Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/54f399bdb07835f40e8b598f/80
Foto: Screenshot YouTube

Turbofolk ili metal?: Evo što glazbene preferencije govore o vama

Autori se pozivaju i na ranije radove domaćih i stranih autora u kojima se pokušavalo odgovoriti na pitanja o učinku glazbe na čovjekov emocionalni, kognitivni i socijalni svijet, odrednicama glazbenih preferencija te kako su one povezane s osobinama ličnosti

Vrijednost vlastita odricanja percipira se najvažnijom slušateljima rocka i moderne klasike, a najmanje važnom slušateljima turbofolka, dok se vrijednost vlastita probitka smatra podjednako važnom slušateljima turbofolka, zabavne glazbe i moderne klasike, a najmanje važnom slušateljima metala, pokazali su rezultati istraživanja o povezanosti glazbenih preferencija s osobnim vrijednostima te crtama ličnosti.

Rezultati istraživanja koju su na studentskom uzorku proveli Tomislav Pavlović, Tena Benaković, Marija Prpa i Anja Wertag predstavljeni su u najnovijem broju časopisa "Društvena istraživanja". 

Autori se pozivaju i na ranije radove domaćih i stranih autora u kojima se pokušavalo odgovoriti na pitanja o učinku glazbe na čovjekov emocionalni, kognitivni i socijalni svijet, odrednicama glazbenih preferencija te kako su one povezane s osobinama ličnosti.

Ta pitanja, navode, poslužila su i kao polazište istraživanjima P.J. Rentfrowa i S.D. Goslinga, koja su pokazala da bi osobine ličnosti, samopoimanje i kognitivne sposobnosti mogle biti najvažniji čimbenici u kreiranju glazbenih preferencija pojedinca te da bi poznavanje nečijih glazbenih preferencija moglo upućivati na te čimbenike.

Uz to, istraživanja odnosa osobina ličnosti i glazbenih preferencija pokazuju da optimistične i konvencionalne žanrove (country, pop) te energične i ritmične žanrove (rap, soul, dance) preferiraju osobe s izraženijim crtama prilagodljivosti (ekstraverzije) i ugodnosti, a refleksivnu i kompleksnu glazbu (primjerice, klasika, jazz, blues) te intenzivnu i buntovnu (alternativna glazba, rock, metal) osobe s izraženijom crtom otvorenosti prema iskustvu. 

Također, viša ekstraverzija pokazala se povezanom s izraženijom preferencijom turbofolka, dance i rap-glazbe, dok osobe sa slabije izraženom ekstraverzijom preferiraju heavy metal. Nadalje, osobe više na dimenziji intelekta preferiraju heavy metal, a one niže na toj dimenziji preferiraju turbofolk. Osobe koje preferiraju heavy metal i rap postižu nešto niže rezultate na dimenziji savjesnosti.

Postoje stereotipi o slušateljima pojedinog glazbenog žanra, ali nisu nužno točni

"Najvažniji nalaz našeg istraživanja je da postoje određeni stereotipi o slušateljima pojedinog glazbenog žanra, ali i da se oni ne pokazuju nužno točnima", rekli su u razgovoru za Hinu viša asistentica na zagrebačkom Institutu društvenih znanosti "Ivo Pilar" Anja Wertag i psiholog Tomislav Pavlović koji je dodao kako, iako glazbeni žanrovi prenose informaciju o nekoj osobi, ona nije nužno točna.

"Ako kažem da slušam metal i hip-hop vjerojatno ćete pomisliti da sam otvoreniji za promjene od slušatelja nekog drugog žanra, što zapravo uopće nije istina. S druge strane, ako želim da pomislite da sam otvoreniji promjenama mogu reći da slušam metal i rock i to će kod nekog aktivirati stereotip da su metalci i rockeri nešto otvoreniji i pomislit će da sam ja otvorenija osoba", kazao je.

Pojasnio je i da su se u istraživanju koncentrirali na glazbene stilove jer su primijetili postojanje određenih stereotipa u društvu prema slušateljima određene vrste glazbe,  npr. da su metalci mračni i delikventni i slično. Stoga su odlučili vidjeti ima li to kakve veze s realnošću i koliko su ti stereotipi točni. Pojasnio je kako su u prvom istraživanju istraživali povezanosti crta ličnosti, glazbenih preferencija i osobnih vrijednosti, a u drugome stereotipe o slušateljima pojedinih glazbenih žanrova.

Tako je istraživanje pokazalo i da se vrijednost zadržavanja tradicionalnih odnosa (poštivanje običaja i ideja koje promiču kultura ili religija, stabilnost društva i sl.) percipira najvažnijom slušateljima moderne klasike (crossover) i zabavne glazbe, a najmanje važnom slušateljima metala i rapa.

Otvorenost promjenama ( nezavisnost misli i odabir djelovanja, traženje izazova u životu i sl.) ispitani studenti percipiraju najvažnijom slušateljima rocka i metala, a najmanje važnom slušateljima zabavne glazbe i turbofolka, koji su procijenjeni najmanje otvorenima prema promjenama.

Reperi su, percipira se, manje skloni vlastitom probitku ( kontrola i nadmoć nad ljudima i resursima, društveni prestiž i status) i zadržavanju tradicionalnih odnosa. Pokazalo se i da studenti koji su sudjelovali u istraživanju imaju relativno negativne stereotipe o slušateljima turbofolka kojih se većinom percipira kao osobama kojima je važan osobni probitak, pri čemu su im manje važni vlastito odricanje ( tolerancija i zaštita dobrobiti svih ljudi i prirode, razumijevanje) i otvorenost prema promjenama.

Tek nešto manje negativni stereotipi postoje o slušateljima zabavne glazbe koje se smatra sklonijima vlastitom odricanju, ali i zadržavanju tradicionalnih odnosa. Slušatelje moderne klasike percipira se podjednako sklonima vlastitom odricanju kao i slušatelje metala, ali od njih više teže vlastitu probitku i održavanju tradicionalnih odnosa. Pri tome su slušatelji metala nešto manje bili procijenjeni otvorenima prema promjenama. 

Muškarci više vole slušati metal, a žene pop, modernu klasiku i zabavnu glazbu

Istraživanje je pokazalo i da muškarci više vole slušati metal, a žene pop, modernu klasiku (Apocalyptica, 2Cellos, Maksim Mrvica i Lindsey Stirling) i zabavnu glazbu.

Pavlović je kazao i da se u nekim ranijim istraživanjima pokazivalo da postoji povezanost između slušanja metala i delikvencije kod adolescenata, a što se u njihovu nije pokazalo. Smatra i da je razlog tomu što su ranija istraživanja više uzimala u obzir adolescente koji su slušali metal i u tom životnom periodu kada možda i jesu bili agresivniji ali su s godinama našli bolje načine iskazivanja emocija, a ne kroz agresiju.  

Pavlović je napomenuo i da im je bilo zanimljivo usporediti percipirani sustav vrijednosti slušatelja metala i rocka sa slušateljima moderne klasike, budući da velik dio glazbenoga repertoara "modernih klasičara" predstavljaju klasične obrade metala i rocka. Rezultati su pri tome pokazali da su slušatelji moderne klasike procijenjeni podjednako sklonima vlastitom odricanju kao i slušatelji metala, ali su od njih više težili vlastitu probitku i održavanju tradicionalnih odnosa, dok su nešto manje bili procijenjeni otvorenima prema promjenama.

Time je, smatra, ocrtan doprinos elemenata klasike intenzivnim i buntovnim žanrovima, čije skladbe izvedene na klasičnim glazbalima ostavljaju drukčiji dojam o osobama koje ih stavljaju iznad njihovih izvornih verzija. 

Pavlović je rekao i da je njihovo istraživanje rađeno na malom uzorku studenata te će trebati još daljnjih istraživanja kao bi se u konačnici mogli izvući konkretniji zaključci da osobe koje slušaju određenu vrstu glazbe imaju više izražene neke karakteristike, a manje neke druge.

Glazbene preferencije nisu povezane s osobinama Mračne trijade
 
Vezano uz istraživanje povezanosti preferencija glazbenih žanrova s crtama ličnosti Mračne trijade koja obuhvaća tri crte ličnosti: narcizam (vjerovanje u vlastitu superiornost i dominantnost), makijavelizam (sklonost interpersonalnoj manipulaciji i amoralnost) te psihopatiju (impulzivnost, traženje uzbuđenja i manjak empatije), Wertag je rekla kako je istraživanje  pokazalo da crte ličnosti Mračne trijade uglavnom nisu povezane s glazbenim preferencijama.

Pojasnila je i da se korelacijskim istraživanjima u psihologiji ličnosti ne mogu utvrđivati uzročno-posljedični odnosi, tj. da se na temelju ovakvog istraživanja ne može reći da određene crte ličnosti uzrokuju veće ili manje preferencije prema pojedinom glazbenom žanru, ili da slušanje određenog glazbenog žanra vodi izraženosti određenih crta ličnosti.

Wertag je podsjetila i da je Mračna trijada konstrukt u psihologiji ličnosti koji su prije petnaest godina predstavili psiholozi D.L. Paulhus i K.M. Williams napravivši analizu crta ličnosti koje su socijalno odbojne, ali su i dalje u normalnom rasponu funkcioniranja.

Ističe veliku popularnost koncepta Mračne trijade u psihologiji koja puno bolje predviđa neke ishode vezane uz agresivno ponašanje, samopromociju, socijalnu dominaciju ili neke stavove nego što to predviđa, primjerice, peterofaktorski model temeljnih crta ličnosti. Međutim, prijašnja istraživanja pokazuju da su glazbene preferencije ipak više povezane s temeljnim crtama ličnosti nego što se u ovom istraživanju pokazalo da su povezane s Mračnom trijadom.

Istraživanje Mračne trijade, rekao je Pavlović, zainteresirala ga je jer je to pogodno za istraživanje stereotipa i nepoželjnih ponašanja za koje bi "netko teško otvoreno priznao da to radi, ali kada treba reći za nekog drugog da to radi onda će vjerojatno to i reći".

U prvom dijelu istraživanja koji se bavio utvrđivanjem povezanosti između glazbenih preferencija, crta Mračne trijade i osobnih vrijednosti sudjelovalo je ukupno 510 studenata raznih fakulteta u Hrvatskoj, od kojih je njih 291 bilo ženskoga spola. Prosječna dob bila im je 22 godine, a najviše ih je studiralo na području grada Zagreba (82,6 posto). Najzastupljeniji su bili studenti računarstva, psihologije, elektrotehnike te ekonomije. Istraživanje je provedeno online, a sudionici su regrutirani preko društvenih mreža i mailing lista.

U drugom istraživanju, u kojem su se istraživali stereotipi o slušateljima pojedinog glazbenog žanra, sudjelovalo je 115 studenata, od kojih ih je bilo najviše ženskog spola (78 posto). Prosječna dob bila im je 21,7 godina a dobni raspon se kretao od 18 do 33 godine. Najviše njih (94 posto) studiralo je u Zagrebu. 

Facebook komentari

hr Sat Oct 28 2017 09:44:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58de47b7b4739824088b45c9/80

Najavljena premijera komedije "Čovik, zvir i kripost"

Drama Hrvatskoga narodnog kazališta Split premijerno će u petak, 19. siječnja izvesti komediju Luigija Pirandella "Čovik, zvir i kripost" u lokalizaciji Vanče Kljakovića te u režiji Nenni Delmestre, najavljeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinare.

Intendant Goran Golovko naglasio je da su vrlo svjesno ušli u rad na predstavi, koja je igrana prije više od 40 godina na Splitskom ljetu, znajući koje naslijeđe u svijesti publike ona nosi. Dodao je da misli kako imaju dovoljno hrabru autorsku ekipu, te kvalitetne glumice i glumce mlađe generacije koji ne samo da zaslužuju šansu okušati se u jednoj takvoj strukturi nego i posjeduju sve glumačke kvalitete kojima mogu napraviti predstavu "Čovik, zvir i kripost", a da bude relevantna našem vremenu.

"Mnogi su zaslužni za uprizorenje ove predstave. Polažemo velike nade u premijeru koja će se odigrati u petak i naravno u dug i zdrav život predstave na našoj pozornici, ali i izvan nje", poručio je Golovko.

Ravnatelj drame Trpimir Jurkić rekao je da drama budi sjećanja jer je odigrana prije više od 40 godina na Splitskom ljetu i 1982. godine u kazalištu, istaknuvši da je Vanča Kljaković ostavio neizbrisiv trag u splitskom kazalištu, dok je redateljica Nenni Delmestre priznala kako ju je počela "hvatati trema koju do sada nije imala" te je istaknula da ju je ponovno oduševilo ono što je Kljaković napravio jer, kako je rekla, nije samo pogodio jezik.

Napomenuvši kako u ovoj predstavi "čistoća jezika" ne postoji, "postoji živi jezik, jezik koji je jako inspirativan jer mi na njemu možemo izraziti ono što jesmo", Delmestre je istaknula da predstava govori o ljubavnom trokutu. "To je klasična priča o tome kako varalica biva prevaren", kazala je Delmestre.

Goran Marković, koji u komediji glumi profesora Prošpera koji je u ljubavnoj vezi s gospođom Oradom čije dijete poučava, rekao je kako je glumcu najljepše kada dobije igrati ovako slojevitu ulogu. "Igrajući ovaj komad dosta sam razmišljao o licemjerstvu kao jednoj ljudskoj mani, a ne kao o nečem negativnom. Mislim da svatko tko upire prstom u drugog i govori da je licemjeran laže. Trebamo prihvatiti to licemjerstvo kao dio života isto kao i sve ostale ljudske mane jer samo tako možemo biti bolji. Igram ludog čovjeka u nekom trenutku koji pobjesni", istaknuo je Marković.

U glavnim ulogama nastupaju Goran Marković, Marjan Nejašmić Banić, Andrea Mladinić i Pere Eranović, a ostale uloge tumače Vicko Bilandžić, Zorana Kačić Čatipović, Donat Zeko, Mia Čotić, Đana Kuzmanić, Andrijana Vicković i Stipe Radoja. U autorskom timu su uz redateljicu Nenni Delmestre još i scenografkinja i asistentica režije Lina Vengoechea, kostimografkinja Sara Lovrić Caparin, skladatelj Nenad Šiškov, te oblikovatelj svjetla Zoran Mihanović.

Osim u petak predstava će biti prikazana još 20., 22., 24., 26. i 31. siječnja.

Facebook komentari

hr Mon Jan 15 2018 16:23:41 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5caa49b9e03e18488b46db/80
Foto: Pixabay

Žene su otpornije i snažnije od muškaraca

Znanstvenici su analizirali stopu preživljavanja obaju spolova u ekstremnim situacijama kod sedam populacija

Statistika je pokazala da u gotovo svim populacijama žene žive dulje od muškaraca, a nedavno su danski znanstvenici ustanovili da je ženski spol otporniji i jači od muškog i kada je posrijedi preživljavanje u gotovo svim teškim životnim okolnostima. 

Znanstvenici sa Sveučilišta Južne Danske analizirali su stopu preživljavanja obaju spolova u ekstremnim situacijama kod sedam populacija te ustanovili da je puno više žena nego muškaraca preživjelo ekstremno teške životne okolnosti. 

Analizirali su podatke stare 250 godina koji su obuhvatili više razdoblja u kojima su ljudi bili izloženi brojnim ekstremno teškim situacijama poput epidemije smrtonosnih ospica na Islandu polovinom 19. stoljeća, razdoblja Velike krumpirove gladi u Irskoj te veliku glad koja je 1933. pogodila Ukrajinu.

U spomenutim je razdobljima prosječan životni vijek zbog smrtnosti prouzročene bolestima, glađu i nasiljem pao ispod 20 godina, piše Independent. 

Premda su krize smanjivale prednost žena kada je u pitanju bio životni vijek, one su i u ekstremno teškim okolnostima bile otpornije od muškaraca. 

U svim populacijama znanstvenici su zabilježili manju smrtnost žena u svim životnim dobima, a u svim su populacijama, osim one izložene ropstvu žene u prosjeku živjele dulje od muškaraca, pokazala je studija. 

Primjerice, za vrijeme velike gladi koja je 1933. pogodila Ukrajinu djevojčice rođene u toj godini živjele su 10, a dječaci sedam godina.

Ustanovili su da su čak i u Liberiji, zemlji s najkraćim životnim vijekom, novorođene djevojčice bile otpornije i izdržljivije od novorođenih dječaka. 

- Hipotezi po kojoj veća stopa preživljavanja kod žena ima biološko uporište u prilog ide činjenica da i u iznimno teškim okolnostima žene preživljavaju češće i bolje od muškaraca, čak i u ranijoj životnoj dobi kada su društvene i bihevioralne razlike među spolovima minimalne ili idu u prilog muškarcima. - pokazala je danska studija. 

- Žene u većini modernih društava žive dulje od muškaraca, a dosadašnje su studije pokazale da su za to zaslužni biološki i društveni čimbenici. Ne treba zaboraviti ni hormone, koji u tome imaju važnu ulogu. Naime, poznato je da ženski hormon estrogen potiče imunosni sustav. - podsjećaju danski znanstvenici. 

Facebook komentari

hr Mon Jan 15 2018 14:19:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/588cf5761eea8fcd3a8b4570/80
Foto: Pixabay

Danas je najdepresivniji dan u godini, ima načina kako si pomoći

Kada nakon prosinačke shopping groznice, slavlja i krcanja hranom stigne trenutak povratka u stvarnost, čini se da milijunima pada mrak na oči, osobito u kombinaciji s povratkom na posao i lošim vremenskim prilikama koje su karakteristične za siječanj

 Od 24. siječnja 2005. godine u svijetu se stoga obilježava službeno najdepresivniji dan u godini, koji obično pada na treći ponedjeljak u siječnju.

Blue Monday potekao je iz jedne domišljate PR kampanje, no s njime su se vrlo brzo poistovjetili mnogi, sve dok nije postao globalno popularan - do te mjere da pojedini psiholozi upozoravaju na njegov loš utjecaj kod osoba koje se doista bore s depresijom.

Kao pomoć u borbi protiv najdepresivnijeg dana u godini stručnjaci pak preporučuju da se danas bavite tjelovježbom, provedete vrijeme na otvorenom, učinite koje dobro djelo, bavite se tjelovježbom ili omiljenim hobijima.

Naravno, uvijek preostaje i klasična opcija - napuniti kadu pjenušavom kupkom, oboružati se čokoladom i čašom vina pa jednostavno pričekati da prođe. - piše Index

Facebook komentari

hr Mon Jan 15 2018 11:20:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5c6c7db9e03e844a8b4645/80
Foto: Screenshot

H&M-ov "rasistički" oglas novi u nizu problema modnog diva

H&M je jedan od najvećih švedskih izvoznih brendova i industrijski div, uz Ikeu, Spotify, Electrolux i Volvo

 Rasistički skandal koji je nedavno pogodio H&M najnoviji je pokazatelj problema u upravljanju tim švedskim modnim divom, koji je nekoć bio jako popularan među kupcima, no sada se pritisnut problemima nastoji preorijentirati na internetsku prodaju, smatraju analitičari.

H&M je jedan od najvećih švedskih izvoznih brendova i industrijski div, uz Ikeu, Spotify, Electrolux i Volvo. U vlasništvu dinastije Persson, izlistan je na burzi u Stockholmu od 1974. godine. Surađivao je sa superzvijezdama kao što su Beyonce i Madonna, a prestižne modne kuće kao što su Sonia Rykiel, Lanvin i Kenzo dizajnirale su za njega ekskluzivne kolekcije.

Kompanija je jedan od najpoznatijih modnih brendova na svijetu. Konzultantska kuća Interbrand svrstala ju je na 23. mjesto na popisu najpoznatijih tvrtki u svijetu 2017., ispred Ikee i Hermesa. No u zadnje vrijeme, ima problema s privlačenjem kupaca u svojih 4553 trgovina širom svijeta i sporo razvija internetsku prodaju.

"Ovo je bila jedna od najtežih godina za H&M", rekao je Joakim Bornold, ekonomist investicijske banke Nordnet za France Presse, napominjući da je vrijednost dionica tvrtke pala za 35 posto od siječnja 2017. godine.

U prosincu, kompanija je objavila da je ostvarila pad prodaje od četiri posto u četvrtom kvartalu u odnosu na prethodnu godinu, na 5 milijardi eura. Ne samo da H&M-u prodaja nikada nije bilježila pad, nego je on bio i veći nego što su analitičari očekivali.

H&M, koji je vlasnik i brendova COS, Monki, Weekday, Cheap Monday, Arket i H&M Home, objavio je u prosincu da će zatvoriti neke trgovine, ali ne koliko i gdje.

Kompanija će 31. siječnja objaviti izvješće o ostvarenim prihodima za cijelu proteklu godinu.

"Nisu uspjeli definirati svoju viziju za internetsku prodaju i kako se planiraju natjecati s doista digitalnim kompanijama", rekao je Bornold. "To se u kombinaciji s rezultatima prodaje lošijim od očekivanih odrazilo na povjerenje investitora u kompaniju."

Glavni izvršni direktor H&M-a Karl-Johan Persson odbacuje takvo objašnjenje. "Naša digitalna strategija kristalno je jasna. Internetska trgovina, za sve naše brendove, definitivno je dio kompanije koji jako dobro posluje i profitabilan je", inzistira Persson, nasljednik kompanije koju je utemeljio njegov djed Erling.

Taj 42-godišnjak vodi kompaniju već osam godina. Neki analitičari pitaju se hoće li ga uskoro otjerati iako njegov otac Stefan Persson, predsjednik upravnog odbora, isključuje tu mogućnost.

Kao da zarada kompanije nije dovoljno problematična, H&M se prošli tjedan zatekao usred medijske oluje, optužen za rasizam. U svojem internetskom katalogu objavio je, naime, reklamu s fotografijom crnog dječaka s majicom s kapuljačom na kojoj je pisalo "Najcool majmun u džungli".

Po profesorici marketinga Evi Ossiansson sa Sveučilišta Gothenburg, taj propust znak je da je H&M izgubio svoj smisao da sve što dotakne pretvori u zlato. "To je znak da kompanija ima problema, i kada je riječ o tome kako bi trebala razvijati svoje poslovanje u pogledu internetske prodaje i digitalizacije u našem društvu, kao i u svojem komuniciranju" s javnošću, kazala je.

Kompanija je pokušala utišati kritike ispričavši se i povukavši oglas i sporni odjevni predmet iz prodaje. No šteta je učinjena.

NBA superzvijezda LeBron James prosvjedovao je na Instagramu 9. siječnja, nekoliko sati nakon što je odjevni predmet povučen iz prodaje. "Ja vidim Malog Kralja!! Vladara svijeta, nedodirljivu Silu koja nikada ne može biti zanijekana!", napisao je, uz fotografiju na kojoj crni dječak ovaj put nosi krunu, koja je otisnuta i na majici umjesto spornog teksta.

Kanadski pjevač The Weekend, koji je surađivao s H&M-om prošle godine u proljetnim i jesenskim kolekcijama, raskinuo je u međuvremenu ugovor s kompanijom.

"U nekim slučajevima, da bi privukle pozornost, kompanije vole prijeći granicu u svojem komuniciranju s javnošću i reklamama", kazala je Ossiansson, dodajući: "To je riskantno."

Facebook komentari

hr Mon Jan 15 2018 09:55:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .