Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8fff732af47f640b8b4596/80
Foto: Pixabay

Jako neočekivana hrana budućnosti

Rast svjetske populacije i potrebe za smanjenjem konzumacije mesa te druge hrane koja traži puno energije za proizvodnju, znači ujedno da čovječanstvo mora smišljati drukčije i kreativnije načine kako se nahraniti

Meduza je jedna od azijskih delicija, no u drugim se dijelovima svijeta baš i ne konzumira. Životinja je to oblika otvorenog kišobrana, a odlikuje se po tome što je sluzava, bezukusna i otrovna.

Međutim, rast svjetske populacije i potrebe za smanjenjem konzumacije mesa te druge hrane koja traži puno energije za proizvodnju, znači ujedno da čovječanstvo mora smišljati drukčije i kreativnije načine kako se nahraniti, piše geek.hr.

Čini se kako je meduza jedan od prvih kandidata da postane osnovna hrana u budućnosti, ponajprije zato što je ima cijelo mnoštvo u oceanima i morima. Pretjerani izlov ribe smanjuje količine tradicionalne morske hrane, dok je meduza dostupna, a dolazi u jatima i brzo se razmnožava. Brojnost meduza će se ubuduće samo povećavati i za to postoji dobar razlog.

Naime, meduza će biti sve više i više zahvaljujući klimatskim promjenama zbog kojih oceani postaju sve topliji i kiseliji. Tim danskih znanstvenika je smislio način kako sluzave meduze učiniti da postanu hrskavi čips za svega nekoliko dana.

To je onda u velikoj suprotnosti s tradicionalnim načinom pripreme meduza na azijski način, tj. mariniranjem u slanoj vodi i kaliju koje potraje tjednima. No vjerojatno je to tako zato što nam se ne bi svidjela ukiseljena meduza za često konzumiranje.

Pomoću dva mikroskopa su Danci proučavali način na koji se niti od kojih je meduza sačinjena mijenjaju te kako ta životinja od mekane i gumenaste postaje tvrda i hrskava. Studija je nedavno predstavljena na 62. Biophysical Society Meetingu u San Franciscu.

- Probao sam jesti meduzu jer sam želio razumjeti transformaciju od mekane želatinozne tvari u jedan hrskavi čips koji se može jesti. Korištenjem etanola smo napravili  čips od meduze koji je hrskave teksture i može potencijalno postati zanimljiv gastronomima - poručio je Mathias P. Clausen, postdoktorand Sveučilišta Southern Denmark u Odenseu.

Ova morska bića su bogata hranjivim tvarima, uključujući B12 vitamin, željezo, magnezij, a imaju i zaista malo kalorija. Što prije dođemo do toga da ih pretvorimo u prihvatljive izvore hrane, to bolje. I ribari su među onima koji jedva čekaju da ih se riješe, jer one ipak predstavljaju opasnost za riblja jata svugdje na svijetu, pogotovo time što će ih biti sve više i više.

hr Fri Feb 23 2018 12:48:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b9c0b42cb557a0fa98b4656/80
Foto: Thinkstock

Je li moguće da niska razina vitamina D povećava rizik od raka dojke?

U svijetu, rak dojke je najčešće dijagnosticiran oblik raka kod žena. Neki od glavnih faktora rizika za rak dojke uključuju dob i pretilost nakon menopauze

Nova studija iz Brazila potvrđuje dokaze prikupljene prethodnim istraživanjima, sugerirajući da žene s niskom razinom vitamina D, nakon menopauze imaju veći rizik od razvoja raka dojke, piše Život i stil.

U svijetu, rak dojke je najčešće dijagnosticiran oblik raka kod žena. Neki od glavnih faktora rizika za rak dojke uključuju dob i pretilost nakon menopauze. Tijekom proteklih nekoliko godina mnoge studije također su raspravljale o važnosti i potencijalnom utjecaju vitamina D u odnosu na rizik od raka dojke.

Primjerice, jedna takva studija koja je radila sa skupinom sudionika iz Japana, otkrila je da žene s najvišom razinom vitamina D u svom sustavu, imaju znatno niži rizik od raka, u usporedbi s onima s najnižim razinama vitamina D.

Sada su istraživači sa Sveučilišta Sao Paulo u Brazilu donijeli slične zaključke nakon analize medicinskih podataka 627 brazilskih žena u dobi od 45 do 75 godina. Njihovi su nalazi objavljeni u časopisu Menopause.

'Vitamin D može zaustaviti rast stanica raka'

U studiji su sudjelovale žene podijeljene u dvije grupe: 209 žena imalo je dijagnozu raka dojke plus 418 žena bez raka, koje su djelovale kao kontrolna skupina. Sve su sudionice morale imati zadnju menstruaciju prije najmanje 12 mjeseci.

Uspoređujući medicinske informacije prikupljene od dvije skupine žena, istraživači ističu da su, u vrijeme dijagnoze, žene s karcinomom dojke imale veće stope niske ili vrlo male razine seruma (krvi) vitamina D u usporedbi sa svojim kolegicama bez raka.

Također, veći broj žena koje su imale rak dojke imale su visok indeks tjelesne mase (BMI) ili pretilost, u usporedbi s sudionicama bez karcinoma dojke.

Konačno, u provođenju analize rizika - gdje su prilagodili relevantne čimbenike modifikacije, kao što su dob, BMI i vrijeme od početka menopauze - zaključili su da žene s karcinomom dojke imaju 1,5 puta veći rizik od žena bez raka za razvoj slabe razine vitamina D.

Autori pretpostavljaju da odgovarajuće razine vitamina D u sustavu mogu smanjiti rizik od raka sprečavanjem proliferacije stanica.

hr Fri Sep 21 2018 07:35:06 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba38d8dcb557a0fa98b48e8/80

Znanstvenici na Visu traže rješenja za održivi razvoj Mediterana

Cilj je kroz razmjenu mišljenja, ideja i primjenjivih znanstvenih zaključaka predložiti konkretna rješenja za održivi razvoj mediteranskih otoka, kroz 18 različitih tema konferencije

Jučer je u međunarodnom sveučilišnom centru na otoku Visu VERN' Island School otvorena 2. međunarodna multidisciplinarna znanstvena konferencija„Mediterranean Islands Conference 2018“ (MIC-Vis 2018.), koju zajednički organiziraju Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i VERN'.

Konferencija je na otoku Visu okupila više od 150 znanstvenika i stručnjaka iz 15 zemalja, s domaćih  i međunarodnih znanstvenih institucija poput Sveučilišta Heidelberg, Ruskog ekonomskog Sveučilišta Plekhanov, ekonomskog Sveučilišta u Bratislavi, Instituta Pierre Gardette i mnogih drugih te brojnih domaćih institucija, koji će predstaviti preko 100 znanstvenih radova.

Cilj je kroz razmjenu mišljenja, ideja i primjenjivih znanstvenih zaključaka predložiti konkretna rješenja za održivi razvoj mediteranskih otoka, kroz 18 različitih tema konferencije: arhitektura, demografija, geografija, javni servisi, kultura i tradicija, mediji i komunikacija, migracije, obnovljivi izvori energije, obrazovanje, održivi razvoj, podmorje i biologija, poljoprivreda i ribarstvo, posao i gospodarstvo, povijest, sigurnost, sport,  turizam te umjetnost i književnost.

Konferencija se održava od 19. do 22. rujna, a u okviru programa je otvorena i izložba studentskih fotografija na temu „Mediteran“ te su proglašeni pobjednici fotografskog natječaja.

- Drago nam je da smo potaknuli interes za temu održivog razvoja otoka te da je ovogodišnja konferencija okupila mnogo više znanstvenika i znanstvenih radova na temu razvojnih koncepata otoka i zemalja koje imaju otoke, ali i svakodnevnih tema s kojima se suočavaju stanovnici tih otoka. Vjerujem da će znanstvena sinergija na konferenciji doprinijeti stvaranju ideja za održivi razvoj otoka i Mediterana u cjelini i da će nam ponuditi rješenja za izazove s kojima se suočavamo danas, ali i u budućnosti. - izjavio je na svečanom otvorenju prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, dekan Veleučilišta VERN' i privremeni rektor Sveučilišta VERN'.

Uspješan rad na konferenciji sudionicima su na otvorenju poželjeli i dogradonačelnica Visa Antonia Uskokdr. sc. Ljiljana Kaliterna-Lipovčan, pomoćnica ravnatelja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, dr. sc. Ozana Ramljak s VERN'a, članica programskog odbora konferencije te Dionigi Albera, član programskog odbora konferencije i direktor francuskog Instituta za etnologiju Mediterana.

Konferencija se održava uz visoko pokroviteljstvo predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar – Kitarović i pokroviteljstvo grada Visa.

hr Thu Sep 20 2018 14:07:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba0a37ccb557af5ab8b4785/80
Foto: PIXABAY

Šibenska Prometno-tehnička i Tehnička škola dobile preko 400 tisuća kuna za novu školsku opremu

Ravnatelji dviju šibenskih srednjih škola, Zdravko Peran iz Prometno-tehničke i Josip Belamarić iz Tehničke škole potpisali su u Zagrebu ugovore s ministrom mora, prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem vrijedne ukupno preko 400 tisuća kuna koje će uložiti u nabavku školske opreme.

– Drago mi je što smo se danas okupili na potpisivanju Ugovora kojima ćemo po prvi puta iz državnog proračuna za opremanje pomorskih škola dodijeliti iznos od gotovo 3 milijuna kuna. Naime, poznato je da u Hrvatskoj ima oko 22 tisuće pomoraca, kao i da njih oko 15 i pol tisuća plovi u međunarodnoj plovidbi. Stoga je naša uloga da osiguramo vrhunsko obrazovan te socijalno i zdravstveno zbrinut pomorski kadar, koji može odgovoriti zahtjevima suvremenog brodarstva i zaštiti ljudskih života na moru – rekao je ministar Butković te dodao kako je današnja dodjela sredstava samo jedna od mjera koje provodi Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Ukupna vrijednost potpisanih ugovora iznosi gotovo tri milijuna kuna, Prometno-tehničkoj školiŠibenik dodijeljeno je  228.870,24  tisuća kuna dok je Tehničkoj školi Šibenik dodijeljeno  173.412 tisuće kuna, piše Šibenik.in

Pomorska škola  Split dobila je 569.737,50 kuna, Pomorska škola Bakar 543.712,50 kuna, a Pomorsko - tehničkoj školi Dubrovnik dosijeljeno je 462.875,00 kuna. Pomorskoj školi Zadar dodijeljena su pak sredstva u iznosu su od 465.750,00 kuna, Srednjoj školi Ambroza Haračića s Malog Loišinja 276.925,00 kuna, a Srednjoj školi Petra Šegedina iz Korčule 276.051,36 kuna.

Škole će dodijeljena sredstva, između ostaloga, uložiti u opremanje nautičkog simulatora i pripadajuće opreme, opremanje nautičkog kabineta – nadogradnju simulatora, nabavu video materijala, nabavu i ugradnju uređaja na nadzor brodskih interaktivnih funkcija na jednom mjestu postavljenog na upravljačkom mostu iznad kontrolne ploče, nabavu opreme za zavarivanje i splavi za spašavanje te drugo.

Sredstva za nabavu opreme dodijeljena su temeljem javnog poziva Ministarstva upućenog srednjim školama u svibnju ove godine, a izravan su doprinos ostvarenju ciljeva Strategije pomorskog razvitka i integralne pomorske politike RH za razdoblje do 2020. godine. Naime, ovom mjerom Ministarstvo osigurava odgovarajuće materijalne uvjete u pomorskim školama te radi na promociji, jačanju kompetencija i podizanju kvalitete obrazovanja učenika u srednjim pomorskim školama.

S tim ciljem Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture provodi i čitav niz drugih mjera, poput projekta stipendiranja učenika srednjih škola i studenata pomorskih fakulteta, a sve kako bi osiguralo motivirajuće uvjete za upis na ove srednjoškolske i visokoškolske ustanove. Samo tijekom prošle godine dodijeljeno je 219 stipendija za učenike i 72 stipendije za studente. Provodi se i Program sufinanciranja ukrcaja vježbenika palube, stroja i elektrotehnike na brodove, osiguravaju subvencije i sredstva za ukrcaj vježbenika na brodove u nacionalnoj i međunarodnoj plovidbi, a za što je samo tijekom 2017. godine izdvojeno četiri milijuna kuna, a omogućen je ukrcaj oko 300 vježbenika.


hr Tue Sep 18 2018 09:04:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/59f8cedbb9e03e48948b4786/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Naši znanstvenici otkrili novi mehanizam za borbu s rakom

Ovo otkriće ima veliki potencijal primjene kod razvoja antitumorskih i antivirusnih terapija

Skupina znanstvenika sa Sveučilišta u Rijeci (UniRi) pod vodstvom prof. Bojana Polića objavila je u uglednom znanstvenom časopisu Nature Immunology studiju o novom mehanizmu kojim tzv. prirodnoubilačke stanice našeg imunološkog sustava razvijaju svoje djelovanje prema tumorima i virusnim infekcijama. - piše Jutarnji list

Ovo otkriće ima veliki potencijal primjene kod razvoja antitumorskih i antivirusnih terapija.

Prirodnoubilačke ili NK stanice (engl. Natural killer cells) su limfociti, odnosno podskupina leukocita ili bijelih krvnih stanica, ključnih u obrani organizma od virusnih infekcija, tumora itd.

- NK stanice reagiraju prve na određenu promjenu, primjerice infekciju ili tumor, jer je prepoznaju na temelju promjena izražaja različitih molekula na površini stanice. One su sposobne lučiti različite faktore i ubiti ciljne stanice kako bi ograničile nastalu ugrozu - pojasnio je Bojan Polić, profesor na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Cijeli članak pogledajte ovdje

hr Mon Sep 17 2018 20:42:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .