Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5b864d13cb557a947e8b48ea/80
Foto: PIXABAY

Najčešće pogreške koje radite u prehrani, a lako ih je ispraviti

Prehrambene greške mogu se podijeliti u dvije kategorije: kognitivne i sadržajne, tvrdi mag. nutr. Bojan Stojnić.

Kognitivne greške

Budući da je razvoj zdravog odnosa prema hrani preduvjet za postizanje zdrave prehrane, započet ću s pogreškama u razmišljanju o hrani i prehrani.

"Prije svega, vjerujem da od prehrane očekujemo previše. Držimo hranu lijekom te se razočaravamo kad nam ne uspije riješiti sve naše probleme. Hrana jest najbolja poznata prevencija, no nije lijek."

Pritom zanemarujemo psihosocijalnu komponentu prehrane. Hrana nisu samo nutrijenti i alat za prevenciju bolesti, već i izvor užitka te prilika za druženje.

Lajemo na pogrešno stablo. Fokus pogrešno usmjeravamo na prehrambene prakse sumnjive opravdanosti, koje u najboljem slučaju neće imati značajnijeg utjecaja na zdravlje, a ponekad se na isto odražavaju i negativno. Pritom zanemarujemo širi kontekst ukupne kvalitete prehrane, koja će doista utjecati na vaše zdravlje. Ne postoje zdrava i nezdrava hrana, već samo zdrava i nezdrava prehrana.

"
Briga o prehrani može biti i pretjerana. Mnogima prehrambeni izbori predstavljaju značajni stres i/ili im ne dozvoljavaju normalni društveni život. U takvim slučajevima govorimo o ortoreksiji, odnosno opsesiji zdravom prehranom. Umjesto da unaprijedi zdravlje, pretjerana briga na njega se odražava negativno. Ne živimo da bismo jeli, već jedemo da bismo živjeli."

Mi ljudi imamo tendenciju prema isključivom, odnosno „sve ili ništa“ razmišljanju o hrani. I najmanji odmak od plana razlog je odustajanja, a ponekad čak i svojevrsnog samokažnjavanja. Ili se u potpunosti pridržavamo zadanog programa, ili ga se uopće ne pridržavamo. Ili ne jedemo čokoladu, ili odjednom pojedemo cijelu. Prehrana nije crna ili bijela. Korak unatrag, ako ste prije napravili dva unaprijed, još uvijek je jedan korak unaprijed, piše ordinacija.hr

Strpljivo mijenjate navike

Žurimo. Prehrambene navike ne stvaraju se preko noći, kako kvalitetne, tako i one nepoželjne. Kilogrami se također ne nakupljaju preko noći. Svaka prehrambena promjena jest proces u kojemu treba ustrajati. Kratkoročni rezultati nemaju smisla; dugoročne navike će utjecati na zdravlje. Ne treba očekivati senzacionalne promjene, već strpljivo mijenjati navike.

"
Savjete tražimo na krivom mjestu. Internet je blagoslov i prokletstvo u istome. Daje nam trenutni pristup svom ljudskom znanju, no na njemu nema kontrole kvalitete sadržaja. Bez kvalitetne podloge iz biologije, biokemije, fiziologije i psihologije, nije se teško izgubiti u njegovim bespućima i krenuti alternativnim prehrambenim putevima. S obzirom na to da svi jedemo po nekoliko puta dnevno, mnogi se osjećajukvalificiranim stručnjacima pozvanima o prehrani dijeliti savjete. A internet je savršen medij za isto. Kao što pravni savjet tražite od odvjetnika, prehrambeni savjet potražite kod osobe školovane za dijeljenje istoga, kod nutricionista."

Moderno je od svega, uključujući i od prehrane, stvarati ideologiju. Pojedinci koji na taj način razmišljaju, odabiru određeni prehrambeni pristup, uglavnom alternativni, pridaju mu čarobna svojstva i brane ga pod svaku cijenu kao jedini ispravni, a priori odbacujući i gorljivo kritizirajući svaki drugi, nerijetko na neopravdanim moralnim osnovama. U prehrani nema mjesta moraliziranju. Postoji mnogo načina za postizanje zdrave prehrane. Jedna, jedinstvena, savršena, optimalna prehrana ne postoji.

Sadržajne greške

Suprotno uvriježenom mišljenju, glavni prehrambeni problem u sadržajnom smislu nije suvišan unos pojedine namirnice ili nutrijenta, već nedovoljan unos svih onih koje naše tijelo treba. Umjesto na uključivanje što većeg broja namirnica u prehranu, prvenstveno se fokusiramo na njihovo isključivanje, vjerujući da su pojedine namirnice ili njihove grupe odgovorne za njihove zdravstvene probleme. Nijedna hrana nije otrov; doza čini otrov. Isključivim pristupom prehrani smanjuje se raznolikost, temelj njene kvalitete i vašeg zdravlja.

Jednoličnost prehrane, odnosno izostanak raznolikosti najčešće je posljedica navike, bezidejnosti te straha od novoga. Svoju prehranu temeljimo na vrlo malom broju namirnica, što osim što joj oduzima zanimljivost, može uzrokovati i nutritivne deficite.

"Jedemo previše. Ne debljamo se od zraka. Ne debljamo se ni od kruha, banana ili maslaca. Višak kilograma posljedica je energetske neravnoteže, odnosno energetskog unosa većeg od potrošnje."

Jednako tako, nećemo smršaviti bez energetskog deficita. Ne postoje namirnice koje tope kilograme. Niti će niskougljikohidratna (LCHF) ili niskomasna prehrana bez energetskog deficita dati rezultata. Kilograme tope kvalitetna prehrana koja omogućava prihvatljivu sitost tijekom „dijete“ i snažna volja za borbu s tijelom koje pod svaku cijenu želi zadržati višak kilograma, za crne dane.

Savjet koji gotovo univerzalno nalazim od pomoći jest standardizirati dnevni broj i okvirni sadržaj obroka. To znači da znamo koliko ćemo puta u danu jesti, da izbjegavamo nepotrebno grickanje, te da okvirno znamo što se treba nalaziti na tanjuru. U doba svedostupnosti hrane programirane za stimulaciju okusnih pupoljaka, rijetko se tko može osloniti na tjelesne signale potrebe za hranom.

Mi nutricionisti smo već dosadni s ovim savjetom, ali doista je jedan koji vrijedi gotovo za svakoga: Stavite veći naglasak na biljnu hranu u prehrani. To uključuje povrće, voće, žitarice od cjelovitog zrna i orašaste plodove. Što raznolikije, što šarenije, to bolje. Istraživanja nedvojbeno pokazuju da je veća konzumacija biljne hrane povezana s nižim rizikom od kroničnih oboljenja. No ne trčite pred rudo. Za postizanje zdrave prehrane nije potrebno postati vegetarijancem ili veganom.

Previše neprovjerenih informacija

Sa svih strana smo zatrpani neprovjerenim informacijama o prehrani. To je i jedan od razloga zašto sam pokrenuo stranicu nutricionizam.hr - kako bih ponudio znanstveno utemeljen, racionalan i praktičan prehrambeni savjet.

Trendovi su po definiciji tu da nestanu, stoga toplo savjetujem ne gubiti vrijeme, energiju i zdravlje na praćenje istih. Zdrava prehrana može doći u mnogo oblika, no raznolikost (neisključivost) te umjerenost temelj su svakoga.

Da bi postigli zdravu prehranu, ne treba do besvijesti kopati po internetu u potrazi za trikom koji će nas učiniti zdravima. Prehrana može biti jednostavna, ako se vodite stručnim savjetom. Nutricionizam jest kompleksan, no prehrana ne treba biti.

hr Wed Aug 29 2018 09:36:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/56b86baef864d109008b4ba1/80

Milijuni korisnika više neće moći koristiti WhatsApp

Najnovija verzija ažuriranja uklanja podršku nekim uređajima.

Iako je WhatsApp trenutno najpopularniji servis za dopisivanje kojeg koristi više od milijardu ljudi, moglo bi se dogoditi da postane nedostupan za milijune korisnika, piše News24, prenosi N1.

Najnovija verzija ažuriranja, naime, uklanja podršku nekim starijim uređajima, a time će najviše biti pogođeni vlasnici iPhonea 4 (i ranijih modela) koji koriste operativni sustav iOS 7.

Ova promjena bit će uvedena u veljači 2020. godine.


hr Fri Sep 21 2018 10:27:39 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba4a246cb557a0fa98b4941/80

Program 23. izdanja Splitskog filmskog festivala

Splitski filmski festival najstarija međunarodna filmska / medijska manifestacija u Hrvatskoj ide dalje, samo u listopadu, umjesto kao dosad u rujnu. Festival u svom 23. izdanju, tempiranom od 4. do 12. listopada, nastavlja u svom specifičnom film(ofil)skom stilu.

Ove godine program ima zajedničku crtu otpora prema kapitalizmu, populizmu, kontroli koju tehnološki razvoj samo povećava, u sustavu gdje zanemarivo mali broj ljudi postaje sve bogatijima, a ogromna većina žitelja na zemlji, sve siromašnija.

Tradicionalno, festival ne bira filmove (od blizu 2000 prijavljenih) prema imenima i nagradama na razvikanim festivalima, no ipak se poslovično događa da se u njegovu programu, osim mladih autora i debitanata, nađu i naslovi nagrađeni na Cannesu ili Rotterdamu, kao i neko priznato redateljsko ime.

To vrijedi za neke od filmova iz međunarodne konkurencije. “Donbass” je novi film kultnog ukrajinskog filmaša Sergeja Loznitse, a “Ljubav 1. pas” rumunjskog “novovalovca” Florina Serbana (“Ako mi se fućka, fućkam”) u kojem glavnu mušku ulogu igra Valeriu Andriuta, kućni glumac Cristiana Mungiua. Njima treba pripojiti slovensko-norveško-talijansku koprodukciju “History Of Love” Sonje Prosenc, ove godine nagrađenu u Karlovim Varima, te “The Widowed Witch” Caija Chengjieja, ovjenčan nagradom Tigar na festivalu u Rotterdamu. S Karlovih Vari dolazi još jedan film iz konkurencije, “Volcano” Ukrajinca Romana Bondarčuka, a s Rotterdama švicarski “Those Who Are Fine” Cyrila Schäublina, treba spomunti i ORDER, trodijelni operetski film kolektiva Democracia koji oštro kritizira konvencije i nepravde kapitalizma i njegove globalne hegemonije. U konkurenciji dugometražnih filmova nalazi se i jedan domaći naslov - “Do kraja smrti” Anđela Jurkasa.

U međunarodnoj konkurenciji kratkometražnih filmova, od 33 naslova sa svih kontinenata, čak je pet hrvatskih kratkiša: “FilmFlam” Marka Belića, “Završni krug” Vladislava Kneževića, “Trip” Marka Meštrovića, “90 sekundi u Sjevernoj Koreji” Ranka Paukovića i “Nigdina” Neli Ružić.

U programu hrvatskih filmova je “Lada Kamenski” Sare Hribar i Marka Šantića, trostruko nagrađena na Puli (scenarij, sporedna ženska uloga, priznanje međunarodnog žirija FEDEORA), te film Anđela Jurkasa “Happy End” koji će na STFF-u imati službenu hrvatsku premijeru pred početak kino distribucije u studenome. U istom programu je osam, manje eksponiranih, hrvatskih kratkih filmova.

Svi hrvatski filmovi prikazani na festivalu konkuriraju za filmsku nagradu Ivan Martinac, koju je u čast velikog Martinca STFF uveo prošle godine, a bit će dodijeljena hrvatskim autorima za kreativno i inovativno korištenje filmskog jezika u čijem izričaju dominira upotreba specifičnih, filmsko-izražajnih sredstava ostvarivih samo u mediju pokretnih slika.


Zanimljivih dugometražnih filmova ne nedostaje ni u programu “Forum/Next Door/Frame Extended” , spomenut ćemo indijski film autora
Aditya Kripalanija ''Tikli and Laxmi Bomb'', u kojem seksualne radnice uzmu stvar u svoje ruke da bi ostvarile autonomiju u profesiji, vodeći mali dio trgovine seksom, '' by women and for women''.

Peruanski redatelj Renzo Alva Hurtado u filmu ''Profundidad de Campo'' kroz pronađene vrpce rekreira prosvjede protiv projekta rudnika Southern Copper. Njemačka redateljica Rosa Hannah Ziegle u filmu ''Family Life'' prikazuje kompleksne odnose dviju mladih djevojaka, koje pokušavaju naći svoj put u život, uz. odrasle, koji se bore s vlastitim demonima na oronuloj farmi u Saxony-Anhalt Aleksandro Tesei dokumentarcu ''The Zone – Post Atomic Journey'' prati mladiće, Stalkere, nazvane po poznatom filmu Tarkovskog, koji ilegalno borave u zabranjenoj zonu Černobila, u čijem je centru famozni Reaktor 4, koji je eksplodirao 1986. Francuski debitant Camille Vidal-Naquet u filmu ''Sauvage'' prikazuje mladića koji prodaje svoje tijelo na ulici, muškarci dolaze i odlaze…dok on traži ljubav. U iranskom igranom filmu ''Redhead'' redatelj Karim Lakzadeh na zanimljiv način vodi priču o dvojici braće koji nastoje povratiti otetu zemlju.

U istom programu vidjet ćemo “Roi Soleil”, novi film još jednog starog festivalskog znanca Alberta Serre (''Čast viteštva'', “Pijev ptica”, “Smrt Luja XVI“). Film je bez dijaloga isto kao i uradak španjolskog redatelja Jorge Lópeza Navarretea ''Ronco Rumor Remoto''.

Na festivalu će se prikazati sedam VR filmova i movomedijski digitalni uradak ''Plazaville'' GH Hovagimyana, HD remake Godardovog filma Alphaville snimljen u New Yorku. Scene se pojedinačno prikazuju slučajnim redoslijedom. Računalni program preslaguje scene kako bi stvorio dekonstruirani narativ. Gledatelj sam slaže redoslijed u svojoj glavi. Rad se neprekidno izvodi, ali nije riječ o petlji.

Posebna zanimljivost 23. festivala je i “mini retrospektiva” Jana Soldata “Moć, sigurnost i dominacija”, autora dokumentaraca, kojega ne zanima seksualnost ili slamanje tabua, već odnos osobe prema vlastitu tijelu. ''Dokumentiram njihovu strast i dajem njihovim potrebama prostor bez osuđivanja; gledatelj na ovaj način može osjetiti protagoniste''. 

Sve informacije možete pronaći na www.splitfilmfestival.hr

hr Fri Sep 21 2018 09:50:31 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba49223cb557a35a88b4971/80
Foto: Marko Lopac

Open Air Cinema powered by Cinestar otvorio 11. Weekend Media Festival

Mnogobrojni sudionici 11. Weekend Media Festivala uživali u idličnom kinu pod zvijezdama

Jučer je započeo 11. Weekend Media Festival, koji okuplja vodeće ljude i stručnjake u komunikacijskoj industriji i poslovnom svijetu, a kraj prvog dana začinjen je pravom filmskom poslasticom. Naime, sinoć je po prvi puta na Weekend Media Festivalu održan 'Open Air Cinema powered by CineStar'. U kinu pod zvijezdama okruženom borovinom, uz prigušeno svjetlo svijeća, zabavili su se mnogobrojni gosti uz hrvatsku premijeru filma 'Pepermint' s Jennifer Garner u glavnoj ulozi.

Weekend Media Festival predstavlja mjesto okupljanja poketača u poslovnoj industriji, ali i nove vizionare i pojedince usmjerene budućnosti što se podudara s filozofijom i poslovanjem CineStara, kao najvećeg kinoprikazivača u Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe. CineStar kina već punih 15 godina 'stvaraju' emocije koje ostaju u sjećanju. Emocije koje vežemo uz dobru zabavu, prijateljstva i obiteljska druženja uz film. U to su se sinoć uvjerili i mnogobrojni sudionici ovogodišnjeg Weekend Media Festivala koji su uz slasne kokice uživali u ovom idiličnom kinu pod zvijezdama.

Sinoćnje kino pod zvijezdama, bila je najava prvog CineStar kina u Istri, koje će biti otvoreno u Puli u sklopu shopping centra Max City, čije se otvorenje planira do kraja ove godine. Simbolično  15. CineStar kino u Hrvatskoj otvara se u Puli, kao CineStarov poklon Istrijanima za 15. godina CineStara u Hrvatskoj.

Film 'Pepermint' u distribuciji Blitza, adrenalinom je nabijen triler koji će vas prikovati za kino sjedala i držati napetim do samoga kraja. Redatelj filma je publici već poznati, Pierre Morel koji je već oduševio s filmom '96 sati' ('Taken'). Film u svim CineStar kinima možete pogledati od 27. rujna.

hr Fri Sep 21 2018 08:40:03 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b9ca3cbcb557af5ab8b45f7/80

Nećete vjerovati što sve dobrostojeći, moderni roditelji traže od dadilja

Poželjno je da dadilja danas zna baratati pištoljem, masirati, šišati ili pak voziti specijalno vozilo za led.. naravno sve to dobro se plaća

Donedavna je među dobrostojećim Njujorčanima bilo poželjno da dadilja njihove djece zna dodatni strani jezik kojem bi ih naučila te da zna kuhati zdravu, egzotičnu hranu, piše Život i stil.

Danas je situacija puno drugačija i veliki izazovi su stavljeni pred dadilje. Žene koje čuvaju djecu moraju vladati brojnim drugim vještinama. Prema anketi New York Posta roditelji očekuju da dadilja zna masirati, frizirati ili pak biti instruktorica joge. 

"Jedan otac je rekao da njega dadilja dvaput tjedno po 90 minuta masira. Naravno za to joj dodatno plati. Jedna obitelj tražila je dadilju koja zna voziti zamboni kako bi im mogla biti od koristi na klizanju. Drugoj obitelji je bilo važno da dadilja zna rukovati vatrenim oružjem kako bi plašila medvjede. Jedna majka je tražila dadilju koja zna šišati i raditi frizure kako bi njezine djevojčice i ona uvijek bile dotjerane.

"Dobrostojeće obitelji imaju svoj pogled na ovaj posao. Kada intervjuiraju dadilje vode računa o tome da dobiju što više usluga od jedne osobe. Naravno to i plate. Dadilja s puno vještina može godišnje zaraditi 185.000 dolara", kaže David Youdovin, šef tvrtke koja zapošljava dadilje i domaćice.   

hr Thu Sep 20 2018 19:50:57 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .