Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/57cee37a0234c3e7508b4570/80
Foto: Robert Fajt / CROPIX

Plenkovićevi ministri i njihove biografije

Donosimo životopise kandidata za ministre koje će mandatar Andrej Plenković u srijedu predložiti za članove nove Vlade.

Davor Ivo Stier

 Kandidat za potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier iskusni je hrvatski diplomat iako su mu tek 44 godine. Rođen je 6. siječnja 1972. u Buenos Airesu kao dijete hrvatskih iseljenika koji su u tu zemlju stigli nakon Drugog svjetskog rata. Diplomirao je politologiju i međunarodne odnose na Katoličkom sveučilištu u Argentini. Na istom sveučilištu diplomirao je i novinarstvo.

 Prije povratka u Hrvatsku bio je aktivan član hrvatske iseljeničke zajednice u Buenos Airesu. U mladosti je imao ekstremne stavove, ali ih se davno odrekao i u jednom nedavnom intervju izjavio kako je od prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana naučio da je antifašizam u temelju hrvatske države. Kao mladi novinar je napisao više članaka o Hrvatskoj u argentinskim medijima i izvještavao o agresiji na Republiku Hrvatsku. U Zagrebu je završio Diplomatsku akademiju. Više od petnaest godina proveo je u hrvatskoj diplomaciji. Od 1998. do 2002. bio je u hrvatskom veleposlanstvu u Sjedinjenim Američkim Državama, a od 2003. do 2008. u Stalnoj misiji Republike Hrvatske pri NATO-u.

 Kao savjetnik predsjednika vlade Ive Sanadera za vanjsku politiku, a kasnije kao posebni izaslanik predsjednice vlade Jadranke Kosor za euroatlantsku suradnju radio je na završetku pregovora za punopravno članstvo Hrvatske u Sjevernoatlantskom savezu i Europskoj uniji. Imao je veliku posredničku ulogu u tihoj diplomaciji premijerke Kosor i tadašnjeg slovenskog premijera Boruta Pahora kojom je okončana blokada hrvatskih pristupnih pregovora.

 U prosincu 2011. izabran je za HDZ-ova zastupnika u Hrvatskom saboru. Bio je potpredsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku, član Odbora za europske integracije te član Izaslanstva Hrvatskog sabora pri Parlamentarnoj skupštini NATO-a. U travnju 2013. izabran je za zastupnika u Europskom parlamentu. Mandat je potvrdio na izborima 2014. Na hrvatskim parlamentarnim izborima u rujnu 2016. ušao je u deveti saziv Hrvatskog sabora na listi HDZ-a.

Nina Obuljen Koržinek

 Kandidatkinja za ministricu kulture Nina Obuljen Koržinek rodila se 1970. u Dubrovniku, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je violinu na Muzičkoj akademiji te francuski jezik i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

 Magistrirala je 2004. godine, a 2013. doktorirala na znanstvenom poslijediplomskom studiju komparativne politike na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu obranivši disertaciju pod naslovom "Promjene opsega nacionalnih kulturnih politika pod utjecajem međunarodnih integracijskih procesa". Završila je Diplomatsku akademiju Ministarstva vanjskih poslova, a usavršavala se na katedri za doktorske studije Sveučlilišta Paris-Dauphine, Pariz, Francuska.

 Zaposlena je kao znanstvena suradnica u Odjelu za kulturu i komunikacije Instituta za razvoj i međunarodne odnose gdje se bavi područjima kulturnih i medijskih politika, posebno u kontekstu europskih integracija. Objavila je tridesetak znanstvenih i stručnih radova u domaćim i međunarodnim časopisima te kao dio tima radila na različitim projektima za UNESCO, UNDP, Vijeće Europe, Europsku kulturnu fondaciju, Europski parlament i sl.

 U Ministarstvu kulture Obuljen Koržinek je od 2006. do 2011. godine, u vrijeme dok su ministri bili Božo Biškupić, a nakon njega Jasen Mesić, obnašala dužnost pomoćnice ministra i državne tajnice te je bila zadužena za područja kulture i medija. Bila je koordinatorica za EU u Ministarstvu kulture RH te članica pregovaračkog tima za pristupanje Republike Hrvatske EU. Od 2012. do 2014. godine bila je Predsjednica Programskog vijeća HRT-a.

 Za istraživanje utjecaja europskih integracija na kulturne politike novih država članica EU, osvojila je 2004. godine godišnju europsku nagradu za istraživanje kulturnih politika. Dobitnica je visokog odličja francuske vlade za kulturu – Red viteza umjetnosti i književnosti. Članica je Savjetodavnog odbora inicijative New Pact for Europe i Ekspertnog tima UNESCO-a za provedbu Konvencije o očuvanju i promociji raznolikosti kulturnih izričaja. Programska je ravnateljica Svjetskog samita kulture i umjetnosti.

 Članica je Upravnog odbora Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC). Dio braniteljskih udruga iz Domovinskog rata proziva je za "umiješanost u kriminal u HAVC-u" zbog čega su je, uz čelnika HAVC-a Hrvoja Hribara, kazneno prijavile. Obuljen Koržinek odbacila je optužbe za navodni kriminal u HAVC-u te svoju umiješanost u financijske malverzacije, ističući da kao članica UO HAVC-a ni na koji način ne sudjeluje u procesu donošenja odluka o financiranju filmova nego isključivo nadzire poslovanje HAVC-a kao ustanove.

Tomo Medved

 Kandidat za ministra hrvatskih branitelja, brigadni general Tomo Medved rođen je 1968. u Cetingradu, a u Domovinskom ratu bio je više od pet godina, nakon čega je nastavio vojnu karijeru.

 Medved se 1990. dobrovoljno javio u postrojbu Jedinice za posebne namjene MUP-a Rakitje. Godinu kasnije zapovijeda satnijom, a od 1993. do 1994. načelnik je stožera 1. gardijske brigade. Po završetku Domovinskog rata, nastavio je vojnu karijeru. Prvostupnik je ekonomije i školovani časnik, koji je završio Zapovjedno-stožernu školu Blago Zadro i Ratnu školu Ban Josip Jelačić.

 Ulaskom Hrvatske u NATO savez 2009. promaknut je u čin brigadnog generala, a 2011. umirovljen je na vlastiti zahtjev. Predsjednik je Udruge veterana Tigrova te član HDZ-ovog Odbora za branitelje. Dobitnik je odlikovanja Red hrvatskog trolista, Red kneza Domagoja s ogrlicom, Red hrvatskog križa, spomenica Domovinske zahvalnosti za pet i 10 godina te medalje "Ljeto 95".

 Na dužnosti ministra branitelja Medved je bio i u vladi Tihomira Oreškovića.

Pavo Barišić 

 Kandidat za ministra znanosti i obrazovanja Pavo Barišić rođen je 1959. u Gornjoj Dubici u općini Odžak u Bosni i Hercegovini. Završio je studij prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu 1982. diplomskim radom "Hegelova filozofija prava". Diplomirao je studij filozofije, njemačkoga jezika i književnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu 1983. radom "Transformacija praktične filozofije". Pohađao je postdiplomski studij Filozofija znanosti na Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku i magistrirao 1985. s tezom "Praktična filozofija u Hegela". Stekao je akademski stupanj doktora filozofije 1989. godine na Sveučilištu u Augsburgu.

 Od 1984. do 1986. radi kao znanstveni asistent na Fakultetu političkih znanosti. Od 1986. zaposlen je u Odjelu za filozofiju Instituta za povijesne znanosti. Ravnatelj Instituta za filozofiju je 1991-2001. U znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora izabran je 2001. Predaje Povijest filozofije na zadarskom Filozofskom fakultetu i na Katoličko-bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Predavao je Filozofiju prava i politike i kolegij Ante Starčević na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Predaje na kolegiju Teorije pravednosti na postdiplomskom studiju "Hrvatska i Europa" na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Od godine 1993. glavni je i odgovorni urednik časopisa "Filozofska istraživanja" i "Synthesis philosophica", te urednik biblioteke "Filozofska istraživanja".

 Objavio je tri knjige kao autor te četiri knjige kao koautor i urednik. Objavljuje radove u inozemnim i domaćim časopisima i publikacijama, recenzije i prijevode knjiga u koautorstvu.

Milan Kujundžić

 Kandidat za ministra zdravstva Milan Kujundžić rođen je 1957. godine u selu Ivanbegovina nedaleko Imotskog u kojem je završio srednju školu. Diplomirao je na zagrebačkom Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1982. godine. Sedam godina kasnije stekao je titulu magistra znanosti, a 1992. godine obranio je doktorsku disertaciju. Od proljeća 1993. do proljeća 1994. bio je na postdoktorskoj stipendiji u Oklahoma Transplantation Institute u SAD-u.  Po zanimanju je liječnik, specijalist je interne medicine i subspecijalist gastroenterologije. Od 1996. godine pročelnik je Zavoda za gastroenterologiju u Kliničkoj bolnici Dubrava u kojoj je od 2004. do 2012. godine obašao i dužnost ravnatelja. U razdoblju od 1990. do 2004. godine bio je glavni tajnih Hrvatskog liječničkog sindikata, a tijekom 2004. četiri je mjeseca bio pomoćnik tadašnjem ministru zdravstva Andriji Hebrangu.  Objavio je više od 150 radova u kojima je naveden kao autor ili koautor, a urednik je i koautor nekoliko knjiga. Među ostalim, izvanredni je profesor na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu i na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta u Mostaru. Profesor je i na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.  Kujundžić je od 1992. do 2013. godine bilo član HDZ-a, nakon izlaska iz HDZ-a osnovao je Hrvatsku zoru - stranku naroda, a ove godine vratio se u HDZ i ušao u Hrvatski sabor sa zadnjeg mjesta u 10. izbornoj jedinici. 

Tomislav Ćorić

 Kandidat za ministra rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić rođen je 1979. godine u Pločama, a nakon završene osnovne škole i gimnazije studirao je na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. U 2007. godini završio je znanstveni poslijediplomski studij "Financije i bankarstvo" obranom magistarskog rada "Učinkovitost kreditnog kanala monetarne politike u Republici Hrvatskoj". 

Doktor ekonomskih znanosti postao je 2011. doktorskom disertacijom na temu "Tečajni mehanizam ERM 2 u procesu pristupanja europskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji". Član je Hrvatskog društva ekonomista. Od 2003. godine radi na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, najprije u svojstvu asistenta, potom višeg asistenta i docenta.

 Od svibnja 2014. predsjednik je HDZ-ova Odbora za financije, a bio je i član radne skupine za izradu gospodarskog programa. Kao kandidat HDZ-a od lipnja 2016. obnašao je dužnost zastupnika u osmom sazivu Hrvatskog sabora.

Martina Dalić 

 Predložena je za potpredsjednicu Vlade i ministricu gospodarstva, maloga i srednjega poduzetništva i obrta. Rođena je 12. studenoga 1967. godine u Velikoj Gorici, diplomirala je i magistrirala na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a doktorirala na Ekonomskom fakultetu u Splitu. Obnašala je dužnost ministrice financija od prosinca 2010. do prosinca 2011. Ranije je obnašala razne dužnosti u Ministarstvu financija pa je tako od svibnja 1997. do siječnja 2000. bila pomoćnica ministra financija, a radila je i kao načelnik Odjela za makroekonomske prognoze.

 Od siječnja 2004. do siječnja 2008. bila je državna tajnica u Ministarstvu financija te državna tajnica na čelu Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU. Od ožujka 2005. do svibnja 2012. bila je član Pregovaračkog tima za pregovore o pristupanju RH Europskoj uniji u kojem je obavljala dužnost zamjenika glavnog pregovarača (2005. - 2008.) i vodila pregovore u poglavljima oporezivanje, carinska unija, financijske i proračunske odredbe i financijski nadzor.

 Nakon parlamentarnih izbora u prosincu 2011.  s liste HDZ-a ušla je u Hrvatski sabor. U rujnu 2014. prestala je biti članicom HDZ-a i u Saboru je ostala kao nezavisna zastupnica do 15. srpnja 2015., kada je podnijela ostavku na mjesto zastupnice.

 Radila je i u bankarskom sektoru, od ožujka 2008. do prosinca 2010. bila je predsjednica Uprave Partner banke Zagreb, a od travnja 2000. do siječnja 2004. glavna ekonomistica u Privrednoj banci Zagreb.

 Akademsku karijeru započela je 1991. kao asistentica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, gdje je bila do 1995. Na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa je od 2003. do 2005. predavala javne financije, a od 2011. predaje javne financije i osnove ekonomije.

 Bila je članica nadzornih odbora u nekoliko hrvatskih tvrtki, predsjednica NO HBOR-a, a bila je i zamjenica guvernera u Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj - IBRD  (2004.-2005.) i guvernerica u IBRD-u (2011.).

 Autorica je niza znanstvenih i stručnih radova iz područja fiskalne politike i financija.

Zdravko Marić

 Predložen za ministra financija, nakon što je tu funkciju obavljao u Vladi Tihomira Oreškovića. Rođen je 3. veljače 1977. u Slavonskom Brodu, govori engleski i talijanski jezik. Na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu diplomirao je 2000., smjer Financije, a 2004. je magistrirao na istom fakultetu s temom magistarskog rada pod nazivom "Analiza priljeva kapitala u tranzicijske zemlje kroz utjecaj na investicije". Marić je 2007. završio Executive Education Program "Public Financial Management", Harvard University,  J.F. Kennedy School of Government. Doktorirao je 2008. na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu na temu "Utjecaj izravnih inozemnih ulaganja na produktivnost hrvatskih poduzeća".

 Marić je 2001. radio kao asistent na Ekonomskom institutu u Zagreb, kao vanjski suradnik - predavač na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa te kao vanjski suradnik - predavač na International Graduate Business School u Zagrebu. U Ministarstvu financija počeo je raditi 2006. kao pomoćnik ministra za makroekonomske analize i planiranje, a 2008. postaje državni tajnik u Ministarstvu financija. Prije dolaska na ministarsku funkciju bio je izvršni direktor Agrokora za strategiju i tržišta kapitala.

Oleg Butković

 Ponovno predložen za ministra mora, prometa i infrastrukture, nakon što je tu funkciju obavljao i u Vladi Tihomira Oreškovića. Rođen je 4. svibnja 1979. u Rijeci. Završio je Pomorski fakultet u Rijeci, diplomirani je inženjer, smjer nautika. Na Pomorskom fakultetu u Rijeci 2004. je znanstveni novak, a 2008. na tom je fakultetu upisao doktorski studij.

 Predsjednikom HDZ-a u Novom Vinodolskom postao je 2004., a 2005. godine izabran je za gradonačelnika Novog Vindoolskog. Godine 2009. izabran je na neposrednim izborima ponovno za gradonačelnika. Godine 2012. izabran je za predsjednika Županijskog odbora HDZ-a Primorsko-goranske županije, a iste godine izabran je za člana Predsjedništva HDZ-a, člana Središnjeg odbora HDZ-a, člana Predsjedništva Nacionalnog vijeća HDZ-a te za predsjednika HDZ-ova Odbora za promet, pomorstvo i veze.

 Na parlamentarnim izborima 2015. izabran je za zastupnika HDZ-a u Hrvatski sabor.

 Govori engleski jezik, a služi se talijanskim i njemačkim jezikom.  

Tomislav Tolušić

 Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije u prethodnoj Vladi Tihomira Oreškovića predložen je za novog ministra poljoprivrede. Rođen je 12. veljače 1979. u Virovitici. Nakon što je u rodnom gradu 1997. završio gimnaziju upisuje Pravni fakultet u Zagrebu na kojemu 2003. stječe zvanje diplomirani pravnik. Godine 2006. završava Akademiju za politički razvoj Vijeća Europe, a u 2007. stažira u Europskom parlamentu i Europskoj komisiji kao stipendist Robert Schuman fondacije. U 2003. zapošljava se kao vježbenik u Uredu državne uprave u Virovitičko-podravskoj županiji na poslovima u uredu za imovinsko-pravne odnose. Od listopada 2004. do ožujka 2008. radi kao stručni suradnik za imovinsko-pravne odnose u Gradu Virovitici. 

 U ožujku 2008. postaje župan Virovitičko-podravske županije. Na lokalnim izborima u svibnju 2009. prvi put je neposredno izabran na mjesto župana, a u svibnju 2013. osvaja i drugi mandat na mjestu župana Virovitičko-podravske županije. Od 2013. do 2015. bio je predsjednik Hrvatske zajednice županija, udruge koja okuplja sve hrvatske županije.

Gabrijela Žalac 

 Predložena za ministricu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac rođena je 4. veljače 1979. Nakon završene vinkovačke Gimnazije M. A. Reljkovića, završila je osječki Ekonomski fakultet, a potom i poslijediplomski doktorski studij menadžmenta u Osijeku.

 Na dužnost ministrice dolazi s mjesta direktorice Agencije za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast.

Gari Capelli

 Predložen za novog ministra turizma Gari Capelli rođen je u svibnju 1961. na Malom Lošinju. Završio je riječki Pomorski fakultet-inženjer pomorskog prometa, a od 2005. do danas je na poziciji gradonačelnika Malog Lošinja koji se uz njegovo vodstvo prometnuo kao otok vitalnosti na međunarodnoj turističkoj karti postavši i vodeća otočna destinacija u Hrvatskoj.

 Član je HDZ od početka 1990-ih, te je bio i zastupnik 6. saziva Hrvatskog sabora (od siječnja 2008. do prosinca 2011.) kada je bio i potpredsjednik Odbora za turizam. Trenutno je predsjednik Odbora za turizam HDZ-a.

Prije aktiviranja u politici bavio se i biznisom u obiteljskoj turističkoj agenciji, kratko je radio i u Jadranskim luksuznim hotelima (JLH), a 1999. bio je i u hrvatskom konzulatu u Trstu zadužen za gospodarsku suradnju.

 Ako ga za ministra potvrdi Hrvatski sabor Capelli će biti 11. ministar turizma u samostalnoj Hrvatskoj i prvi sa Kvarnera.

Lovro Kuščević

 Za ministra graditeljstva i prostornog uređenja ponovno je predložen diplomirani pravnik Lovro Kuščević, rođen 1975. u Supetru, oženjen otac dvoje djece, koji je uz ostalo u tri mandata obnašao dužnost načelnika Općine Nerežišća.  

 Kuščević je 1999. završio Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu stekavši tako zvanje diplomiranog pravnika. Od 2000. do 2005. radi u privatnom sektoru da bi od 2005. do 2016. obnašao dužnost načelnika Općine Nerežišća.

I stovremeno, od 2013. do 2016. bio je vijećnik u Skupštini Splitsko-dalmatinske županije, a od 2012. do 2016. i predsjednik HDZ-ovog Nacionalnog odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo.

 Aktivno govori engleski, pasivno talijanski jezik.

Damir Krstičević

Kandidat za potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damir Krstičević rođen je 1. srpnja 1969. u Vrgorcu. U mjestu Umčani je završio osnovnu, a u Vrgorcu srednju školu. Završio je Vojnu akademiju kopnene vojske u Beogradu 1991.

 Na početku velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku prijavio se kao dragovoljac u Zbor narodne garde (ZNG). Počeo je kao izvidnik, zatim je bio zapovjednik izvidničke desetine, a potom izvidničkog voda u 4. gardijskoj brigadi Hrvatske vojske (HV). Nakon toga je do srpnja 1992. obnašao dužnost zapovjednika 4. bojne 4. gardijske brigade. Tadašnji načelnik Glavnog stožera HV-a general Janko Bobetko šalje ga na čelo 115. imotske brigade kako bi naučio voditi i zapovijedati "formacijom brigade". Potom preuzima 113. šibensku brigadu, a nakon akcije Maslenica početkom 1993. postaje zapovjednik  4. gardijske (splitske) brigade.

U vrijeme pripremnih operacija za Oluju 1994. pri osvajanju Livanjskog polja te Dinare i Šatora, bio je ranjen te je zapovjedništvo nad Četvrtom preuzeo njegov zamjenik, Andrija Matijaš Pauk. Uoči Oluje Krstičević se vraća u brigadu i s njom ulazi u Knin iza varadžinske 7. gardijske brigade (Puma). Nakon toga sudjeluje u akcijama Maestral i Južni potez. Po završetku vojnih operacija u BiH, koje su dovele do Daytonskog sporazuma, 1996. preuzima zapovjedništvo Zbornog područja Pazin. Slijedeće godine odlazi na školovanje u Ratnu školu kopnene vojskeu SAD-u, a po povratku 1998. postaje zamjenik načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske.

Potkraj rujna 2000. potpisao je pismo dvanaestorice hrvatskih visokih vojnih zapovjednika koji su od tadašnje hrvatske vlasti tražili prestanak kriminalizacije Domovinskog rata. Zbog miješanja djelatnih vojnih osoba u politiku, predsjednik Stjepan Mesić poslao je sve potpisnike pisma u mirovinu, pa tako i Krstičevića koji je postao umirovljenik sa svega 31 godinom. Jedanaest godina kasnije kazao je kako je pismo bilo apel za zaštitu digniteta Domovinskog rata i svih branitelja koji su časno branili i obranili hrvatsku državu.

Krstičević se 2001. na poziv vlasnika M San grupacije Stipe Matića zapošljava kao menadžer, nakon čega postaje prokurist, a zatim i direktor tvrtke kćeri KING ICT. S obzirom da je KING ICT postala jedan od najvećih dobavljača računalne opreme državnih institucija, nakon smjene vlasti 2011. bila je pokrenuta istraga. Nije prođeno ništa nezakonito.

Krstičević je volonterski obnašao dužnost savjetnika za obrambenu politiku i vojna pitanja bivše premijerke Jadranke Kosor. Prilikom pada helikoptera MI-8 u Vukovaru 2007. Krstičević je ozlijedio kralješnicu od čega se dugo oporavljao. Krstičević se 2008. odazvao pozivu haaških istražitelja u svojstvu svjedoka, ali je odbio dati iskaz u vezi s tada optuženim, a kasnije oslobođenim hrvatskim generalima Gotovinom, Markačem i Čermakom. 

Vlaho Orepić  

Kandidat za ministra unutarnjih poslova Vlaho Orepić rođen je 16. studenog 1968. Završio je pomorski smjer Zapovjedno stožerne škole-Blago Zadro. Zvanje inženjera strojarstva stekao je na Mornaričkoj vojnoj akademiji, a diplomiranog inženjera pomorskog prometa na Pomorskom fakultetu u Dubrovniku. Završio je i Kineziološki fakultet u Zagrebu gdje je stekao zvanje višeg športskog trenera fitnessa. 

U svom je životopisu detaljno naveo svoj ratni put od 1991. kada dragovoljno pristupa Zboru narodne garde u Pločama, gdje sudjeluje u osnivanju ratne luke. Nakon rata vraća se u Hrvatsku ratnu mornaricu, koju je na osobni zahtjev napustio 1. srpnja 2014. dok je obnašao dužnost zapovjednika Pomorske baze Jug. U životopisu je istaknuo da je mornaricu, s činom kapetana bojnog broda, napustio jer je očekivao premještaj koji mu nije odgovarao, s obzirom da je kao aktivist sudjelovao u pobuni protiv gradnje termoelektrane u Pločama. Primio je brojne vojne pohvale i nagrade, a odlikovan je spomenicama Domovinskog rata i Domovinske zahvalnosti, te medaljama Ljeto 95 i Oluja. 

Među svojim ostalim aktivnostima naveo je da je trener karatea i fitnessa, predsjednik Zajednice športskih udruga grada Ploče, te dopredsjednik Županijske zajednice športova - Dubrovačko-neretvanske županije. U Vladi bivšeg premijera Tihomira Oreškovića bio je ministar unutarnjih poslova.

Nada Murganić

Kandidatkinja za ministricu demografije, obitelji, mladih i socijalnu politiku Nada Murganić rođena je 14. siječnja 1958. u Karlovcu, a diplomirala je socijalni rad na Zajedničkom studiju za socijalni rad, Odsjeka na Pravnom fakultetu u Zagrebu. 

Završila je Gimnaziju u Karlovcu, a 1981. je diplomirala na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radno iskustvo stjecala je u Crvenom križu u Karlovcu na poslovima zaštite starijih i nemoćnih osoba kao socijalna radnica, a već dugi niz godina uspješno vodi Dom za starije i nemoćne Sveti Antun u Karlovcu. Aktivna je u društvenom radu humanitarnog značaja i surađuje s udrugama i civilnim inicijativama na području svoga stručnog djelovanja.

Članica HDZ-a je od 1995. godine. Osim što je predsjednica Županijske organizacije zajednice žena "Katarina Zrinska" Karlovačke županije, članica je predsjedništva Županijskog odbora HDZ-a Karlovačke županije i potpredsjednica Gradskog odbora HDZ-a Karlovca. Od 2010. do 2013. obnašala je dužnost predsjednice Gradskog vijeća Karlovca.

Od 31. siječnja 2014. do 28. prosinca 2015. u Hrvatskom saboru obnašala je dužnost zamjenice zastupnika Andreja Plenkovića. Od veljače do svibnja 2014. bila je članica saborskog Odbora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Bila je i članica Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, te Odbora za ravnopravnost spolova.

Ivan Kovačić

Kandidat za potpredsjednika Vlade i ministra uprave Ivan Kovačić rođen je 25. travnja 1973. u Splitu. Osnovnu i srednju školu završio je u Omišu, Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisuje 1992. godine, a diplomirao je u siječnju 1998. godine. Iste godine upisuje poslijediplomski studij na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu.

Osnivač je i pročelnik Katedre za dentalnu protetiku na Studiju dentalne medicine Medicinskog fakulteta u Splitu. Autor je i koautor 25 znanstvenih i stručnih radova, a 2011./2012. izabran je za najboljeg profesora na Fakultetu. Član je više stručnih udruga, među kojima su Hrvatski liječnički zbor, Hrvatsko stomatološko društvo, Hrvatsko društvo za stomatološku protetiku i Europsko protetsko udruženje.

Bio je zastupnik u prošlom sazivu Hrvatskog sabora, gdje je bio potpredsjednik Odbora za turizam te član Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu. Na lokalnim izborima 2013. kao nezavisni kandidat izabran je za gradonačelnika Omiša, čime je prekinuo 20-godišnju vlast HDZ-a u tom mjestu. Dvije godine kasnije na prijevremenim je izborima ponovno pobijedio i zadržao mjesto omiškog gradonačelnika. 

Ante Šprlje

Kandidat za ministra pravosuđa Ante Šprlje na toj je dužnosti bio i u prošlom sazivu Vlade. Rođen je 20. kolovoza 1979. u Metkoviću, a na zagrebačkom Pravnom fakultetu diplomirao je 2002. Državni stručni ispit položio je 2005. a pravosudni ispit u veljači 2007.

Kao vježbenik u Dubrovačko-neretvanskoj županiji radio je od listopada 2003. do veljače 2005. U travnju te godine postaje vježbenik u Općinskom državnom odvjetništvu u Metkoviću, a u prosincu 2007. sudski savjetnik na Općinskom sudu u Metkoviću, što radi pet godina. 2012. imenovan je sucem, a od siječnja do travnja 2015. obnašao je i dužnost zamjenika predsjednice Općinskog suda. 

U životopisu je naveo da odlično vlada engleskim i srpskim jezikom te da se služi njemačkim. Kao svoje društvene vještine naveo je sklonost timskom radu, volontiranje, izraženu komunikativnost, obučenost u moderiranju te kreativnom rješavanju problema. Među umjetničkim i drugim vještinama ističe ples, zborno pjevanje, fotografiju, odnose s javnošću, veslanje, planinarenje i istraživanje povijesti. Četiri je godine veslao na popularnom neretvanskom maratonu lađa. 

Slaven Dobrović

Kandidat za ministra zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović tu je dužnost obnašao u i prošlom sazivu vlade. Na ministarsku dužnost došao je s mjesta izvanrednog profesora zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje, gdje je obnašao i dužnost voditelja Katedre za inženjerstvo vode i okoliša. Na zadnjim parlamentranim izborima je kao kandidat Mosta nezavisnih lista u VII. izbornoj jedinici izabran za zastupnika u Saboru. 

Rođen je u Zadru 29. kolovoza 1967. Dobitnik je Rektorove nagrade za najbolji studentski rad 1992. Magistrirao je 1998. obranom rada pod naslovom "Tehnološke mogućnosti sniženja sadržaja organskih tvari u vodama nekih sjeverno hrvatskih izvorišta". Doktorirao je 2002. godine obranom disertacije "Analiza postupaka razgradnje organskih tvari u vodi primjenom UV zračenja". Dragovoljac je Domovinskog rata, član Hrvatske gorske službe spašavanja i nekoliko domaćih i međunarodnih strukovnih udruga, primjerice Hrvatskog društva za zaštitu voda i mora i međunarodne udruge International Water Association. 

Diljem Hrvatske promotor je ekološki zasnovanih sustava za gospodarenje otpadom, jedan od koautora sustava na otoku Krku. U svojstvu suradnika i predavača sudjelovao je na međunarodnim projektima i radionicama na temu održivog upravljanja resursima i gospodarenjem otpadom. Od 2007. do 2010. bio je članom programskog odbora za Sedmi okvirni program za istraživanje i razvoj (FP7). Bio je recenzentom i gostujućim urednikom više stranih časopisa. Sudjelovao je u realizaciji većeg broja tehnoloških rješenja, stručnih mišljenja i elaborata u okviru suradnje Fakulteta s gospodarstvom i komunalnim sektorom. Govori engleski, a služi se i francuskim jezikom.




Facebook komentari

hr Tue Oct 18 2016 21:52:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5884c3511eea8fe21b8b459a/80
Foto: ŠibenikIN

U sjećanje na velikog izumitelja: Na rodnoj kući u Šibeniku spomen ploča Faustu Vrančiću

U povodu obilježavanja 400. obljetnice smrti Fausta Vrančića (1551.-1617.) hrvatskog povjesničara, jezikoslovca, izumitelja, diplomata, inženjera, svećenika i biskupa, Grad Šibenik je postavio Spomen ploču na njegovoj rodnoj kući u Šibeniku
Kako je tom prigodom istaknuo zamjenik šibenskog gradonačelnika Danijel Mileta, Faust Vrančić zasigurno je jedan od najpoznatijih Šibenčana iz vremena renesanse  koji je svojim izumima te radom na polju jezikoslovlja  i povijesti ostavio trag na svjetskoj razini. Spomen - ploča koju je Grad dao izraditi i postaviti, nastavio je Mileta, podsjetnik je da je Faust živio upravo u Šibenika te da ga ispred svih epiteta krasi onaj da je Šibenčanin.

 Vrančić je rođen 1551. godine u Šibeniku, a umro je 1617. godine u Mlecima, dok je njegovo tijelo pokopano u crkvi sv. Marije od Milosti na otoku Prviću, gdje je bio obiteljski ljetnikovac Vrančićevih.

 Obrazovao se u Požunu, kod strica Antuna Vrančića, potom je u Padovi studirao filozofiju i pravo. Od njegovih brojnih djela najznačajniji su: 'Rječnik pet najodličnijih europskih jezika, latinskoga, talijanskoga, njemačkoga, dalmatinskoga i ugarskoga' tiskan 1595.; potom  „ Machinae novae“- 'Novi strojevi Fausta Vrančića', knjiga tiskana 1595.g., s crtežima vlastitih i tuđih izuma koje prate i opis samih izuma, ' Život nekoliko izabranih divic', itd. 

 Zadnjih desetljeća Faust Vrančić postaje sve više predmet istraživanja. Medaljon s njegovim likom ugrađen je na rektorski lanac Sveučilišta u Zagrebu 1969., dok je 1992. Hrvatski sabor  ustanovio i Državnu nagradu tehničke kulture Faust Vrančić. Godine 1993. postavljeno je Vrančićevo poprsje u Parku skulptura velikana hrvatskog prirodoslovlja i tehnike u Tehničkom muzeju u Zagrebu. U čast ovom velikanu održava se i godišnja manifestacija 'Kreativni dani Fausta Vrančića' u okviru Memorijalnog centra Faust Vrančić na otoku Prviću, rekao je Vilijam Lakić, ravnatelj Gradske knjižnice Juraj Šižgorić.

 Video zapisom Faustovih dostignuća, koja uključuju i prikaz  konstrukcije padobrana 'Homo volans' ( leteći čovjek), Grad Šibenik se prošle godine predstavio i u europskoj prijestolnici Bruxellesu u povodu 950 godina od prvog spomena grada Šibenika.


Facebook komentari

hr Sun Jan 22 2017 15:37:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/57a36ebeb3c7cc20328b4794/80
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX

Iz HSS-a izašli Matić i velik broj predsjednika HSS-a zagrebačkih gradskih četvrti

Nenad Matić, suspendirani predsjednik zagrebačkog HSS-a i potpredsjednik zagrebačke Gradske skupštine u nedjelju je izvijestio da je nakon 22 godine članstva, izašao iz Hrvatske seljačke stranke (HSS), zajedno s velikim brojem predsjednika organizacija HSS-a zagrebačkih gradskih četvrti, dadavši kako su spremni vratiti se kada HSS bude svjetonazorski i ljudski funkcionirao onako kako su je zamišljali braća Radić
"Hrvatska seljačka stranka je način življenja. Uvijek se hvalimo našim sloganom 'Vjera u Boga i seljačka sloga', hvalimo se braćom Radić i poviješću HSS-a, ali činjenica je da u 2017. godini HSS nije ona ista stranka u koju smo se mi iz grada Zagreba učlanili, koju smo 20 godina stvarali", rekao je Nenad Matić, suspendirani predsjednik zagrebačkog HSS-a na konferenciji za novinare u predvorju Središnjice HSS-a u Zvonimirovoj ulici, okružen većinom predsjednika zagrebačkih gradskih četvrti koji su također izašli iz HSS-a.

 Istaknuo je da zagrebačka gradska organizacija HSS-a ima 2000 članova, a s njim su na konferenciju došli predstavnici najjačih gradskih četvrti, od Sesveta, Gornje i Donje Dubrave, Brezovice, Novog Zagreba - Istok, Trnja, predsjednik Peščenice, predsjednik Asocijacije branitelja.

 Matić je potvrdio da su s njim iz HSS-a danas istupili predsjednici većine gradskih četvrti. Kaže da će oko 1000 članova zagrebačkog HSS-a izaći iz stranke i formirati novu političku grupaciju koja će u moderna vremena provoditi nauk braće Radić. 

 Navodi da je po podacima iz zagrebačke organizacije iz HSS-a u protekla tri mjeseca izašlo oko 100 do 200 članova, a da se oko 500 ne osjeća aktivnim članovima HSS-a jer u ovom sustavu Kreše Beljaka ne žele raditi.

  Matić je ocijenio da je današnji HSS - u kojem se po "nedemokratskim postupcima suspendiraju kandidati za predsjednika, raspuštaju općinske, gradske i županijske organizacije, te laže u javnom prostoru" - više nije HSS u koji su se oni učlanili i dugogodišnji su članovi.

 "I na žalost, s današnjim danom ćemo prestati biti članovi jedne povijesne, dobre, poštene stranke koja u ovom trenutku ima nepošteno, nekorektno vodstvo i mi ne možemo biti u tom sustavu jer kada ste član stranke trebate poštovati kredibilitet predsjednika stranke, a Krešo Beljak nema kredibilitet, na izbornoj skupštini nije legitimno izabran", ustvrdio je Matić.

 Dodao je da ono nije njihovo 'zbogom HSS-u već samo doviđenja'. "Kada će HSS funkcionirati svjetonazorski i ljudski onako kako smo si ga mi zamišljali, onako kako su ga braća Radić osnivali, mi smo se spremni vratiti u HSS i spremni smo doprinijeti rezultatu HSS-a", poručio je Matić.

  Najavio je da će bivši zagrebački HSS-ovci napraviti grupaciju 1000 ili više članova koja će, rekao je, vrijediti najmanje oko pet do šest tisuća glasova i odlučit će tko će biti budući gradonačelnik Zagreba.

  Dogovorit će se, kaže, u kojoj formi će biti politički aktivni, odnosno hoće li osnovati političku stranku, ili će djelovati u formi nezavisne grupacije. Vjeruje da će im se nakon njihovog izlaska i "njihove alternative" pridružiti i neki ljudi iz ostalih dijelova Hrvatske.

 Matić također tvrdi da se "iza zavjese rade dogovori Beljak - Bernardić oko koalicije s SDP-om, najviše za Zagrebačku županiju i grad Samobor gdje trebaju sačuvati pozicije župana Stjepana Kožića i Kreše Beljaka". Rekao je da će tu onda i grad Zagreb i neke druge županije biti kolaterala, naglasivši da njima u Zagrebu koalicija s SDP-om svjetonazorski ne odgovara.

  Matić je rekao da će on i Vladimir Holjak i dalje ostati zastupnici u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, odraditi svoj mandat do kraja i da će on podržavati dobre prijedloge gradonačelnika Milana Bandića.   Hoće li HSS i dalje ostati u Klubu gradskih zastupnika Liste grupe birača nositelja Milana Bandića i HSS-a, to će odlučiti Beljak,  dodao je.

 Na upit ima li potporu EU zastupnice Marijane Petir suspendirane u stranci, i nekih drugih istaknutih HSS-ovaca, rekao je da će Petir  ostati u HSS-u i čekati da se završi postupak koji se protiv nje vodi u stranci, ali da on već sada može reći da će biti isključena iz HSS-a.

 Također je rekao da je u Koprivničko-križevačkoj županiji  "cijeli jedan korpus izašao sa županom Darkom Korenom i napravit će stranku Mrežu nezavisih lista". Rekao je da bivši zagrebački HSS-ovci neće biti s njima u istoj političkoj grupaciji, ali da svi zajedno imaju istu  poruku - "kada se makne Krešo Beljak spremni smo se vratiti u HSS".

 Matić se osvrnuo i na nedavna događanja u Hrvatskom saboru, odnosno kako je rekao "na zadnju scenu koja njima svjetonazorski nije po HSS-u".  Rekao je da kada čovjek ne poštuju instituciju Hrvatskog sabora kao što to radi zastupnik Ivan Pernar, onda sigurno predsjednik HSS-a ne smije to braniti i iza toga stajati nego to treba jasno osuditi.

Beljak: Nenad Matić je izašao iz HSS-a zbog osobne koristi


 Predsjednik Hrvatske seljačke stranke (HSS) Krešo Beljak u nedjelju je komentirajući izlazak iz HSS-a suspendiranog predsjednika zagrebačkog HSS-a i potpredsjednika zagrebačke Gradske skupštine Nenada Matića. izjavio da je Matić to učinio zbog osobne koristi u strahu od nadolazećih lokalnih izbora i u strahu za svoje radno mjesto. 

 Beljak je također opovrgnuo da je većina predsjednika zagrebačkih gradskih četvrti HSS-a napustila stranku te rekao da se radi o nekolicini ljudi.

 "Nije istina da je većina predsjednika zagrebačkih gradskih četvrti napustilo stranku. Radi se o nekolicini ljudi na čelu s gospodinom Matićem koji očito u strahu od nadolazećih lokalnih izbora i u strahu za svoje radno mjesto, a svi znamo gdje radi, ide u politički manevar kojemu je cilj jedino osobna korist. Nema tu stranke niti ljubavi prema stranci", rekao je za Hinu predsjednik HSS-a Krešo Beljak.

 Nenad Matić je direktor radne jedinice Žitnjak u Robnim terminalima Zagreb, podružnici Zagrebačkog holdinga.

 Beljak je potvrdio da će Nenad Matić i dalje ostati zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini do lokalnih izbora, a polije toga, dodao je, više neće biti.

 A na pitanje hoće li Nenad Matić i Vladimir Holjak i dalje djelovati u Klubu gradskih zastupnika Liste grupe birača nositelja Milana Bandića i HSS-a, Beljak je odgovorio da se on nikada nije miješao u lokalnu politiku.

 "Nenad Matić je 22 godine u stranci, a ne znam tko je čuo za njega do prije nekoliko mjeseci kada je zahvaljujući ovom vodstvu stranke dobio medijski prostor da se može bolje prodati na lokalnim izborima", ustvrdio je predsjednik HSS-a Beljak.




Facebook komentari

hr Sun Jan 22 2017 14:21:34 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58849c461eea8f42198b45e0/80
Foto: Ali Relata

Stier: Sa Srbijim se moramo zajedno boriti protiv radikalnog islama

Situacija na jugoistoku Europe traži jedan strateški pristup i mi na taj način pokušavamo djelovati. U tom kontekstu ćemo u Splitu u veljači imati Jadransku trilateralu, gdje će biti ministri vanjskih poslova RH, Crne Gore i Albanije - najavio je Stier

Ministar vanjskih i europskih poslova i potpredsjednik Vlade Davor Ivo Stier gostovao je u Točki na tjedan televizije N1.

Strahujete li Vi od obnove sukoba na Balkanu? Je li strah koji se širi regijom utemeljen?

- Trebamo svi biti svjesni da je potrebno da svi radimo na tome da imamo stabilnost, da jugoistok Europe, naše susjedstvo zapadni Balkan, ne bude područje gdje će neke druge sile odmjeravati snage i na taj način doći do eskalacije tenzija. Nama je u interesu stabilnost, posebno stabilnost BiH, iz evidentnih razloga  - dijelimo više od 1000 kilometara zajedničke granice. Ali, naravno, to nije jedini razlog, ima i geostrateški, hrvatski narod je konstitutivan narod u BiH, Hrvatska je potpisnica Daytona i, prema tome, ima ne samo pravo već i obavezu brinuti se o stabilnosti BiH, ali i cijelog jugoistoka Europe.

Donedavno su sukobe na Balkanu spominjali samo ekstremni političari i marginalni mediji, ali o toj opciji sada govore i neki relevantni europski političari. Koliko ozbiljno shvaćate najnovije zveckanje oružja između Beograda i Prištine?

- To se mora ozbiljno shvatiti, to je jedna situacija koja pokazuje da u ovom novom preslagivanju karata koje se događa na kontinentalnoj pa i na svjetskoj razini, a koje ima reperkusije i na istok Europe, Beograd pokušava vratiti neke pozicije koje je izgubio u zadnjih 25 godina.

Mislite li da im to može poći za rukom?

- Iz ovoga što se vidi, uključujući i onaj vlak, nastojanje je da se vrate te pozicije. Naravno, razlika je u odnosu na prije dvadesetak ili tridesetak godina, ili ako hoćete usporedbu s nekim drugim razdobljem, primjerice kraj 19. i početak 20. stoljeća iz kojeg isto možemo vaditi neke paralele kakvi su bili tada odnosi u Europi i kako su se reflektirali na jugositok Europe, velika je razlika za nas u odnosu na ta vremena, mi sada imamo suverenu državu, da možemo biti subjekt i u tom preslagivanju zaštititi svoje interese, pa i onda kada vidimo da Beograd pokušava vratiti neke pozicije koje je izgubio. To ne smije biti nikako na štetu, prvo, hrvatskih interesa, drugo, ne smije doći do novih sukoba, i treće, trebamo raditi s Beogradom na prepoznavanju izazova koji su zajednički, primjerice, radiklani islamizam. To je jedna zajednička prijetnja za RH, Europu, Srbiju i BiH, i na toj platformi treba raditi.

Međutim, vidi se ta aspiracija da se vrate pozicije koje su izgubljene u zadnjih 25 godina, a to ne može biti na štetu hrvatskih interesa i mi djelujemo u tom kontekstu.

Preslagivanje u tijeku

Kad govorite o vraćanju pozicija, mislite li da je moguća neovisnost Kosova odnosno integriranog Kosova zajedno sa njegovim sjevernim dijelom?

- Srbija nikada nije priznala Kosovo, vidjeli ste i poruku s tim vlakom, pa i poruku da u sjevernom dijelu nema mjesta za institucije kosovske države. Vidimo da je bio jedan pokušaj i destabilizacije Crne Gore, odnosno pokušaj državnog udara u Crnoj Gori. Naravno da pratimo i sve što se događa u BiH, uključujući i proslavu Dana Republike Srpske. To su sve stvari koje upućuju da se pokušavaju vratiti na te pozicije, a nama je u interesu da to ne bude na štetu hrvatskih pozicija i interesa. Imali smo jednu suradnju s Beogradom oko masovne migracije izbjeglica, koja ima svoju humanitarnu dimenziju, ali ne može se isključiti ni njen sigurnosni aspekt. Imamo i drugi niz elemenata, primjerice gospodarska suradnja gdje možemo naći zajednički jezik. Ali, isto tako, moramo rješavati i otvorena pitanja, a njih ima puno. I moramo prepoznavati što se događa i na koji način Beograd sebe želi pozicionirati u tom preslagivanju koje je definitivno u tijeku.

U Davosu je bio sastanak, a na jednoj od rasprava sudjelovali su hrvatski premijer Andrej Plenković i srpski premijer Aleksandar Vučić. Prije tog sastanka Vučić je uputio poziv Plenkoviću da dođe u Beograd. Kada daje izjave u inozemstvu, Vučić zauzima jednu miroljubivu politiku, ali vrlo često ima ispade u kojima proziva Hrvatsku za napad na Srbiju i blokiranje Srbije. Vidite li Vi dva lica Aleksandra Vučića?

- Mislim da nije stvar u jednoj osobi, da je to stvar državne politike koja trenutno namjerno lavira između odnosa, s jedne strane, prema Berlinu i, s druge strane, prema Moskvi. Zato sam i spomenuo da se mogu vidjeti neke paralele, teme i aspekti koji su vrlo slični situaciji koja se događala nakon Berlinskog kongresa. Dakle, ujedinjene Njemačke je dovelo da ona bude dominantna, i poslije je Njemačka na Berlinskom kongresu priznala, ili ako hoćete stvorila, Srbiju kao neovisnu državu i pokušala ju je sebi približiti. Tada, krajem 19. i početkom 20. stoljeća je bio jedan drugi Aleksandar - Obrenović, ali koji je isto tako lavirao između tih odnosa s Bečom i Berlinom i, s druge strane, s Moskvom. Nije se išlo u transformaciju same Srbije i društva i zato je sada bitno da se ne ponove greške. Mislim da je dobro da se pokuša približiti Srbiju zapadnim strukturama kroz pristupne pregovore s EU, ali oni uistinu moraju biti transformativni, mora se promijeniti društvo.

Kojem Vučiću Vi vjerujete - onom koji naginje prema Moskvi ili onom koji naginje prema Europi?

- Gledam samo rezultate. Uopće se ne želim usredotočiti na izjave ili na neki pig-pong, nego samo rezultate i samo djela. Ako je jedan cilj ispunjen, onda možemo ići dalje. Tako je bilo s pitanjem o udžbenicima i pitanjem obrazovanja za hrvatsku nacionalnu manjinu. Kad smo vidjeli da se potpisao sporazum i da imamo mehanizme koji osiguravaju da će se to implementirati, možemo ići dalje.

Srbija se još nije odredila - Zapad ili Moskva

Hoće li se Hrvatska i dalje služiti mehanizmom blokade pregovora Srbije?

- Svaka država članica koristi te mahanizme i donosimo odluke zajedno u tom pogledu. Naravno, mi ćemo odraditi i naš dio posla kao članica EU, ali ne s ciljem da eskaliraju neke tenzije, već suprotno - da se rješavaju problemi i da se podrži taj proces integracije prema Zapadu, ali to onda zahtjeva da se država zaista okrene i orjentira prema tim vrijednostima. Primjerice, Crna Gora u ovom trenutku ima 100-postotnu usklađenost s vanjskom politikom Unije, a Srbija je jako daleko od toga da to učini, ona se u tom pogledu tek treba odrediti. Ima država koje trenutno Crnoj Gori stavljaju kočnicu u otvaranju i zatvaranju nekih poglavlja, što s gledišta RH i našeg iskustva smatrao da to ne bi trebalo biti prisutno. Smatramo da bi se, naručitio nakon pokušaja državnog udara, trebalo više podržati tu euroatlansku orijentaciju koju Crna Gora trenutno pokazuje. Situacija na jugoistoku Europe traži jedan strateški pristup i mi na taj način pokušavamo djelovati. U tom kontekstu ćemo u Splitu u veljači imati Jadransku trilateralu, gdje će biti ministri vanjskih poslova RH, Crne Gore i Albanije.

Susret Plenkovića i Vučića je poželjan

Kako komentirate poziv Aleksandra Vućića permijeru Andreju Plenkoviću da dođe u Beograd. Što ćete savjetovati premijeru, treba li on ići u Beograd?

- Dobro je i poželjno da dođe do tog susreta, a vrijeme i mjesto će se diplomatskim putem dogovoriti. Da postoji komunikacija između šefova vlada je nešto što je potrebno. Moramo rješavati otvorena pitanja sa Srbijom. Ne sva, ali dosta tih pitanja su dio pregovaračkog procesa Srbije s EU, primjerice pitanje regionalne jurisdikcije.

Hoće li Srbija moći ući u EU prije nego li povuče taj zakon?

- Bez rješavanja tog pitanja Hrvatska ne može dati privolu da se zatvori poglavlje 23. Mi imamo i pitanje zaštite manjina, pitanje nestalih osoba, niz pitanja koja su dio tog pregovaračkog poglavlja, ali i drugih tema - od gospodarskih do zajedničkih izazova, pa i ako hoćete, i prijetnja radikalnog islamizma gdje moramo uspostaviti ne samo dijalog već i suradnju. Vjerujem da takvi susreti mogu pomoći što boljem razumijevanju svega toga.

Kako gledate na politiku Srbije prema potezima Milorada Dodika? Tomislav Nikolić otvoreno podupire Dodika oko otcjepljenja RS-a.

- Kad kažem da moramo zatvoriti ta pitanja, to je način na koji želimo ostvariti napredak koji je bitan i za RH i koji će onda omogućiti da se s dnevnog reda maknu stvari koje ne samo opterećuju naše odnose već i koji se moraju rješavati na putu Srbije prema EU. U krajnjoj liniji, to je dobro i za transformaciju Srbije unutar pristupnih pregovora koje vodi s EU.

Za mene je bilo očekivan takav odnos Beograda prema RS-u. Isto tako, za međunarodnu zajednicu, jasno, nije bilo nekih većih reperkusija ni u tom smislu. Sjetite se, za puno manje stvari bi se Hrvate u BiH smjenjivalo, ulazilo se i u Hercegovačku banku, išlo se pratički džonom prema njima. RS je jedna realnost nakon Daytonskog sporazuma i ne postoji apetit u međunarodnoj zajednici da se to propitkuje. Ono što je za nas važno je potpora teritorijalnom integritetu BiH kao države gdje će Hrvati, Bošnjaci i Srbi biti zaista ravnopravni. Jako je važno da Fedreacija profunkcionira i da se na kvalitetan način urede odnosi između Hrvata i Bošnjaka. Sada imamo situaciju da Hrvatima drugi moraju birati predstavnike. Pitanje reforme izbornog zakonodavstva, što je jedan od uvjeta za napredak BiH prema Uniji, a što jest u skladu s odlukom Europskog suda u presudi Sejdić-Finci ali i u skladu s odlukom Ustavnog suda BiH od prvog prosinca prošle godine koji je presudio da su tu Hrvati diskriminirani. Treba se promijeniti taj zakon i na taj način omogućiti ravnopravnost da će Hrvati biti sigurni da će kroz izborni sustav moći izabrati svoje predstavnike. To su ključne stvari za stabilnost BiH.

Pitanje je o Dodiku, a Vi se prebacite na odnose između Hrvatske i Bošnjaka. Jesu li te stvari na neki način povezane? Znači li to da ako bošnjački predstavnici ne dozvole punu ravnopravnost Hrvata u BiH, mislite da i hrvatska politika treba revidirati Dayton?

- Rekao sam da ne postoji apetit u međunardnoj zajednici za jednu redefiniciju Daytona. U ovom trenutku to očito nije na dnevnom redu. Kada govorimo o RS-u, naša politika je politika potpore integritetu BiH. To nama nije na dnevnom redu. Zašto? Zbog svega onoga što sam spomenuo. Kažem da smo za teritorijalni integritet, da osuđujemo bilo kakav pokušaj seperatizma, ali ne možemo i ne želimo zatvoriti oči nad situacijom u ovom drugom etnitetu koji nosi ime Federacija.

Kako onda gledate ne poruke Bakira Izetbegovića koji je u intervjuu Globusu rekao kako je federalizacija za njega neprihvatljiv koncept i kako politikom Andreja Plenkovića upravlja desno krilo HDZ-a?

- Mi tek moramo doći do jednog kvalitetnog uređenja odnosa između Hrvata i Bošnjaka i put BiH prema EU je jedan dobar okvir za to, jer upravo taj put potiče BiH da napravi potrebne reforme. Ona koja je sada ključna, i koja bi trebala biti donesena što prije, je reforma izbornog zakonodavstva.

Čini li Vam se da brzo približavanje BiH EU žele samo Hrvati?

- Hrvati su definitivno jedan element europizacije, prirodno gledaju prema Zapadu, a to ne znači da mi isključivo zbog Hrvata podržavamo europski put BiH. Mi to činimo iz uvjerenja da je to dobro, prvo za stabilnost cijelog prostora, ali i zbog hrvatske pozicije. Taj europski put i reforme su dobre i za Bošnjake i Srbe, ali i za sve one koji žele napredak.

To Vi mislite, a oni, žele li oni zaista to?

- Građani u BiH sigurno imaju tu želju da BiH krene prema Zapadu i da se poveća životni standard ljudi, bez obzira kojem konstitutivnom narodu pripadaju. Kada podržavamo taj europski put, to je dobro i za položaj Hrvata, ali te reforme nisu dobre samo za njih već i za druge.

Slabi američki utjecaj na Balkanu

Mislite li da se situacija u regiji može zakomplicirati sada kada je Donald Trump preuzeo Bijelu kuću, i da će, kako je najavljeno, pasti interes američke administracije za ovo područje te da će to ojačati ruski interes?

- Budimo iskreni, američka pozicija ili interes prema jugoistoku Europe je bila već u povlačenju i za Obamine administracije, ali ne samo prema jugoistoku Europe već i prema drugim područjima u svijetu. Očekivanja da će vjerojatno EU preuzeti veću ulogu, koja ima svojih internih problema uključujući Brexit i budućnost same Unije u smislu kako će ona izgledati u budućnosti, u tom pogledu sasvim sigurno se može osjetiti jedan veći angažman Rusije u zadnjih par godina na jugoistoku Europe.

S jednog sastanka u HDZ-u izašala je bilješka u kojoj se navodi da Vi želite spriječiti prodor ruskog kapitala na ovo područje? Smatrate li i dalje da je to ispravno ili, s obzirom na situaciju, da to treba revidirati? Je li Hrvatska pogriješila kada se godinama orjentirala samo prema Zapadu?

- Govorimo o različitim stvarima. Što se tiče energetskog sektora koji je od strateške važnosti, RH se opredijelila da je dio EU-a NATO-a. Sjećam se kada se pregovaralo o priključivaju RH Južnom toku, pregovori su bili 2010. i tada je premijerka Kosor išla u Moskvu i tamo je taj ugovor potpisan. Međutim, pregovori su bili teški jer je na početku bila situacija da Hrvatska mora potpisati nešto slično kao što je učinila Srbija, a gdje je ruska kompanija dobila 51 posto, a srpska 49 posto, dok je za članice EU-a to  bilo 50:50. Iako tada nismo bili članica EU-a, inzistirali smo da imamo taj mode 50:50 i na kraju smo uspjeli, ali smo jasno morali artikulirati naš stav. Tada je Putinova poruka otprilike bila: "Ja vas poštujem, vi ste se opredijelili da ste članica Unije i NATO-a". Zato smo i potpisali taj ugovor. Ali, sada, kada govorimo o jugoistoku Europe mi moramo imati kanal i imamo ga. Za par dana ćemo imati konzultacije s Ruskom Federacijom na razini ministarstva vanjskih poslova. Mi imamo otvoreni kanal i s Turskom. I u vrijeme predsjednika Tuđmana je bilo to tako - orjentacija RH je bila jasna prema Zapadu, ali to ne znači da nemamo i kanal komunikacije s Rusijom i Turskom koje su tradicionalno prisutne na jugoistoku Europe.

Cijeli intervju možete pročitati ovdje.



Facebook komentari

hr Sun Jan 22 2017 12:51:01 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/588478381eea8ffb1a8b457d/80
Foto: Screenshot YouTube

Grmoja odlučan: Na lokalnim s HDZ-om nema nikavih dogovora i popuštanja

Plagiranje svakako ne odobravam no u javnosti se širi puno informacija pa je sve to počelo sličiti na nekakav sukob u akademskoj zajednici - komentirao je Grmoja navodno plagiranje ministra Barišića

Potpredsjednik Mosta i jedan od njegovih osnivača Nikola Grmoja za Hinu govori o predstojećem izbornom Saboru stranke, potvrđuje svoju kandidaturu za Dubrovačko-neretvanskog župana, progovara o "tajnoj koaliciji lokalnog HDZ-a i Jambe" u Metkoviću, a o predstojećim lokalnim izborima kaže kako će s HDZ-om voditi političku utakmicu u kojoj neće biti nikakvih dogovora niti popuštanja.

Idući vikend Most na stranačkom izbornom Saboru konačno postaje klasičnom političkom strankom...

- Most ni sada neće postati klasična politička stranka. Most je istovremeno i politička stranka i platforma - bio i bit će nakon izbornog Sabora.

Čemu onda Sabor?

- Ono zbog čega sazivamo Sabor i mijenjamo Statut je kako bi sve ono što Most jest uglavili u sam Statut, a kako nas se ne bi optuživalo da su tijela koja odlučuju u Mostu na neki način nelegitimna. Tijelo koje je donosilo odluke je bilo Nacionalno vijeće kojeg do sada nije bilo u Statutu. Osim stranačkih tijela – Predsjedništva, Glavnog odbora, Nadzornog odbora u Statutu će biti sada predviđena mogućnost osnivanja suradničkog tijela, Nacionalnog vijeća Mosta. U njega će ući svi saborski zastupnici i ministri koji ne žele biti članovi stranke nego su nezavisni, ali i predstavnici nezavisnih inicijativa i lista s kojima ćemo u perspektivi surađivati i sklopiti sporazume o suradnji pa će na temelju tih sporazuma oni možda dobiti mogućnost participiranja u Nacionalnom vijeću. Tako će to Nacionalno vijeće Mosta biti tijelo koje odlučuje u ime platforme koja okuplja ne samo stranački dio Mosta nego i nezavisni dio. Mi želimo čuvati ta oba 'plućna krila'. 

Kako će se glasovati na izbornom Saboru?

- Glasovat će se po načelu jedan čovjek jedan glas. Redovni članovi su svi oni koji su bili aktivni u kampanjama Mosta i željeli su biti redovni članovi. Takvih je oko 400 koji će glasovati na samom Saboru. No to je, ponavljam, samo pola Mosta jer na Saboru će biti i predstavnici nezavisnih lista i inicijativa koji neće glasovati ali čine onaj drugi, nezavisni dio Mosta. Glasovanje će biti elektronsko, imamo softver i mislim da ćemo biti prva politička stranka koja je primjenila takav princip glasovanja. Dobit ćemo peteročlano Predsjedništvo, Nadzorni odbor s isto toliko članova te Glavni odbor s nešto više članova, a u njega će ući županijski povjerenici svih županija plus članovi Predsjedništva i Glavnog odbora. Nacionalno vijeće će se formirati naknadno, jer to nije stranačko nego suradničko tijelo.

Predbacuje vam se da je Most zapravo obiteljski posao Vas i Bože Petrova, a kao argumet se spominje činjenica da su se nakon osnivačkog Sabora u studenom 2012. u tijelima Mosta našli najuži članovi vaših obitelji...

- Nitko tko je s nama obiteljski povezan ne odlučuje ni o čemu u Mostu niti je u Predsjedništvu, lokalnog metkovskog Mosta kao niti u Nacionalnom vijeću.

Kritičari vam predbacuju i manjak demokracije... Ostaje li Božo Petrov jedini predsjednički kandidat?

- Kako je to manjak demokracije kad je Božo Petrov u biti čelnik nacionalnog Mosta tek godinu i pol dana tijekom kojih smo na dvojim parlamentarnih izbora napravili fantastičan rezultat. A kad odradimo mandat u ovoj vladi uvjeren sam da će gospodin Petrov podnijeti pravi račun članovima Mosta. Osim toga, nema razloga da se netko kandidira za predsjednika samo da bismo glumili neku demokraciju.

Dakle, ostaje jedan kanidat za predsjednika?

- Ja to sada ne mogu tvrditi. Kandidature jos pristižu. Volio bih da se netko kandidira jer ne bi bilo napada kako imamo samo jednog kandidata, ali ne očekujem realno da će ih biti.

U kojoj funkciji sebe vidite?

- Ponajprije se vidim u Hrvatskom saboru, no jake su tendencije da se kandidiram za dubrovačko-neretvanskog župana. Most u toj županiji ima velike šanse, od tamo dolazi i predsjednik Sabora, jedan od najpopularnijih ministara Vlaho Orepić... Nekakav je stav kako je to prilika da se dogode promjene u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, no konačnu odluku ni ja ni Most još nismo donijeli.

Protivnici vam prigovaraju da ste bolji u rušenju političkih suparnika, ponajprije Jamba, pa Karamarka i Milanovića, nego u gradnji nečeg novog...

- To ne stoji. Samo što smo vratili dugove, napravili smo ogromnan posao. Mnoge smo projekte pokrenuli: primjerice u Metkoviću se nikad više nije gradilo infrastrukture nego u ovom trenutku. Imamo konkretne rezultate ali ljudi moraju shvatiti da mi na nacionalnoj razini imamo 13 plus dva zastupnika, a prava snaga i uspješnost bi se mogla vidjeti da smo imali 76 ruku u Saboru.

Stipe Gabrić Jambo vam poručuje ovih dana da će se kandidirati u Metkoviću i poraziti "vašu sektu"...

- To je njegva stara priča. Bili smo Družba Pere Kvržice pa sekta... sve su to nazivi kojima on nas naziva pa se ne čudim. Čudi me samo da lokalni HDZ ozbiljno računa na tog čovjeka iako su fingirano odbili predizbornu koaliciju s njim. No očito je da će on biti njihov vrlo važan igrač za rušenje Mosta u Metkoviću. On će voditi tu prljavu kampanju. Izlaze s jednim novim licem iako je u biti sve ostalo isto, isti ljudi koji su i do sada surađivali s Jambom. On je i sam rekao da će u drugom krugu, ne uđe li u njega, "mišlju riječju i djelom podržati Dalibora Milana". Samo neće propustom - propust mu se sigurno neće dogoditi tako da ćemo voditi bitku protiv lokalnog HDZ-a i Jambe koji su u tajnoj koaliciji, ali uvjeren sam da ćemo u toj borbi pobijediti.

Bojite li se ipak neugodnih iznenađenja na izborima? Ankete vam ne idu na ruku...

- To je potpuna neistina. Uzeo sam ankete zadnjih mjeseci i krećemo se od 9 do 11 posto. Od pada Karamarka gotovo nam je isti rejting. Određeni mediji pišu o "slobodnom padu Mosta" što to se u stvarnosti ne događa.

Kako ćete razgraničiti odnose s HDZ-om na lokalnim izborima obzirom da ste na nacionalnoj razini u koaliciji?

- Mi ćemo s HDZ-om, kao i s drugim političkim opcijalma, u lokalnim sredinama voditi političku utakmicu u kojoj nema nikakvih dogovora s HDZ-om niti im namjeravamo negdje popustiti. Čovjek koji im je bio najveća noćna mora u Splitu biti će naš kandidat za gradonačelnika - Robert Pauletić. On, koji ima velike šanse u Splitu kao i moja kandidatura za župana Dubrovačko-neretvanskog govori kako nema popuštanja HDZ-u! To će biti jedna otvorena utakmica u kojoj će građani odlučiti kome će dati povjerenje.

Je li potpredsjednica Vlade Martina Dalić u sukobu interesa obzirom da joj je suprug u upravi Ine?

- Ne mogu tvrditi da li je ili nije, to nek Povjerenstvo utvrdi. U svakom slučaju dobro je što je osnovan Savjet koji će Vladi predložiti najbolji model pa to onda neće biti odluka ministrice Dalić već skupine stručnjaka.

A što je s Mostovim modelom?

- Uvjereni smo da će se i naš model dobro razmotriti i da će se pokazati kako je on možda u ovom trenutku najbolji. Uvjereni smo da on ne povećava javni dug, da se s tim modelom može otkupiti dio dionica Ine od MOL-a i da možemo vratiti Inu u svoje ruke.

A ako ipak prođe HDZ-ov model?

- Ako bude procjena Vlade da je to najbolji model mi onda tražimo ustavnu zaštitu. Svjesni smo da za promjenu Ustava treba jedan širi dogovor kao i da to nije lagano. Ipak, tražimo da se, ako se ide u smijeru prodaje određenog dijela dionica javnih tvrtki onda ide i u smijeru ustavne zaštite jer da je toga bilo prije, sada ne bi trebalo vraćati Inu.

Slažete li se s glavnim tajnim tajnikom HDZ-a Gordanom Jandrokovićem da Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa ima preširoke ovlasti?

- Nisam stručnjak na tom području pa ne mogu to niti komentirati. Zadatak Povjerenstva je da radi svoj posao i dokazuje sukob interesa. Vidjeli smo u slučaju Karamarko kako je potvrđen sukob interesa na sudu. Ne znam na što je mislio gospodin Jandroković u svojoj izjavi. Povjerenstvo u slučaju Martine Dalić još nije donijelo nikavu odluku.

Što mislite o navodnom plagiranju ministra Pave Barišića?

- Plagiranje svakako ne odobravam no u javnosti se širi puno informacija pa je sve to počelo sličiti na nekakav sukob u akademskoj zajednici. Što je posrijedi to ne znam i to bi trebalo preispitati. No sam ministar bi trebao imati nekakvu odgovornost pa sam odlučiti što bi u konkretnom slučaju trebao napraviti, kao i premijer koji ga je odabrao.



Facebook komentari

hr Sun Jan 22 2017 10:16:09 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .