Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58538a131eea8ffe568b460c/80
Foto: Screenshot / YouTube

Pijete vodu tijekom jela? Evo zašto ne biste smjeli

Ta navika šteti probavi i apsorpciji hranjivih tvari u organizmu
Zašto vodu nije dobro piti tijekom jela? Nutricionistica Robyn Youkilis u svojoj knjizi 'Go With Your Gut' tvrdi da ta navika šteti probavi i apsorpciji hranjivih tvari u organizmu - prenosi Zadovoljna.hr

Youkilis preporuča da se voda ne pije pola sata prije i sat vremena poslije jela. Ako baš morate piti vodu tijekom jela kako biste lakše progutali hranu, uzimajte male gutljaje. U suprotnom, odnosno popijete li tijekom jela veću količinu vode odjednom, može doći do razrjeđivanja rezervi klorovodične kiseline u želucu koja je ključna za pravilnu razgradnju hrane.

- Pijenje vode tijekom jela može učiniti više štete nego koristi. Prevelika količina tekućine tijekom jela može uzrokovati nadutost, probleme s probavom te spriječiti pravilnu apsorpciju hranjivih tvari - potvrđuje nutricionistica Ali Miller

Idealan pH u želucu, dodaje Miller, iznosi 1 do 2, i takva razina kiselosti pomaže u razgradnji bjelančevina, potiče otpuštanje probavnih enzima, pomaže u apsorpciji vitamina poput B12 te u pretvaranju hrane u otopinu što olakšava probavu. Kada pijete tijelom jela taj cijeli proces se usporava i tada dolazi do nadutosti i loše probave. 

Kada je onda najbolje piti vodu? Za zdravu probavu tijekom jela popijte najviše dva decilitra voda (u malim gutljajima). Tijekom ostatka dana vodu pijte između obroka što će vam pomoći da otjerajte 'lažnu' glad koju osjećate kada ste zapravo dehidrirani. 

Želite li učiniti još više dobroga svojoj probavi, usvojite i ove navike:
- više žvačite hranu
- jedite kada ste opušteni
- konzumirajte više gorkih namirnica (npr. senf) i kiselih namirnica (npr. ocat) 

- Te navike stimuliraju žuč i protok enzima te tako stvaraju idealne uvjete za razgradnju hrane i maksimalnu apsorpciju hranjivih tvari - ističe Miller. Cijeli članak pročitajte ovdje.
hr Fri Dec 16 2016 07:30:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ae1e0cd2af47fc4988b4577/80

Ljekovito i ukusno povrće: Proljeće je vrijeme za artičoke

Proljeće je vrijeme kad cvjetaju artičoke, biljke koje su stari Grci i Rimljani koristili kao afrodizijak i sredstvo za dobivanje muških potomaka.

Izuzetno je cijenjena u francuskoj i talijanskoj kuhinji, a sve više se koristi i kod nas. Zbog svog ljekovitog sastava korisna je za snižavanje kolesterola, sprječava arterosklerozu, infarkt i moždani udar. Potiče stvaranje žuči, koristi se u terapiji protiv žučnih kamenaca, sprječava cirozu i rak jetre. Poboljšava probavu, smanjuje nadutost i bolove u želucu .Odlično je sredstvo za mršavljenje, a preporuča se i dijabetičarima. Upotrebljava se na razne načine. 

Danas smo se odlučili za jedno ukusno jelo od cvjetova artičoke.

Svježe ubrane artičoke dobro operemo i stavimo u posudu u koju smo ocijedili sok od jednog limuna. Na taj način izlazi iz nje višak gorčine, a ona zadržava svježu boju. Ukoliko u njoj ostane koji mrav izići će na taj način vani u vodu. Nakon sat vremena možemo pripremati artičoke.

Punimo ih smjesom luka (češnjaka), peršina, krušnih mrvica, soli, vegete i papra. Svakoj artičoki raširimo njene latice i punimo ovom smjesom. Zalijemo svaku sa žlicom maslinovog ulja. Složimo u posudu za kuhanje, dodamo sjeckanih krumpira ili boba, a može i graška. Zalijemo vodom i lagano kuhamo oko sat vremena. Poslužujemo toplo uz čašu vina.

hr Thu Apr 26 2018 16:24:50 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58ee01f2b4739801198b45b2/80
Foto: Pixabay

Toplo vrijeme loše djeluje na raspoloženje, postajemo ljuti, glupi i nasilni

Dolaskom toplijih, sunčanih dana, uvriježeno je mišljenje, raste i naše raspoloženje, no znanstvenike već godinama zbunjuje fenomen zvan 'ljetni blues'. Otkriće poljskih znanstvenika baca novo svjetlo na ovaj fenomen jer, kako je pokazalo istraživanje, s porastom temperature raste i hormon stresa pa nas toplo vrijeme čini ljutima, glupljima i nasilnijima

Analizom statistika posljednjih nekoliko desetljeća znanstvenici već neko vrijeme povezuju toplinu s agresivnošću, samoubojstvima i nasiljem, a uzrok fenomena zvanog 'ljetni blues', poljski su znanstvenici pronašli u većoj razini hormona stresa kortizola ljeti nego zimi, pa ispada da nas porast temperature zapravo čini razdražljivijima, piše tportal.

Nove spoznaje o kemikaliji koja je od vitalnog značaja za reguliranje šećera, soli i fluida u cijelom tijelu, bacaju svjetlo i na mogući utjecaj na zdravlje ljudi.

Znanstvenici sa Sveučilišta u Poznanu proučavali su grupu studenata medicine tijekom jednog zimskog i jednog ljetnog dana. Ispitanicima su uzimani uzorci sline svaka dva sata tijekom svakog24-satnog ciklusa ispitivanja, u kojima su mjerene razine kortizola i markera upale. Tijekom svakog ispitivanja, ispitanici su ispunjavali upitnik o načinu života, prehrani i tjelesnoj aktivnosti.

Uočen je porast razine kortizola u ljetnom danu, a razine upale nisu se značajno promijenile između zimske i ljetne sezone.

Veći protok kortizola ljeti iznenadio je patofiziologinju Dominiku Kanikowsku sa Sveučilišta medicinskih znanosti u Poznanu, koja je kaže kako otkriće proturječi tradicionalnom konceptu o sumornim, depresivnim zimama i opuštenoj lakoći ljeta.

Razdražljivost i neprijateljsko raspoloženje izvorno je s rastom topline povezano analizama statistika kriminala, kada je uočeno da stopa nasilja raste ljeti, naročito u danima koji vrućinom odskaču od prosjeka.

Razne dosadašnje teorije fenomen su objašnjavale mogućnošću da rast temperature uzrokuje rast brzine otkucaja srca, razine testosterona i ubrzanje drugih metaboličkih reakcija koje potiču simpatički živčani sustav koji je odgovoran za našu odluku o borbi ili povlačenju.

Kanikowska objašnjava, kako piše Daily Mail, da je kortizol važan za smirivanje upala i održavanje zdravlja, a luči se u krvotok tijekom teških ili uznemirujućih situacija.

Njegova razina obično je najviša ujutro i postupno opada tijekom dana. Najniža je navečer što nam omogućuje lakši počinak, a na njegovu uobičajenu dnevnu fluktuaciju mogu utjecati bolest, nedostatak sna i neki lijekovi.

Poljska znanstvenica navodi i ranije studije o sezonskoj varijabilnosti hormona, koje su pak pokazale nedosljedne rezultate. No, kako kaže, to je vjerojatno zato što su sudionici testirani u vlastitim domovima, a ne u jedinstvenom okruženju.

hr Thu Apr 26 2018 15:31:54 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ae1b98b2af47ff7968b45eb/80
Foto: Pixabay

Koliko se često zaista trebamo tuširati?

Tuširanje svaki drugi dan pomaže u održavanju razina prirodnih ulja u koži zbog čega ona postaje mekša.

Većina ljudi u prosjeku se tušira jednom dnevno. Nova istraživanja, pak, idu u smjeru da je bolje biti nešto "prljaviji" kako bi se održala prirodna ravnoteža i vlažnost kože.

Tuširanje ovisi o razini aktivnosti pojedinca, ističe dr. David E. Bank iz njujorškog Centra za dermatologiju, te dodaje ako radite fizički posao ili svaki dan provodite barem sat vremena vježbajući, onda bi se svakako trebali tuširati jednom dnevno.'

Ako ne pripadate ovoj grupi ljudi, stručnjak savjetuje da se možete tuširati i svaki drugi dan i svejedno ostati čisti. Izbjegavanje svakodnevnog tuširanja ima svoje prednosti, jer pretjerano izlaganje kože vodi može narušiti njezinu ravnotežu vlažnosti te dovesti do pretjeranog isušivanja kože.

Tuširanje svaki drugi dan pomaže u održavanju razina prirodnih ulja u koži zbog čega ona postaje mekša. Također, na ovaj način izbjegnut ćete iritaciju kože izazvanu vrućom vodom prilikom tuširanja, tvrdi dr. Bank.

Ipak ne treba pretjerivati s pauzama u tuširanju, jer izbjegavanje ovog čina može dovesti i do problema s kožom.

Potrebno se tuširati barem dva do tri puta tjedno kako bi izbjegli neugodne mirise, ali i isprali mrtve stanice kože, te eventualne bakterije i gljivice koje mogu dovesti do infekcija kože, akni i slično, zaključuje slavni dermatolog. - piše zadovoljna.hr.

hr Thu Apr 26 2018 13:35:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ae17e252af47fbe948b4660/80

Klub mladih Split organizator međunarodne konferencije o blockchain tehnologiji

S obzirom na to da je blockchain tehnologija u Hrvatskoj još nedovoljno istražena, ova je konferencija idealna prilika za sve koji se žele pobliže upoznati sa svijetom kriptovaluta

Klub mladih Split je suorganizator međunarodne konferencije o blockchain tehnologiji i poslovanju „BlockSplit, koja se održava 27. i 28. travnja na Ekonomskom fakultetu u Splitu.

S obzirom na to da je blockchain tehnologija u Hrvatskoj još nedovoljno istražena, ova je konferencija idealna prilika za sve koji se žele pobliže upoznati sa svijetom kriptovaluta, Bitcoina, pametnih ugovora, financiranja biznisa putem ICO-eva (Initial Coin Offering) i sl. Konferenciju zasigurno neće propustiti ni programeri i poduzetnici koji u budućnosti žele raditi u blockchain tehnologiji ili pokrenuti vlastite projekte.

Svi zainteresirani imat će priliku dva dana učiti od najvećih međunarodnih i domaćih stručnjaka iz svijeta blockchain tehnologije, i to putem programerskih i poduzetničkih radionica i predavanja.

Među predavačima se posebno ističe gosp. Peter Todd, poznat kao pionir Bitcoina, koji je 2012. godine napisao prvu liniju koda u Bitcoin Coreu, a danas radi kao nezavisni konzultant za primijenjenu kriptografiju. Todd će održati predavanje pod nazivom „What blockchains actually do“, što će biti idealna prilika za sve zaljubljenike u blockchain da iz prve ruke doznaju sve potrebne informacije o tehnologiji čijem je razvoju upravo on značajno doprinio, a za koju se u svijetu tvrdi da je najvažnija inovacija još od interneta.

Detaljan program konferencije, čiji je glavni organizator Blockchain HUB Split, možete vidjeti na stranici http://blocksplit.io/ , gdje možete i kupiti ulaznice. 

hr Thu Apr 26 2018 09:22:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .