Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5c03e63e0e493868318b4621/80
Foto: Privatni album

Volonterka o svom iskustvu u Tanzaniji: Djeca te prigrle kao da si jedan od njih i nemaš osjećaj različitosti!

Sara je ovo ljeto odlučila provesti u Africi. Od malih nogu to joj je bila želja. Iskustva koja je tamo doživjela neprocjenjiva su.

Afrika - kolijevka čovječanstva. Drugi najveći kontinent po veličini i broju stanovnika. O Africi su ispričane mnoge priče, a način i stil života uvelike se razlikuje od onog europskog ili američkog. Afrika je najsiromašniji kontinent svijeta. Afrička svakodnevica teška je za nekoga tko dođe kao stranac. Veliki je broj napuštene djece u sirotištima. 

 Odlučili smo podijeliti jednu toplu priču posebno zato što je danas i prva adventska nedjelja, a Božić pred vratima. Vrijeme je darivanja i poklanjanja pažnje našim najmilijima, ali i onima kojima je pomoć potrebna. 

Studentica Sara Kišević još od osnovne škole željela je posjetiti Afriku. Roditelji su joj tada obećali da kada postane punoljetna može otići u Afriku, no to su rekli vjerujući da će Sara zaboraviti na to. Kako su došle godine, tako se i Sarina želja ispunila. Ovoga ljeta  posjetila je Afriku i radila kao volonterka u jednom sirotištu u Tanzaniji. 


Sari je stigao e-mail od Volonterskog centra Zagreb u kojemu je bilo ponuđeno putovanje u Tanzaniju i volontiranje u sirotišu. Ideja joj se odmah svidjela i čvrsto je odlučila da želi volontirati. Učlanila se u udrugu “Kolajna ljubavi” koja je osnovana  s ciljem pomaganja najugroženijim kategorijama stanovništva kako u Hrvatskoj, Tanzaniji, tako i u svijetu. 

Udrugu je osnovala Ivana Parlov. Godina dana volonterskog misijskog iskustva među najsiromašnijima u afričkoj državi Tanzaniji potaknula je Ivanu na osnivanje udruge i daljnji humanitaran rad. Prvi cilj volontera okupljenih u udrugu Kolajna ljubavi bila je izgradnja sirotišta u Songei, jednog od siromašnijih gradova Tanzanije s velikim brojem siročadi bez odgovarajuće skrbi. Gradnja sirotišta dovršena je u srpnju 2010. godine, a ubrzo su se uselili i prvi štićenici. Sirotište je sagrađeno pomoću donacija, te se svi troškovi rada osiguravaju putem donacija, a za djecu se brinu volonteri iz Hrvatske. 

Prije odlaska u Songeu, Sara je morala odraditi 80 sati volonterskog rada s djecom i napraviti jedan projekt na temu Afrike, a odlučila se za večer afričke poezije. 

Došao je i dan Sarina odlaska. Letjela je iz Zagreba za Istanbul, a zatim za Dar es Salam - najveći grad Tanzanije koji je od Songee udaljen 1000 kilometara. Roditelji su išli s njom na Zanzibar kako bi joj olakšali prije nego što ode u sirotište. U sirotištu su nekada volonteri bili od presudne važnosti, a danas već imaju svoje odgajateljice i časne koje se uz volontere brinu o djeci. Volonteri kada dođu u sirotište najviše vremena provode među djecom. 

Stigla je u sirotište u Songei  gdje je provela dva mjeseca. Sirotište je bilo funkcionalno i pristojno opremljeno. 

U sirotištu je 30-ak djece. Najmlađi imaju pet, a najstariji 18 godina.  To su djeca koja nemaju roditelje. Znalo se dogoditi da neke od njih i ostave roditelji jer se nemaju kako skrbiti o djeci, a česti su i slučajevi kada su majke maloljetnice koje rode i ostave dijete u sirotištu


Neki od njih imaju rodbinu pa ih ponekad otiđu posjetiti. U sirotištu su svi hrvatski volonteri koji nesebično pomažu i uveseljavaju djecu.

Kakvi su se osjećaji budili u tebi za vrijeme boravka? 

- Osjećaji u meni bili su baš pomiješani. Ja sam se tamo osjetila s njima. Svi su bili jako otvoreni prema meni, osjećaš se posebno jer si im zanimljiv. Otvoreni su i pozitivni pa i nisam u sebi imala osjećaj sažaljenja jer realno nisam ni došla kako bi stvorila te osjećaje. 

Istovremeno, zavidim im kako su ispunjeni, drugačiji i žive u pozitivi bez obzira na sve. Od te djece može se puno toga naučiti.

Život u sirotištu nešto je sasvim drugačije od uobičajenog. Svatko tko dođe mora prokuhavati vodu zbog zdravstvenih razloga. 

- Tuširala sam se tako da sam se polijevala lončićem, a robu sam prala na ruke. Bilo mi je smiješno kako ta djeca bolje peru robu od mene. Vidjelli bi da mi ne ide i odmah pomogli. 

Djeca su jako sposobna. Otišla bih s njima na tržnicu, a oni bi bez problema obavljali i kupovali voće. Cijene su im vrlo jeftine. Sjećam se da sam ananas platila šest kuna, što je nezamislivo ovdje kod nas. 

Prometna infrastruktura u Sonegi je loša. Imaju jednu glavnu cestu koja je asfaltirana, a ostale pristupne ceste su pješčane. Nemaju nigdje dućana kao što su Špar ili Lidl, već su to sve male radnje u kojima ljudi prodaju različite potrepštine.


Kakvu si hranu jela?

Hrana su samo ugljikohidrati. Jedu nešto poput bijele palente, od bijelog kukuruza. To kuhaju nekoliko puta na dan. Kuhaju na palminom ulju i jedu puno povrća. Mesa gotovo i da nema, a slatkiša jedino kada volonteri donesu ili kupe. 

Čujem da si imala i malariju…

Da, i to tri puta! Malarija kod njih je kao prehlada ili gripa kod nas ovisno o stupnju koji dobiješ. Ima i težih oblika. Ljudi umiru, a to je zato što su im ljekovi nedostupni, ali postoje antimalarici koji se mogu piti za prevenciju, no ja sam trebala biti malo odgovornija po tom pitanju. Kada sam prvi put dobila malariju trajala je tri dana. Odležala sam, pila lijekove - bilo je nešto poput viroze. Dok sam bila u sirotištu djeca bi učestalo obolijevala od malarije i to je kod njih sasvim normalno ako se liječi na vrijeme. Nije to ništa kao što ovdje napuhuju.

Jesi li uspjela bez mobitela i tehnologije?

I to je začuđujuće. Kada sam išla u Tanzaniju imala sam predrasude da ću se vratiti mršavija, tamnija, a vratila sam se nikada deblja i bjelja. Što se tiče tehnologije sve funkcionira kao i kod nas bez ikakvih problema.

Kako bi uvjerila nekoga tko već dugo razmišlja o odlasku za volonitranje u Afriku da ode?

- To je zapravo teško pitanje. Mislim ako netko nema neki unutrašnji poriv da nema smisla ići. U svakom slučaju tko god je otvoren prema novim iskustvima i želi vidjeti kako ljudi žive i pri tome im biti od pomoći, treba otići. Djeca te prigrle kao da si jedan od njih i nemaš osjećaj različitosti. Postoji taj kulturološki odmak, ali sve je to normalno. Svugdje sam se osjećala dobrodošlom.

Kako je ovo iskustvo utjecalo na tebe u psihičkom smislu? Jesi li se vratila sretna i puna pozitivne energije? Što ti je bilo drugačije nakon putovanja?

- Vratila sam se puna novih znanja i spoznaja koja sam naučila od te djece. Čak imam i osjećaj da su oni meni nebrojeno više toga dali nego što sam ja imala mogućnosti dati njima. U svakom trenutku boravka željela sam da osjete moju ljubav prema njima, ali imam osjećaj da su je oni meni vratili višestruko. Koliko možeš saznati od njih, a to ni ne očekuješ, to je uistinu nešto posebno. 

Oni toliko budu sretni kada im kažeš nešto lijepo, čak se i zasrame. Imaš osjećaj da im je osmijeh svakim komplimentom sve veći..


Volontiranje u Africi za Saru je bilo nezaboravno iskustvo. Odlučila je zaboraviti na vlastiti komfort života i upustiti se u nešto sasvim drugačije od njene svakodnevice. Željela je nesebično pomoći i razveseliti djecu u sirotištu. 

Ono što je dobila osjećaj je zadovoljstva i blagostanja. U ovo blagdansko vrijeme kada nas blještavilo adventskih kućica i komercijaliziranost Božića obmanjuju, moramo biti spremni prepoznati istinsku stranu ovoga vremena. Stranu koja bi u nama trebala buditi humanost, milost i želju da pomognemo onima kojima je potrebno, gdje god se oni nalazili..


hr Sun Dec 02 2018 15:46:21 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c7051ee0e493839b78b45d8/80
Foto: Splitski krnjeval

Otvorenje Splitskog krnjevala 2019. počinje uz elementarnu nepogodu! Krnjevalsko vjenčanje, predaja ključa Grada i Zumba

Kako je Vakula proglasio elementarnu nepogodu i jaku buru, program se povlači u Staru gradsku vjećnicu gdje će se Zumbom u podne svi prisutni dobro zagrijati, a nakon toga kreće Predaja ključa gradonačelnika Andre Krstulović Opare ovogodišnjim meštrima Krnjevala.
PROGRAM OTVORENJA NA PJACI

12h Zumba Love Carnival
13h Krnjevalsko vjenčanje i Predaja ključa grada
13.30h Podizanje zastave

Pogledajte otvorenje Splitskog krnjevala i zaplešite Zumbu NA PJACI maškarani!

Spli'ski Krnjeval 2019 započinje krnjevalskim vjenčanjem tajnog ljubavnog para – meštara ovogodišnjeg ljubavnog krnjevala koje ćemo tek otkriti.

Nakon Nives Ivanković, Pjerina i Valentine, Ave i Pernara, te Ante Cash i Missice Martine Mitar, u subotu ćemo otkriti ovogodišnji par te ih vjenčati na Pjaci.

Kao svadbeni dar od gradonačelnika dobivaju ključ Grada Splita te zadatak da u slijedećih deset dana očiste Split od svih problema.

Ako vam se ne da maškarati, možete doći i u šarenom, samo nek je veselo, jer ovo je jedan rasplesani zaljubljeni krnjeval!

Prije vjenčanja, u 12h kreće veliki Zumba fitness party u kojem mogu sudjelovati baš svi, jer Zumba je ples i vježba za sve generacije u kojoj se na licu mjesta uče koraci bez potrebnog predznanja. Sudjeluju instruktori i plesači Centra plesa i svih udruga i plesnih klubova koji surađuju u Spli'skom krnjevalu te gostujući i domaći Zumba fitness instruktori: Enmanuel Felix De Los Santos Bello, Meri Tičić Santos, Polina Mytko, Alma Mimica i Jasna Vidović.

Što se daljnjeg programa tiče – već navečer kreću moderni „krabuljni plesovi“ Salsa maskenbal u Teatar baru Split 3, te u nedjelju Tango pod maskama. U ponedjeljak u 12h u Etnografskom muzeju biti će projekcija povijesti Splitskog krnjevala prof. Borčića.

Sve druge krabuljne programe pratite na internet stranici.
hr Fri Feb 22 2019 20:48:17 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c31d9a20e4938456e8b45f0/80
Foto: Pixabay

Sedam činjenica koje niste znali o mrkvama (i zašto biste ih trebali jesti češće)

Kakva bi to bila juhica, varivo ili umak - bez dodatka mrkve? Ovo slasno korjenasto povrće nepresušno je vrelo kulinarske inspiracije i dobar izvor hranjivih tvari koje jačaju imunitet tijela i čine ga otpornijim na sezonske bolesti.
1. Mrkva potječe iz Afganistana 
Danas mrkve uspijevaju u cijelome svijetu, a prve kultivirane vrste potječu iz Afganistana, gdje su rasle još prije 1300 godina. S Bliskog istoka proširile su se u sjevernu Afriku, a od tamo prema Španjolskoj i ostatku svijeta. 

2. Divlja mrkva je afrodizijak 
Za razliku od kultivirane, divlja mrkva pripada porodici štitarki, a karakterizira ju stožast bijeli i žilav plod. Raste po poljima i livadama, a u pučkoj medicini njezinim se plodom, cvijetom i sjemenom liječe brojne boljke – od hormonalnih poremećaja do probavnih smetnji. Neki se kunu i u njezina moćna afrodizijačka svojstva. 

3. Mrkva je izdržljivo povrće 
Mrkva je jedno od rijetkih vrsta povrća koje ne morate izvaditi iz zemlje uoči zime. Njezin plod izdržat će zamrzavanje zemlje bez većih posljedica na okus. Štoviše, što je mrkva dulje u zemlji, to je njezin okus sve slađi i slasniji.

4. Mrkve su saveznice ljepote 
Čak 88 posto sastava mrkve otpada na vodu. Zbog toga ovo povrće ima nisku kalorijsku vrijednost te ju je preporučljivo grickati kada ste na dijeti.

Mrkve su ujedno i najveći biljni izvori vitamina A, koje tijelo sintetizira iz karotenoida. Beta-karoten iz mrkve pomaže u zaštiti organizma od bolesti krvožilnog sustava, u poboljšanju vida, te jamči lijep izgled kože. 

5. Mrkve dolaze u raznim bojama 

Iako je na tržištu najzastupljenija mrkva narančaste boje, u svijetu postoji više od 20 vrsta ovog slasnog ploda. Njezini plodovi dolaze pak u raznim bojama, od nježno žutih do tamno ljubičastih nijansi. 

6. Kuhanjem se otpušta više beta-karotena 

Želite li uživati u maksimalnim dobrobitima mrkve, termički je obradite prije jela. Naime, u svježem plodu nalazi se tek tri posto beta-karotena, dok se zagrijavanjem, poput kuhanja ili pečenja - otpušta i do četrdeset posto ovog važnog spoja, piše punkufer.hr

7. Mrkve se lako čiste 
Čišćenje mrkve ne mora biti dugotrajno niti zamorno. Jeste li znali da se mrkva može očistiti u dva potpuno jednostavna poteza?
hr Fri Feb 22 2019 20:27:08 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/535129df1799424f01e9ab57/80

Zašto biste se uvijek trebali ukrcati u avion s teniskom lopticom?

Masaža teniskom lopticom potiče kolanje krvi u organizmu, smanjuje bol u mišićima i umanjuje simptome jet laga.

Kada planirate let zrakoplovom, u ručnu prtljagu ne zaboravite staviti tenisku lopticu. Loptica neće služiti dodavanju s ostalim putnicima niti udaranju o zid kabine (što je zabranjeno). Naprotiv, ona je odlični saveznik za poboljšavanje cirkulacije. 

Svi smo svjesni da sjedenje na jednom mjestu i u produljeno vrijeme može imati negativne posljedice na zdravlje, pa ne čudi što dugi prekooceanski letovi nisu prvi na ljestvici najzdravijih aktivnosti koje možete poduzeti za svoju dobrobit. 

Upravo zato stručnjaci savjetuju da tijekom leta ustanete, protegnete noge i preventivno djelujete na bolove u mišićima i jet lag. 

- Uzimanje teniske loptice na let zrakoplovom povećat će cirkulaciju. Kotrljajte je preko ramena, donjeg dijela leđa, preko nogu i donjeg dijela stopala kako biste pojačali protok krvi, savjetuje kirurg Ali Gjoz iz Ortopedske klinike u Londonu. 

Ako zaboravite lopticu kod kuće, krv će potjerati i masaža nogu od gležnjeva gore prema bedrima, piše punkufer.hr

hr Fri Feb 22 2019 19:32:09 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c7007890e4938f5b78b45a2/80
Foto: Pixabay

Riješite se smrdljivih martina uz ove trikove

Smrdljivi martin je inače stjenica koju možemo naći u vinogradima i voćnjacima, ali dolaskom hladnijih dana, oni traže sklonište na toplijim mjestima. Ovih dana opet su se pojavili, a evo nekoliko trikova uz koje ćete ih se riješiti bez pola muke.

Umjesto da ih se gazi, budući da u obrani ispuštaju neugodne mirise, moguće je napraviti kućne pripravke koji će ih otjerati. Da ih spriječite u ulasku u stanove i kuće najbolje će poslužiti mrežice na prozorima, a može se isprobati i trik sa žutim papirom, jer stjenice privlači ova boja, pa ga čovjek može postaviti na balkon ili na terasu i na taj način namamiti smrdljive martine da ostanu van kuće.

Priroda i prirodni pripravci za borbu protiv smrdljivih martina:

Menta (biljka ili eterično ulje)

Miris mente je većini ugodan, ali smrdljivim martinima je izrazito odbojan. Ako ne želite biljku, možete nabaviti i eterično ulje mente, od kojeg se u kombinaciji s vodom može napraviti sprej. Njime poprskate sva mjesta koja bi smrdljivim martinima mogla poslužiti kao ulaz u vaš dom.

Nasjeckani češnjak

Ove male zelene stjenice ne vole ni miris češnjaka, pa ga je dobro narezati na sitno i postaviti na strateškim ulazima i prozorima kako bi odbio najezdu, pišu 24 sata.

Pripravak od ljuski luka

Uzeti 20 g ljuski luka, preliti sa 1 l vruće vode i ostaviti tijekom 5 dana. Nakon toga procijediti i dobivenu tekućinu koristiti za tretiranje biljaka. Kod povećane količine smrdljivih martina biljke se trebaju sprejati svaki dan (do 3 puta dnevno) u periodu od 5 dana.

Pripravak od čili paprika

Za pripremu ovog pripravka uzeti 100 g čili papričica i usitniti ih. Usitnjenu papriku preliti sa 1 l vode i kuhati sat vremena na laganoj vatri u poklopljenoj posudi. Ovako prokuhanu tekućinu ostaviti tijekom 2 dana, a nakon toga procijediti. Za tretiranje uzeti 100 ml dobivene tekućine i razrijediti sa 10 l vode.

Pripravak od sjemena gorušice

Sjeme gorušice samljeti u prah. Potrebno je 0,5 kg praha gorušice preliti sa 0,5 l vrele vode, dobro izmiješati i ostaviti da se ohladi. Tekućinu procijediti i doliti 9,5 l vode da ukupno imate 10 l tekućine kojom se sprejaju napadnute biljke, piše AgroKlub.

- Ako ih sad u domu imate samo par, do kraja listopada ćete ih vidjeti desetke, možda čak i stotine, a najbolje ih je spriječiti da uopće uđu u kuću zatvarajući vrata i prozore", izjavio je Howard Russell, entomolog sa Sveučilišta u Michiganu, za američki Good Housekeeping.


hr Fri Feb 22 2019 15:30:44 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .