Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a7f36e02af47f14078b45c8/80
Foto: Guliver/Thinkstock

15 navika s kojima ćete ostati zdravi cijelu zimu

Iz jelovnika treba izbaciti prženu hranu i šećer. Posebnu pozornost trebalo bi obratiti na pripravke bogate antioksidansima (A, C, E i cink) jer igraju važnu ulogu u jačanju imuniteta.

Dvaput na godinu, u proljeće i jesen, trebalo bi pojačano uzimati vitaminske dodatke prehrani, kaže nutricionistica Sandra Marić Bulat.

Već sad bi trebalo početi s unosom vitamina jer kad se razbolite, tad je već kasno - dodaje nutricionistica te napominje da hranom ne možemo unijeti potrebne vitamine i minerale jer je suviše prerađena, a način na koji je pripremamo poništava njihovo djelovanje.

Zato bi trebalo birati hranu iz svog podneblja te jesti što više kuhanog, a što je moguće više iz jelovnika izbaciti prženu hranu i šećer. Posebnu pozornost trebalo bi obratiti na pripravke bogate antioksidansima (A, C, E i cink) jer igraju važnu ulogu u jačanju imuniteta.

- Ove je antioksidanse najbolje uzimati zajedno jer imaju sinergično djelovanje - tvrdi Marić Bulat te kaže kako se dnevne preporučene doze ne bi smjele prekoračiti.

U vrijeme prehlada i viroza trebalo bi pripaziti i na unos vitamina skupine B koji tijelu vraćaju energiju i obnavljaju živčani sustav te tako i jačaju čitav obrambeni sustav organizma.

Posebnu pozornost na unos vitamina i minerala trebali bi posvetiti sportaši, trudnice, ljudi sa šećernom bolešću te oni s pojačanim psihofizičkim opterećenjem. Također, potrebno je uvesti promjene u prehrani jer previše šećera doslovno ‘ubija’ imunitet i minerali, a osobito cink, željezo, magnezij i selen, imaju važnu ulogu u podizanju imuniteta.

- No bez obzira na to uzimate li preporučene vitamine i minerale, ako se vaša prehrana temelji na previše slatke hrane, učinka neće biti - tvrdi Marić Bulat.

Naime, šećer poništava djelovanje minerala i doslovno “ubija” imunološki sustav jer potiče razmnožavanje virusa i bakterija, dodaje nutricionistica. Zato je suho voće zdravija opcija jer sadrži važne minerale, a jačanju imuniteta pomoći će i vitamin C, koji potiče apsorpciju željeza. 

15 rituala za snažan imunitet

1. Miks za svaki dan

Da biste svaki dan dobili potrebnu dozu vitamina i minerala te na prirodan način ojačali imunitet i tijelu osigurali energiju, izmiksajte kivi, naranču, pola limuna, pola banane i žlicu meda, savjetuje nutricionistica Sandra Marić Bulat te dodaje:

- Ako ste ljubitelj voća i povrća, ovom napitku za jačanje imuniteta dodajte i šaku zelenoga lisnatog povrća koje je bogato mineralima, a koje u kombinaciji s vitaminima iz voća čini odličnu kombinaciju za imunitet. 

2. Moć vitamina B2

Riboflavin, poznatiji kao vitamin B2, pomaže tijelu da hranu pretvori u energiju. Dobar izvor vitamina B2 su sve vrste obogaćenoga kruha i žitarice, a ima ga i u mliječnim proizvodima, zelenom povrću, ribi te mesu peradi. Manjak vitamina B2 može izazvati raspukline na uglovima usana, neprestane upale grla, osipe na koži, ljubičastu boju jezika te preosjetljivost na svjetlo.

3. Vitaminom C protiv infekcija

Najbolji izvor vitamina C su citrusi, crvena paprika, brokula, špinat, rajčica, krumpir, kupus i kivi. Ovaj antioksidans ima vrlo važnu ulogu u sprečavanju infekcija dok manjak vitamina C može izazvati slabokrvnost, ispadanje zubi, bolove u zglobovima, spor proces izlječenja te gubitak kose.

4. Snaga cinka

Cink pomaže u održavanju jakog imunološkog sustava te zdravoga reproduktivnog sustava, osobito u muškaraca. Ima ga u mesu, ribi, grahu, cjelovitim žitaricama, sjemenkama bundeve, gljivama i pivskom kvascu. Pušenje i prekomjerno pijenje alkohola negativno utječu na razinu cinka u tijelu.

5. Napitak za zdrav početka dana

Budući da je limun sjajan izvor vitamina C koji pomaže u borbi protiv virusa i jača imunitet, svako jutro natašte dobro je popiti pola limuna iscijeđenog u čašu mlake vode. Ovaj napitak čisti tijelo od toksina (ispire usnu šupljinu koja je vrvi bakterijama te tako popravlja dah) i potiče normalan rad probave.

6. Barem 45 minuta šetajte

Vitamin D pomaže pri apsorpciji i očuvanju razine kalcija i fosfora u tijelu koji su vrlo važni za zdrave kosti. Izvori vitamina D su mlijeko, riblje ulje, maslac i žumanjak. Potrebnu dozu vitamina D možete priskrbiti i tako da provedete što više vremena na zraku i suncu, u jesen i zimi najmanje 45 minuta.

7. Tko često vježba, rjeđe je bolestan

Dobra fizička kondicija, što znači velik kapacitet srca i pluća, temelj  je jakog imunološkog sustava koji će se uspješno boriti s bakterijama i virusima. Zato bi svaki član obitelji, u skladu sa svojim afinitetima, trebao odabrati neki oblik rekreacije i redovito joj se posvećivati barem dva puta tjedno. 

8. Higijena je pola...

Ujesen i zimi ljudi većinu vremena provedu u zatvorenim prostorima, u direktnom dodiru s virusima i bakterijama koji vrebaju sa stolova, kvaka, telefonskih slušalica i slično. Zato je iznimno važno redovito prati ruke i izbjegavati dodirivanje lica i očiju jer mikrobi u tijelo najlakše ulaze putem sluznica. Ruke je potrebno prati u toploj vodi i sapunu, barem pola minute. 

9. Pokrivanje usta

Tijekom kašljanja iz tijela se “lansira” 3000 mikroskopskih kapljica sline brzinom od oko 80 km/h, a kihanje je još zaraznije te sadrži 40.000 kapljica koje putuju 160 km/h. Stoga se, za svoju i sigurnost ljudi oko sebe, preporučuje prekriti usta i nos maramicom. Ako je nemate pri ruci, udar virusa blokirat će i kihanje ili kašljanje u lakat. 

10. Jede se često...

Jedite sezonsko, ali što šarenije jer je voće i povrće u bojama (crvena paprika, patlidžani, blitva, raštika...), bogato tvarima koje jačaju imunitet i pomažu u borbi protiv slobodnih radikala, ‘okidača’ raznih bolesti i infekcija. Potrebno je i redovito jesti jer česti obroci potiču rad metabolizma, pa samim time pomažu tijelu da se riješi štetnih tvari. 

11. Supervlakna

Topiva vlakna koja nalazimo u jabukama, mrkvi, zobi i grahoricama pomažu u borbi protiv upalnih procesa u organizmu dok su netopiva, kojih ima u cjelovitim žitaricama, kupusu i zelenom lisnatom povrću, zaslužna za očuvanje probavnog sustava pa samim time i prirodne procese detoksikacije i eliminacije toksina iz organizma.

12. Probiotici

Glavnina stanica imunološkog sustava nalazi se u crijevima. Tijelo je domaćin milijardama bakterija, od kojih je većina ‘dobrih’. Probiotici su naziv za određene sojeve bakterija koji povoljno djeluju na zdravlje i imunitet. Te se bakterije prirodno nalaze u fermentiranoj hrani poput mliječnih proizvoda, a mogu se uzimati i u obliku dodatka prehrani.

13. Češanj na dan tjera viruse van!

Glavni aktivni sastojak češnjak, alicin, posjeduje čudesno antibakterijsko, antivirusno, antigljivično, antiparazitsko i antioksidacijsko djelovanje. Znanstvenici su pak potvrdili da jedenje češnjaka na prazan želudac povećava njegovu djelotvornost, pa ga slobodno pospite po tostiranom kruhu s malo maslaca koji ste pripremili za doručak. 

14. Voda i san

Sluznica ima iznimno važnu ulogu u obrani od virusa i bakterija, a njezino djelovanje je oslabljeno ako organizmu ne pružamo dovoljno tekućine. Također, kasni odlazak na spavanje može uništiti imunološki sustav koji postaje podložniji na viruse  pa se preporučuje svaki dan odlaziti na spavanje u isto vrijeme te tijelu osigurati sedam do osam sati sna.

15. Riba i riblje ulje

Kako biste ojačali imunitet i otpornost na razne sezonske prehlade i viroze, trebali biste barem dva puta na tjedan jesti plavu ribu (palamida, srdela, skuša, losos, tuna, haringa) ili posegnuti za dodacima prehrani na bazi ribljeg ulja. No neprocjenjive omega 3 masne kiseline možete dobiti i iz orašastih plodova, sjemenki lana i maslinovog ulja, piše 24sata.hr

hr Thu Sep 27 2018 19:12:14 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bc8746f0e4938f1048b470f/80
Foto: Dino Rađa / Facebook

Rađa ponovno objavio tekst: "Zamislite me kako vozim Fiću s mjenjačem između nogu, policajac je zavarija od smija kad me vidija"

Jeste li znali da je Dino Rađa prije završenog fakulteta bio po struci autoelektičar?
Dino Rađa ponovno je podijelio sa svojim pratiteljima i obožavateljima zanimljivu "štoriju" iz prošlosti koja je mnoge nasmijala.

Objavu prenosimo u nastavku, u cijelosti i autentično:  

- Autoelektričar. Vjerovatno malo ko zna da san prije završenog fakulteta bija po struci autoelektričar. U ono doba išlo se u srednju školu dvi plus dvi godine. Prve dvi opće a onda usmjeravanje dvi godine u neki zanat. Meni je stara rekla. Zanat u ruke, stari ima garažu pa uvik možes u njoj otvorit servis i radit. Tako san ja završija za autoelektričara. Prvu godinu san jednom tjedno radija praksu u Prerade di mi je stari vozija autobus. Iša bi s njin na posal ujutro oko 4 ure i vraća se doma oko 4 popodne. Stari je inače vozija radnike na posal pa bi triba sve pokupit i odvest doma iza posla. Ja san mora s njime sve obavit. Kad bi doša dali bi mi da peren dijelove i rastavljan alnasere i alternatore. 

Oni bi popravili, a ja sastavlja i montira nazad. Inače mi je zadatak bija donosit marendu meštrima. Ić u pekaru uzest vrućeg kruva sa trake i u menzu po salamu i sir. Drugu godinu san iša kod privatnika Brace Jere u Labuda 2-3 puta tjedno. Tu san zarađiva više nego u košarci. Svaki dan bi mi Braco uvalija neku kintu. Radilo se dosta a on je bija ludi navijač Jugoplastike i Hajduka pa me zavolija odma. 

Možete zamislit mene ispod zadnjeg sica od Fiće vadit alnaser. Jedan dan me posla da provan Fiću nakon popravka. Provaću ričima nacrtat situaciju. Dakle, zamislite mene na mistu vozača. Glava sagnuta jer tuče u krov. Za ubacit u prvu moran gurnit mjenjač ispod desnog kolina između nogu. Druga isto tako, a za treću pribacit mjenjač ispod kolina vanka. Tako ja vozin do Instituta i nazad, a u povratku me zaustavi policija. 

Kad me vidija u drugoj brzini sa mjenjačen između nogu lik je zavarija od smija i pustija me da iden ća. U ono doba su auta dolazila bez radia pa san ja svojin suigračima postavlja radia u auto. Danas sa puston elektronikon ne bi se usudija taknit ništa osin osigurača. Kad smo osvojili Minhen meštar, Jera je zidić zapadne obale sve do Rive prolija petrolejen i čeka nas da zapali. Nažalost, nije nan dalo tuda proć. 

Prvi je počeja donosit bengalke na stadion. Poslušajte zadnjih 30 sekundi šta kaze.

Ostali smo dobri i nakon šegrtovanja. Meštre, počivaj u miru. - napisao je i podijelio sljedeći video. 


hr Thu Oct 18 2018 13:54:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5614dbfc3bb0d92b1b8b4f3e/80
Foto: D.N.

Mladić platio dugove umirovljenicima koji su lijekove kupovali na dug

Zamolio je ljekarnicu da mu zbroji dugove svih umirovljenika i sve zajedno platio oko 1.500 kuna

Dirljiva gesta koja dokazuje da dobrih ljudi uvijek ima odvila se u bosanskom Maglaju. Naime, nepoznati je mladić u ljekarni platio dugove umirovljenicima koji su lijekove kupovali na dug, tvrdi Zeničanin Aldin Kajmaković u objavi na svom Facebooku.

Kako piše u svojoj objavi, nakon što je vidio jednog umirovljenika kako pita ljekarnicu može li platiti kad mu stigne mirovina, mladić je spremno ponudio platiti njegov lijek, a zatim zamolio ljekarnicu da mu zbroji dugove svih umirovljenika i sve zajedno platio oko 1.500 kuna.

Dirnut gestom, Kajmaković, koji je svjedočio tome u ljekarni, sve je objavio na svom Facebooku. - prenosi RTL

- Nakon što apotekarka reče da on uzme na dug do mirovine, momak se  da plati taj lijek i ako ima još nešto duga od ranije. Kad apotekarka stidljivo reče da ima još dugova i da ona tako umirovljenicima daje lijekove na veresiju do mirovine, momak je zamoli da zbroji sve dugove koje imaju umirovljenici. Nakon kraćeg vremena, lik plati skoro 400 KM, a apotekarka ostade plačući jer nije vjerovala da se u današnjem vremenu mogu dogoditi takve stvari.  Ni meni nije bilo nimalo svejedno, iskreno, postidjeh se zbog njegova dobročinstva. - napisao je

hr Thu Oct 18 2018 11:22:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bc8455c0e4938f1048b46fb/80
Foto: Pixabay

Neke namirnice možete koristiti i nakon isteka roka trajanja

Čak četvrtina potrošača ne čita informacije o hrani koju imaju u svojim hladnjacima, pa ne čudi što se mnogo ispravne hrane baca u smeće

Čak 33 posto potrošača ne zna razliku između rokova "upotrijebiti do" i "najbolje upotrijebiti do". Dok "upotrijebiti do" znači da namirnica nakon otisnutog datuma više nije za konzumaciju, druga oznaka znači da se neke namirnice i nakon datuma na pakiranju mogu koristiti. Hrvatska agencija za hranu utvrdila je koje su to namirnice. - piše Dnevnik

Čak godinu dana nakon datuma "najbolje upotrijebiti do", mogu se konzumirati sol, šećer brašno, tjestenina poput špageta i makarona, kava i začini, i voda. Konzervirana hrana poput ribe ili mlijeka za kavu također može trajati i godinu dana, jednako kao marmelade i pekmezi.

Pojedine namirnice mogu biti valjane nešto kraće, do dva mjeseca nakon što prođe datum otisnut na pakiranju. To su žitarice, čips i kikiriki. Juhe iz vrećiće mogu trajati i dva mjeseca nakon roka "najbolje upotrijebiti do", a tu su i majoneza i kečap te čokolada.

To se nikako ne smije primjenjivati na dječje formule, nego njih ne treba koristiti nakon roka "najbolje upotrijebiti do". Također, neke namirnice mogu izgubiti svoja svojstva, dobiti plijesan, promijeniti boju i okus. Preporuka je da se takvi proizvodi ne koriste.

Postoje i namirnice koje su označene rokom "najbolje upotrijebiti do" bez da se mogu koristiti nakon otisnutog datuma. To su kruh i kolači, narezani i ribani tvrdi sirevi, mlječni namazi, deserti i polutrajne kobasice. - piše Dnevnik

hr Thu Oct 18 2018 10:33:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b3e5ffdcb557a6e078b4734/80
Foto: Pixabay

Evo zašto biste alarm trebali namjestiti 90 minuta prije buđenja

Ako ste među onima kojima nije nikada dovoljno sna, ovo će vas vjerojatno zanimati

Većina ljudi budi se prekasno i s osjećajem mrzovoljnosti zbog nedostatka sna. Ipak, mnogi se teško natjeraju da na počinak odlaze ranije. Kako ne mijenjati svoju rutinu, a ipak ne izići iz kuće s osjećajem umora nakon buđenja? 

Odgovor su dali znanstvenici koji tvrde kako bi trebalo namjestiti alarm za buđenje točno 90 minuta ranije te drugi na vrijeme kada bismo zaista trebali ustati iz kreveta.

Baziraju to na činjenici da REM faza sna traje upravo 90 minuta, a ako se budimo u vrijeme kada ona traje, imamo osjećaj nenaspavanosti, bez obzira na to koliko smo sati sna odspavali. 

Stoga bismo trebali, poručuju, čuti prvi alarm ujutro 90 minuta prije nego što bismo zaista trebali ustati kako bismo prekinuli REM fazu i dali sebi vremena za novi 90- minutni ciklus sna nakon kojeg bismo se trebali probuditi odmorni, piše Večernji list

hr Thu Oct 18 2018 08:38:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .