Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/57cee37a0234c3e7508b4570/80
Foto: Robert Fajt / CROPIX

Plenkovićevi ministri i njihove biografije

Donosimo životopise kandidata za ministre koje će mandatar Andrej Plenković u srijedu predložiti za članove nove Vlade.

Davor Ivo Stier

 Kandidat za potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier iskusni je hrvatski diplomat iako su mu tek 44 godine. Rođen je 6. siječnja 1972. u Buenos Airesu kao dijete hrvatskih iseljenika koji su u tu zemlju stigli nakon Drugog svjetskog rata. Diplomirao je politologiju i međunarodne odnose na Katoličkom sveučilištu u Argentini. Na istom sveučilištu diplomirao je i novinarstvo.

 Prije povratka u Hrvatsku bio je aktivan član hrvatske iseljeničke zajednice u Buenos Airesu. U mladosti je imao ekstremne stavove, ali ih se davno odrekao i u jednom nedavnom intervju izjavio kako je od prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana naučio da je antifašizam u temelju hrvatske države. Kao mladi novinar je napisao više članaka o Hrvatskoj u argentinskim medijima i izvještavao o agresiji na Republiku Hrvatsku. U Zagrebu je završio Diplomatsku akademiju. Više od petnaest godina proveo je u hrvatskoj diplomaciji. Od 1998. do 2002. bio je u hrvatskom veleposlanstvu u Sjedinjenim Američkim Državama, a od 2003. do 2008. u Stalnoj misiji Republike Hrvatske pri NATO-u.

 Kao savjetnik predsjednika vlade Ive Sanadera za vanjsku politiku, a kasnije kao posebni izaslanik predsjednice vlade Jadranke Kosor za euroatlantsku suradnju radio je na završetku pregovora za punopravno članstvo Hrvatske u Sjevernoatlantskom savezu i Europskoj uniji. Imao je veliku posredničku ulogu u tihoj diplomaciji premijerke Kosor i tadašnjeg slovenskog premijera Boruta Pahora kojom je okončana blokada hrvatskih pristupnih pregovora.

 U prosincu 2011. izabran je za HDZ-ova zastupnika u Hrvatskom saboru. Bio je potpredsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku, član Odbora za europske integracije te član Izaslanstva Hrvatskog sabora pri Parlamentarnoj skupštini NATO-a. U travnju 2013. izabran je za zastupnika u Europskom parlamentu. Mandat je potvrdio na izborima 2014. Na hrvatskim parlamentarnim izborima u rujnu 2016. ušao je u deveti saziv Hrvatskog sabora na listi HDZ-a.

Nina Obuljen Koržinek

 Kandidatkinja za ministricu kulture Nina Obuljen Koržinek rodila se 1970. u Dubrovniku, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je violinu na Muzičkoj akademiji te francuski jezik i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

 Magistrirala je 2004. godine, a 2013. doktorirala na znanstvenom poslijediplomskom studiju komparativne politike na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu obranivši disertaciju pod naslovom "Promjene opsega nacionalnih kulturnih politika pod utjecajem međunarodnih integracijskih procesa". Završila je Diplomatsku akademiju Ministarstva vanjskih poslova, a usavršavala se na katedri za doktorske studije Sveučlilišta Paris-Dauphine, Pariz, Francuska.

 Zaposlena je kao znanstvena suradnica u Odjelu za kulturu i komunikacije Instituta za razvoj i međunarodne odnose gdje se bavi područjima kulturnih i medijskih politika, posebno u kontekstu europskih integracija. Objavila je tridesetak znanstvenih i stručnih radova u domaćim i međunarodnim časopisima te kao dio tima radila na različitim projektima za UNESCO, UNDP, Vijeće Europe, Europsku kulturnu fondaciju, Europski parlament i sl.

 U Ministarstvu kulture Obuljen Koržinek je od 2006. do 2011. godine, u vrijeme dok su ministri bili Božo Biškupić, a nakon njega Jasen Mesić, obnašala dužnost pomoćnice ministra i državne tajnice te je bila zadužena za područja kulture i medija. Bila je koordinatorica za EU u Ministarstvu kulture RH te članica pregovaračkog tima za pristupanje Republike Hrvatske EU. Od 2012. do 2014. godine bila je Predsjednica Programskog vijeća HRT-a.

 Za istraživanje utjecaja europskih integracija na kulturne politike novih država članica EU, osvojila je 2004. godine godišnju europsku nagradu za istraživanje kulturnih politika. Dobitnica je visokog odličja francuske vlade za kulturu – Red viteza umjetnosti i književnosti. Članica je Savjetodavnog odbora inicijative New Pact for Europe i Ekspertnog tima UNESCO-a za provedbu Konvencije o očuvanju i promociji raznolikosti kulturnih izričaja. Programska je ravnateljica Svjetskog samita kulture i umjetnosti.

 Članica je Upravnog odbora Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC). Dio braniteljskih udruga iz Domovinskog rata proziva je za "umiješanost u kriminal u HAVC-u" zbog čega su je, uz čelnika HAVC-a Hrvoja Hribara, kazneno prijavile. Obuljen Koržinek odbacila je optužbe za navodni kriminal u HAVC-u te svoju umiješanost u financijske malverzacije, ističući da kao članica UO HAVC-a ni na koji način ne sudjeluje u procesu donošenja odluka o financiranju filmova nego isključivo nadzire poslovanje HAVC-a kao ustanove.

Tomo Medved

 Kandidat za ministra hrvatskih branitelja, brigadni general Tomo Medved rođen je 1968. u Cetingradu, a u Domovinskom ratu bio je više od pet godina, nakon čega je nastavio vojnu karijeru.

 Medved se 1990. dobrovoljno javio u postrojbu Jedinice za posebne namjene MUP-a Rakitje. Godinu kasnije zapovijeda satnijom, a od 1993. do 1994. načelnik je stožera 1. gardijske brigade. Po završetku Domovinskog rata, nastavio je vojnu karijeru. Prvostupnik je ekonomije i školovani časnik, koji je završio Zapovjedno-stožernu školu Blago Zadro i Ratnu školu Ban Josip Jelačić.

 Ulaskom Hrvatske u NATO savez 2009. promaknut je u čin brigadnog generala, a 2011. umirovljen je na vlastiti zahtjev. Predsjednik je Udruge veterana Tigrova te član HDZ-ovog Odbora za branitelje. Dobitnik je odlikovanja Red hrvatskog trolista, Red kneza Domagoja s ogrlicom, Red hrvatskog križa, spomenica Domovinske zahvalnosti za pet i 10 godina te medalje "Ljeto 95".

 Na dužnosti ministra branitelja Medved je bio i u vladi Tihomira Oreškovića.

Pavo Barišić 

 Kandidat za ministra znanosti i obrazovanja Pavo Barišić rođen je 1959. u Gornjoj Dubici u općini Odžak u Bosni i Hercegovini. Završio je studij prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu 1982. diplomskim radom "Hegelova filozofija prava". Diplomirao je studij filozofije, njemačkoga jezika i književnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu 1983. radom "Transformacija praktične filozofije". Pohađao je postdiplomski studij Filozofija znanosti na Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku i magistrirao 1985. s tezom "Praktična filozofija u Hegela". Stekao je akademski stupanj doktora filozofije 1989. godine na Sveučilištu u Augsburgu.

 Od 1984. do 1986. radi kao znanstveni asistent na Fakultetu političkih znanosti. Od 1986. zaposlen je u Odjelu za filozofiju Instituta za povijesne znanosti. Ravnatelj Instituta za filozofiju je 1991-2001. U znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora izabran je 2001. Predaje Povijest filozofije na zadarskom Filozofskom fakultetu i na Katoličko-bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Predavao je Filozofiju prava i politike i kolegij Ante Starčević na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Predaje na kolegiju Teorije pravednosti na postdiplomskom studiju "Hrvatska i Europa" na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Od godine 1993. glavni je i odgovorni urednik časopisa "Filozofska istraživanja" i "Synthesis philosophica", te urednik biblioteke "Filozofska istraživanja".

 Objavio je tri knjige kao autor te četiri knjige kao koautor i urednik. Objavljuje radove u inozemnim i domaćim časopisima i publikacijama, recenzije i prijevode knjiga u koautorstvu.

Milan Kujundžić

 Kandidat za ministra zdravstva Milan Kujundžić rođen je 1957. godine u selu Ivanbegovina nedaleko Imotskog u kojem je završio srednju školu. Diplomirao je na zagrebačkom Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1982. godine. Sedam godina kasnije stekao je titulu magistra znanosti, a 1992. godine obranio je doktorsku disertaciju. Od proljeća 1993. do proljeća 1994. bio je na postdoktorskoj stipendiji u Oklahoma Transplantation Institute u SAD-u.  Po zanimanju je liječnik, specijalist je interne medicine i subspecijalist gastroenterologije. Od 1996. godine pročelnik je Zavoda za gastroenterologiju u Kliničkoj bolnici Dubrava u kojoj je od 2004. do 2012. godine obašao i dužnost ravnatelja. U razdoblju od 1990. do 2004. godine bio je glavni tajnih Hrvatskog liječničkog sindikata, a tijekom 2004. četiri je mjeseca bio pomoćnik tadašnjem ministru zdravstva Andriji Hebrangu.  Objavio je više od 150 radova u kojima je naveden kao autor ili koautor, a urednik je i koautor nekoliko knjiga. Među ostalim, izvanredni je profesor na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu i na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta u Mostaru. Profesor je i na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.  Kujundžić je od 1992. do 2013. godine bilo član HDZ-a, nakon izlaska iz HDZ-a osnovao je Hrvatsku zoru - stranku naroda, a ove godine vratio se u HDZ i ušao u Hrvatski sabor sa zadnjeg mjesta u 10. izbornoj jedinici. 

Tomislav Ćorić

 Kandidat za ministra rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić rođen je 1979. godine u Pločama, a nakon završene osnovne škole i gimnazije studirao je na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. U 2007. godini završio je znanstveni poslijediplomski studij "Financije i bankarstvo" obranom magistarskog rada "Učinkovitost kreditnog kanala monetarne politike u Republici Hrvatskoj". 

Doktor ekonomskih znanosti postao je 2011. doktorskom disertacijom na temu "Tečajni mehanizam ERM 2 u procesu pristupanja europskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji". Član je Hrvatskog društva ekonomista. Od 2003. godine radi na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, najprije u svojstvu asistenta, potom višeg asistenta i docenta.

 Od svibnja 2014. predsjednik je HDZ-ova Odbora za financije, a bio je i član radne skupine za izradu gospodarskog programa. Kao kandidat HDZ-a od lipnja 2016. obnašao je dužnost zastupnika u osmom sazivu Hrvatskog sabora.

Martina Dalić 

 Predložena je za potpredsjednicu Vlade i ministricu gospodarstva, maloga i srednjega poduzetništva i obrta. Rođena je 12. studenoga 1967. godine u Velikoj Gorici, diplomirala je i magistrirala na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a doktorirala na Ekonomskom fakultetu u Splitu. Obnašala je dužnost ministrice financija od prosinca 2010. do prosinca 2011. Ranije je obnašala razne dužnosti u Ministarstvu financija pa je tako od svibnja 1997. do siječnja 2000. bila pomoćnica ministra financija, a radila je i kao načelnik Odjela za makroekonomske prognoze.

 Od siječnja 2004. do siječnja 2008. bila je državna tajnica u Ministarstvu financija te državna tajnica na čelu Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU. Od ožujka 2005. do svibnja 2012. bila je član Pregovaračkog tima za pregovore o pristupanju RH Europskoj uniji u kojem je obavljala dužnost zamjenika glavnog pregovarača (2005. - 2008.) i vodila pregovore u poglavljima oporezivanje, carinska unija, financijske i proračunske odredbe i financijski nadzor.

 Nakon parlamentarnih izbora u prosincu 2011.  s liste HDZ-a ušla je u Hrvatski sabor. U rujnu 2014. prestala je biti članicom HDZ-a i u Saboru je ostala kao nezavisna zastupnica do 15. srpnja 2015., kada je podnijela ostavku na mjesto zastupnice.

 Radila je i u bankarskom sektoru, od ožujka 2008. do prosinca 2010. bila je predsjednica Uprave Partner banke Zagreb, a od travnja 2000. do siječnja 2004. glavna ekonomistica u Privrednoj banci Zagreb.

 Akademsku karijeru započela je 1991. kao asistentica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, gdje je bila do 1995. Na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa je od 2003. do 2005. predavala javne financije, a od 2011. predaje javne financije i osnove ekonomije.

 Bila je članica nadzornih odbora u nekoliko hrvatskih tvrtki, predsjednica NO HBOR-a, a bila je i zamjenica guvernera u Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj - IBRD  (2004.-2005.) i guvernerica u IBRD-u (2011.).

 Autorica je niza znanstvenih i stručnih radova iz područja fiskalne politike i financija.

Zdravko Marić

 Predložen za ministra financija, nakon što je tu funkciju obavljao u Vladi Tihomira Oreškovića. Rođen je 3. veljače 1977. u Slavonskom Brodu, govori engleski i talijanski jezik. Na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu diplomirao je 2000., smjer Financije, a 2004. je magistrirao na istom fakultetu s temom magistarskog rada pod nazivom "Analiza priljeva kapitala u tranzicijske zemlje kroz utjecaj na investicije". Marić je 2007. završio Executive Education Program "Public Financial Management", Harvard University,  J.F. Kennedy School of Government. Doktorirao je 2008. na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu na temu "Utjecaj izravnih inozemnih ulaganja na produktivnost hrvatskih poduzeća".

 Marić je 2001. radio kao asistent na Ekonomskom institutu u Zagreb, kao vanjski suradnik - predavač na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa te kao vanjski suradnik - predavač na International Graduate Business School u Zagrebu. U Ministarstvu financija počeo je raditi 2006. kao pomoćnik ministra za makroekonomske analize i planiranje, a 2008. postaje državni tajnik u Ministarstvu financija. Prije dolaska na ministarsku funkciju bio je izvršni direktor Agrokora za strategiju i tržišta kapitala.

Oleg Butković

 Ponovno predložen za ministra mora, prometa i infrastrukture, nakon što je tu funkciju obavljao i u Vladi Tihomira Oreškovića. Rođen je 4. svibnja 1979. u Rijeci. Završio je Pomorski fakultet u Rijeci, diplomirani je inženjer, smjer nautika. Na Pomorskom fakultetu u Rijeci 2004. je znanstveni novak, a 2008. na tom je fakultetu upisao doktorski studij.

 Predsjednikom HDZ-a u Novom Vinodolskom postao je 2004., a 2005. godine izabran je za gradonačelnika Novog Vindoolskog. Godine 2009. izabran je na neposrednim izborima ponovno za gradonačelnika. Godine 2012. izabran je za predsjednika Županijskog odbora HDZ-a Primorsko-goranske županije, a iste godine izabran je za člana Predsjedništva HDZ-a, člana Središnjeg odbora HDZ-a, člana Predsjedništva Nacionalnog vijeća HDZ-a te za predsjednika HDZ-ova Odbora za promet, pomorstvo i veze.

 Na parlamentarnim izborima 2015. izabran je za zastupnika HDZ-a u Hrvatski sabor.

 Govori engleski jezik, a služi se talijanskim i njemačkim jezikom.  

Tomislav Tolušić

 Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije u prethodnoj Vladi Tihomira Oreškovića predložen je za novog ministra poljoprivrede. Rođen je 12. veljače 1979. u Virovitici. Nakon što je u rodnom gradu 1997. završio gimnaziju upisuje Pravni fakultet u Zagrebu na kojemu 2003. stječe zvanje diplomirani pravnik. Godine 2006. završava Akademiju za politički razvoj Vijeća Europe, a u 2007. stažira u Europskom parlamentu i Europskoj komisiji kao stipendist Robert Schuman fondacije. U 2003. zapošljava se kao vježbenik u Uredu državne uprave u Virovitičko-podravskoj županiji na poslovima u uredu za imovinsko-pravne odnose. Od listopada 2004. do ožujka 2008. radi kao stručni suradnik za imovinsko-pravne odnose u Gradu Virovitici. 

 U ožujku 2008. postaje župan Virovitičko-podravske županije. Na lokalnim izborima u svibnju 2009. prvi put je neposredno izabran na mjesto župana, a u svibnju 2013. osvaja i drugi mandat na mjestu župana Virovitičko-podravske županije. Od 2013. do 2015. bio je predsjednik Hrvatske zajednice županija, udruge koja okuplja sve hrvatske županije.

Gabrijela Žalac 

 Predložena za ministricu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac rođena je 4. veljače 1979. Nakon završene vinkovačke Gimnazije M. A. Reljkovića, završila je osječki Ekonomski fakultet, a potom i poslijediplomski doktorski studij menadžmenta u Osijeku.

 Na dužnost ministrice dolazi s mjesta direktorice Agencije za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast.

Gari Capelli

 Predložen za novog ministra turizma Gari Capelli rođen je u svibnju 1961. na Malom Lošinju. Završio je riječki Pomorski fakultet-inženjer pomorskog prometa, a od 2005. do danas je na poziciji gradonačelnika Malog Lošinja koji se uz njegovo vodstvo prometnuo kao otok vitalnosti na međunarodnoj turističkoj karti postavši i vodeća otočna destinacija u Hrvatskoj.

 Član je HDZ od početka 1990-ih, te je bio i zastupnik 6. saziva Hrvatskog sabora (od siječnja 2008. do prosinca 2011.) kada je bio i potpredsjednik Odbora za turizam. Trenutno je predsjednik Odbora za turizam HDZ-a.

Prije aktiviranja u politici bavio se i biznisom u obiteljskoj turističkoj agenciji, kratko je radio i u Jadranskim luksuznim hotelima (JLH), a 1999. bio je i u hrvatskom konzulatu u Trstu zadužen za gospodarsku suradnju.

 Ako ga za ministra potvrdi Hrvatski sabor Capelli će biti 11. ministar turizma u samostalnoj Hrvatskoj i prvi sa Kvarnera.

Lovro Kuščević

 Za ministra graditeljstva i prostornog uređenja ponovno je predložen diplomirani pravnik Lovro Kuščević, rođen 1975. u Supetru, oženjen otac dvoje djece, koji je uz ostalo u tri mandata obnašao dužnost načelnika Općine Nerežišća.  

 Kuščević je 1999. završio Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu stekavši tako zvanje diplomiranog pravnika. Od 2000. do 2005. radi u privatnom sektoru da bi od 2005. do 2016. obnašao dužnost načelnika Općine Nerežišća.

I stovremeno, od 2013. do 2016. bio je vijećnik u Skupštini Splitsko-dalmatinske županije, a od 2012. do 2016. i predsjednik HDZ-ovog Nacionalnog odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo.

 Aktivno govori engleski, pasivno talijanski jezik.

Damir Krstičević

Kandidat za potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damir Krstičević rođen je 1. srpnja 1969. u Vrgorcu. U mjestu Umčani je završio osnovnu, a u Vrgorcu srednju školu. Završio je Vojnu akademiju kopnene vojske u Beogradu 1991.

 Na početku velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku prijavio se kao dragovoljac u Zbor narodne garde (ZNG). Počeo je kao izvidnik, zatim je bio zapovjednik izvidničke desetine, a potom izvidničkog voda u 4. gardijskoj brigadi Hrvatske vojske (HV). Nakon toga je do srpnja 1992. obnašao dužnost zapovjednika 4. bojne 4. gardijske brigade. Tadašnji načelnik Glavnog stožera HV-a general Janko Bobetko šalje ga na čelo 115. imotske brigade kako bi naučio voditi i zapovijedati "formacijom brigade". Potom preuzima 113. šibensku brigadu, a nakon akcije Maslenica početkom 1993. postaje zapovjednik  4. gardijske (splitske) brigade.

U vrijeme pripremnih operacija za Oluju 1994. pri osvajanju Livanjskog polja te Dinare i Šatora, bio je ranjen te je zapovjedništvo nad Četvrtom preuzeo njegov zamjenik, Andrija Matijaš Pauk. Uoči Oluje Krstičević se vraća u brigadu i s njom ulazi u Knin iza varadžinske 7. gardijske brigade (Puma). Nakon toga sudjeluje u akcijama Maestral i Južni potez. Po završetku vojnih operacija u BiH, koje su dovele do Daytonskog sporazuma, 1996. preuzima zapovjedništvo Zbornog područja Pazin. Slijedeće godine odlazi na školovanje u Ratnu školu kopnene vojskeu SAD-u, a po povratku 1998. postaje zamjenik načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske.

Potkraj rujna 2000. potpisao je pismo dvanaestorice hrvatskih visokih vojnih zapovjednika koji su od tadašnje hrvatske vlasti tražili prestanak kriminalizacije Domovinskog rata. Zbog miješanja djelatnih vojnih osoba u politiku, predsjednik Stjepan Mesić poslao je sve potpisnike pisma u mirovinu, pa tako i Krstičevića koji je postao umirovljenik sa svega 31 godinom. Jedanaest godina kasnije kazao je kako je pismo bilo apel za zaštitu digniteta Domovinskog rata i svih branitelja koji su časno branili i obranili hrvatsku državu.

Krstičević se 2001. na poziv vlasnika M San grupacije Stipe Matića zapošljava kao menadžer, nakon čega postaje prokurist, a zatim i direktor tvrtke kćeri KING ICT. S obzirom da je KING ICT postala jedan od najvećih dobavljača računalne opreme državnih institucija, nakon smjene vlasti 2011. bila je pokrenuta istraga. Nije prođeno ništa nezakonito.

Krstičević je volonterski obnašao dužnost savjetnika za obrambenu politiku i vojna pitanja bivše premijerke Jadranke Kosor. Prilikom pada helikoptera MI-8 u Vukovaru 2007. Krstičević je ozlijedio kralješnicu od čega se dugo oporavljao. Krstičević se 2008. odazvao pozivu haaških istražitelja u svojstvu svjedoka, ali je odbio dati iskaz u vezi s tada optuženim, a kasnije oslobođenim hrvatskim generalima Gotovinom, Markačem i Čermakom. 

Vlaho Orepić  

Kandidat za ministra unutarnjih poslova Vlaho Orepić rođen je 16. studenog 1968. Završio je pomorski smjer Zapovjedno stožerne škole-Blago Zadro. Zvanje inženjera strojarstva stekao je na Mornaričkoj vojnoj akademiji, a diplomiranog inženjera pomorskog prometa na Pomorskom fakultetu u Dubrovniku. Završio je i Kineziološki fakultet u Zagrebu gdje je stekao zvanje višeg športskog trenera fitnessa. 

U svom je životopisu detaljno naveo svoj ratni put od 1991. kada dragovoljno pristupa Zboru narodne garde u Pločama, gdje sudjeluje u osnivanju ratne luke. Nakon rata vraća se u Hrvatsku ratnu mornaricu, koju je na osobni zahtjev napustio 1. srpnja 2014. dok je obnašao dužnost zapovjednika Pomorske baze Jug. U životopisu je istaknuo da je mornaricu, s činom kapetana bojnog broda, napustio jer je očekivao premještaj koji mu nije odgovarao, s obzirom da je kao aktivist sudjelovao u pobuni protiv gradnje termoelektrane u Pločama. Primio je brojne vojne pohvale i nagrade, a odlikovan je spomenicama Domovinskog rata i Domovinske zahvalnosti, te medaljama Ljeto 95 i Oluja. 

Među svojim ostalim aktivnostima naveo je da je trener karatea i fitnessa, predsjednik Zajednice športskih udruga grada Ploče, te dopredsjednik Županijske zajednice športova - Dubrovačko-neretvanske županije. U Vladi bivšeg premijera Tihomira Oreškovića bio je ministar unutarnjih poslova.

Nada Murganić

Kandidatkinja za ministricu demografije, obitelji, mladih i socijalnu politiku Nada Murganić rođena je 14. siječnja 1958. u Karlovcu, a diplomirala je socijalni rad na Zajedničkom studiju za socijalni rad, Odsjeka na Pravnom fakultetu u Zagrebu. 

Završila je Gimnaziju u Karlovcu, a 1981. je diplomirala na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radno iskustvo stjecala je u Crvenom križu u Karlovcu na poslovima zaštite starijih i nemoćnih osoba kao socijalna radnica, a već dugi niz godina uspješno vodi Dom za starije i nemoćne Sveti Antun u Karlovcu. Aktivna je u društvenom radu humanitarnog značaja i surađuje s udrugama i civilnim inicijativama na području svoga stručnog djelovanja.

Članica HDZ-a je od 1995. godine. Osim što je predsjednica Županijske organizacije zajednice žena "Katarina Zrinska" Karlovačke županije, članica je predsjedništva Županijskog odbora HDZ-a Karlovačke županije i potpredsjednica Gradskog odbora HDZ-a Karlovca. Od 2010. do 2013. obnašala je dužnost predsjednice Gradskog vijeća Karlovca.

Od 31. siječnja 2014. do 28. prosinca 2015. u Hrvatskom saboru obnašala je dužnost zamjenice zastupnika Andreja Plenkovića. Od veljače do svibnja 2014. bila je članica saborskog Odbora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Bila je i članica Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, te Odbora za ravnopravnost spolova.

Ivan Kovačić

Kandidat za potpredsjednika Vlade i ministra uprave Ivan Kovačić rođen je 25. travnja 1973. u Splitu. Osnovnu i srednju školu završio je u Omišu, Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisuje 1992. godine, a diplomirao je u siječnju 1998. godine. Iste godine upisuje poslijediplomski studij na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu.

Osnivač je i pročelnik Katedre za dentalnu protetiku na Studiju dentalne medicine Medicinskog fakulteta u Splitu. Autor je i koautor 25 znanstvenih i stručnih radova, a 2011./2012. izabran je za najboljeg profesora na Fakultetu. Član je više stručnih udruga, među kojima su Hrvatski liječnički zbor, Hrvatsko stomatološko društvo, Hrvatsko društvo za stomatološku protetiku i Europsko protetsko udruženje.

Bio je zastupnik u prošlom sazivu Hrvatskog sabora, gdje je bio potpredsjednik Odbora za turizam te član Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu. Na lokalnim izborima 2013. kao nezavisni kandidat izabran je za gradonačelnika Omiša, čime je prekinuo 20-godišnju vlast HDZ-a u tom mjestu. Dvije godine kasnije na prijevremenim je izborima ponovno pobijedio i zadržao mjesto omiškog gradonačelnika. 

Ante Šprlje

Kandidat za ministra pravosuđa Ante Šprlje na toj je dužnosti bio i u prošlom sazivu Vlade. Rođen je 20. kolovoza 1979. u Metkoviću, a na zagrebačkom Pravnom fakultetu diplomirao je 2002. Državni stručni ispit položio je 2005. a pravosudni ispit u veljači 2007.

Kao vježbenik u Dubrovačko-neretvanskoj županiji radio je od listopada 2003. do veljače 2005. U travnju te godine postaje vježbenik u Općinskom državnom odvjetništvu u Metkoviću, a u prosincu 2007. sudski savjetnik na Općinskom sudu u Metkoviću, što radi pet godina. 2012. imenovan je sucem, a od siječnja do travnja 2015. obnašao je i dužnost zamjenika predsjednice Općinskog suda. 

U životopisu je naveo da odlično vlada engleskim i srpskim jezikom te da se služi njemačkim. Kao svoje društvene vještine naveo je sklonost timskom radu, volontiranje, izraženu komunikativnost, obučenost u moderiranju te kreativnom rješavanju problema. Među umjetničkim i drugim vještinama ističe ples, zborno pjevanje, fotografiju, odnose s javnošću, veslanje, planinarenje i istraživanje povijesti. Četiri je godine veslao na popularnom neretvanskom maratonu lađa. 

Slaven Dobrović

Kandidat za ministra zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović tu je dužnost obnašao u i prošlom sazivu vlade. Na ministarsku dužnost došao je s mjesta izvanrednog profesora zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje, gdje je obnašao i dužnost voditelja Katedre za inženjerstvo vode i okoliša. Na zadnjim parlamentranim izborima je kao kandidat Mosta nezavisnih lista u VII. izbornoj jedinici izabran za zastupnika u Saboru. 

Rođen je u Zadru 29. kolovoza 1967. Dobitnik je Rektorove nagrade za najbolji studentski rad 1992. Magistrirao je 1998. obranom rada pod naslovom "Tehnološke mogućnosti sniženja sadržaja organskih tvari u vodama nekih sjeverno hrvatskih izvorišta". Doktorirao je 2002. godine obranom disertacije "Analiza postupaka razgradnje organskih tvari u vodi primjenom UV zračenja". Dragovoljac je Domovinskog rata, član Hrvatske gorske službe spašavanja i nekoliko domaćih i međunarodnih strukovnih udruga, primjerice Hrvatskog društva za zaštitu voda i mora i međunarodne udruge International Water Association. 

Diljem Hrvatske promotor je ekološki zasnovanih sustava za gospodarenje otpadom, jedan od koautora sustava na otoku Krku. U svojstvu suradnika i predavača sudjelovao je na međunarodnim projektima i radionicama na temu održivog upravljanja resursima i gospodarenjem otpadom. Od 2007. do 2010. bio je članom programskog odbora za Sedmi okvirni program za istraživanje i razvoj (FP7). Bio je recenzentom i gostujućim urednikom više stranih časopisa. Sudjelovao je u realizaciji većeg broja tehnoloških rješenja, stručnih mišljenja i elaborata u okviru suradnje Fakulteta s gospodarstvom i komunalnim sektorom. Govori engleski, a služi se i francuskim jezikom.




hr Tue Oct 18 2016 21:52:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2cac422af47f96388b491f/80

Obilježava se 22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Dan antifašističke borbe je državni blagdan u Hrvatskoj i obilježava se 22. lipnja u znak sjećanja na dan kada je 1941. u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, ujedno i prva antihitlerovska postrojba u okupiranoj Europi.

U šumi Brezovica i ove će se godine održati središnje obilježavanje Dana antifašističke borbe, u spomen na 22. lipnja 1941., kada je osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda označilo početak organizirane narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj.

Obilježavanje u Brezovici tradicionalno organiziraju Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, Grad Sisak i Sisačko-moslavačka županija.

U Zagrebu drugu godinu zaredom antifašističke udruge obilježit će taj dan na bivšem Trgu maršala Tita (sadašnjem Trgu Republike Hrvatske), želeći na taj način izraziti protest zbog sve snažnijih retrogradnih pojava u hrvatskom društvu.

U znak sjećanja na 50.000 Zagrepčana sudionika NOB-a i njih više od 20.000 poginulih u borbi za slobodu, ispred zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta organizatori najavljuju govore u slavu partizanskim borcima, otporu fašizmu, nacizmu te ustaškim i četničkim kolaboracionistima. Na skupu će, najavljuju iz SABH-a, iskazati svoje nemirenje s pokušajima ustašizacije Hrvatske.

I u ostalim gradovima diljem Hrvatske antifašističke udruge, te gradska i županijska izaslanstva obilježit će taj dan prigodnim svečanostima, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na gradskim grobljima.

Prvi partizanski odred

Prvi sisački partizanski odred od 77 boraca osnovali su pripadnici Komunističke partije u Sisku, na dan kada je nacistička Njemačka napala Sovjetski Savez.

Od prvih dana sisački je odred izvodio diverzije, osobito na željeznici. Predvodili su ga zapovjednik Vlado Janjić-Capo i komesar Marijan Cvetković, a njegov pripadnik bio je i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko.

U organiziranoj narodnooslobodilačkoj borbi u Hrvatskoj aktivno je sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana. U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske (NOV) borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet od ukupno 11 korpusa NOV-a.

Dan antifašističke borbe obilježava se na dan 22. lipnja od stjecanja neovisnosti Republike Hrvatske.

hr Fri Jun 22 2018 09:59:50 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fd94ecb473980e4c8b45a5/80

Vrijeme nestabilno, temperature niže

U četvrtak astronomski početak ljeta, a u već u petak - ne ljetni ugođaj! Pljuskovi i grmljavine gotovo diljem Hrvatske, ponegdje i olujno nevrijeme, te osjetan pad temperature i jak vjetar, na Jadranu mjestimice i olujna bura, koja će stvarati probleme u prometu. Srećom, u nastavku mnogima produljenoga vikenda bit će većinom suho, uz dosta sunca, ali i nižu temperaturu od one na koju smo već navikli.
Preko naših će se krajeva tijekom petka premještati frontalni poremećaj s kojim će stići osjetno hladniji zrak. Taj hladan zrak doći će na prethodno odviše zagrijanu podlogu pa će biti vrlo velika vjerojatnost za mjestimična nevremena. Stoga je DHMZ u europskom METEOALARM sustavu objavio niz upozorenja - ne samo za lokalno izraženija nevremena i obilnu kišu, ponajprije na zapadu zemlje, nego i za često jak i vrlo jak vjetar, pa i s olujnim udarima, i to ne samo na moru. Svakako treba računati i na ograničenja u prometu te pripaziti na predmete nošene vjetrom, piše HRT.

Petak - promjena vremena - kiša, munje, bura, lokalna nevremena

U istočnoj Hrvatskoj naoblačenje s kišom i grmljavinom. Zapuhat će jak i vrlo jak vjetar, prolazno, posebice u Podunavlju, na udare i olujan, većinom sjeverozapadni i sjeverni. Poslijepodne će kiše biti sve manje, a i djelomično će se razvedravati. Najtoplije će biti ujutro uz temperaturu između 19 i 23 °C, a zatim prema večeri, uz vjetrovito vrijeme, svježije.

U središnjoj će Hrvatskoj također glavnina kiše, lokalno i obilnije, praćene prolazno jakim i vrlo jakim vjetrom, pasti u prvom dijelu dana. Poslijepodne sa sjevera prestanak kiše i djelomično razvedravanje.

Oblaci s kišom, uglavnom u obliku pljuskova s grmljavinom, premještat će se i sjevernim Jadranom i gorjem. Pritom će kiša biti i obilnija, česti će biti i jaki pljuskovi praćeni grmljavinom, jakim vjetrom, moguće i tučom. Zapuhat će umjeren i jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar, duž obale jaka i olujna, podno Velebita i orkanska bura s kojom će se prema večeri razvedravati. Temperatura zraka većinom od 19 do 24 °C, u gorju poslijepodne i niža.

Na srednjem Jadranu i u unutrašnjosti Dalmacije postupan porast naoblake, mjestimice već prijepodne pljuskovi, no bit će češći, lokalno moguće i izraženiji poslijepodne i navečer. Jugo će već sredinom dana okrenuti na buru u sjevernoj Dalmaciji, a prema večeri i drugdje. Najviša dnevna temperatura zraka od 24 do 28 °C.

I na jugu Hrvatske još razmjerno toplo te uz dosta sunca i slabo do umjereno jugo. Atmosfera će biti sve nestabilnija pa će poslijepodne rasti vjerojatnost za pljuskove i grmljavinu, moguće i izraženije.

Od subote - stabilnije, ali...

I u nastavku produljenoga vikenda, a i u prvom dijelu novoga tjedna u kopnenom će području
biti hladnije od uobičajenog za drugu polovinu lipnja. Pritom u početku uglavnom suho te barem djelomice sunčano, a prema sredini tjedna promjenljivije, uz mogućnost kiše, te i dalje uz povremeno umjeren sjeverni i sjeveroistočni vjetar.

I na Jadranu će za vikend i početkom novoga tjedna biti većinom suho, uz obilje sunca, a i bura će u nedjelju već zamjetno oslabjeti. Iako će od ponedjeljka biti više oblaka zadržat će se uglavnom suho vrijeme, a i temperatura zraka ponovno će malo porasti.
hr Fri Jun 22 2018 07:59:17 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2be3002af47ff3268b4d04/80
Foto: PIXABAY

Split: 'Zbog prevencije provala u stanove ne otvarajte vrata nepoznatim osobama'

Danas tijekom dana u PU Splitsko-Dalmatinskoj zaprimili su nekoliko dojava o provalama i pokušaju provala u stanove na području Splita. Policijski službenici su po zaprimljenim dojavama izašli na mjesto događaja, započeli s kriminalističkim istraživanjima u cilju identificiranja, pronalaska i procesuiranja počinitelja ovih kaznenih djela.

S obzirom na to da će neki građani tijekom nadolazećih blagdana i produženog vikenda otići na put, iz policije još jednom skreću pozornost na značaj samozaštitnog ponašanja radi čega ističu nekoliko korisnih savjeta za građane:

-Ni najbolje brave nisu učinkovite ako ih ne zaključavamo

-Kad napuštate stan zaključavajte i protuprovalna vrata ukoliko ih imate,

-Vrijedne predmete ne ostavljajte na vidljivim i lako dostupnim mjestima,

-Zapišite identifikacijske oznake vrijednih predmeta ili ih fotografirajte jer to povećava mogućnost preciznog opisa i povrata ako budu otuđeni,

-Upozorite vama bliske starije osobe i djecu koji ostaju sami kod kuće da ne otvaraju vrata nepoznatim osobama,

-Razmislite o ugradnji druge cilindrične brave u ravnini vanjske plohe vrata      

-Budite solidaran susjed, vodite računa i o tuđoj imovini

Pozivamo građane da svoja zapažanja o sumnjivim osobama ili događajima odmah prijave policiji na besplatan broj 192.

hr Thu Jun 21 2018 19:40:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2bc0bc2af47fdb428b45e2/80
Foto: PIXABAY

Iritantne krvopije izluđuju Šibenčane: 'Nikad ih nije bilo ovoliko, otjerat će mi turiste'

Iritantne krvopije ovih dana izluđuju Šibenčane i njihove goste jer zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta iz tvrtke AS Eko nisu mogli zaprašiti grad pa su se komarci masovno nakotili. No, kako doznajemo od direktora te tvrtke Damira Vrvila, grad će napokon zaprašiti večeras.

- Komarce u zadnje vrijeme nismo mogli uništavati zbog jakog vjetra i kiše koja je padala, ali večeras ćemo zaprašiti cijelo područje grada – kazao nam je Vrvilo.

Komarci su se masovno nakotili jer je tijekom ove godine palo dosta kiše, a Vrvilo napominje da su najezdi doprinijeli i sami građani.

- Građani sami produciraju komarce, a poslije se bune da ih ima previše. Na primjer, hermetički otvorene septičke jame su pravo leglo za komarce, kao i odbačene posude, bačve, gume ili začepljeni oluci na krovovima gdje se skuplja voda. Također, veliki problem je i zapuštena vegetacija. Komarac je sićušno biće iznimno osjetljivo na suhoću zraka, a vegetacija im služi kao sklonište iz sunca – napominje Vrvilo.

Svim građanima zato savjetuje da očiste vegetaciju oko svojih domova, uklone odbačene posude i gume te hermetički zatvore septičke jame jer, ako se drže tih osnovnih pravila, komaraca će biti osjetno manje, piše Šibenik.in

- Mi zaprašujemo grad čim nam to vrijeme dopusti. Sredstvima koja su ekološki prihvatljiva uništavamo leteće komarce, a imamo i larvacidnu metodu kojom uništavamo i ličinke. No, komaraca uvijek ima. Ženka koja se nahranila krvlju nakon toga polaže jaja i za 10 do 15 dana izležu se novi – pojašnjava Vrvilo.

Komaraca najviše ima na području Šubićevca, što je logično s obzirom na bujnu vegetaciju u zapuštenoj park-šumi, a iritantne krvopije sinoć su dosađivali i posjetiteljima koji su došli pogledati film na tvrđavu Barone.

 Na komarce su nam se  požalili i stanovnici u samom centru grada. 

- Izluđuju me danima. Te male leteće krvopije ponašaju se poput pravih drakula, sišu te koliko god mogu. Potrošio sam tri bočice Autana, ali ništa nije pomoglo! Ne mogu spavati, ni živjeti od prokletih krvopija. Što je najgore od svega, otjerat će mi turiste koji mi dolaze godinama. Nikad tih komaraca nije bilo ovoliko  – požalio nam se jedan Šibenčanin koji živi na Gorici. 

Bilo kako bilo, nakon večerašnjeg zaprašivanja, trebalo bi ih biti znatno manje. 

hr Thu Jun 21 2018 17:14:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .