Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/57cee37a0234c3e7508b4570/80
Foto: Robert Fajt / CROPIX

Plenkovićevi ministri i njihove biografije

Donosimo životopise kandidata za ministre koje će mandatar Andrej Plenković u srijedu predložiti za članove nove Vlade.

Davor Ivo Stier

 Kandidat za potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier iskusni je hrvatski diplomat iako su mu tek 44 godine. Rođen je 6. siječnja 1972. u Buenos Airesu kao dijete hrvatskih iseljenika koji su u tu zemlju stigli nakon Drugog svjetskog rata. Diplomirao je politologiju i međunarodne odnose na Katoličkom sveučilištu u Argentini. Na istom sveučilištu diplomirao je i novinarstvo.

 Prije povratka u Hrvatsku bio je aktivan član hrvatske iseljeničke zajednice u Buenos Airesu. U mladosti je imao ekstremne stavove, ali ih se davno odrekao i u jednom nedavnom intervju izjavio kako je od prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana naučio da je antifašizam u temelju hrvatske države. Kao mladi novinar je napisao više članaka o Hrvatskoj u argentinskim medijima i izvještavao o agresiji na Republiku Hrvatsku. U Zagrebu je završio Diplomatsku akademiju. Više od petnaest godina proveo je u hrvatskoj diplomaciji. Od 1998. do 2002. bio je u hrvatskom veleposlanstvu u Sjedinjenim Američkim Državama, a od 2003. do 2008. u Stalnoj misiji Republike Hrvatske pri NATO-u.

 Kao savjetnik predsjednika vlade Ive Sanadera za vanjsku politiku, a kasnije kao posebni izaslanik predsjednice vlade Jadranke Kosor za euroatlantsku suradnju radio je na završetku pregovora za punopravno članstvo Hrvatske u Sjevernoatlantskom savezu i Europskoj uniji. Imao je veliku posredničku ulogu u tihoj diplomaciji premijerke Kosor i tadašnjeg slovenskog premijera Boruta Pahora kojom je okončana blokada hrvatskih pristupnih pregovora.

 U prosincu 2011. izabran je za HDZ-ova zastupnika u Hrvatskom saboru. Bio je potpredsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku, član Odbora za europske integracije te član Izaslanstva Hrvatskog sabora pri Parlamentarnoj skupštini NATO-a. U travnju 2013. izabran je za zastupnika u Europskom parlamentu. Mandat je potvrdio na izborima 2014. Na hrvatskim parlamentarnim izborima u rujnu 2016. ušao je u deveti saziv Hrvatskog sabora na listi HDZ-a.

Nina Obuljen Koržinek

 Kandidatkinja za ministricu kulture Nina Obuljen Koržinek rodila se 1970. u Dubrovniku, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je violinu na Muzičkoj akademiji te francuski jezik i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

 Magistrirala je 2004. godine, a 2013. doktorirala na znanstvenom poslijediplomskom studiju komparativne politike na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu obranivši disertaciju pod naslovom "Promjene opsega nacionalnih kulturnih politika pod utjecajem međunarodnih integracijskih procesa". Završila je Diplomatsku akademiju Ministarstva vanjskih poslova, a usavršavala se na katedri za doktorske studije Sveučlilišta Paris-Dauphine, Pariz, Francuska.

 Zaposlena je kao znanstvena suradnica u Odjelu za kulturu i komunikacije Instituta za razvoj i međunarodne odnose gdje se bavi područjima kulturnih i medijskih politika, posebno u kontekstu europskih integracija. Objavila je tridesetak znanstvenih i stručnih radova u domaćim i međunarodnim časopisima te kao dio tima radila na različitim projektima za UNESCO, UNDP, Vijeće Europe, Europsku kulturnu fondaciju, Europski parlament i sl.

 U Ministarstvu kulture Obuljen Koržinek je od 2006. do 2011. godine, u vrijeme dok su ministri bili Božo Biškupić, a nakon njega Jasen Mesić, obnašala dužnost pomoćnice ministra i državne tajnice te je bila zadužena za područja kulture i medija. Bila je koordinatorica za EU u Ministarstvu kulture RH te članica pregovaračkog tima za pristupanje Republike Hrvatske EU. Od 2012. do 2014. godine bila je Predsjednica Programskog vijeća HRT-a.

 Za istraživanje utjecaja europskih integracija na kulturne politike novih država članica EU, osvojila je 2004. godine godišnju europsku nagradu za istraživanje kulturnih politika. Dobitnica je visokog odličja francuske vlade za kulturu – Red viteza umjetnosti i književnosti. Članica je Savjetodavnog odbora inicijative New Pact for Europe i Ekspertnog tima UNESCO-a za provedbu Konvencije o očuvanju i promociji raznolikosti kulturnih izričaja. Programska je ravnateljica Svjetskog samita kulture i umjetnosti.

 Članica je Upravnog odbora Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC). Dio braniteljskih udruga iz Domovinskog rata proziva je za "umiješanost u kriminal u HAVC-u" zbog čega su je, uz čelnika HAVC-a Hrvoja Hribara, kazneno prijavile. Obuljen Koržinek odbacila je optužbe za navodni kriminal u HAVC-u te svoju umiješanost u financijske malverzacije, ističući da kao članica UO HAVC-a ni na koji način ne sudjeluje u procesu donošenja odluka o financiranju filmova nego isključivo nadzire poslovanje HAVC-a kao ustanove.

Tomo Medved

 Kandidat za ministra hrvatskih branitelja, brigadni general Tomo Medved rođen je 1968. u Cetingradu, a u Domovinskom ratu bio je više od pet godina, nakon čega je nastavio vojnu karijeru.

 Medved se 1990. dobrovoljno javio u postrojbu Jedinice za posebne namjene MUP-a Rakitje. Godinu kasnije zapovijeda satnijom, a od 1993. do 1994. načelnik je stožera 1. gardijske brigade. Po završetku Domovinskog rata, nastavio je vojnu karijeru. Prvostupnik je ekonomije i školovani časnik, koji je završio Zapovjedno-stožernu školu Blago Zadro i Ratnu školu Ban Josip Jelačić.

 Ulaskom Hrvatske u NATO savez 2009. promaknut je u čin brigadnog generala, a 2011. umirovljen je na vlastiti zahtjev. Predsjednik je Udruge veterana Tigrova te član HDZ-ovog Odbora za branitelje. Dobitnik je odlikovanja Red hrvatskog trolista, Red kneza Domagoja s ogrlicom, Red hrvatskog križa, spomenica Domovinske zahvalnosti za pet i 10 godina te medalje "Ljeto 95".

 Na dužnosti ministra branitelja Medved je bio i u vladi Tihomira Oreškovića.

Pavo Barišić 

 Kandidat za ministra znanosti i obrazovanja Pavo Barišić rođen je 1959. u Gornjoj Dubici u općini Odžak u Bosni i Hercegovini. Završio je studij prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu 1982. diplomskim radom "Hegelova filozofija prava". Diplomirao je studij filozofije, njemačkoga jezika i književnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu 1983. radom "Transformacija praktične filozofije". Pohađao je postdiplomski studij Filozofija znanosti na Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku i magistrirao 1985. s tezom "Praktična filozofija u Hegela". Stekao je akademski stupanj doktora filozofije 1989. godine na Sveučilištu u Augsburgu.

 Od 1984. do 1986. radi kao znanstveni asistent na Fakultetu političkih znanosti. Od 1986. zaposlen je u Odjelu za filozofiju Instituta za povijesne znanosti. Ravnatelj Instituta za filozofiju je 1991-2001. U znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora izabran je 2001. Predaje Povijest filozofije na zadarskom Filozofskom fakultetu i na Katoličko-bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Predavao je Filozofiju prava i politike i kolegij Ante Starčević na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Predaje na kolegiju Teorije pravednosti na postdiplomskom studiju "Hrvatska i Europa" na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Od godine 1993. glavni je i odgovorni urednik časopisa "Filozofska istraživanja" i "Synthesis philosophica", te urednik biblioteke "Filozofska istraživanja".

 Objavio je tri knjige kao autor te četiri knjige kao koautor i urednik. Objavljuje radove u inozemnim i domaćim časopisima i publikacijama, recenzije i prijevode knjiga u koautorstvu.

Milan Kujundžić

 Kandidat za ministra zdravstva Milan Kujundžić rođen je 1957. godine u selu Ivanbegovina nedaleko Imotskog u kojem je završio srednju školu. Diplomirao je na zagrebačkom Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1982. godine. Sedam godina kasnije stekao je titulu magistra znanosti, a 1992. godine obranio je doktorsku disertaciju. Od proljeća 1993. do proljeća 1994. bio je na postdoktorskoj stipendiji u Oklahoma Transplantation Institute u SAD-u.  Po zanimanju je liječnik, specijalist je interne medicine i subspecijalist gastroenterologije. Od 1996. godine pročelnik je Zavoda za gastroenterologiju u Kliničkoj bolnici Dubrava u kojoj je od 2004. do 2012. godine obašao i dužnost ravnatelja. U razdoblju od 1990. do 2004. godine bio je glavni tajnih Hrvatskog liječničkog sindikata, a tijekom 2004. četiri je mjeseca bio pomoćnik tadašnjem ministru zdravstva Andriji Hebrangu.  Objavio je više od 150 radova u kojima je naveden kao autor ili koautor, a urednik je i koautor nekoliko knjiga. Među ostalim, izvanredni je profesor na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu i na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta u Mostaru. Profesor je i na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.  Kujundžić je od 1992. do 2013. godine bilo član HDZ-a, nakon izlaska iz HDZ-a osnovao je Hrvatsku zoru - stranku naroda, a ove godine vratio se u HDZ i ušao u Hrvatski sabor sa zadnjeg mjesta u 10. izbornoj jedinici. 

Tomislav Ćorić

 Kandidat za ministra rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić rođen je 1979. godine u Pločama, a nakon završene osnovne škole i gimnazije studirao je na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. U 2007. godini završio je znanstveni poslijediplomski studij "Financije i bankarstvo" obranom magistarskog rada "Učinkovitost kreditnog kanala monetarne politike u Republici Hrvatskoj". 

Doktor ekonomskih znanosti postao je 2011. doktorskom disertacijom na temu "Tečajni mehanizam ERM 2 u procesu pristupanja europskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji". Član je Hrvatskog društva ekonomista. Od 2003. godine radi na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, najprije u svojstvu asistenta, potom višeg asistenta i docenta.

 Od svibnja 2014. predsjednik je HDZ-ova Odbora za financije, a bio je i član radne skupine za izradu gospodarskog programa. Kao kandidat HDZ-a od lipnja 2016. obnašao je dužnost zastupnika u osmom sazivu Hrvatskog sabora.

Martina Dalić 

 Predložena je za potpredsjednicu Vlade i ministricu gospodarstva, maloga i srednjega poduzetništva i obrta. Rođena je 12. studenoga 1967. godine u Velikoj Gorici, diplomirala je i magistrirala na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a doktorirala na Ekonomskom fakultetu u Splitu. Obnašala je dužnost ministrice financija od prosinca 2010. do prosinca 2011. Ranije je obnašala razne dužnosti u Ministarstvu financija pa je tako od svibnja 1997. do siječnja 2000. bila pomoćnica ministra financija, a radila je i kao načelnik Odjela za makroekonomske prognoze.

 Od siječnja 2004. do siječnja 2008. bila je državna tajnica u Ministarstvu financija te državna tajnica na čelu Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU. Od ožujka 2005. do svibnja 2012. bila je član Pregovaračkog tima za pregovore o pristupanju RH Europskoj uniji u kojem je obavljala dužnost zamjenika glavnog pregovarača (2005. - 2008.) i vodila pregovore u poglavljima oporezivanje, carinska unija, financijske i proračunske odredbe i financijski nadzor.

 Nakon parlamentarnih izbora u prosincu 2011.  s liste HDZ-a ušla je u Hrvatski sabor. U rujnu 2014. prestala je biti članicom HDZ-a i u Saboru je ostala kao nezavisna zastupnica do 15. srpnja 2015., kada je podnijela ostavku na mjesto zastupnice.

 Radila je i u bankarskom sektoru, od ožujka 2008. do prosinca 2010. bila je predsjednica Uprave Partner banke Zagreb, a od travnja 2000. do siječnja 2004. glavna ekonomistica u Privrednoj banci Zagreb.

 Akademsku karijeru započela je 1991. kao asistentica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, gdje je bila do 1995. Na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa je od 2003. do 2005. predavala javne financije, a od 2011. predaje javne financije i osnove ekonomije.

 Bila je članica nadzornih odbora u nekoliko hrvatskih tvrtki, predsjednica NO HBOR-a, a bila je i zamjenica guvernera u Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj - IBRD  (2004.-2005.) i guvernerica u IBRD-u (2011.).

 Autorica je niza znanstvenih i stručnih radova iz područja fiskalne politike i financija.

Zdravko Marić

 Predložen za ministra financija, nakon što je tu funkciju obavljao u Vladi Tihomira Oreškovića. Rođen je 3. veljače 1977. u Slavonskom Brodu, govori engleski i talijanski jezik. Na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu diplomirao je 2000., smjer Financije, a 2004. je magistrirao na istom fakultetu s temom magistarskog rada pod nazivom "Analiza priljeva kapitala u tranzicijske zemlje kroz utjecaj na investicije". Marić je 2007. završio Executive Education Program "Public Financial Management", Harvard University,  J.F. Kennedy School of Government. Doktorirao je 2008. na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu na temu "Utjecaj izravnih inozemnih ulaganja na produktivnost hrvatskih poduzeća".

 Marić je 2001. radio kao asistent na Ekonomskom institutu u Zagreb, kao vanjski suradnik - predavač na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa te kao vanjski suradnik - predavač na International Graduate Business School u Zagrebu. U Ministarstvu financija počeo je raditi 2006. kao pomoćnik ministra za makroekonomske analize i planiranje, a 2008. postaje državni tajnik u Ministarstvu financija. Prije dolaska na ministarsku funkciju bio je izvršni direktor Agrokora za strategiju i tržišta kapitala.

Oleg Butković

 Ponovno predložen za ministra mora, prometa i infrastrukture, nakon što je tu funkciju obavljao i u Vladi Tihomira Oreškovića. Rođen je 4. svibnja 1979. u Rijeci. Završio je Pomorski fakultet u Rijeci, diplomirani je inženjer, smjer nautika. Na Pomorskom fakultetu u Rijeci 2004. je znanstveni novak, a 2008. na tom je fakultetu upisao doktorski studij.

 Predsjednikom HDZ-a u Novom Vinodolskom postao je 2004., a 2005. godine izabran je za gradonačelnika Novog Vindoolskog. Godine 2009. izabran je na neposrednim izborima ponovno za gradonačelnika. Godine 2012. izabran je za predsjednika Županijskog odbora HDZ-a Primorsko-goranske županije, a iste godine izabran je za člana Predsjedništva HDZ-a, člana Središnjeg odbora HDZ-a, člana Predsjedništva Nacionalnog vijeća HDZ-a te za predsjednika HDZ-ova Odbora za promet, pomorstvo i veze.

 Na parlamentarnim izborima 2015. izabran je za zastupnika HDZ-a u Hrvatski sabor.

 Govori engleski jezik, a služi se talijanskim i njemačkim jezikom.  

Tomislav Tolušić

 Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije u prethodnoj Vladi Tihomira Oreškovića predložen je za novog ministra poljoprivrede. Rođen je 12. veljače 1979. u Virovitici. Nakon što je u rodnom gradu 1997. završio gimnaziju upisuje Pravni fakultet u Zagrebu na kojemu 2003. stječe zvanje diplomirani pravnik. Godine 2006. završava Akademiju za politički razvoj Vijeća Europe, a u 2007. stažira u Europskom parlamentu i Europskoj komisiji kao stipendist Robert Schuman fondacije. U 2003. zapošljava se kao vježbenik u Uredu državne uprave u Virovitičko-podravskoj županiji na poslovima u uredu za imovinsko-pravne odnose. Od listopada 2004. do ožujka 2008. radi kao stručni suradnik za imovinsko-pravne odnose u Gradu Virovitici. 

 U ožujku 2008. postaje župan Virovitičko-podravske županije. Na lokalnim izborima u svibnju 2009. prvi put je neposredno izabran na mjesto župana, a u svibnju 2013. osvaja i drugi mandat na mjestu župana Virovitičko-podravske županije. Od 2013. do 2015. bio je predsjednik Hrvatske zajednice županija, udruge koja okuplja sve hrvatske županije.

Gabrijela Žalac 

 Predložena za ministricu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac rođena je 4. veljače 1979. Nakon završene vinkovačke Gimnazije M. A. Reljkovića, završila je osječki Ekonomski fakultet, a potom i poslijediplomski doktorski studij menadžmenta u Osijeku.

 Na dužnost ministrice dolazi s mjesta direktorice Agencije za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast.

Gari Capelli

 Predložen za novog ministra turizma Gari Capelli rođen je u svibnju 1961. na Malom Lošinju. Završio je riječki Pomorski fakultet-inženjer pomorskog prometa, a od 2005. do danas je na poziciji gradonačelnika Malog Lošinja koji se uz njegovo vodstvo prometnuo kao otok vitalnosti na međunarodnoj turističkoj karti postavši i vodeća otočna destinacija u Hrvatskoj.

 Član je HDZ od početka 1990-ih, te je bio i zastupnik 6. saziva Hrvatskog sabora (od siječnja 2008. do prosinca 2011.) kada je bio i potpredsjednik Odbora za turizam. Trenutno je predsjednik Odbora za turizam HDZ-a.

Prije aktiviranja u politici bavio se i biznisom u obiteljskoj turističkoj agenciji, kratko je radio i u Jadranskim luksuznim hotelima (JLH), a 1999. bio je i u hrvatskom konzulatu u Trstu zadužen za gospodarsku suradnju.

 Ako ga za ministra potvrdi Hrvatski sabor Capelli će biti 11. ministar turizma u samostalnoj Hrvatskoj i prvi sa Kvarnera.

Lovro Kuščević

 Za ministra graditeljstva i prostornog uređenja ponovno je predložen diplomirani pravnik Lovro Kuščević, rođen 1975. u Supetru, oženjen otac dvoje djece, koji je uz ostalo u tri mandata obnašao dužnost načelnika Općine Nerežišća.  

 Kuščević je 1999. završio Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu stekavši tako zvanje diplomiranog pravnika. Od 2000. do 2005. radi u privatnom sektoru da bi od 2005. do 2016. obnašao dužnost načelnika Općine Nerežišća.

I stovremeno, od 2013. do 2016. bio je vijećnik u Skupštini Splitsko-dalmatinske županije, a od 2012. do 2016. i predsjednik HDZ-ovog Nacionalnog odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo.

 Aktivno govori engleski, pasivno talijanski jezik.

Damir Krstičević

Kandidat za potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damir Krstičević rođen je 1. srpnja 1969. u Vrgorcu. U mjestu Umčani je završio osnovnu, a u Vrgorcu srednju školu. Završio je Vojnu akademiju kopnene vojske u Beogradu 1991.

 Na početku velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku prijavio se kao dragovoljac u Zbor narodne garde (ZNG). Počeo je kao izvidnik, zatim je bio zapovjednik izvidničke desetine, a potom izvidničkog voda u 4. gardijskoj brigadi Hrvatske vojske (HV). Nakon toga je do srpnja 1992. obnašao dužnost zapovjednika 4. bojne 4. gardijske brigade. Tadašnji načelnik Glavnog stožera HV-a general Janko Bobetko šalje ga na čelo 115. imotske brigade kako bi naučio voditi i zapovijedati "formacijom brigade". Potom preuzima 113. šibensku brigadu, a nakon akcije Maslenica početkom 1993. postaje zapovjednik  4. gardijske (splitske) brigade.

U vrijeme pripremnih operacija za Oluju 1994. pri osvajanju Livanjskog polja te Dinare i Šatora, bio je ranjen te je zapovjedništvo nad Četvrtom preuzeo njegov zamjenik, Andrija Matijaš Pauk. Uoči Oluje Krstičević se vraća u brigadu i s njom ulazi u Knin iza varadžinske 7. gardijske brigade (Puma). Nakon toga sudjeluje u akcijama Maestral i Južni potez. Po završetku vojnih operacija u BiH, koje su dovele do Daytonskog sporazuma, 1996. preuzima zapovjedništvo Zbornog područja Pazin. Slijedeće godine odlazi na školovanje u Ratnu školu kopnene vojskeu SAD-u, a po povratku 1998. postaje zamjenik načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske.

Potkraj rujna 2000. potpisao je pismo dvanaestorice hrvatskih visokih vojnih zapovjednika koji su od tadašnje hrvatske vlasti tražili prestanak kriminalizacije Domovinskog rata. Zbog miješanja djelatnih vojnih osoba u politiku, predsjednik Stjepan Mesić poslao je sve potpisnike pisma u mirovinu, pa tako i Krstičevića koji je postao umirovljenik sa svega 31 godinom. Jedanaest godina kasnije kazao je kako je pismo bilo apel za zaštitu digniteta Domovinskog rata i svih branitelja koji su časno branili i obranili hrvatsku državu.

Krstičević se 2001. na poziv vlasnika M San grupacije Stipe Matića zapošljava kao menadžer, nakon čega postaje prokurist, a zatim i direktor tvrtke kćeri KING ICT. S obzirom da je KING ICT postala jedan od najvećih dobavljača računalne opreme državnih institucija, nakon smjene vlasti 2011. bila je pokrenuta istraga. Nije prođeno ništa nezakonito.

Krstičević je volonterski obnašao dužnost savjetnika za obrambenu politiku i vojna pitanja bivše premijerke Jadranke Kosor. Prilikom pada helikoptera MI-8 u Vukovaru 2007. Krstičević je ozlijedio kralješnicu od čega se dugo oporavljao. Krstičević se 2008. odazvao pozivu haaških istražitelja u svojstvu svjedoka, ali je odbio dati iskaz u vezi s tada optuženim, a kasnije oslobođenim hrvatskim generalima Gotovinom, Markačem i Čermakom. 

Vlaho Orepić  

Kandidat za ministra unutarnjih poslova Vlaho Orepić rođen je 16. studenog 1968. Završio je pomorski smjer Zapovjedno stožerne škole-Blago Zadro. Zvanje inženjera strojarstva stekao je na Mornaričkoj vojnoj akademiji, a diplomiranog inženjera pomorskog prometa na Pomorskom fakultetu u Dubrovniku. Završio je i Kineziološki fakultet u Zagrebu gdje je stekao zvanje višeg športskog trenera fitnessa. 

U svom je životopisu detaljno naveo svoj ratni put od 1991. kada dragovoljno pristupa Zboru narodne garde u Pločama, gdje sudjeluje u osnivanju ratne luke. Nakon rata vraća se u Hrvatsku ratnu mornaricu, koju je na osobni zahtjev napustio 1. srpnja 2014. dok je obnašao dužnost zapovjednika Pomorske baze Jug. U životopisu je istaknuo da je mornaricu, s činom kapetana bojnog broda, napustio jer je očekivao premještaj koji mu nije odgovarao, s obzirom da je kao aktivist sudjelovao u pobuni protiv gradnje termoelektrane u Pločama. Primio je brojne vojne pohvale i nagrade, a odlikovan je spomenicama Domovinskog rata i Domovinske zahvalnosti, te medaljama Ljeto 95 i Oluja. 

Među svojim ostalim aktivnostima naveo je da je trener karatea i fitnessa, predsjednik Zajednice športskih udruga grada Ploče, te dopredsjednik Županijske zajednice športova - Dubrovačko-neretvanske županije. U Vladi bivšeg premijera Tihomira Oreškovića bio je ministar unutarnjih poslova.

Nada Murganić

Kandidatkinja za ministricu demografije, obitelji, mladih i socijalnu politiku Nada Murganić rođena je 14. siječnja 1958. u Karlovcu, a diplomirala je socijalni rad na Zajedničkom studiju za socijalni rad, Odsjeka na Pravnom fakultetu u Zagrebu. 

Završila je Gimnaziju u Karlovcu, a 1981. je diplomirala na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radno iskustvo stjecala je u Crvenom križu u Karlovcu na poslovima zaštite starijih i nemoćnih osoba kao socijalna radnica, a već dugi niz godina uspješno vodi Dom za starije i nemoćne Sveti Antun u Karlovcu. Aktivna je u društvenom radu humanitarnog značaja i surađuje s udrugama i civilnim inicijativama na području svoga stručnog djelovanja.

Članica HDZ-a je od 1995. godine. Osim što je predsjednica Županijske organizacije zajednice žena "Katarina Zrinska" Karlovačke županije, članica je predsjedništva Županijskog odbora HDZ-a Karlovačke županije i potpredsjednica Gradskog odbora HDZ-a Karlovca. Od 2010. do 2013. obnašala je dužnost predsjednice Gradskog vijeća Karlovca.

Od 31. siječnja 2014. do 28. prosinca 2015. u Hrvatskom saboru obnašala je dužnost zamjenice zastupnika Andreja Plenkovića. Od veljače do svibnja 2014. bila je članica saborskog Odbora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Bila je i članica Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, te Odbora za ravnopravnost spolova.

Ivan Kovačić

Kandidat za potpredsjednika Vlade i ministra uprave Ivan Kovačić rođen je 25. travnja 1973. u Splitu. Osnovnu i srednju školu završio je u Omišu, Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisuje 1992. godine, a diplomirao je u siječnju 1998. godine. Iste godine upisuje poslijediplomski studij na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu.

Osnivač je i pročelnik Katedre za dentalnu protetiku na Studiju dentalne medicine Medicinskog fakulteta u Splitu. Autor je i koautor 25 znanstvenih i stručnih radova, a 2011./2012. izabran je za najboljeg profesora na Fakultetu. Član je više stručnih udruga, među kojima su Hrvatski liječnički zbor, Hrvatsko stomatološko društvo, Hrvatsko društvo za stomatološku protetiku i Europsko protetsko udruženje.

Bio je zastupnik u prošlom sazivu Hrvatskog sabora, gdje je bio potpredsjednik Odbora za turizam te član Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu. Na lokalnim izborima 2013. kao nezavisni kandidat izabran je za gradonačelnika Omiša, čime je prekinuo 20-godišnju vlast HDZ-a u tom mjestu. Dvije godine kasnije na prijevremenim je izborima ponovno pobijedio i zadržao mjesto omiškog gradonačelnika. 

Ante Šprlje

Kandidat za ministra pravosuđa Ante Šprlje na toj je dužnosti bio i u prošlom sazivu Vlade. Rođen je 20. kolovoza 1979. u Metkoviću, a na zagrebačkom Pravnom fakultetu diplomirao je 2002. Državni stručni ispit položio je 2005. a pravosudni ispit u veljači 2007.

Kao vježbenik u Dubrovačko-neretvanskoj županiji radio je od listopada 2003. do veljače 2005. U travnju te godine postaje vježbenik u Općinskom državnom odvjetništvu u Metkoviću, a u prosincu 2007. sudski savjetnik na Općinskom sudu u Metkoviću, što radi pet godina. 2012. imenovan je sucem, a od siječnja do travnja 2015. obnašao je i dužnost zamjenika predsjednice Općinskog suda. 

U životopisu je naveo da odlično vlada engleskim i srpskim jezikom te da se služi njemačkim. Kao svoje društvene vještine naveo je sklonost timskom radu, volontiranje, izraženu komunikativnost, obučenost u moderiranju te kreativnom rješavanju problema. Među umjetničkim i drugim vještinama ističe ples, zborno pjevanje, fotografiju, odnose s javnošću, veslanje, planinarenje i istraživanje povijesti. Četiri je godine veslao na popularnom neretvanskom maratonu lađa. 

Slaven Dobrović

Kandidat za ministra zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović tu je dužnost obnašao u i prošlom sazivu vlade. Na ministarsku dužnost došao je s mjesta izvanrednog profesora zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje, gdje je obnašao i dužnost voditelja Katedre za inženjerstvo vode i okoliša. Na zadnjim parlamentranim izborima je kao kandidat Mosta nezavisnih lista u VII. izbornoj jedinici izabran za zastupnika u Saboru. 

Rođen je u Zadru 29. kolovoza 1967. Dobitnik je Rektorove nagrade za najbolji studentski rad 1992. Magistrirao je 1998. obranom rada pod naslovom "Tehnološke mogućnosti sniženja sadržaja organskih tvari u vodama nekih sjeverno hrvatskih izvorišta". Doktorirao je 2002. godine obranom disertacije "Analiza postupaka razgradnje organskih tvari u vodi primjenom UV zračenja". Dragovoljac je Domovinskog rata, član Hrvatske gorske službe spašavanja i nekoliko domaćih i međunarodnih strukovnih udruga, primjerice Hrvatskog društva za zaštitu voda i mora i međunarodne udruge International Water Association. 

Diljem Hrvatske promotor je ekološki zasnovanih sustava za gospodarenje otpadom, jedan od koautora sustava na otoku Krku. U svojstvu suradnika i predavača sudjelovao je na međunarodnim projektima i radionicama na temu održivog upravljanja resursima i gospodarenjem otpadom. Od 2007. do 2010. bio je članom programskog odbora za Sedmi okvirni program za istraživanje i razvoj (FP7). Bio je recenzentom i gostujućim urednikom više stranih časopisa. Sudjelovao je u realizaciji većeg broja tehnoloških rješenja, stručnih mišljenja i elaborata u okviru suradnje Fakulteta s gospodarstvom i komunalnim sektorom. Govori engleski, a služi se i francuskim jezikom.




Facebook komentari

hr Tue Oct 18 2016 21:52:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a91d2e42af47f32088b4837/80

Nakon sepse koju je zaradio u bolnici, trebaju mu odrezati noge u kuku

Nadležni liječnik napisao preporuku za rezanje nogu kod kukova, na što Markicina obitelj ne pristaje i traži način za liječenje u inozemstvu
Markica od rođenja ima cerebralnu paralizu. Nakon trogodišnjeg bolničkog liječenja radi urinarnih infekcija, s prekidima, otpušten je u srpnju prošle godine iz Kliničke bolnice Dr. Fran Mihaljević u živim ranama. Od strane konzilija u Novoj bolnici odlučeno je da mu se nakon sepse i strašnog dekubitisa koji izaziva zgražanje, a koje je zaradio u Kliničkoj bolnici Dr. Fran Mihaljević, trebaju odrezati obje nogu u kuku, s time da je operacija visokog rizika na što ni Markica ni majka nisu pristali, piše inportal.hr.

U lipnju prošle godine obratili su se liječnicima u Njemačkoj, a zatim i u Austriji. Liječnici su pristali na operaciju. No, kako majka Anđelka kaže, na traženje objašnjenja u nadležnim bolnicama gdje je Markica hospitaliziran nije naišla na ikakvo razumijevanje, piše fenix-magazin.de.

Obratila se i predsjednici, ali čekaju još uvijek termin.

Radi se o obitelji s niskim prihodom, a koji se u posljednje vrijeme raspodjeljuje uglavnom na nešto hrane te higijenske i medicinske potrepštine za Markicu.

Financijska sredstva za liječenje Markice Andričića možete uplaćivati na račun:

Markica Andričić, Zagrebačka banka, HR 1023600003237802475.

SWIFT/BIC: ZABAHR2X

Kontakt: Anđelka Andričić; 098/ 958 47 22.

Adresa: 10360 Sesvete, 144. brigade Hrvatske vojske 2


Facebook komentari

hr Sat Feb 24 2018 22:02:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a91bc5b2af47f340f8b4583/80

Sutra se u Splitu očekuje snijeg

U Splitu će padati već sutra, a temperature će tijekom tjedna pasti do jutarnjih -5 stupnjeva Celzija
Snijeg, bura i velika hladnoća, tema su svih meteoroloških najava ovih dana. Za sutra je najavljen dolazak vala velike hladnoće koji će u sljedećim danima zahvatiti Europu i Hrvatsku. Pritom i dalje ostaje vjetrovito pa će osjet hladnoće biti još i veći.

Dolazak ledenog zraka iz Sibira očekuje se tijekom večeri i noći, no temperature će postupno padati sve do srijede kad se očekuju najniže vrijednosti.

Izuzetno niske temperature zraka i snijeg koji je napadao najviše će problema prouzročiti u gorskim dijelovima. Osim leda, problemi se očekuju i kad se snijeg počne topiti, piše index.hr.

Trenutno je u Delnicama 153 cm snijega, u Crnom Lugu je izmjereno 120 cm, na Plitvičkim jezerima 116, a tradicionalni rekorder u visini snijega je Zavižan s 231 centimetrom snijega.  

Upaljen meteoalarm zbog vjetra i hladnoće
 

Meteoalarm je upaljen za cijelu Hrvatsku. Jaka do olujna bura, ponegdje s orkanskim udarima, stvarat će probleme u prometu na Jadranu, a niske temperature, snijeg i susnježica će ometati promet u kopnenom dijelu zemlje. 

Sutra nas očekuje pretežno oblačno, vjetrovito i osjetno hladnije, piše DHMZ. Susnježica i snijeg očekuju se u gorskoj Hrvatskoj i rjeđe u kontinentalnom dijelu zemlje, ali i uz Jadran.  Na Jadranu uz susnježicu i snijeg, no u Dalmaciji, posebice južnoj, još mjestimice može biti i kiše, dok će se u Istri zadržati uglavnom suho.  

Na Jadranu orkanska bura
 

Puhat će umjeren, na udare i jak sjeveroistočni i sjeverni vjetar. Na Jadranu umjerena i jaka bura, s olujnim, podno Velebita i orkanskim udarima.  

Temperature od -10 u jutarnjim satima
 

Jutarnja temperatura na kopnu uglavnom od -10 do -5, a najviša dnevna između -7 i -2. Na sjevernom Jadranu između -3 i 3, u Dalmaciji temperatura u padu tijekom dana uz vrijednosti od -1 do 5 °C, a ujutro na krajnjem jugu ponegdje i više.


Facebook komentari

hr Sat Feb 24 2018 20:26:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a91b7042af47f8d0b8b46d4/80
Foto: Screenshot: 123rf, Facebook

Omiš uplatio 100.000 kuna u fond za teško bolesnu djecu

Iako su organizirane manje humanitarne akcije, skupi lijekovi još uvijek su im nedostupni, a svaki dan im je bitan
Grad Omiš uplatio je 100 tisuća kuna na račun za inovativne lijekove otvoren pri Ministarstvu zdravstva. Radi se o sredstvima koja će biti upotrebljena za liječenje djece oboljele od akutne spinalne mišićne atrofije i neuroblastoma, piše index.hr.

Na popisu oboljelih od teške bolesti je i dvoje Omišana. Iako su organizirane manje humanitarne akcije, skupi lijekovi još uvijek su im nedostupni, a svaki dan im je bitan. 

- Poštovani načelnici i gradonačelnici, odazvavši se na hvale vrijednu inicijativu župana Splitsko-dalmatinske županije, Grad Omiš je uplatio 100.000,00 HRK na račun za inovativne lijekove otvoren pri Ministarstvu zdravstva za liječenje djece oboljele od akutne spinalne mišićne atrofije i neuroblastoma.

Na popisu teško oboljele djece nalaze se i dvoje naših malenih Omišana, trogodišnja Nora Rogošić i dvogodišnji Ante Kovačić. Građani Omiša već su pokazali veliko srce mnogobrojnim odazivom na manje akcije za Antu i Noru održane u okviru omiškog Božićnog grada, kao i na humanitarni koncert Božić u klapskom ruhu te dobrotvornu malonogometnu utakmicu pod sloganom Život je vrijedan.

Život malenih Nore i Ante doista je vrijedan, kao i životi sve oboljele djece. No inovativni lijek koji bi mogao promijeniti tijek njihovih života još uvijek im nije dostupan, a zbog progresije bolesti vremena za čekanje nemaju. Svaki je dan bitan. Zato kao gradonačelnik Grada Omiša od srca molim i pozivam sve općine i gradove neka se uključe u akciju prikupljanja sredstava prema vlastitim mogućnostima.

Pomozimo zajedno svoj oboljeloj djeci i njihovim roditeljima - piše na Facebook stranici Grada Omiša.

Facebook komentari

hr Sat Feb 24 2018 20:03:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a91a2392af47f32088b4816/80
Foto: RCCO/Licencirane fotografije

Projekt vrijedan 72 milijuna eura nadzire umirovljeni vozač autobusa

Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban ovih dana izmijenio je većinu članova Nadzornog odbora Regionalnog centra čistog okoliša (RCCO), javne tvrtke zadužene za izgradnju Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici - ključnog za dugoročno rješavanje problema otpada u cijeloj županiji. U tjednima uoči raspisivanja javnog natječaja za njegovu izgradnju, projekt vrijedan oko 72 milijuna eura nadzirat će 69-godišnji umirovljeni vozač autobusa

Promjene u NO-u obavljene su potiho i registrirane tek na službenim stranicama Županije, gdje su objavljena tek imena novih članova. Svoj izbor Boban nije želio javno pojasniti, dok su njegovi suradnici zaduženi za odnose s javnošću pokušali skriti životopise i reference novih članova, pritom se čak posluživši neistinama, piše tportal.hr.

Naime, na zamolbu tportala da dostave dokumente odgovorili su da to ne smiju 'jer su se konzultirali s Agencijom za zaštitu osobnih podataka' - a u samoj Agenciji za tportal su decidirano kazali da ih nitko iz Splitsko-dalmatinske županije nije kontaktirao te da ni od njih, ni od bilo koga drugog, nisu zaprimili upit na ovu temu.

Novi predsjednik Nadzornog odbora RCCO-a i spomenuti umirovljeni vozač zove se Ivan Đirlić i trenutno je HDZ-ov vijećnik u malenoj Općini Lećevica. Uz njega, u isto tijelo imenovan je njegov (skoro) imenjak Ivan Gjirlić, koji je bivši HDZ-ov vijećnik u istoj općini te Gordana Maras. Ona je ekonomistica i zaposlena je, gle čuda, također u Općini Lećevica.

Tportal je još prije tjedan dana od župana Blaženka Bobana zatražio reference spomenutih ljudi za nadziranje jednog od najbitnijih i najvećih projekata u županiji, a kada su dobili odbijenicu obratili su se Agenciji za zaštitu osobnih podataka. Tamo su im rekli da su Boban i suradnici trebali "omogućiti uvid u osobne podatke iz životopisa koji bi bili relevantni za imenovanje u nadzorni odbor (primjerice: njihove stručne kompetencije), odnosno sve koji su eventualno propisani za donošenje odluke o izboru."

Ivana Đirlića na koncu su teškom mukom uspjeli locirati, a on im je vrlo jednostavno opisao svoje reference. - Bio sam vozač u Prometu, a onda pet godina u ratu. I to je to - kazao je novi predsjednik Nadzornog odbora Regionalnog centra čistog okoliša. Nije previše povjerljiv u razgovorima s novinarima jer "oni uvijek zovu i dolaze po nečijem nalogu", nema dobra iskustva i s njima se "gonao" po sudovima, a posebno ga pogađa što ih ne zanimaju činjenice poput "propasti općine koju je osnivao", ukidanja autobusnih linija, odlazaka liječnika i iseljavanja mladih.

Tportal je u tom trenutku ipak više zanimalo njegovo mišljenje o megaprojektu kojega je odabran nadzirati, pa evo riječi novog predsjednika Nadzornog odbora.

- Ima petnaest godina da se to govori, pa nikad ništa. Ja mislim da tu ima puno kočnica, veliki su lobiji i interesi za nas male ljude. Nisam siguran hoće li se napraviti ili neće. Zato volim da sam ušao unutra jer kod mene nema užeta na jeziku, svađao sam se sa svim županima dosad jer svi su lagali. Što ja znam o smeću? Neka dođu ovi koji su se bogatili dok sam ja ratovao: oni neka kažu šta znaju o bogaćenju, a ja ću govoriti o smeću - kaže Đirlić.

Upozorili su ga da upravo ovog tjedna traje sedmodnevno 'prethodno savjetovanje', što je faza koja prethodi raspisivanju natječaja za samu gradnju Centra za gospodarenje otpadom. Nije zvučao previše oduševljeno.

- Da je poštenja, odavno bi ljudima rekli da "nema rađe" ili bi se sve već napravilo. Ljudi kojima sam prije petnaest godina obećavao da će se zaposliti bili su u srednjoj školi, a danas imaju djecu i žive u Kaštelima. Pitaju me zašto sam ih lagao, a ja kažem da su lagali mene.

U tvrtki koju je imenovan nadzirati posljednjih tjedana očito se događaju masovna kadrovska preslagivanja jer je otkaz dao direktor Tomislav Šuta, koji ju je vodio prethodne tri godine i pripremio dokumentaciju za raspisivanje svih natječaja. Ostat će u fotelji do sredine ožujka i kada svi natječaji budu raspisani, provest će ih njegov nasljednik, a blagosloviti Đirlićev Nadzorni odbor. Isto tijelo idućih dana birat će i novog direktora.

Šuta pak prelazi u tabor gradonačelnika Splita Andre Krstulovića Opare i postaje direktor Vodovoda i kanalizacije. Kontaktirali su i njega, no nije bio voljan komentirati kadrovske rošade u tvrtku u kojoj (još uvijek) radi.

Centar u Lećevici projekt je vrijedan 72 milijuna eura, a predviđeno je financiranje iz europskih fondova u omjeru od 72 posto. Preostalih 18 posto dolazi iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a deset posto od Splitsko-dalmatinske županije. Radi se o kritičnoj fazi i najslabijoj karici u provedbi strategije gospodarenjem otpadom: splitski Karepovac, na kojemu se odlaže smeće iz još 18 gradova i općina, nakon sanacije imat će kapacitet za još najviše pet godina. Ukoliko Lećevica do tada ne bude u funkciji, kompletna Splitsko-dalmatinska županija više neće imati gdje odlagati otpad.

Po najoptimističnijim varijantama rok za dovršetak postavljen je za kraj 2021. ili početak 2022. godine - no, kako vidimo, novi predsjednik Nadzornog odbora ni u što nije siguran, piše tportal.



Facebook komentari

hr Sat Feb 24 2018 18:35:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .