Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5807d9d01eea8fff6c8b457e/80
Foto: Tomislav Krišto / CROPIX

Plenković: Vlada dobiveno povjerenje neće iznevjeriti

Predstavljajući ekonomsku politiku, koju će graditi do kraja mandata, istaknuo je da će on trajati 4 godine, jer je politička stabilnost ključna za kvalitetni gospodarski rast i razvoj

Predsjednik Vlade Andrej Plenković, govoreći u srijedu u Opatiji o ekonomskoj politici u 2017. , izjavio je da njegova Vlada dobiveno povjerenje neće iznevjeriti te da će se ostvarivanje ciljeva rasta i razvoja temeljiti na izgradnji poticajnog, jednostavnog i sigurnog poslovnog okruženja u kojem je privatni sektor nositelj ekonomskog razvoja, a država jamac provedbe načela društvene solidarnosti, partnerstva i socijalne uključenosti. 

Predstavljajući ekonomsku politiku, koju će graditi do kraja mandata, Plenković je istaknuo da će on trajati 4 godine, jer je politička stabilnost ključna za kvalitetni gospodarski rast i razvoj.

- U ostvarivanju naših dugoročnih programskih ciljeva rasta i razvoja Hrvatske, temeljit ćemo se na izgradnji poticajnog, jednostavnog i sigurnog poslovnog okruženja, u kojem je privatni sektor nositelj ekonomskog razvoja, a država jamac provedbe načela društvene solidarnosti, partnerstva i socijalne uključenosti. U Hrvatskoj se ponovno osjeća određeni optimizam, kojeg smo gotovo u višegodišnjoj krizi zaboravili i ta promjena snažno motivira članove Vlade da provedemo promjene koje će osnažiti povoljne perspektive gospodarstva i svakog pojedinca - izjavio je Plenković u Opatiji.

Rekao je da su u Vladi odlučni rješavati probleme korak po korak, tako da se osigura stabilna putanja rasta, bolji životni standard, smanjivanje duga i fiskalnih teškoća te izlazak iz procedure prekomjernog proračunskog manjka i makroekonomskih neravnoteža.

 - Trajno ćemo raditi na održavanju niskog deficita, uravnoteženom proračunu, smanjivanju javnog duga u BDP-a i vraćanju kreditnog rejtinga u zonu investicijskog rejtinga. Svjesni smo prilika koje nam se pružaju kroz pozitivne trendove i odlučni smo ih iskoristiti kroz provođenje promjena koje će povećati konkurentnost, osnažiti proizvodnju potaknuti izvoznike te rezultirati u povećanju zaposlenosti i stvaranju novih radnih mjesta - poručio je.

2017. će obilježiti porezna reforma

Naglasio je da su sljedećih 12 mjeseci ključni za pokretanje promjena i za razvojni skok koji je Hrvatskoj nužno potreban.

Vlada ima za cilj osiguravanje stabilnog i trajnog gospodarskog rasta, a mjere će početi predstavljanjem proračuna za 2017. Kako kaže, proračunom će se pokazati da Vlada nastavlja sa smanjivanjem proračunskog deficita na razinu od 2 posto BDP-a u 2017. a time i sa snižavanjem javnog duga u BDP-u kroz uravnoteženu fiskalnu konsolidaciju i jačanje održivosti javnih financija, uz očuvanje solidarnosti. "Uvjereni smo da će te mjere dovesti do jačanja makroekonomske stabilnosti, smanjivanja troška kamata te povećanja konkurentnosti i rejtinga", rekao je.

- Sljedeću godinu obilježit će, a vjerujem i cijeli mandat, provedba cjelovite porezne reforme - ustvrdio je, dodavši da su česte izmjene propisa stvorile klimu nesigurnosti i nepovjerenja za poduzetnike. Cilj tih sveobuhvatnih promjena je - pojednostavljenje i dugoročna stabilnost poreznog sustava, porezno rasterećenje građana, poduzetnika, poljoprivrednika, naveo je premijer.

- Sveobuhvatnost reforme i visok stupanj usklađenosti s potrebama gospodarstva jamči trajnost predloženih rješenja. Porezna reforma dat će i doprinos demografskoj reformi i postizanju veće socijalne pravednosti, a važno će biti i smanjivanje administrativnog i regulatornog okruženja. Administrativne i parafiskalne i zakonske prepreke odvraćaju ulagače i bez takvih mjera porezno rasterećenje neće imati pune gospodarske učinke - napomenuo je.

Najavio je da će se s nizom mjera krenuti uskoro, a da je namjera stvoriti kvalitetan mehanizam koji će biti platforma za sustavno otkrivanje administrativnih i regulatornih prepreka te da to znači jačanje mehanizma ocjene svakog zakonodavnog propisa. Plenković je naveo da je cilj da se u sljedećih godinu dana  poveća i podigne položaj Hrvatske na komparativnim ljestvicama konkurentnosti.

Naveo je i da je korištenje EU novca neophodno za razvoj ulaganja, razvoj inovacija a da je osnovna svrha korištenja EU fondova smanjivanje razlika između županija i stupnja razvoja te da će razvoj malog i srednjeg poduzetništva bit će jedan od načina smanjivanja tih razlika.

U pripremu turističke 2017. uloženo više od 800 mln eura

Najavio je i aktiviranje državne imovine u turističke svrhe. Ocijenio je da je dobro što se najavljuju nova ulaganja u hotele i turizam, kazavši da su ulaganja u turizam u 2016. premašila 670 milijuna eura, a ulaganja u pripremu za turističku 2017. godinu 800 milijuna eura.

Pritom Plenković smatra da sve treba zabrinuti da više od 2 milijuna Hrvata ne odlazi na odmor, pa stoga želi potaknuti i razvoj domaćeg tržišta.

Naglasio je da će poljoprivredi i regionalnom ruralnom razvoju te Slavoniji posvetiti posebna pažnja, kao i prehrambenoj sigurnosti i neovisnosti, ribarstvu, održivom razvitku poljoprivrede i modernizaciji ruralnog prostora te da je niz poreznih promejna vezan uz poljoprivredne inpute.

Reforma će se nastaviti i u području sustava javne nabave, koji je važan u borbi protiv korupcije te je najavio uskoro prijedlog zakona o javnoj nabavi.

Najavio je i nastavak preustroja državnih i javnih poduzeća, posebno željezničke i cestovne infrastrukture. U planu su brojne reforme koje će dovesti do ušteda i rezultirati modernim željezničkim sustavom, a preustrojit će se i cjelokupni cestovni sustav, rekao je.

- Prioritet Vlade je ravnomjeran razvoj Hrvatske, djelovat ćemo u smjeru smanjivanja razlika i izraditi novi zakonodavni okvir i programe za razvoj slabijih područja, brdsko-planinskog područja, otoka, čime se želi spriječiti iseljavanje stanovništva. Radit ćemo na stvaranju novih radnih mjesta, stvaranju učinovitog tržišta rada, aktivnih mjera zapošljavanja, posebno za mlade - poručio je Plenković.

Nastavit će se provoditi i reforma obrazovnog sustava, kao bi se odgovorilo na potrebe društva i gospodarstva, kao i reorganizacija i modernizacija Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i suzbijanje crne ekonomije, naveo je premijer. Dodao je i da će se nastojati pojednostaviti radno zakonodavstvo, da bi se osigurala učinkovita primjena načela fleksbilnog radnog vremena i osiguralo zadržavanje prava za vrijeme nezaposlenosti i u slučaju izvanrednog otkaza.

Demografska obnova strateški izazov

Plenković je rekao da je jedan od strateških izazova demografska obnova, pa će posebnu pozornost usmjeriti na mjere zaustavljanja iseljavanja i povoljnije demografske strukture. Kazao je da nije cilj svesti tu politiku na dotacije nego stvoriti jako gospodarsko okruženje u kojem će mladi moći zasnovati obitelj i imati posao.

- Jedna od najzahtjevnijih reformi bit će ona mirovinskog sustava, jer je omjer osiguranika i korisnika mirovina 1:1,19. Taj je podatak alarmantan i stoga je nužna reforma mirovinskog sustava", istaknuo je Plenković te naveo da se broj korisnika najnižih mirovina povećao u 10 godina sa 139 na gotovo 227 tisuća, dok se njihova prosječna mirovina povećala sa 1.185 na svega 1.450 kuna pa će stoga fokus Vlade biti i na standardu umirovoljenika. "Unutar reforme mješovitog mirovinskog sustava te rješavanjem uočenih nejednakosti nastojat ćemo postići konsenzus - poručio je.

Premijer je još rekao da će Vlada reagirati na sva pitanja na dnevnom redu, nastojat će biti brza, odgovorna i uključiva, razmotriti pa i uvažiti ideje s drugog političkog spektra. 

- Uvjeren sam da ćemo sljedeće godine moći napraviti prvu evaluaciju rada Vlade, a želim naglasiti da smo dobili povjerenje koje ne namjeravamo iznevjeriti, nego učiniti sve na boljitku života svih građana i gospodarskom rastu i razvoju zemlje - poručio je premijer Plenković ekonomistima.

Facebook komentari

hr Wed Nov 09 2016 13:13:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58ac2b66b473984f688b45a0/80
Foto: Miroslav Lelas

Marko Bertolino: Premalo planiranja i nejasne ideje dovode do anarhije i nereda kakav danas vlada na Žnjanu

Ovaj poduzetnik i županijski vijećnik zalaže se za uspostavljanje sustava gospodarenja pomorskim dobrom koji će zadovoljavati interese malih ljudi, ali i koji će investitorima omogućiti da planiraju investicije po točno određenim uvjetima
Marko Bertolino je u saziv Skupštine Splitsko-dalmatinske županije prije tri i pol godine ušao na Listi don Ivana Grubišića, ali je djelovanje vrlo brzo nastavio kao nezavisni vijećnik. Na kraju mandata kaže da je rad u Skupštini za njega bilo zanimljivo iskustvo te da ga najviše veseli to što su neke inicijative bile uspješne. Unatoč tome, dodaje, još nije odlučio hoće li biti kandidat na izborima u svibnju.

- Postoje neki kontakti, ali još uvijek dvojim oko toga hoću li se aktivno angažirati u politici u ovom trenutku – kaže ovaj poduzetnik i projektant hidrotehničkih građevina. 

Najaktivniji je bio kada se raspravljalo o temama vezanim uz važnost upravljanja pomorskim dobrom. Smatra da se korištenje pomorskog dobra mora osigurati i „malom čoviku“, a da se investitorima treba omogućiti da planiraju investicije po definiranim uvjetima i zadanim pravilima. Boji se da će se prevelikom komercijalizacijom pomorsko dobro uništiti te da će se raskinuti veza ljudi koji žive na tom području u svrhu profita.

- Nužno je uspostaviti sustav gospodarenja pomorskim prostorom koji će zadovoljiti sve interese. Bojim se da će tzv. „komercijalna sidrišta“ potjerati male ljude s mora radi komercijalnih interesa pojedinaca, a ti mali ljudi drže svoje brodice u mandračima, plaćaju koncesiju na te mandrače, plaćaju vez, plaćaju korištenje pomorskog dobra, te kroz PDV na opremu i održavanje doprinose proračunu. Kad se zbroji sav benefit koji država dobiva, ta cifra u ukupnom iznosu donosi više od komercijalnih sidrišta i drugog komercijaliziranog sadržaja na pomorskom dobru. Kada nestane tih malih brodica i mandrača, njihovo mjesto će zauzeti elita s velikim jahtama, a mi koji ovdje živimo ćemo biti potisnuti s mora i time ćemo izgubiti i dio identiteta i tradicije. To se ne smije dogoditi! – upozorava Bertolino.

Komercijalna sidrišta

Trenutno je u izradi studija kojom bi se reguliralo postavljanje komercijalnih sidrišta. Ona bi trebala definirati uvale u kojima bi se ta sidra mogla stavljati, osnovne oblikovne elemente, kao i broj plovila.

- Trenutačno stanje je konfuzno i dugoročno neodrživo. "Sidrišta " nisu predviđena prostornim planom, a da bi se moglo raditi komercijalno "sidrište" potrebno je ishoditi lokacijsku dozvolu, pa su se Uredi državne uprave dosjetili izdavati lokacijske dozvole na lokacijama gdje je u pomorskim kartama ucrtano sidro. I tu dolazimo do velikog problema. Ako je uvala pogodna za sidrenje vlastitim sidrom s plovila, znači da ispunjava nekoliko kriterija: da se povijesno koristi kao sidrište, da je dovoljna zaštićenost, da nije preduboka i da je sastav dna takav da omogućuje sidrenje vlastitim sidrom. Iz tih je razloga na pomorskim kartama i u peljarima ucrtano sidro.

One uvale koje su preduboke, kamenitog dna ili ako su zaštićene, neće imati ucrtano sidro, kao ni one uvale gdje se nalazi podvodna infrastruktura, dok područja izvan uvala nisu označena kao pogodna za sidrište, jer pomorska karta oslikava stanje na određenoj lokaciji tijekom čitave godine. Drugim riječima, komercijaliziramo uvale koje su najbolje za sidrenje vlastitim sidrom, te stavljamo bove, a one uvale koje su pogodne za staviti bove, ali ne i za sidrenje vlastitim sidrom, se ne komercijaliziraju. Jasna je diskrepancija između povećanja nautičkog sektora i smanjivanja iskoristivog prostora za korištenje – obrazlaže Bertolino te dodaje kako je motiv za postavljanje komercijalnih sidrišta najčešće povećanje broja plovila u uvalama u kojima se nalaze ugostiteljski objekti.

Povećanje broja plovima ima negativne strane

Upozorava kako povećanje broja plovila ima i svoje negativne strane poput utjecaja na eko sustav uvale, povećanje broja plovila dovodi i do povećanja zagađenja, a najugroženije su uvale koje su najzaštićenije od vjetrova.

- Sadašnjim sustavom se samo otima, a ne daje se ništa ili vrlo malo, što naročito pogađa vlasnike manjih brodica, lokalne nautičare, ribolovce, moreplovce i ribare. Nije zanemariv podatak o obvezi plaćanja naknade za korištenje pomorskog dobra koju plaćaju vlasnici plovila, te kako iznos prikupljen od te naknade donosi više sume prihoda od svih koncesioniranih sidrišta u Splitsko-dalmatinskoj županiji – kaže Bertolino i naglašava kako je glavni problem taj što se premalo vremena posvećuje planiranju u prostoru, a nejasne ideje dovode do anarhije i nereda kakav danas vlada na Žnjanu.

- Ista priča je i s (ne)planskom izgradnjom škola, nedovršenom komunalnom infrastrukturom po gradu i županiji. Ne mislim samo da se premalo vremena posvećuje prostornom planiranju, nego dugoročnom planiranju koje bi dalo odgovor čemu težimo, koji nam resursi za to trebaju, kako ostvariti taj plan slažući pojedine segmente sukladno realnim mogućnostima, a kad završimo sa slagalicom da nam grad i županija zablistaju u jednoj cjelini. Žnjan je pokazao i nemoć inspekcijskih službi i obraze k'o đonove uključenih u taj nered – kaže on.

Protukandidatima na izborima u svibnju biti će poprilično teško

Za župana Zlatka Ževrnju kaže da je profesionalac iza kojeg stoji dobro organizirana stranka i misli da će svim njegovim protukandidatima na izborima u svibnju biti poprilično teško. Problem je nezavisnih lista, tvrdi, nedostatak stranačke stege.

- Na lokalnoj razini ideologija ne bi trebala biti važan faktor, pa očekujem nastavak pojavljivanja nezavisnih lista i dalje, jer te promjene tjeraju i vladajuće i oporbu na agilniji angažman, što je u finalu dobro za razvoj i napredak – smatra Bertolino.

Facebook komentari

hr Tue Feb 21 2017 13:03:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5889d06d1eea8fcc2e8b458e/80
Foto: Ilustracija/Miroslav Lelas

Što mislite o ideji plaćanja svega isključivo karticom?

Neke države tu praksu već imaju. U Španjolskoj je limit za plaćanje gotovinom postavljen na 2 i pol tisuće eura, u Mađarskoj na 5 tisuća eura, a u Češkoj na 14 tisuća eura

U Europski parlament poslat će prijedlog, po kojem bi se gotovinom plaćalo do određenih iznosa, a sve iznad toga plaćalo bi se isključivo karticom. - piše Dnevnik.hr

Neke države tu praksu već imaju. U Španjolskoj je limit za plaćanje gotovinom postavljen na 2 i pol tisuće eura, u Mađarskoj na 5 tisuća eura, a u Češkoj na 14 tisuća eura.

Hrvati vole kartice. U prosjeku ih u novčaniku imamo najmanje dvije tako da nam ne bi trebalo biti teško u potpunosti izbaciti plaćanje gotovinom. Međutim, problem je u tome što tek svaka deseta trgovina u Hrvatskoj prihvaća plaćanje karticama.

Kartično plaćanje, smatra hrvatska europarlamentarka, lakše je pratiti. "Intencija je da se kriminalu onemogući da gotovinom plaća neke prljave transakcije. Činjenica je da je kartično poslovanje sve popularnije, građani ga često vole koristiti zato što im je sigurnije da ne nose sa sobom gotovinu", kaže Biljana Borzan.

Ipak, trgovci ne bi smjeli nikoga ograničavati. "To je svakako moguće uvesti. No, ograničiti meni kao potrošaču kupnju na način da mi kažete da mogu plaćati samo karticom, čini mi se, ne samo da je kršenje prava potrošača, nego i nekakvih osnovnih ljudskih prava", smatra Dijana Kladar iz Društva Potrošač.

Od ideje do realizacije novih pravila, prema sadašnjim iskustvima, može proći i nekoliko godina. Do tada, sitniš uvijek imajte pri ruci. - piše Dnevnik.hr

Facebook komentari

hr Tue Feb 21 2017 12:24:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5825c4891eea8f97af8b45f7/80
Foto: Vlada RH

Planković za hrvatsku manjinu u inozemstvu osigurao 1,5 milijuna kuna više nego lani

Središnji ured naglašava kako nije predviđeno da se iz odobrenih sredstava financiraju programi organizacija ovisnih o bilo kojoj stranci ili političkom usmjerenju

 Ukupno 4,5 milijuna kuna, milijun i pol kuna više nego prošle godine osigurala je hrvatska država za hrvatsku manjinu koja živi u 12 europskih država, a odluku o raspodjeli sredstava donio je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas.

 Iznos od 4, 5 milijuna kuna namijenjen je udrugama, organizacijama i ustanovama koje čuvaju i promiču hrvatsku kulturu, baštinu i jezik, no formalno će se doznačiti nadležnim hrvatskim veleposlanstvima u inozemstvu, koja će onda raspisati javne pozive za podjelu sredstava, razmotriti prijave te predložiti kome dodijeliti novac.

 Četvrtina ovogodišnjih sredstava, to jest 1,1 milijun kuna odobren je hrvatskom veleposlanstvu u Srbiji, po 470.000 kuna veleposlanstvima u Austriji, Mađarskoj i Sloveniji, veleposlanstvu u Italiji odobreno je 410.000 kuna, a onome u Crnoj Gori 330.000 kuna.

 Veleposlanstvima u Makedoniji i Rumunjskoj odobreno je po 290.000 kuna, na Kosovu 280.000, u Slovačkoj 250.000, u Češkoj 90.000, dok je veleposlanstvu Republike Hrvatske u Bugarskoj odobreno 50.000 kuna.

 Nakon što su sredstva odobrena, nadležnim veleposlanstvima predstoji javno pozivanje udruga, ustanova i organizacija da prijave programe i projekte namijenjene jačanju manjinskih prava (čuvanje hrvatskoga jezika, identiteta, kulture, obrazovanja...), medija, djelovanju manjinskih institucija.

 Središnji ured naglašava kako nije predviđeno da se iz odobrenih sredstava financiraju programi organizacija ovisnih o bilo kojoj stranci ili političkom usmjerenju.

 Obrasci za prijavu na natječaje moći će se preuzeti na mrežnim stranicama nadležnih hrvatskih veleposlanstva u inozemstvu, koja će odrediti rokove za prijavu programa.

Facebook komentari

hr Tue Feb 21 2017 11:09:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/53bc1b72179942af05ac68cd/80

Razlog za zabrinutost?: Pola hrvatskih srednjoškolaca smatra da je homoseksualnost bolest te da LGBT osobe ne bi smjele imati javne istupe

Gotovo trećina, 29 posto, smatra da LGBT osobama treba zabraniti rad s djecom, dok dvije trećine, 65 posto, drži da LGBT osobe ne trebaju javno isticati svoju seksualnu orijentaciju

Hrvatska je na samom vrhu EU-a po broju LGBT osoba koje su zbog svoje spolne orijentacije ili rodnog identiteta doživjele neki oblik nasilja, kazala je pravobraniteljica  Višnja Ljubičić

Polovina hrvatskih srednjoškolaca zabranila bi LGBT osobama da govore u javnosti, a 48 posto njih homoseksualnost smatra bolešću – već ta dva podatka potkrepljuju ocjenu kako je "negativna društvena klima prema LGBT osobama u Hrvatskoj konstanta" za Novi list izjavila je Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.

- Rezultati svih recentnih istraživanja razlog su za zabrinutost, i pokazuju da je negativna društvena klima prema LGBT osobama u Hrvatskoj konstanta, unatoč pozitivnim pomacima na zakonodavnom planu - kazala je  Ljubičić

- Društvena atmosfera prema LGBT osobama daleko je od onakve kakvu bismo  željeli i kakva bi trebala biti, sukladno nacionalnim i međunarodnim pravnim mehanizmima koji jamče zaštitu od diskriminacije - ocjenjuje pravobraniteljica.

Politička (ne)pismenost

Tu je ocjenu Ljubičić argumentirala zabrinjavajućim podacima iz nedavnih istraživanja: prema istraživanju političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola, koje su 2015. proveli GOOD inicijativa, GONG i Institut za društvena istraživanja, 48 posto srednjoškolaca homoseksualnost smatra poremećajem ili bolešću, dok polovina srednjoškolaca smatra da bi LGBT osobama "trebalo zabraniti javne istupe jer time loše utječu na mlade". Gotovo trećina, 29 posto, smatra da LGBT osobama treba zabraniti rad s djecom, dok dvije trećine, 65 posto, drži da LGBT osobe ne trebaju javno isticati svoju seksualnu orijentaciju. Cijeli članak pogledajte ovdje


Facebook komentari

hr Tue Feb 21 2017 10:19:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .