag, riječi naglas i spajaju brojeve sa slovima u određenom vremenskom okviru. Kako se moglo zaključiti iz navedenog ispitivanja, kognitivni rezultati sudionika istraživanja poboljšali su se nakon što istraživači povećali radno vrijeme do 25 sati. Međutim, nakon 25 sati istraživači su otkrili da je uspješnost na testovima počela podjednako opadati kod muških i ženskih sudionika istraživanja.

Možda najveće iznenađenje istraživanja je činjenica da su sudionici zaduženi za rad 55 sati tjedno imali gore rezultate u kognitivnih ispitivanjima od onih koji su u mirovini ili nezaposleni.

'Mnoge zemlje trude se podići dobnu ljestvicu odlaska u mirovinu, što znači da više ljudi nastavlja s radom u kasnijim životnim fazama. Razina intelektualne stimulacije može uvelike ovisiti o radnom vremenu. Rad može biti dvosjekli mač. On stimulira aktivnost mozga, ali istodobno dugo radno vrijeme može uzrokovati umor i stres, što ostavlja posljedice na kognitivnim funkcijama', izjavio je koautor studije i profesor na Sveučilištu Kei, Collin McKenzie.

Sveučilišni profesor napomenuo je kako njegovo istraživanje ističe da su razlike u radnom vremenu 'važne za održavanje kognitivnog funkcioniranja sredovječnih i starijih odraslih osoba', te da skraćeno radno vrijeme može biti 'učinkovito u održavanju kognitivnih sposobnosti vitalnim'.

hr Mon Dec 10 2018 15:51:36 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b5a04dacb557a1f348b4a95/80
Foto: Pixabay

Psi nam pomažu da živimo dulje i sretnije, tvrde znanstvenici

Ako dvojite oko toga uzeti psa ili ne, donosimo vam jedan veliki razlog u korist ovog čovjekovog starog prijatelja. Vi njemu dom, on vama puno više

Vlasnici pasa reći će vam da je najljepše kada dođu kući, a tamo im se od srca, svaki dan istim žarom obraduje neka njuška, piše Život i stil.

Takav doček grije dušu, a znanstvenici idu korak dalje i kažu da psi ne samo da djeluju na naše emocionalno stanje, nego i na tjelesno. 

Ljud i koji imaju pse imaju manji rizik od kardiovaskularnih bolesti i preuranjene smrti. 

"Psi dobro djeluju na naše zdravlje. Smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti potičući nas na tjelesne aktivnosti i snižavajući razinu stresa svojom prisutnošću.

Zabilježeno je da vlasnici pasa ne pate od manjka društva i socijalnih kontakata, odnosno da nisu usamljeni", stoji u studiji objavljenoj u časopis Scientific Reports. 

Za razliku od osoba koje žive same, vlasnici pasa imaju 36 posto manji rizik da razviju bolesti srca i krvnih žila te 33 posto manji rizik od prijevremene smrti. Kod vlasnika pasa koji žive u domaćinstvu s više ljudi ta rizik se snižava za još 11 posto.

Razlog je vrlo jednostavan. Ljudikoji imaju pse više su fizički aktivni što dobro djeluje na zdravlje. Tjelesna aktivnost čuva srce, žile, krvni tlak drži pod kontrolom i općenito produljuje vitalnost.

hr Mon Dec 10 2018 15:50:43 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .