Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5b864d13cb557a947e8b48ea/80
Foto: PIXABAY

Najčešće pogreške koje radite u prehrani, a lako ih je ispraviti

Prehrambene greške mogu se podijeliti u dvije kategorije: kognitivne i sadržajne, tvrdi mag. nutr. Bojan Stojnić.

Kognitivne greške

Budući da je razvoj zdravog odnosa prema hrani preduvjet za postizanje zdrave prehrane, započet ću s pogreškama u razmišljanju o hrani i prehrani.

"Prije svega, vjerujem da od prehrane očekujemo previše. Držimo hranu lijekom te se razočaravamo kad nam ne uspije riješiti sve naše probleme. Hrana jest najbolja poznata prevencija, no nije lijek."

Pritom zanemarujemo psihosocijalnu komponentu prehrane. Hrana nisu samo nutrijenti i alat za prevenciju bolesti, već i izvor užitka te prilika za druženje.

Lajemo na pogrešno stablo. Fokus pogrešno usmjeravamo na prehrambene prakse sumnjive opravdanosti, koje u najboljem slučaju neće imati značajnijeg utjecaja na zdravlje, a ponekad se na isto odražavaju i negativno. Pritom zanemarujemo širi kontekst ukupne kvalitete prehrane, koja će doista utjecati na vaše zdravlje. Ne postoje zdrava i nezdrava hrana, već samo zdrava i nezdrava prehrana.

"
Briga o prehrani može biti i pretjerana. Mnogima prehrambeni izbori predstavljaju značajni stres i/ili im ne dozvoljavaju normalni društveni život. U takvim slučajevima govorimo o ortoreksiji, odnosno opsesiji zdravom prehranom. Umjesto da unaprijedi zdravlje, pretjerana briga na njega se odražava negativno. Ne živimo da bismo jeli, već jedemo da bismo živjeli."

Mi ljudi imamo tendenciju prema isključivom, odnosno „sve ili ništa“ razmišljanju o hrani. I najmanji odmak od plana razlog je odustajanja, a ponekad čak i svojevrsnog samokažnjavanja. Ili se u potpunosti pridržavamo zadanog programa, ili ga se uopće ne pridržavamo. Ili ne jedemo čokoladu, ili odjednom pojedemo cijelu. Prehrana nije crna ili bijela. Korak unatrag, ako ste prije napravili dva unaprijed, još uvijek je jedan korak unaprijed, piše ordinacija.hr

Strpljivo mijenjate navike

Žurimo. Prehrambene navike ne stvaraju se preko noći, kako kvalitetne, tako i one nepoželjne. Kilogrami se također ne nakupljaju preko noći. Svaka prehrambena promjena jest proces u kojemu treba ustrajati. Kratkoročni rezultati nemaju smisla; dugoročne navike će utjecati na zdravlje. Ne treba očekivati senzacionalne promjene, već strpljivo mijenjati navike.

"
Savjete tražimo na krivom mjestu. Internet je blagoslov i prokletstvo u istome. Daje nam trenutni pristup svom ljudskom znanju, no na njemu nema kontrole kvalitete sadržaja. Bez kvalitetne podloge iz biologije, biokemije, fiziologije i psihologije, nije se teško izgubiti u njegovim bespućima i krenuti alternativnim prehrambenim putevima. S obzirom na to da svi jedemo po nekoliko puta dnevno, mnogi se osjećajukvalificiranim stručnjacima pozvanima o prehrani dijeliti savjete. A internet je savršen medij za isto. Kao što pravni savjet tražite od odvjetnika, prehrambeni savjet potražite kod osobe školovane za dijeljenje istoga, kod nutricionista."

Moderno je od svega, uključujući i od prehrane, stvarati ideologiju. Pojedinci koji na taj način razmišljaju, odabiru određeni prehrambeni pristup, uglavnom alternativni, pridaju mu čarobna svojstva i brane ga pod svaku cijenu kao jedini ispravni, a priori odbacujući i gorljivo kritizirajući svaki drugi, nerijetko na neopravdanim moralnim osnovama. U prehrani nema mjesta moraliziranju. Postoji mnogo načina za postizanje zdrave prehrane. Jedna, jedinstvena, savršena, optimalna prehrana ne postoji.

Sadržajne greške

Suprotno uvriježenom mišljenju, glavni prehrambeni problem u sadržajnom smislu nije suvišan unos pojedine namirnice ili nutrijenta, već nedovoljan unos svih onih koje naše tijelo treba. Umjesto na uključivanje što većeg broja namirnica u prehranu, prvenstveno se fokusiramo na njihovo isključivanje, vjerujući da su pojedine namirnice ili njihove grupe odgovorne za njihove zdravstvene probleme. Nijedna hrana nije otrov; doza čini otrov. Isključivim pristupom prehrani smanjuje se raznolikost, temelj njene kvalitete i vašeg zdravlja.

Jednoličnost prehrane, odnosno izostanak raznolikosti najčešće je posljedica navike, bezidejnosti te straha od novoga. Svoju prehranu temeljimo na vrlo malom broju namirnica, što osim što joj oduzima zanimljivost, može uzrokovati i nutritivne deficite.

"Jedemo previše. Ne debljamo se od zraka. Ne debljamo se ni od kruha, banana ili maslaca. Višak kilograma posljedica je energetske neravnoteže, odnosno energetskog unosa većeg od potrošnje."

Jednako tako, nećemo smršaviti bez energetskog deficita. Ne postoje namirnice koje tope kilograme. Niti će niskougljikohidratna (LCHF) ili niskomasna prehrana bez energetskog deficita dati rezultata. Kilograme tope kvalitetna prehrana koja omogućava prihvatljivu sitost tijekom „dijete“ i snažna volja za borbu s tijelom koje pod svaku cijenu želi zadržati višak kilograma, za crne dane.

Savjet koji gotovo univerzalno nalazim od pomoći jest standardizirati dnevni broj i okvirni sadržaj obroka. To znači da znamo koliko ćemo puta u danu jesti, da izbjegavamo nepotrebno grickanje, te da okvirno znamo što se treba nalaziti na tanjuru. U doba svedostupnosti hrane programirane za stimulaciju okusnih pupoljaka, rijetko se tko može osloniti na tjelesne signale potrebe za hranom.

Mi nutricionisti smo već dosadni s ovim savjetom, ali doista je jedan koji vrijedi gotovo za svakoga: Stavite veći naglasak na biljnu hranu u prehrani. To uključuje povrće, voće, žitarice od cjelovitog zrna i orašaste plodove. Što raznolikije, što šarenije, to bolje. Istraživanja nedvojbeno pokazuju da je veća konzumacija biljne hrane povezana s nižim rizikom od kroničnih oboljenja. No ne trčite pred rudo. Za postizanje zdrave prehrane nije potrebno postati vegetarijancem ili veganom.

Previše neprovjerenih informacija

Sa svih strana smo zatrpani neprovjerenim informacijama o prehrani. To je i jedan od razloga zašto sam pokrenuo stranicu nutricionizam.hr - kako bih ponudio znanstveno utemeljen, racionalan i praktičan prehrambeni savjet.

Trendovi su po definiciji tu da nestanu, stoga toplo savjetujem ne gubiti vrijeme, energiju i zdravlje na praćenje istih. Zdrava prehrana može doći u mnogo oblika, no raznolikost (neisključivost) te umjerenost temelj su svakoga.

Da bi postigli zdravu prehranu, ne treba do besvijesti kopati po internetu u potrazi za trikom koji će nas učiniti zdravima. Prehrana može biti jednostavna, ako se vodite stručnim savjetom. Nutricionizam jest kompleksan, no prehrana ne treba biti.

hr Wed Aug 29 2018 09:36:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/593a40a9b9e03e59298b4569/80

Recept za brzi i slatki kolač s marelicama

Marelicu mnogi nazivaju kraljicom ljetnog voća. Sezona ove ukusne voćke traje kratko i zato je iskoristite maksimalno.

Osim nezaobilaznog pekmeza, od nje možete raditi i ukusne deserte. U nastavku pronađite jedan jednostavan recept za brzi kolač s marelicama, piše Zadovoljna.hr

SASTOJCI ZA KOLAČ S MARELICAMA

- 4 jaja
- 15 dag mljevenih badema 
- 10 dag oštrog brašna
- 10 dag maslaca
- 10 dag kristalnog šećera
- 2 male žlice praška za pecivo
- malo krušnih mrvica za posipavanje protvana

PRIPREMA:


1. Dobro operite marelice, izvadite koštice iz njih te ih narežite na manje komade.Protvan za pečenje kolača (oblik po želji) namažite maslacem te pospite krušnim mrvicama.

2. Otopite maslac na laganoj vatri. U zasebnoj posudi pomiješajte brašno, prašak za pecivo i bademe. U drugoj posudi 5 minuta mikserom tucite cijela jaja sa šećerom.

3. Rashlađen maslac (ne smije biti topao, mora biti barem mlak) lagano dodajte u smjesu jaja i šećera. Zatim u to lagano umiješajte brašno, bademe i prašak za pecivo.

4. Ulijte smjesu u protvan i po vrhu rasporedite narezane marelice. Stavite kolač u pećnicu zagrijanu na 180 Celzijevih stupnjeva i pecite otprilike 30 minuta. Kolač je gotov kada se počne odvajati od rubova protvana i kada na vrhu poprimi zlatnožutu boju. Za svaki slučaj čačkalicu zabodite u sredinu kolača i to u dio u kojem nema marelica kako biste bili sigurni da je pečen. Ako čačkalica iz njega izađe suha, kolač slobodno izvadite iz pećnice.

hr Tue Jun 25 2019 13:00:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c93b0c129111c91178b4578/80
Foto: Pixabay

Oprez, ne otvarajte ove mailove!

Lažne poruke dolaze na lošem hrvatskom, engleskom pa čak i talijanskom i slovenskom jeziku. Treba ih ignorirati i obrisati s računala, a nipošto klikati na linkove ili otvarati eventualne privitke.

Ponekad se čini da, unatoč upornim upozorenjim i uputama što činiti, a što ne činiti, neki ljudi jednostavno ne obraćaju dovoljno pažnje na ono što klikaju.

Tako je hrvatski CERT (odnosno Computer Emergency Response Team) ponovno upozorio na lažne ucjenjivačke poruke koje se šire hrvatskim elektronskim sandučićima.

Princip je već dobro poznat. U inbox dolazi e-mail poruka u kojoj "pošiljatelj" obavještava "primatelja" da je pred nekoliko tjedana (mjeseci) na njegovo računalo instaliran zloćudni kod koji je bilježio sve što "primatelj" radi. Tako je otkriveno i da posjećuje pornografske sadržaje.

"Pošiljatelj" potom ističe kako je "primatelj" snimljen u kompromitirajućem trenutku, a da su s računala prikupljeni svi osjetljivi podaci.

Ako "primatelj" ne želi da te kompromitirajuće snimke završe kod svih kontakata iz njegovog adresara, mora platiti određenu cijenu.

I naravno, da bi cijela situacija bila još gora, "primatelj" ima samo određeno vrijeme da uplati traženu svotu u bitcoin novčanik.

Iako na prvi pogled ovakva poruka može djelovati zastrašujuće, ona je lažna i možete ju slobodno ignorirati. Već pomnije iščitavanje poruke ukazuje na to da se radi o lošem prijevodu s nekog drugog jezika, odnosno da "pošiljatelj" nije pretjerano pismen.

Ovisno o tome koliko je vaša e-mail adresa "u opticaju" može vam se dogoditi da dobijete istu poruku u nekoliko različitih varijanti na različitim jezicima. No, kako ističu iz CERT-a, radi se o lažnim porukama kojima je glavni cilj izvući novac od neopreznih žrtvi.

Stoga savjetuju da, ako primite takvu poruku promijenite lozinke na servisima koje koristite (za svaki slučaj), budete na oprezu kome šaljete povjerljive poruke, budete oprezni pri otvaranju privitaka od nepoznatih pošiljatelja te obavezno provjerite je li vam web kamera isključena, a po potrebi ju i blokirajte komadom papira ili naljepnicom.

Naravno, pobrinite se i da je na vašem računalu instaliran antivirusni program te da je redovito ažuriran, piše Zimo.

hr Tue Jun 25 2019 11:20:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b0061cb2af47f8c078b470d/80

Ova hrana tjera komarce

Ova hrana će otjerati dosadne insekte od vas

Jabučni ocat

Jabučni ocat se tradicionalno koristi kao prirodni repelent. Kao i druge namirnice na ovom popisu, maskira naš prirodni miris i onemogućuje komarcima da nas napadnu. Najbolje od jabučnog octa je to što ne mijenja kako mi mirišemo drugima. Jednom dnevno uzmite žlicu s medom, piše Život i stil

Limunska trava

Limunska trava sadrži prirodno eterično ulje citronele. Poznato je da se može nanijeti odnosno namazati na kožu. ali unos limunske trave je jednako učinkovit. Ovo bilje možete koristiti u bilo kojem egzotičnom jelu, a odlične paše u gustim juhama.

Chili papričice

Kemijski spoj kapsaicin glavni je aktivni sastojak chili papričica i daje im prepoznatljivu ljutinu. Zagrijava naše tijelo i daje mu miris koji iritira komarce te tako djeluje kao prirodni repelant. Papričice možemo dodati u bilo koje jelo, ali budite oprezni da ne pretjerate tijekom ljetnih mjeseci.

Rajčice

Rajčice su sastavni dio mnogih ljetnih salata i izuzetno su bogate tiaminom. Prehrana bogata vitaminom B1 navodno može zaštititi tijelo od komaraca i drugih kukaca, iako to i dalje nije službeno potvrđeno. Čak i ako zaradite ugriz možete namazati malo soka rajčica na ubod i tako zaustaviti svrbež.

Češnjak

Češnjak je najpoznatija namirnica za prirodnu zaštitu od komaraca Sadrži spoj alicin koji isparava kroz pore na koži kad ga pojedemo. Alicin maskira naš prirodni miris i tako nas čini imunima na insekte. Najbolje funkcionira kad ga jedemo sirovog, a izuzetno ga je lako staviti u jela.


hr Tue Jun 25 2019 10:38:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/573102f1fe96ff5b198b45ab/80
Foto: Ilustracija Google

Ove namirnice ne treba držati u hladnjaku

Ako u hladnjaku držite avokado i šljive, radite veliku grešku. Ne samo da neće duže izdržati već će izgubiti svoje nutrijente. Ovih osam namirnica je bolje držati van hladnjaka

Iako su hladnjaci čuvari hrane kao što su jaja i mlijeko, oni zapravo nisu potrebni za pohranjivanje svih vrsta namirnica. Ali kako ćete znati koji proizvodi mogu preživjeti na sobnoj temperaturi, a koji ne mogu?

Ovih 8 namirnica bolje je držati na sobnoj temperaturi, nego u hladnjaku:

Rajčice

Prema poljoprivrednicima, ove sočne plodove je najbolje držati na sobnoj temperaturi. Hlađenje ispod 12 Celzijevih stupnjeva ugrožava okus i teksturu rajčice, piše 24sata

Slani namazi 

Slane namazi poput maslaca od kikirikija mogu se držati na polici i po nekoliko mjeseci. Istraživanja su pokazala da će visoki udio soli u namazu spriječiti pojavu plijesni. jer sol djeluje kao konzervans.

Kečap (i većina drugih začinskih umaka)

Ljudi stalno raspravljaju o tome drži li se kečap u hladnjaku ili van hladnjaka. U ovom slučaju stvar je u tome kakav kečap ljudi vole jesti. Je li im draže jesti kečap koji je bio na sobnoj temperaturi ili hladan iz hladnjaka? Budući da je bogat natrijem, može se držati na polici oko mjesec dana.

Banane

Banane su još jedna namirnica kod kojih je pitanje kako se vole jesti. Odgovor se još jednom svodi na osobne preferencije. Znanost je otkrila da se proces zrenja banana usporava kada je plod izložen hladnijim temperaturama; što znači da će banane koje se čuvaju u hladnjaku ostati relativno nezrele. Ako želite da vaše banane budu žute i mekane, treba ih držati na sobnoj temperaturi. 

Avokado

Ovaj mali zeleni plod se uzgaja na visokim temperaturama, tako da će držanje avokada u hladnjaku usporiti njegov proces zrenja, a i truljenja. U hladnjaku može stajati dva do tri dana, a nakon toga počinju mu se mijenjati okus i tekstura. 

Šljive

Šljive se ponašaju kao breskve kad su u frižideru - ne sazrijevaju, već venu. Ako volite svježi okus šljiva, najbolje je da ih držite na sobnoj temperaturi, ali ne predugo jer se lako kvare.

Maslac

Prema Jeffu ​​Potteru, stručnjaku za znanost o hrani i autoru kuharica, maslac je hrana koja se može držati u hladnjaku i na sobnoj temperaturi. 

- Nije svaki maslac isti. Posoljeni maslaci mogu stajati na sobnoj temperaturi, ali maslac koji nije soljen se treba držati u hladnjaku - objasnio je.

Krastavci

Temeljeno na istraživanjima Fruits and Veggies More Matters, krastavci su jedna od onih namirnica koje u hladnjaku gube svoje nutrijente, kao i svoj sjaj. Najbolje ih je držati na kuhinjskom pultu, ali ne na direktnom suncu.

hr Tue Jun 25 2019 08:12:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .