Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/57cee37a0234c3e7508b4570/80
Foto: Robert Fajt / CROPIX

Plenkovićevi ministri i njihove biografije

Donosimo životopise kandidata za ministre koje će mandatar Andrej Plenković u srijedu predložiti za članove nove Vlade.

Davor Ivo Stier

 Kandidat za potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier iskusni je hrvatski diplomat iako su mu tek 44 godine. Rođen je 6. siječnja 1972. u Buenos Airesu kao dijete hrvatskih iseljenika koji su u tu zemlju stigli nakon Drugog svjetskog rata. Diplomirao je politologiju i međunarodne odnose na Katoličkom sveučilištu u Argentini. Na istom sveučilištu diplomirao je i novinarstvo.

 Prije povratka u Hrvatsku bio je aktivan član hrvatske iseljeničke zajednice u Buenos Airesu. U mladosti je imao ekstremne stavove, ali ih se davno odrekao i u jednom nedavnom intervju izjavio kako je od prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana naučio da je antifašizam u temelju hrvatske države. Kao mladi novinar je napisao više članaka o Hrvatskoj u argentinskim medijima i izvještavao o agresiji na Republiku Hrvatsku. U Zagrebu je završio Diplomatsku akademiju. Više od petnaest godina proveo je u hrvatskoj diplomaciji. Od 1998. do 2002. bio je u hrvatskom veleposlanstvu u Sjedinjenim Američkim Državama, a od 2003. do 2008. u Stalnoj misiji Republike Hrvatske pri NATO-u.

 Kao savjetnik predsjednika vlade Ive Sanadera za vanjsku politiku, a kasnije kao posebni izaslanik predsjednice vlade Jadranke Kosor za euroatlantsku suradnju radio je na završetku pregovora za punopravno članstvo Hrvatske u Sjevernoatlantskom savezu i Europskoj uniji. Imao je veliku posredničku ulogu u tihoj diplomaciji premijerke Kosor i tadašnjeg slovenskog premijera Boruta Pahora kojom je okončana blokada hrvatskih pristupnih pregovora.

 U prosincu 2011. izabran je za HDZ-ova zastupnika u Hrvatskom saboru. Bio je potpredsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku, član Odbora za europske integracije te član Izaslanstva Hrvatskog sabora pri Parlamentarnoj skupštini NATO-a. U travnju 2013. izabran je za zastupnika u Europskom parlamentu. Mandat je potvrdio na izborima 2014. Na hrvatskim parlamentarnim izborima u rujnu 2016. ušao je u deveti saziv Hrvatskog sabora na listi HDZ-a.

Nina Obuljen Koržinek

 Kandidatkinja za ministricu kulture Nina Obuljen Koržinek rodila se 1970. u Dubrovniku, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je violinu na Muzičkoj akademiji te francuski jezik i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

 Magistrirala je 2004. godine, a 2013. doktorirala na znanstvenom poslijediplomskom studiju komparativne politike na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu obranivši disertaciju pod naslovom "Promjene opsega nacionalnih kulturnih politika pod utjecajem međunarodnih integracijskih procesa". Završila je Diplomatsku akademiju Ministarstva vanjskih poslova, a usavršavala se na katedri za doktorske studije Sveučlilišta Paris-Dauphine, Pariz, Francuska.

 Zaposlena je kao znanstvena suradnica u Odjelu za kulturu i komunikacije Instituta za razvoj i međunarodne odnose gdje se bavi područjima kulturnih i medijskih politika, posebno u kontekstu europskih integracija. Objavila je tridesetak znanstvenih i stručnih radova u domaćim i međunarodnim časopisima te kao dio tima radila na različitim projektima za UNESCO, UNDP, Vijeće Europe, Europsku kulturnu fondaciju, Europski parlament i sl.

 U Ministarstvu kulture Obuljen Koržinek je od 2006. do 2011. godine, u vrijeme dok su ministri bili Božo Biškupić, a nakon njega Jasen Mesić, obnašala dužnost pomoćnice ministra i državne tajnice te je bila zadužena za područja kulture i medija. Bila je koordinatorica za EU u Ministarstvu kulture RH te članica pregovaračkog tima za pristupanje Republike Hrvatske EU. Od 2012. do 2014. godine bila je Predsjednica Programskog vijeća HRT-a.

 Za istraživanje utjecaja europskih integracija na kulturne politike novih država članica EU, osvojila je 2004. godine godišnju europsku nagradu za istraživanje kulturnih politika. Dobitnica je visokog odličja francuske vlade za kulturu – Red viteza umjetnosti i književnosti. Članica je Savjetodavnog odbora inicijative New Pact for Europe i Ekspertnog tima UNESCO-a za provedbu Konvencije o očuvanju i promociji raznolikosti kulturnih izričaja. Programska je ravnateljica Svjetskog samita kulture i umjetnosti.

 Članica je Upravnog odbora Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC). Dio braniteljskih udruga iz Domovinskog rata proziva je za "umiješanost u kriminal u HAVC-u" zbog čega su je, uz čelnika HAVC-a Hrvoja Hribara, kazneno prijavile. Obuljen Koržinek odbacila je optužbe za navodni kriminal u HAVC-u te svoju umiješanost u financijske malverzacije, ističući da kao članica UO HAVC-a ni na koji način ne sudjeluje u procesu donošenja odluka o financiranju filmova nego isključivo nadzire poslovanje HAVC-a kao ustanove.

Tomo Medved

 Kandidat za ministra hrvatskih branitelja, brigadni general Tomo Medved rođen je 1968. u Cetingradu, a u Domovinskom ratu bio je više od pet godina, nakon čega je nastavio vojnu karijeru.

 Medved se 1990. dobrovoljno javio u postrojbu Jedinice za posebne namjene MUP-a Rakitje. Godinu kasnije zapovijeda satnijom, a od 1993. do 1994. načelnik je stožera 1. gardijske brigade. Po završetku Domovinskog rata, nastavio je vojnu karijeru. Prvostupnik je ekonomije i školovani časnik, koji je završio Zapovjedno-stožernu školu Blago Zadro i Ratnu školu Ban Josip Jelačić.

 Ulaskom Hrvatske u NATO savez 2009. promaknut je u čin brigadnog generala, a 2011. umirovljen je na vlastiti zahtjev. Predsjednik je Udruge veterana Tigrova te član HDZ-ovog Odbora za branitelje. Dobitnik je odlikovanja Red hrvatskog trolista, Red kneza Domagoja s ogrlicom, Red hrvatskog križa, spomenica Domovinske zahvalnosti za pet i 10 godina te medalje "Ljeto 95".

 Na dužnosti ministra branitelja Medved je bio i u vladi Tihomira Oreškovića.

Pavo Barišić 

 Kandidat za ministra znanosti i obrazovanja Pavo Barišić rođen je 1959. u Gornjoj Dubici u općini Odžak u Bosni i Hercegovini. Završio je studij prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu 1982. diplomskim radom "Hegelova filozofija prava". Diplomirao je studij filozofije, njemačkoga jezika i književnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu 1983. radom "Transformacija praktične filozofije". Pohađao je postdiplomski studij Filozofija znanosti na Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku i magistrirao 1985. s tezom "Praktična filozofija u Hegela". Stekao je akademski stupanj doktora filozofije 1989. godine na Sveučilištu u Augsburgu.

 Od 1984. do 1986. radi kao znanstveni asistent na Fakultetu političkih znanosti. Od 1986. zaposlen je u Odjelu za filozofiju Instituta za povijesne znanosti. Ravnatelj Instituta za filozofiju je 1991-2001. U znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora izabran je 2001. Predaje Povijest filozofije na zadarskom Filozofskom fakultetu i na Katoličko-bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Predavao je Filozofiju prava i politike i kolegij Ante Starčević na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Predaje na kolegiju Teorije pravednosti na postdiplomskom studiju "Hrvatska i Europa" na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Od godine 1993. glavni je i odgovorni urednik časopisa "Filozofska istraživanja" i "Synthesis philosophica", te urednik biblioteke "Filozofska istraživanja".

 Objavio je tri knjige kao autor te četiri knjige kao koautor i urednik. Objavljuje radove u inozemnim i domaćim časopisima i publikacijama, recenzije i prijevode knjiga u koautorstvu.

Milan Kujundžić

 Kandidat za ministra zdravstva Milan Kujundžić rođen je 1957. godine u selu Ivanbegovina nedaleko Imotskog u kojem je završio srednju školu. Diplomirao je na zagrebačkom Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1982. godine. Sedam godina kasnije stekao je titulu magistra znanosti, a 1992. godine obranio je doktorsku disertaciju. Od proljeća 1993. do proljeća 1994. bio je na postdoktorskoj stipendiji u Oklahoma Transplantation Institute u SAD-u.  Po zanimanju je liječnik, specijalist je interne medicine i subspecijalist gastroenterologije. Od 1996. godine pročelnik je Zavoda za gastroenterologiju u Kliničkoj bolnici Dubrava u kojoj je od 2004. do 2012. godine obašao i dužnost ravnatelja. U razdoblju od 1990. do 2004. godine bio je glavni tajnih Hrvatskog liječničkog sindikata, a tijekom 2004. četiri je mjeseca bio pomoćnik tadašnjem ministru zdravstva Andriji Hebrangu.  Objavio je više od 150 radova u kojima je naveden kao autor ili koautor, a urednik je i koautor nekoliko knjiga. Među ostalim, izvanredni je profesor na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu i na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta u Mostaru. Profesor je i na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.  Kujundžić je od 1992. do 2013. godine bilo član HDZ-a, nakon izlaska iz HDZ-a osnovao je Hrvatsku zoru - stranku naroda, a ove godine vratio se u HDZ i ušao u Hrvatski sabor sa zadnjeg mjesta u 10. izbornoj jedinici. 

Tomislav Ćorić

 Kandidat za ministra rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić rođen je 1979. godine u Pločama, a nakon završene osnovne škole i gimnazije studirao je na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. U 2007. godini završio je znanstveni poslijediplomski studij "Financije i bankarstvo" obranom magistarskog rada "Učinkovitost kreditnog kanala monetarne politike u Republici Hrvatskoj". 

Doktor ekonomskih znanosti postao je 2011. doktorskom disertacijom na temu "Tečajni mehanizam ERM 2 u procesu pristupanja europskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji". Član je Hrvatskog društva ekonomista. Od 2003. godine radi na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, najprije u svojstvu asistenta, potom višeg asistenta i docenta.

 Od svibnja 2014. predsjednik je HDZ-ova Odbora za financije, a bio je i član radne skupine za izradu gospodarskog programa. Kao kandidat HDZ-a od lipnja 2016. obnašao je dužnost zastupnika u osmom sazivu Hrvatskog sabora.

Martina Dalić 

 Predložena je za potpredsjednicu Vlade i ministricu gospodarstva, maloga i srednjega poduzetništva i obrta. Rođena je 12. studenoga 1967. godine u Velikoj Gorici, diplomirala je i magistrirala na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a doktorirala na Ekonomskom fakultetu u Splitu. Obnašala je dužnost ministrice financija od prosinca 2010. do prosinca 2011. Ranije je obnašala razne dužnosti u Ministarstvu financija pa je tako od svibnja 1997. do siječnja 2000. bila pomoćnica ministra financija, a radila je i kao načelnik Odjela za makroekonomske prognoze.

 Od siječnja 2004. do siječnja 2008. bila je državna tajnica u Ministarstvu financija te državna tajnica na čelu Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU. Od ožujka 2005. do svibnja 2012. bila je član Pregovaračkog tima za pregovore o pristupanju RH Europskoj uniji u kojem je obavljala dužnost zamjenika glavnog pregovarača (2005. - 2008.) i vodila pregovore u poglavljima oporezivanje, carinska unija, financijske i proračunske odredbe i financijski nadzor.

 Nakon parlamentarnih izbora u prosincu 2011.  s liste HDZ-a ušla je u Hrvatski sabor. U rujnu 2014. prestala je biti članicom HDZ-a i u Saboru je ostala kao nezavisna zastupnica do 15. srpnja 2015., kada je podnijela ostavku na mjesto zastupnice.

 Radila je i u bankarskom sektoru, od ožujka 2008. do prosinca 2010. bila je predsjednica Uprave Partner banke Zagreb, a od travnja 2000. do siječnja 2004. glavna ekonomistica u Privrednoj banci Zagreb.

 Akademsku karijeru započela je 1991. kao asistentica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, gdje je bila do 1995. Na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa je od 2003. do 2005. predavala javne financije, a od 2011. predaje javne financije i osnove ekonomije.

 Bila je članica nadzornih odbora u nekoliko hrvatskih tvrtki, predsjednica NO HBOR-a, a bila je i zamjenica guvernera u Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj - IBRD  (2004.-2005.) i guvernerica u IBRD-u (2011.).

 Autorica je niza znanstvenih i stručnih radova iz područja fiskalne politike i financija.

Zdravko Marić

 Predložen za ministra financija, nakon što je tu funkciju obavljao u Vladi Tihomira Oreškovića. Rođen je 3. veljače 1977. u Slavonskom Brodu, govori engleski i talijanski jezik. Na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu diplomirao je 2000., smjer Financije, a 2004. je magistrirao na istom fakultetu s temom magistarskog rada pod nazivom "Analiza priljeva kapitala u tranzicijske zemlje kroz utjecaj na investicije". Marić je 2007. završio Executive Education Program "Public Financial Management", Harvard University,  J.F. Kennedy School of Government. Doktorirao je 2008. na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu na temu "Utjecaj izravnih inozemnih ulaganja na produktivnost hrvatskih poduzeća".

 Marić je 2001. radio kao asistent na Ekonomskom institutu u Zagreb, kao vanjski suradnik - predavač na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa te kao vanjski suradnik - predavač na International Graduate Business School u Zagrebu. U Ministarstvu financija počeo je raditi 2006. kao pomoćnik ministra za makroekonomske analize i planiranje, a 2008. postaje državni tajnik u Ministarstvu financija. Prije dolaska na ministarsku funkciju bio je izvršni direktor Agrokora za strategiju i tržišta kapitala.

Oleg Butković

 Ponovno predložen za ministra mora, prometa i infrastrukture, nakon što je tu funkciju obavljao i u Vladi Tihomira Oreškovića. Rođen je 4. svibnja 1979. u Rijeci. Završio je Pomorski fakultet u Rijeci, diplomirani je inženjer, smjer nautika. Na Pomorskom fakultetu u Rijeci 2004. je znanstveni novak, a 2008. na tom je fakultetu upisao doktorski studij.

 Predsjednikom HDZ-a u Novom Vinodolskom postao je 2004., a 2005. godine izabran je za gradonačelnika Novog Vindoolskog. Godine 2009. izabran je na neposrednim izborima ponovno za gradonačelnika. Godine 2012. izabran je za predsjednika Županijskog odbora HDZ-a Primorsko-goranske županije, a iste godine izabran je za člana Predsjedništva HDZ-a, člana Središnjeg odbora HDZ-a, člana Predsjedništva Nacionalnog vijeća HDZ-a te za predsjednika HDZ-ova Odbora za promet, pomorstvo i veze.

 Na parlamentarnim izborima 2015. izabran je za zastupnika HDZ-a u Hrvatski sabor.

 Govori engleski jezik, a služi se talijanskim i njemačkim jezikom.  

Tomislav Tolušić

 Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije u prethodnoj Vladi Tihomira Oreškovića predložen je za novog ministra poljoprivrede. Rođen je 12. veljače 1979. u Virovitici. Nakon što je u rodnom gradu 1997. završio gimnaziju upisuje Pravni fakultet u Zagrebu na kojemu 2003. stječe zvanje diplomirani pravnik. Godine 2006. završava Akademiju za politički razvoj Vijeća Europe, a u 2007. stažira u Europskom parlamentu i Europskoj komisiji kao stipendist Robert Schuman fondacije. U 2003. zapošljava se kao vježbenik u Uredu državne uprave u Virovitičko-podravskoj županiji na poslovima u uredu za imovinsko-pravne odnose. Od listopada 2004. do ožujka 2008. radi kao stručni suradnik za imovinsko-pravne odnose u Gradu Virovitici. 

 U ožujku 2008. postaje župan Virovitičko-podravske županije. Na lokalnim izborima u svibnju 2009. prvi put je neposredno izabran na mjesto župana, a u svibnju 2013. osvaja i drugi mandat na mjestu župana Virovitičko-podravske županije. Od 2013. do 2015. bio je predsjednik Hrvatske zajednice županija, udruge koja okuplja sve hrvatske županije.

Gabrijela Žalac 

 Predložena za ministricu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac rođena je 4. veljače 1979. Nakon završene vinkovačke Gimnazije M. A. Reljkovića, završila je osječki Ekonomski fakultet, a potom i poslijediplomski doktorski studij menadžmenta u Osijeku.

 Na dužnost ministrice dolazi s mjesta direktorice Agencije za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast.

Gari Capelli

 Predložen za novog ministra turizma Gari Capelli rođen je u svibnju 1961. na Malom Lošinju. Završio je riječki Pomorski fakultet-inženjer pomorskog prometa, a od 2005. do danas je na poziciji gradonačelnika Malog Lošinja koji se uz njegovo vodstvo prometnuo kao otok vitalnosti na međunarodnoj turističkoj karti postavši i vodeća otočna destinacija u Hrvatskoj.

 Član je HDZ od početka 1990-ih, te je bio i zastupnik 6. saziva Hrvatskog sabora (od siječnja 2008. do prosinca 2011.) kada je bio i potpredsjednik Odbora za turizam. Trenutno je predsjednik Odbora za turizam HDZ-a.

Prije aktiviranja u politici bavio se i biznisom u obiteljskoj turističkoj agenciji, kratko je radio i u Jadranskim luksuznim hotelima (JLH), a 1999. bio je i u hrvatskom konzulatu u Trstu zadužen za gospodarsku suradnju.

 Ako ga za ministra potvrdi Hrvatski sabor Capelli će biti 11. ministar turizma u samostalnoj Hrvatskoj i prvi sa Kvarnera.

Lovro Kuščević

 Za ministra graditeljstva i prostornog uređenja ponovno je predložen diplomirani pravnik Lovro Kuščević, rođen 1975. u Supetru, oženjen otac dvoje djece, koji je uz ostalo u tri mandata obnašao dužnost načelnika Općine Nerežišća.  

 Kuščević je 1999. završio Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu stekavši tako zvanje diplomiranog pravnika. Od 2000. do 2005. radi u privatnom sektoru da bi od 2005. do 2016. obnašao dužnost načelnika Općine Nerežišća.

I stovremeno, od 2013. do 2016. bio je vijećnik u Skupštini Splitsko-dalmatinske županije, a od 2012. do 2016. i predsjednik HDZ-ovog Nacionalnog odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo.

 Aktivno govori engleski, pasivno talijanski jezik.

Damir Krstičević

Kandidat za potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damir Krstičević rođen je 1. srpnja 1969. u Vrgorcu. U mjestu Umčani je završio osnovnu, a u Vrgorcu srednju školu. Završio je Vojnu akademiju kopnene vojske u Beogradu 1991.

 Na početku velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku prijavio se kao dragovoljac u Zbor narodne garde (ZNG). Počeo je kao izvidnik, zatim je bio zapovjednik izvidničke desetine, a potom izvidničkog voda u 4. gardijskoj brigadi Hrvatske vojske (HV). Nakon toga je do srpnja 1992. obnašao dužnost zapovjednika 4. bojne 4. gardijske brigade. Tadašnji načelnik Glavnog stožera HV-a general Janko Bobetko šalje ga na čelo 115. imotske brigade kako bi naučio voditi i zapovijedati "formacijom brigade". Potom preuzima 113. šibensku brigadu, a nakon akcije Maslenica početkom 1993. postaje zapovjednik  4. gardijske (splitske) brigade.

U vrijeme pripremnih operacija za Oluju 1994. pri osvajanju Livanjskog polja te Dinare i Šatora, bio je ranjen te je zapovjedništvo nad Četvrtom preuzeo njegov zamjenik, Andrija Matijaš Pauk. Uoči Oluje Krstičević se vraća u brigadu i s njom ulazi u Knin iza varadžinske 7. gardijske brigade (Puma). Nakon toga sudjeluje u akcijama Maestral i Južni potez. Po završetku vojnih operacija u BiH, koje su dovele do Daytonskog sporazuma, 1996. preuzima zapovjedništvo Zbornog područja Pazin. Slijedeće godine odlazi na školovanje u Ratnu školu kopnene vojskeu SAD-u, a po povratku 1998. postaje zamjenik načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske.

Potkraj rujna 2000. potpisao je pismo dvanaestorice hrvatskih visokih vojnih zapovjednika koji su od tadašnje hrvatske vlasti tražili prestanak kriminalizacije Domovinskog rata. Zbog miješanja djelatnih vojnih osoba u politiku, predsjednik Stjepan Mesić poslao je sve potpisnike pisma u mirovinu, pa tako i Krstičevića koji je postao umirovljenik sa svega 31 godinom. Jedanaest godina kasnije kazao je kako je pismo bilo apel za zaštitu digniteta Domovinskog rata i svih branitelja koji su časno branili i obranili hrvatsku državu.

Krstičević se 2001. na poziv vlasnika M San grupacije Stipe Matića zapošljava kao menadžer, nakon čega postaje prokurist, a zatim i direktor tvrtke kćeri KING ICT. S obzirom da je KING ICT postala jedan od najvećih dobavljača računalne opreme državnih institucija, nakon smjene vlasti 2011. bila je pokrenuta istraga. Nije prođeno ništa nezakonito.

Krstičević je volonterski obnašao dužnost savjetnika za obrambenu politiku i vojna pitanja bivše premijerke Jadranke Kosor. Prilikom pada helikoptera MI-8 u Vukovaru 2007. Krstičević je ozlijedio kralješnicu od čega se dugo oporavljao. Krstičević se 2008. odazvao pozivu haaških istražitelja u svojstvu svjedoka, ali je odbio dati iskaz u vezi s tada optuženim, a kasnije oslobođenim hrvatskim generalima Gotovinom, Markačem i Čermakom. 

Vlaho Orepić  

Kandidat za ministra unutarnjih poslova Vlaho Orepić rođen je 16. studenog 1968. Završio je pomorski smjer Zapovjedno stožerne škole-Blago Zadro. Zvanje inženjera strojarstva stekao je na Mornaričkoj vojnoj akademiji, a diplomiranog inženjera pomorskog prometa na Pomorskom fakultetu u Dubrovniku. Završio je i Kineziološki fakultet u Zagrebu gdje je stekao zvanje višeg športskog trenera fitnessa. 

U svom je životopisu detaljno naveo svoj ratni put od 1991. kada dragovoljno pristupa Zboru narodne garde u Pločama, gdje sudjeluje u osnivanju ratne luke. Nakon rata vraća se u Hrvatsku ratnu mornaricu, koju je na osobni zahtjev napustio 1. srpnja 2014. dok je obnašao dužnost zapovjednika Pomorske baze Jug. U životopisu je istaknuo da je mornaricu, s činom kapetana bojnog broda, napustio jer je očekivao premještaj koji mu nije odgovarao, s obzirom da je kao aktivist sudjelovao u pobuni protiv gradnje termoelektrane u Pločama. Primio je brojne vojne pohvale i nagrade, a odlikovan je spomenicama Domovinskog rata i Domovinske zahvalnosti, te medaljama Ljeto 95 i Oluja. 

Među svojim ostalim aktivnostima naveo je da je trener karatea i fitnessa, predsjednik Zajednice športskih udruga grada Ploče, te dopredsjednik Županijske zajednice športova - Dubrovačko-neretvanske županije. U Vladi bivšeg premijera Tihomira Oreškovića bio je ministar unutarnjih poslova.

Nada Murganić

Kandidatkinja za ministricu demografije, obitelji, mladih i socijalnu politiku Nada Murganić rođena je 14. siječnja 1958. u Karlovcu, a diplomirala je socijalni rad na Zajedničkom studiju za socijalni rad, Odsjeka na Pravnom fakultetu u Zagrebu. 

Završila je Gimnaziju u Karlovcu, a 1981. je diplomirala na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radno iskustvo stjecala je u Crvenom križu u Karlovcu na poslovima zaštite starijih i nemoćnih osoba kao socijalna radnica, a već dugi niz godina uspješno vodi Dom za starije i nemoćne Sveti Antun u Karlovcu. Aktivna je u društvenom radu humanitarnog značaja i surađuje s udrugama i civilnim inicijativama na području svoga stručnog djelovanja.

Članica HDZ-a je od 1995. godine. Osim što je predsjednica Županijske organizacije zajednice žena "Katarina Zrinska" Karlovačke županije, članica je predsjedništva Županijskog odbora HDZ-a Karlovačke županije i potpredsjednica Gradskog odbora HDZ-a Karlovca. Od 2010. do 2013. obnašala je dužnost predsjednice Gradskog vijeća Karlovca.

Od 31. siječnja 2014. do 28. prosinca 2015. u Hrvatskom saboru obnašala je dužnost zamjenice zastupnika Andreja Plenkovića. Od veljače do svibnja 2014. bila je članica saborskog Odbora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Bila je i članica Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, te Odbora za ravnopravnost spolova.

Ivan Kovačić

Kandidat za potpredsjednika Vlade i ministra uprave Ivan Kovačić rođen je 25. travnja 1973. u Splitu. Osnovnu i srednju školu završio je u Omišu, Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisuje 1992. godine, a diplomirao je u siječnju 1998. godine. Iste godine upisuje poslijediplomski studij na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu.

Osnivač je i pročelnik Katedre za dentalnu protetiku na Studiju dentalne medicine Medicinskog fakulteta u Splitu. Autor je i koautor 25 znanstvenih i stručnih radova, a 2011./2012. izabran je za najboljeg profesora na Fakultetu. Član je više stručnih udruga, među kojima su Hrvatski liječnički zbor, Hrvatsko stomatološko društvo, Hrvatsko društvo za stomatološku protetiku i Europsko protetsko udruženje.

Bio je zastupnik u prošlom sazivu Hrvatskog sabora, gdje je bio potpredsjednik Odbora za turizam te član Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu. Na lokalnim izborima 2013. kao nezavisni kandidat izabran je za gradonačelnika Omiša, čime je prekinuo 20-godišnju vlast HDZ-a u tom mjestu. Dvije godine kasnije na prijevremenim je izborima ponovno pobijedio i zadržao mjesto omiškog gradonačelnika. 

Ante Šprlje

Kandidat za ministra pravosuđa Ante Šprlje na toj je dužnosti bio i u prošlom sazivu Vlade. Rođen je 20. kolovoza 1979. u Metkoviću, a na zagrebačkom Pravnom fakultetu diplomirao je 2002. Državni stručni ispit položio je 2005. a pravosudni ispit u veljači 2007.

Kao vježbenik u Dubrovačko-neretvanskoj županiji radio je od listopada 2003. do veljače 2005. U travnju te godine postaje vježbenik u Općinskom državnom odvjetništvu u Metkoviću, a u prosincu 2007. sudski savjetnik na Općinskom sudu u Metkoviću, što radi pet godina. 2012. imenovan je sucem, a od siječnja do travnja 2015. obnašao je i dužnost zamjenika predsjednice Općinskog suda. 

U životopisu je naveo da odlično vlada engleskim i srpskim jezikom te da se služi njemačkim. Kao svoje društvene vještine naveo je sklonost timskom radu, volontiranje, izraženu komunikativnost, obučenost u moderiranju te kreativnom rješavanju problema. Među umjetničkim i drugim vještinama ističe ples, zborno pjevanje, fotografiju, odnose s javnošću, veslanje, planinarenje i istraživanje povijesti. Četiri je godine veslao na popularnom neretvanskom maratonu lađa. 

Slaven Dobrović

Kandidat za ministra zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović tu je dužnost obnašao u i prošlom sazivu vlade. Na ministarsku dužnost došao je s mjesta izvanrednog profesora zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje, gdje je obnašao i dužnost voditelja Katedre za inženjerstvo vode i okoliša. Na zadnjim parlamentranim izborima je kao kandidat Mosta nezavisnih lista u VII. izbornoj jedinici izabran za zastupnika u Saboru. 

Rođen je u Zadru 29. kolovoza 1967. Dobitnik je Rektorove nagrade za najbolji studentski rad 1992. Magistrirao je 1998. obranom rada pod naslovom "Tehnološke mogućnosti sniženja sadržaja organskih tvari u vodama nekih sjeverno hrvatskih izvorišta". Doktorirao je 2002. godine obranom disertacije "Analiza postupaka razgradnje organskih tvari u vodi primjenom UV zračenja". Dragovoljac je Domovinskog rata, član Hrvatske gorske službe spašavanja i nekoliko domaćih i međunarodnih strukovnih udruga, primjerice Hrvatskog društva za zaštitu voda i mora i međunarodne udruge International Water Association. 

Diljem Hrvatske promotor je ekološki zasnovanih sustava za gospodarenje otpadom, jedan od koautora sustava na otoku Krku. U svojstvu suradnika i predavača sudjelovao je na međunarodnim projektima i radionicama na temu održivog upravljanja resursima i gospodarenjem otpadom. Od 2007. do 2010. bio je članom programskog odbora za Sedmi okvirni program za istraživanje i razvoj (FP7). Bio je recenzentom i gostujućim urednikom više stranih časopisa. Sudjelovao je u realizaciji većeg broja tehnoloških rješenja, stručnih mišljenja i elaborata u okviru suradnje Fakulteta s gospodarstvom i komunalnim sektorom. Govori engleski, a služi se i francuskim jezikom.




Facebook komentari

hr Tue Oct 18 2016 21:52:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5889d06d1eea8fcc2e8b458e/80
Foto: Ilustracija/Miroslav Lelas

Što mislite o ideji plaćanja svega isključivo karticom?

Neke države tu praksu već imaju. U Španjolskoj je limit za plaćanje gotovinom postavljen na 2 i pol tisuće eura, u Mađarskoj na 5 tisuća eura, a u Češkoj na 14 tisuća eura

U Europski parlament poslat će prijedlog, po kojem bi se gotovinom plaćalo do određenih iznosa, a sve iznad toga plaćalo bi se isključivo karticom. - piše Dnevnik.hr

Neke države tu praksu već imaju. U Španjolskoj je limit za plaćanje gotovinom postavljen na 2 i pol tisuće eura, u Mađarskoj na 5 tisuća eura, a u Češkoj na 14 tisuća eura.

Hrvati vole kartice. U prosjeku ih u novčaniku imamo najmanje dvije tako da nam ne bi trebalo biti teško u potpunosti izbaciti plaćanje gotovinom. Međutim, problem je u tome što tek svaka deseta trgovina u Hrvatskoj prihvaća plaćanje karticama.

Kartično plaćanje, smatra hrvatska europarlamentarka, lakše je pratiti. "Intencija je da se kriminalu onemogući da gotovinom plaća neke prljave transakcije. Činjenica je da je kartično poslovanje sve popularnije, građani ga često vole koristiti zato što im je sigurnije da ne nose sa sobom gotovinu", kaže Biljana Borzan.

Ipak, trgovci ne bi smjeli nikoga ograničavati. "To je svakako moguće uvesti. No, ograničiti meni kao potrošaču kupnju na način da mi kažete da mogu plaćati samo karticom, čini mi se, ne samo da je kršenje prava potrošača, nego i nekakvih osnovnih ljudskih prava", smatra Dijana Kladar iz Društva Potrošač.

Od ideje do realizacije novih pravila, prema sadašnjim iskustvima, može proći i nekoliko godina. Do tada, sitniš uvijek imajte pri ruci. - piše Dnevnik.hr

Facebook komentari

hr Tue Feb 21 2017 12:24:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5825c4891eea8f97af8b45f7/80
Foto: Vlada RH

Planković za hrvatsku manjinu u inozemstvu osigurao 1,5 milijuna kuna više nego lani

Središnji ured naglašava kako nije predviđeno da se iz odobrenih sredstava financiraju programi organizacija ovisnih o bilo kojoj stranci ili političkom usmjerenju

 Ukupno 4,5 milijuna kuna, milijun i pol kuna više nego prošle godine osigurala je hrvatska država za hrvatsku manjinu koja živi u 12 europskih država, a odluku o raspodjeli sredstava donio je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas.

 Iznos od 4, 5 milijuna kuna namijenjen je udrugama, organizacijama i ustanovama koje čuvaju i promiču hrvatsku kulturu, baštinu i jezik, no formalno će se doznačiti nadležnim hrvatskim veleposlanstvima u inozemstvu, koja će onda raspisati javne pozive za podjelu sredstava, razmotriti prijave te predložiti kome dodijeliti novac.

 Četvrtina ovogodišnjih sredstava, to jest 1,1 milijun kuna odobren je hrvatskom veleposlanstvu u Srbiji, po 470.000 kuna veleposlanstvima u Austriji, Mađarskoj i Sloveniji, veleposlanstvu u Italiji odobreno je 410.000 kuna, a onome u Crnoj Gori 330.000 kuna.

 Veleposlanstvima u Makedoniji i Rumunjskoj odobreno je po 290.000 kuna, na Kosovu 280.000, u Slovačkoj 250.000, u Češkoj 90.000, dok je veleposlanstvu Republike Hrvatske u Bugarskoj odobreno 50.000 kuna.

 Nakon što su sredstva odobrena, nadležnim veleposlanstvima predstoji javno pozivanje udruga, ustanova i organizacija da prijave programe i projekte namijenjene jačanju manjinskih prava (čuvanje hrvatskoga jezika, identiteta, kulture, obrazovanja...), medija, djelovanju manjinskih institucija.

 Središnji ured naglašava kako nije predviđeno da se iz odobrenih sredstava financiraju programi organizacija ovisnih o bilo kojoj stranci ili političkom usmjerenju.

 Obrasci za prijavu na natječaje moći će se preuzeti na mrežnim stranicama nadležnih hrvatskih veleposlanstva u inozemstvu, koja će odrediti rokove za prijavu programa.

Facebook komentari

hr Tue Feb 21 2017 11:09:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/53bc1b72179942af05ac68cd/80

Razlog za zabrinutost?: Pola hrvatskih srednjoškolaca smatra da je homoseksualnost bolest te da LGBT osobe ne bi smjele imati javne istupe

Gotovo trećina, 29 posto, smatra da LGBT osobama treba zabraniti rad s djecom, dok dvije trećine, 65 posto, drži da LGBT osobe ne trebaju javno isticati svoju seksualnu orijentaciju

Hrvatska je na samom vrhu EU-a po broju LGBT osoba koje su zbog svoje spolne orijentacije ili rodnog identiteta doživjele neki oblik nasilja, kazala je pravobraniteljica  Višnja Ljubičić

Polovina hrvatskih srednjoškolaca zabranila bi LGBT osobama da govore u javnosti, a 48 posto njih homoseksualnost smatra bolešću – već ta dva podatka potkrepljuju ocjenu kako je "negativna društvena klima prema LGBT osobama u Hrvatskoj konstanta" za Novi list izjavila je Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.

- Rezultati svih recentnih istraživanja razlog su za zabrinutost, i pokazuju da je negativna društvena klima prema LGBT osobama u Hrvatskoj konstanta, unatoč pozitivnim pomacima na zakonodavnom planu - kazala je  Ljubičić

- Društvena atmosfera prema LGBT osobama daleko je od onakve kakvu bismo  željeli i kakva bi trebala biti, sukladno nacionalnim i međunarodnim pravnim mehanizmima koji jamče zaštitu od diskriminacije - ocjenjuje pravobraniteljica.

Politička (ne)pismenost

Tu je ocjenu Ljubičić argumentirala zabrinjavajućim podacima iz nedavnih istraživanja: prema istraživanju političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola, koje su 2015. proveli GOOD inicijativa, GONG i Institut za društvena istraživanja, 48 posto srednjoškolaca homoseksualnost smatra poremećajem ili bolešću, dok polovina srednjoškolaca smatra da bi LGBT osobama "trebalo zabraniti javne istupe jer time loše utječu na mlade". Gotovo trećina, 29 posto, smatra da LGBT osobama treba zabraniti rad s djecom, dok dvije trećine, 65 posto, drži da LGBT osobe ne trebaju javno isticati svoju seksualnu orijentaciju. Cijeli članak pogledajte ovdje


Facebook komentari

hr Tue Feb 21 2017 10:19:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58abf0b4b4739837658b45ea/80
Foto: D.N.

Ante Bilić SDP-ov kandidat za gradonačelnika Trogira

U svom prvom obraćanju nakon potvrde za kandidata za trogirskog gradonačelnika Ante Bilić je izrazio svoju zahvalnost na povjerenju i podršci svih mjesnih ogranaka i svojih stranačkih kolega
Gradska organizacija SDP-a Trogir na sjednici Gradskog odbora održanoj 20.2.2017. godine jednoglasno je potvrdila Antu Bilića za kandidata stranke za gradonačelnika Trogira. Prethodno je Ante Bilić dobio podršku svih mjesnih organizacija kao i foruma mladih foruma žena i foruma seniora.Ante Bilić rođen je 1980.g, oženjen i  otac dvoje djece.

Diplomirani  je inženjer građevinarstva. Trenutno radi u Agenciji EKO Kaštelanski zaljev kao voditelj projekta proširenja kanalizacijske i vodoopskrbne mreže aglomeracije Kaštela Trogir. Prethodno iskustvo stekao je u Lavčević Inženjering-u na izgradnji sportske dvorane u sklopu Š.C. Višnjik u Zadru. Radio je i u projektnom uredu Infra Projekt d.o.o. Split., na projektima sanitarne hidrotehnike, te kao Pročelnik UO za gospodarenje prostorom i komunalno gospodarstvo grada Trogira. U svom prvom obraćanju nakon potvrde za kandidata za trogirskog gradonačelnika Ante Bilić je izrazio svoju zahvalnost na povjerenju i podršci svih mjesnih ogranaka i svojih stranačkih kolega.

U svom je prvom obraćanju Ante Bilić izjavio:

-  Odlučio sam se kandidirati jer volim Trogira. Kao i svim mojim Trogirankama i Trogiranima smeta me ova posvemašnja stagnacija i neodgovornost sadašnje gradske vlasti. Trogiru trebaju promjene, treba nam napredak i razvoj, treba nam otvorenost i transparentnost. Grad čine ljudi i moramo ga učiniti sredinom u kojoj je gradska vlast u službi svojim građanima. Imam snage, znanja i iskustva da pokrenem ove promjene. Za mene je ovo velika životna odluka i izazov.  

Poručujem da ću energično i s velikim žarom prionuti ostvarenju želja i potreba mojih Trogirana. U svom sam obrazovanju, profesionalnom razvoju i poslovima koje sam odgovorno i posvećeno radio u dosadašnjem svom životu stekao važna iskustva koja će mi biti od velike koristi u izgradnji uvjeta za snažniji razvoj našeg Trogira. U suradnji i u stalnoj komunikaciji sa svojim sugrađanima želim razvijati grad ugodnog življenja, ali i pogodnog za rad i poslovanje. Želim grad u kojemu nema suvišnih ljudi, koji njeguje ideju solidarnosti na djelu. Vjerujem u svoj tim i u politiku kao odgovoran, ozbiljan i pošten posao usmjeren na poboljšanje kvalitete života svih građana, s posebnim naglaskom na našu djecu i mlade. Uvijek sam se zalagao a to ću činiti i u budućnosti za ravnomjeran i uravnotežen razvoja Grada.

S jednakim ću se žarom boriti za projekte u gradu, ali i u svim našim naseljima. Okupio sam tim ljudi koji se neće štedjeti u pripremi i provođenju projekata, kako onih u komunalnoj infrastrukturi tako i razvoju gospodarstva, turizma, malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva. Pozivam sve građane, da nam se pridruže. Idemo stvoriti Trogir jednakih šansi, Trogir ugodnog življenja, Trogir u kojem će živjeti i naša djeca. Za naš Trogir se vrijedi boriti.

Facebook komentari

hr Tue Feb 21 2017 09:12:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .