Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/538affe217994286768b3230/80
Foto: Screenshot YouTube

Junckerov plan do sada mobilizirao 154 milijarde eura investicija

Nedavno je u Zagrebu potpisan prvi projekt koji se provodi uz jamstvo EFSI-a, garantnog fonda uspostavljenog u okviru Plana ulaganja za Europu, tzv. Junckerova plana

Plan ulaganja za Europu, koji je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker predstavio prije dvije godine, do sada je mobilizirao 154 milijarde eura investicija u 27 zemalja članica, objavljeno je u utorak u Bruxellesu.

Potpredsjednik Europske komisije Jyrki Katainen predstavio je u utorak u Bruxellesu pregled provedbe toga plana, čiji je glavni stup Europski fond za strateške investicije (EFS). Prema prvotnom prijedlogu EFSI treba mobilizirati 315 milijardi investicija u tri godine, ali je Juncker u rujnu predložio da se taj iznos poveća na najmanje 500  milijardi eura i produlji do 2020. godine.

"Plan ulaganja naša jeglavna politička inicijativa. Kada je riječ o poboljšanju okruženja za ulaganja u Europi, već se pokazalo da djeluje", izjavio je predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker.

Potpredsjednik Jyrki Katainen, zadužen za zapošljavanje, rast, ulaganja i konkurentnost, istaknuo je da plan ulaganja već donosi konkretne rezultate i utječe na osobe i poduzeća diljem Europe. 

"Poduzeća mogu proširiti svoje aktivnosti, zaposliti nove ljude i ulagati više sredstava u istraživanje i razvoj. Unutar projekata koje je EIB odobrio u okviru EFSI-ja mobilizirana su ukupna ulaganja u vrijednosti 154 milijarde eura u 27 država članica te je podržano gotovo 380.000 malih i srednjih poduzeća. Potičemo države članice i Europski parlament da donesu naš prijedlog EFSI 2.0 bez odgode kako bi nam olakšali potporu održivom ulaganju, odnosno kako bi se omogućilo ponovno zapošljavanje u Europi i potaknuo rast", rekao je Katainen.

Nedavno je u Zagrebu potpisan prvi projekt koji se provodi uz jamstvo EFSI-a, garantnog fonda uspostavljenog u okviru Plana ulaganja za Europu, tzv. Junckerova plana.  Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i Europska investicijska banka (EIB) potpisale su 21. studenoga  ugovor kojim EIB pruža potporu HBOR-u putem garancije u iznosu od 50 milijuna eura za financiranje projekata srednje kapitaliziranih društava i drugih prioriteta u Hrvatskoj.

Ovim ugovorom u Hrvatskoj se praktično aktivira Junckerov plan i HBOR je prva razvojna banka u EU za koju je EIB odobrio ovakav model financiranja te će on biti model i za druge zemlje, rekao je Tomašević. 

Prije dvije godine, u studenome 2014. Juncker je predstavio Plan ulaganja za Europu, koji se sastoji od tri stupa - Europskog fonda za strateške investicije, koji pruža jamstva za najrizičniji dio ulaganja i na taj način privlače privatne investicije, 

Drugi stup čine Europski savjetodavni centar za ulaganja i Europski portal projekata ulaganja, koji osiguravaju tehničku pomoć i veću vidljivost prilika za ulaganje, čime se potencijalnim investitorima daje pregledan uvid u mogućnosti investicija.

Treći stup sastoji se od uklanjanja regulatornih prepreka ulaganjima na nacionalnoj razini i razini EU-a.

hr Tue Nov 29 2016 13:03:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b07d91e2af47f55018b4588/80
Foto: Policijska postaja Gustrow

Hrvatski kamion prevrnuo se u Njemačkoj, iz prikolice ispalo 12 tona kobasica

Prikolica kamiona jedne hrvatske tvrtke jučer oko 4 sata ujutro prevrnula se na njemačkoj autocesti A19 u smjeru Rostocka.

Iz prikolice je ispalo 12 tona kobasica.

48-godišnji vozač je rekao policiji da je naglo skrenuo zbog životinje na cesti te da se prikolica zbog tog manevra prevrnula, javlja CroExpress.

Autocesta je bila zatvorena oko dva sata. Vozač nije ozlijeđen, a materijalna šteta je oko 30.000 eura, piše index.hr.


hr Fri May 25 2018 11:36:53 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b07af982af47f11008b460b/80
Foto: zimo.dnevnik.hr

Povijesna uredba o zaštiti podataka (GDPR) stupila na snagu

Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR), koja je danas stupila na snagu, novi je europski zakon koji bi trebao bitno otežati zlouporabu osobnih podataka koje tvrtke prikupljaju o svojim korisnicima i na osnovu njih im nude svoje proizvode i usluge.

GDPR je donesen u travnju 2016. i stupa na snagu nakon dvogodišnjeg prijelaznog razdoblja.

Uredba se odnosi na sve tvrtke koje posluju na teritoriju EU, ali i na tvrtke koje raspolažu podacima europskih građana, neovisno o njihovoj lokaciji. Tvrtke izvan EU koje svoju robu ili usluge nude unutar EU dužne su poštovati odredbe GDPR-a.

Riječ je o najvećoj promjeni zakonodavstva u području zaštite osobnih podataka od postanka weba.

U posljednjih 25 godina internet je omogućio nove poslovne modele i radikalno promijenio svakodnevni život, a sada je nastupilo vrijeme za regularizaciju toga nepreglednog područja nakon što je postalo jasno da, uz to što donosi mnogo dobrog i korisnog, postoje i realne mogućnosti zlouporabe osobnih podataka.

Zaštita podataka ovih dana izaziva puno pozornosti nakon otkrića da su osobni podaci preko 87 milijuna korisnika Facebooka završili u rukama Cambridge Analytice, konzultantske tvrtke koja je bila angažirana u predsjedničkoj kampanji Donalda Trumpa, piše dnevnik.hr.

Pravo na zaborav

Mnogima se još samo prije nekoliko mjeseci akronim GDPR (General data protection regulation) činio još jednom nerazumljivom kraticom koja ih se ni na koji način neće ticati, ali posljednjih tjedana ne mogu od toga pobjećijer su im pretinci elektronske pošte zatrpani zahtjevima da daju izričiti pristanak na daljnje korištenje svojih podataka.

Društvene mreže poput Facebooka, Twittera, zatim AirBnba, internetske trgovine, razne institucije koje svoje publikacije šalju elektronskom poštom traže ovih dana od svojih korisnika pristanak za korištenje podataka kako bi ispoštovali novi europski zakon.

Mnoge odredbe koje sadrži GDPR i ranije su postojale na nacionalnoj razini, ali su sada objedinjene i pojačane i predstavljaju jedinstven okvir koji se primjenjuje u svim zemljama članicama.

GDPR zamjenjuje direktivu o zaštiti podataka, koja je donesena 1995. godine.

Uredba znatno pojačava prava građana, među inim, jamči pravo na informiranost, što znači da svaki korisnik interneta koji je stavio na raspolaganje dio svojih osobnih podataka, od sada ima pravo znati čemu oni služe, koliko će vremena biti pohranjeni i hoće li ti podaci napustiti Europsku uniju.

Uredba predviđa i pravo na pristup svojim podacima, pravo da ih se korigira i izbriše. Svaki korisnik neke usluge ima pravo zatražiti kopiju svojih podataka. Moguće je tražiti i brisanje podataka povlačenjem pristanka na njihovu uporabu.

GDPR predviđa i "pravo na zaborav", odnosno mogućnost brisanja podataka. Primjerice, moći će se tražiti brisanje s mreže nekog grijeha ili gluposti počinjene u mladosti za koju nema pravnih razloga ili javnog interesa da ih se čuva.

Omogućava se i pravo na transfer svojih podataka, što znači da će se moći promijeniti pružatelj usluga elektronske pošte, a da se pri tom ne izgubi ranije prepiska na prethodnoj elektronskoj adresi.

Goleme kazne za nepoštivanje

Novi zakon ne odnosi se na sve tvrtke u istoj mjeri, što ovisi o njihovoj veličini i tipu podataka koje prikupljaju i načina kako ih koriste. Manje tvrtke morat će samo štititi svoje podatke o klijentima u skladu "sa zdravim razumom", dok će se GDPR u potpunosti odnositi na one tvrtke koje posluju u jednoj ili više europskih zemalja.

Uredba se najviše odnosi na tvrtke koje prikupljaju velike količine podataka poput tehnoloških kompanija, maloprodajnih tvrtki, pružatelje zdravstvenih usluga, banke, osiguravajuća društva itd.

Jedan od ciljeva GDRP-a jest i smanjenje količine podataka koji se koriste, pa će tako tvrtke trebati točno odrediti koji im podaci doista trebaju i kako će ih zaštititi.

Za kršenje odredbi GDPR-a poduzeća mogu platiti goleme kazne, koje mogu dosegnuti do 20 milijuna eura ili do četiri posto njihova prometa (bira se onaj iznos koji je veći).

Osobnim podatkom smatra se svaka informacija koja se odnosi na fizičku osobu čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi. Fizička osoba čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati, izravno ili neizravno uz pomoć identifikatora kao što su ime, slike, email adrese, bankovni podaci, objava na društvenim mrežama, zdravstveni podaci, računalne IP adrese, zvučni zapis, broj socijalnog osiguranja, kućna adresa itd.

Neki se podaci poput političkog uvjerenja, vjerske pripadnosti, seksualne orijentacije, zdravstvenog stanja.. smatraju osjetljivima. Zabranjeno je prikupljati takve podatke bez prethodnog pisanog, jasnog i eksplicitnog pristanka korisnika i bez jasno navedene svrhe.

Provedbu nove uredbe neće nadgledati jedno sveeuropsko tijelo nego mreža nacionalnih i regionalnih tijela u zemljama članicama.

Hrvati nisu naročito zabrinuti krađom podataka

Iako je ostavljeno dvogodišnje razdoblje za prilagodbu i pripremu, očekuje se dosta problema u provedbi zakona.

Između ostaloga, mnogo nadzornih tijela u zemljama članicama nisu spremne preuzeti svoju ulogu bilo zbog nedostatka sredstava ili osoblja ili pak zato što još nisu donijeti potrebni propisi.

Tako se posljednjih dana u Hrvatskoj spominje kako bi zbog nove uredbe s radom privremeno mogao prestati Hrvatski registar obveza po kreditu (HROK) zbog nekih nerazjašenjenih nedoumica, što bi moglo u prvo vrijeme otežati odobravanje kredita.

Više od 250 milijuna Europljana i oko 2,5 milijuna Hrvata svakodnevno koristi internet kako bi se povezalo s obitelji ili kupovalo online.

Na taj način istovremeno dijele puno osobnih podataka, uključujući svoje ime, adresu, broj osobne iskaznice i informacije o svom zdravlju. To otvara vrata brojnim potencijalnim rizicima, npr. neovlaštenom otkrivanju podataka, krađi identiteta ili zlostavljanju na internetu.

Sedam od 10 Hrvata smatra da nema potpunu kontrolu nad svojim osobnim podacima, dok njih gotovo šest od 10 izjavljuje da ne vjeruje poslovanju putem interneta. Štoviše, osam od 10 zabrinuto je zbog mobilnih aplikacija koje prikupljaju podatke bez njihova pristanka, a sedam od 10 brine što bi poduzeća mogla učiniti s informacijama koje su od njih prikupila.

U Hrvatskoj 24 posto ispitanika koji daju osobne podatke putem interneta vjeruje da ima potpunu kontrolu nad tim podacima, u usporedbi s prosjekom EU-a od 15 posto ili čak samo četiri posto u Njemačkoj.

I dok 31 posto Europljana zabrinjava činjenica da nemaju nikakvu kontrolu nad svojim osobnim podacima na internetu, isto vrijedi za samo 19 posto Hrvata, po čemu je Hrvatska jedna od najoptimističnijih zemalja EU-a kada se radi o sigurnosti na internetu.

Zaštita osobnih podataka nije samo glavna briga mnogih Europljana, ona je također temeljno pravo i stoga je nešto što treba zaštititi. Opća uredba o zaštiti podataka odgovor je na tu potrebu, kažu u Bruxellesu.

hr Fri May 25 2018 08:40:27 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b02db192af47f1c108b45da/80
Foto: PIXABAY

Evo što se mijenja korisnicima najpopularnijih društvenih mreža primjenjom GDPR-a

GDPR napokon je aktivirao velike internetske kompanije i društvene mreže i natjerao ih da se potrude oko privatnosti i sigurnosti korisnika
Iako se o GDPR-u piše već dugo vremena, čini se kako na njega nisu spremne brojne male i kompanije, ali niti veliki broj "običnih" korisnika nije svjestan ove uredbe, kao i svih stvari koje će omogućiti korisnicima. Opća uredba o zaštiti privatnosti podataka u prvi plan stavlja korisnike s čijim će podacima velike kompanije sada morati postupati puno pažljivije (u suprotnom im prijeti velika kazna), a neke od najvećih kompanija s čijim se uslugama svakodnevno koristimo već su napravile neke promjene poput Facebooka, Instagrama, WhatsAppa, Googlea i drugih.

Promjene na Facebooku

Kako bi uskladili poslovanje s GDPR-om, Zuckerbergova kompanija najavila je kako će korisnicima u Europskoj uniji ponuditi izbor žele li da se njihovi podaci dijele s oglašivačima te žele li i dalje dijeliti svoje stavove oko politike i religije te statusa veze.

Onima koji ne žele da oglašivači imaju pristup njihovim podacima, oglasi će se i dalje prikazivati, no oni neće biti ciljani, odnosno bazirani na njihovim interesima. Ipak, velikom broju ljudi, ako već moraju gledati oglase, zanimljivije je da im se prikazuju oglasi koji imaju veze s njihovim interesima.

Također, zbog GDPR-a Facebook je napokon uveo reda oko opcija vezanih uz privatnost i sigurnost koje se sada na mobilnim uređajima nalaze na jednom mjestu te su jednostavno pregledne i s njima se može upravljati bez traženja po aplikaciji.


Instagram, WhatsApp, Twitter i Google

Novitete zbog GDPR-a uveo je i Instagram – korisnici sada mogu preuzeti gotovo sve podatke koje su ikada objavili na ovoj mreži, od fotografija i videozapisa, priča, postavki, informacija o profilu, komentara, poruka, lajkova i drugih aktivnosti s Instagrama.

Kako bi poslovali u skladu s GDPR-om, iz WhatsAppa su najavili kako ovaj servis za komunikaciju više neće moći koristiti mlađi od 16 godina – ranije je ta dobna granica bila manja i iznosila je 13 godina, no samo na području Europske unije WhatsApp će moći koristiti samo stariji od 16 godina. Naime, GDPR donosi i posebna pravila za zaštitu privatnosti podataka maloljetnika mlađih od 16 godina, što su u WhatsAppu izbjegli podizanjem gornje granice.


Što se Twittera tiče, ova je kompanija najavila promjene u pravilima privatnosti s kojima će omogućiti jednostavnije upravljanje osobnim informacijama te su korisnicima omogućili jednostavan pregled podataka koje imaju o njima, kao i mogućnost odluke žele li nastaviti dijeliti te podatke s Twitterom.

Google nije morao uvesti neke velike promjene poput Facebooka – iz kompanije kažu kako su ažurirali Pravila privatnosti s kojim su korisnicimaolakšali razumijevanje informacija koje prikupljaju i objasnili su zašto prikupljaju. Napominju kako se postavke i način obrade podataka neće promijeniti nakon 25. svibnja, već su poboljšali način opisivanja postupaka i objašnjavanja opcija ažuriranja, brisanja podataka i njihovim upravljanjem.

U skladu s GDPR-om u kojem se od kompanija traži pojednostavljenje pravila privatnosti i korištenja, Google je jasnije objasnio prakse djelovanja te su dodali kratke videozapise koji još bolje objašnjavanju pravila. Također, poboljšali su i postavke privatnosti koje će korisnicima "pomoći u donošenju informiranijih odluka u kontrolama privatnosti "., piše zimo.hr


hr Thu May 24 2018 16:27:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5803d30e1eea8f91618b45d8/80

BiH: Prvi slučaj ospica u Hercegovini, prijeti epidemija

Prvi slučaj oboljenja od ospica zabilježen je kod jednoga dječaka na području Hercegovine kao rezultat sve raširenije pojave necijepljenja djece što bi moglo dovesti do epidemije, potvrdili su u četvrtak u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici (SKB) u Mostaru.

Na Kliniku za infektivne bolesti u pratnji roditelja u srijedu je dovezen dječak iz Čitluka zbog visoke tjelesne temperature, kašlja i osipa.


"Dječak nije cijepljen, a kliničkim pregledom je ustanovljeno da se najvjerojatnije radi o svježoj infekciji virusom morbila'', rekao je prof. dr. sc. Jurica Arapović, specijalist infektologije Klinike za infektivne bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.

On je kazao kako je dječak stabilan te da će se liječiti u kućnim uvjetima. Dr. Arapović je dodao kako nema mjesta za paniku, ali je upozorio kako je u Hercegovačko-neretvanskoj županiji jako mala procijepljenost protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (MMR).

"Moramo biti svjesni te činjenice te očekivati je da bi se u doglednom razdoblju mogla razviti epidemija ospica i proširiti u druge dijelove Hercegovine", dodao je.


On je pozvao roditelje da svoju djecu žurno cijepe.

Ospice, poznate i kao male boginje, morbili ili desetodnevne ospice vrlo su zarazna virusna bolest, a njeni glavni znaci su povišena temperatura, kašalj i osip. Iako se ubrajaju u tipične dječje bolesti, od njih mogu oboljeti sve dobne skupine, a izvor zaraze je isključivo bolestan čovjek.

hr Thu May 24 2018 15:01:04 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .